Sindikat zaposlenih RTCG-a uputio Savjetu te medijske kuće otvoreno pismu u kome ga pozivaju da hitno zakaže sjednicu i uključi se u proces pregovora oko Kolektivnog ugovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih.
U Sindikatu su podsjetili da je ključna prepreka za potpisivanje Kolektivnog ugovora odbijanje generalnog direktora da prihvati prijedlog da se najsloženije profesije u Javnom servisu, profesije nosilaca osnovne djelatnosti RTCG-a, vrednuju bolje i da ne budu dugoročno marginalizovane. 
Riječ je, pojašnjavaju, o medijskim profesijama specifičnim za radio i televiziju koje se po prijedlogu menadžmenta ocjenjuju kao manje složene od poslova rukovodilaca, tehnike, opštih službi i administracije.
- Pošto u pregovorima već neko vrijeme u ime menadžmenta učestvuje samo jedan čovjek - generalni direktor RTCG-a, Boris Raonić, molimo vas da se uključite u proces pregovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih zaposlenih RTCG-a - ističe se u pismu.
U Sindikatu zaposlenih RTCG-a kažu da im nije jasno zašto se pregovori odugovlače naročito u svjetlu činjenice da novca ima. 
- Kao što znate, rebalansom budžeta koji ste usvojili u julu ove godine, svega nekoliko dana nakon početka pregovora o Kolektivnom ugovoru, predviđeno je 1.011.000 eura više za investiciona ulaganja u 2025. Više puta smo upozoravali tokom pregovora da se odugovlačenjem potpisivanja Kolektivnog ugovora novac predviđen za povećanje zarada za ovu godinu preliva u investiciona ulaganja i da zbog toga postizanje dogovora nije u interesu menadžmenta - navedeno je u pismu.
Obavjestili su i da je Novi sindikat tražio od generalnog direktora da ih informiše sa koliko novca RTCG još raspolaže kako bi se izašlo u susret zahtjevima našeg sindikata i konačno postigao odgovor prihvatljiv za sve pregovaračke strane.
- Veoma nas je zabrinuo pisani odgovor generalnog direktora da novca - nema. Molimo vas da hitno zakažete sjednicu na ovu temu, da se i na taj način uključite u proces dogovora o najvažnijem dokumentu u RTCG-u kada je u pitanju status zaposlenih. Predstavnici pregovaračkog tima našeg sindikata voljni su da, u cilju postizanja dogovora, prisustvuju sjednici i ponude odgovore na sva vaša pitanja - zaključeno je u pismu Sindikata zaposlenih RTCG-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat zaposlenih RTCG-a : Savjet da hitno zakaže sjednicu i uključi se u pregovore oko Kolektivnog ugovora

U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da u prvim 100 najplaćenijih u toj firmi nema onih proizvode program.
- Teško drugome ako mu prvi kroji kapu, a nije za njega. Prvi, koji se pita, je prezadovoljan. Davno obezbijeđen. On je ispunio svoju životnu misiju. Sebi može samozadovoljno reći: "Riznice su moje pune! Dušo moja veseli se u bezbrižnosti." Takvome stomak ne krči osim ako nije na nekoj tik tok dijeti. Njemu je ostalo da se kulturno uzdiže. Da preslušava klasiku do besvijesti i da drugima koji ga okružuju puni klasikom uši ne bi li i oni spoznali istinske vrijednosti. I bez obzira što je davno sebi obezbijedio egzistenciju, prvi uzme 3500 eura plus razne beneficije. Mjesečno. Drugi, njemu bliski, uzmu 2660 eura plus razne beneficije - naveli su oni.
Naredni, kako su kazali, rukovodeći prstenovi uzmu mnogo više od zvaničnog prosjeka zemlje u kojoj rade.&nbsp;
- (Zato generalni ne odustaje od 735000€ varijabile godišnje). Koliko ko od njih zaslužuje i šta ko zna je za posebnu analizu. Prvi i drugi (njemu bliski) su pravnici, ekonomisti i inženjeri koji rade u najznačajnijoj medijskoj firmi u državi. &nbsp;Zato im valjda nije bitno što među prvih 100 najplaćenijih pozicija u firmi nema produkcijskih zanimanja (novinara, snimatelja, montažera, tonaca, realizatora, reditelja). Ovi u zagradama su radnici trećeg reda koji su daleko od prvih. Na dnu ljestvice. Oni proizvode program i obavljaju poslove zbog kojih RTCG postoji - ukazali su u Sindikatu zaposlenih.
Oni prave rezultate kojima se, kako su kazali, prvi hvali.
- Ali oni su na platežnom dnu i ne mogu se odlijepiti. Mjesecima se pregovara da bi se odlijepili. Ali prvi ne želi da se potrudi i pronađe način da obezbijedi 300000 eura na godišnjem nivou i riješi taj problem. Ne želi da djelimično pretoči nestvarno velikih 735000 eura za varijabile u plate i učini da se oni sa dna ljestvice osjete poštovanim radnicima koji od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Ali će zato prvi u održavanje i adaptaciju zgrade, koja liči na bušan lonac pri svakoj većoj kiši, od početka svog nelegalnog mandata potrošiti 3,7 miliona eura, a u video nadzor 300000 eura kao da smo radnici, ili ne daj bože zatvorenici, Spuškog zatvora - istakli su u Sindikatu.
Prvi će, kažu, takođe spoljnim saradnicima na godišnjem nivou dati 450000 eura.
- Među njima ima stalno zaposlenih radnika RTCG. Znamo ko su. Spadaju u one druge za koje je prvi, a i oni su za njega i briga ih za sudbinu kolega sa kojima svakodnevno sarađuju i bez njih ne mogu ništa uraditi. Plata na platu uspavljuje savjest i drži usta začepljenim - naveli su u Sindikatu zaposlenih RTCG.
Do sada je, ističu, održano pet sastanaka u pregovaračkom procesu, a menadžmentu detaljno objašnjeno zašto je bitno da radnici u produkciji, programu i tehnici budu bolje pozicionirani na ljestvici koeficijenata.
- I da nije dovoljno da samo top menadžment, rukovodioci sektora i inženjeri iz Novog sindikata budu zadovoljni. Sindikat zaposlenih RTCG je spreman da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250000 eura u odnosu na naš prvobitni predlog - naveli su oni.
Lopta je, podvlače, na strani menadžmenta.
- Ako ne uvaže radnike čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i ne pronađu način da obezbijede 300000 eura na godišnjem nivou, čime bi se riješila ova situacija koja u suštini nije komplikovana (jer novca za to ima u budžetu teškom preko 21 milion), onda nakon prvog istorijskog štrajka radnika RTCG iz 2023. lako može doći i do drugog. I to sve u mandatu jedinog nelegalnog direktora RTCG u njenoj istoriji - zaključili su u saopštenju.

Sindikat zaposlenih: Među prvih 100 najplaćenijih u RTCG nema onih koji proizvode program

Lako može doći do drugog štrajka Sindikata zaposlenih RTCG ako se ne uvaže radnici čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i obezbijede se sredstva u iznosu od 300.000 eura na godišnjem nivou za njih, najavljeno je iz ove sindikalne organizacije u Javnom servisu.
Oni su, kako navode u saopštenju, spremni da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250.000 eura u odnosu na njihov prvobitni prijedlog.
Ističu da među prvih 100 najplaćenijih u RTCG nema onih koji proizvode program.
- "Ko nije za sebe nije ni za drugoga". Teško drugome ako mu prvi kroji kapu, a nije za njega. Prvi, koji se pita, je prezadovoljan. Davno obezbijeđen. On je ispunio svoju životnu misiju. Sebi može samozadovoljno reći: "Riznice su moje pune! Dušo moja veseli se u bezbrižnosti." Takvome stomak ne krči osim ako nije na nekoj tik tok dijeti. Njemu je ostalo da se kulturno uzdiže. Da preslušava klasiku do besvijesti i da drugima koji ga okružuju puni klasikom uši ne bi li i oni spoznali istinske vrijednosti. I bez obzira što je davno sebi obezbijedio egzistenciju, prvi uzme 3.500 eura plus razne beneficije. Mjesečno. Drugi, njemu bliski, uzmu 2.660 eura plus razne beneficije. Naredni rukovodeći prstenovi uzmu mnogo više od zvaničnog prosjeka zemlje u kojoj rade. (Zato generalni ne odustaje od 735.000 eura varijabile godišnje) - navodi se u saopštenju.
Koliko ko od njih, kako su rekli, zaslužuje i šta ko zna je za posebnu analizu.&nbsp;
- Prvi i drugi (njemu bliski) su pravnici, ekonomisti i inženjeri koji rade u najznačajnijoj medijskoj firmi u državi. Zato im valjda nije bitno što među prvih 100 najplaćenijih pozicija u firmi nema produkcijskih zanimanja (novinara, snimatelja, montažera, tonaca, realizatora, reditelja). Ovi u zagradama su radnici trećeg reda koji su daleko od prvih. Na dnu ljestvice. Oni proizvode program i obavljaju poslove zbog kojih RTCG postoji. Oni prave rezultate kojima se prvi hvali. Ali oni su na platežnom dnu i ne mogu se odlijepiti - ističu u saopštenju.&nbsp;
Mjesecima se, kako dodaju, pregovara da bi se odlijepili.&nbsp;
- Ali prvi ne želi da se potrudi i pronađe način da obezbijedi 300.000 eura na godišnjem nivou i riješi taj problem. Ne želi da djelimično pretoči nestvarno velikih 735.000 eura za varijabile u plate i učini da se oni sa dna ljestvice osjete poštovanim radnicima koji od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Ali će zato prvi u održavanje i adaptaciju zgrade, koja liči na bušan lonac pri svakoj većoj kiši, od početka svog nelegalnog mandata potrošiti 3,7 miliona eura, a u video nadzor 300.000 eura kao da smo radnici, ili ne daj bože zatvorenici, Spuškog zatvora. Prvi će takođe spoljnim saradnicima na godišnjem nivou dati 450.000 eura. Među njima ima stalno zaposlenih radnika RTCG. Znamo ko su - navode u saopštenju.&nbsp;
Spadaju u one druge za koje je, kako su rekli, "prvi, a i oni su za njega i briga ih za sudbinu kolega sa kojima svakodnevno sarađuju i bez njih ne mogu ništa uraditi".&nbsp;
- Plata na platu uspavljuje savjest i drži usta začepljenim. Do sada je održano pet sastanaka u pregovaračkom procesu. Menadžmentu je detaljno objašnjeno zašto je bitno da radnici u produkciji, programu i tehnici budu bolje pozicionirani na ljestvici koeficijenata. I da nije dovoljno da samo top menadžment, rukovodioci sektora i inženjeri iz Novog sindikata budu zadovoljni - ističu u saopštenju.&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG je, kako dodaju, spreman da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250.000 eura u odnosu na njihov prvobitni prijedlog.&nbsp;
- Lopta je na strani menadžmenta. Ako ne uvaže radnike čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i ne pronađu način da obezbijede 300.000 eura na godišnjem nivou, čime bi se riješila ova situacija koja u suštini nije komplikovana (jer novca za to ima u budžetu teškom više od &nbsp;21 milion), onda nakon prvog istorijskog štrajka radnika RTCG iz 2023. lako može doći i do drugog. I to sve u mandatu jedinog nelegalnog direktora RTCG u njenoj istoriji - poručili su iz Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Lako može doći do štrajka ako se ne obezbijede sredstva za radnike koji proizvode program

U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da menadžment ne medijske kuće u odgovoru na njihovo saopštenje nije dao odgovor na pitanje zašto se u posljednje četiri godine u adaptaciju zgrade i kancelarijski namještaj uložilo četiri miliona eura - i to nakon što je zgrada RTCG-a godinama prije toga nemilice renovirana i pregrađivana.
- Takođe nam iz reagovanja nije jasno u kakvoj su korelaciji milionski građevinski radovi sa kvalitetom programskog sadržaja. Čime se pravda rekordno ulaganje od 1.080.000 od ove godine koje je u ponedeljak na sjednici Savjeta rebalansom uvećano na 1.395.000?0 Da li je zbog toga srušen moderni virtuelni studio koji je svečano otvoren u novembru 2019. čime je simbolično obilježen početak digitalizacije RTCG-a? Hoće li biti izgrađen novi, možda ne ljepši i bolji, ali sasvim sigurno skuplji? - pitaju oni.&nbsp;
Umjesto odgovora dobili su, kako su ocijenili, izlizanu tvrdnju da Sindikat zaposlenih RTCG-a sprječava povećanje zarada.
- Sindikat zaposlenih RTCG-a već mjesecima, jasno i javno traži da profesionalci naše kuće izađu iz zone minimalca, da se nesrazmjernim koeficijentima ne favorizuju rukovodioci i administracija u odnosu na one koji svakodnevno prave program - naveli su oni.
Podvlače da se protive enormnom povećanju koeficijenata onima koji već imaju četvorocifrene plate i uz njih neprimjereno visoke varijabile, na koje je ove godine ukazalo i Ministarstvo finansija.
- Nažalost, nakon uvida u rebalans finansijskog plana RTCG-a koji je usvojen prije tri dana, pretpostavljamo da je cilj menadžmenta da se ove godine zarade uopšte ne povećaju, a da se za to optuži naš sindikat. Pored toga što nam je na sjednici Savjeta održanoj 21.jula smanjen fond za plate za ovu godinu i to u toku &nbsp;pregovora o Kolektivnom ugovoru, u izmjene finansijskog plana za 2025. ušle su nove “investicione potrebe” procijenjene na 1.010.389 eura. Naime, prilično dugačak spisak „potreba za investiciona ulaganja“ u 2025. rebalansom je uvećan za preko milion eura povećanjem troškova starih stavki i uvođenjem čak 17 novih - naveli su oni.
Zato pitaju: kako to da ustanova koja ima projektovani finansijski rezultat ( razlika prihoda i rashoda) za ovu godinu od svega 5000 eura u drugoj polovini godine iznenada pravi plan za milionsku investiciju.
- Iz kojih sredstava će to biti finansirano? - dodali su u Sindikatu zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG-a: Za nove želje menadžmenta milion, a za radnike nula eura

Iz Sindikata zaposlenih RTCG-a obratili su se javnosti povodom odnosa menadžmenta te institucije prema radnicima, posebno prema onima koji ne pristaju na ucjenjivačke poruke.
Oni su najprije čestitali rezultate istraživanja EBU, prema kojima je RTCG ostvarila najveći rast gledanosti u posljednjih godinu dana od svih državnih medija na teritoriji Evrope, uz podsjećanje da su za te rezultate zaslužni i radnici, a ne samo menadžment koji se rezultatima hvali.
- Nije valjda da rezultati dolaze sami od sebe? Sve očigledniji nemaran odnos rukovodstva prema radnicima koji iako na minimalcu proizvode ovakve rezultate- kazali su iz Sindikata zaposlenijh RTCG-a.
Iz ovog Sindikata podsjetili su javnost da su prethodnih dana konačno počeli pregovori menadžmenta i predstavnika dva sindikata.
- Neposredno prije početka pregovora, na jednom od konsultativnih sastanaka menadžmenta i rukovodilaca sektora (sa dva predstavnika iz svakog sektora), iznošeni su predlozi zaposlenih, a koji se tiču povećanja plata. Na jednu od konstatacija da su snimatelji slabo plaćeni iz usta generalnog direktora smo mogli čuti kako snimatelji nemaju čime biti nezadovoljni, a pritom 6-7 snimatelja iz drugih medija u svakom trenutku čeka da budu primljeni u RTCG. Direktor je dodao i da svega njih 3-4, koji rade u Javnom servisu, mogu biti angažovani za potrebe snimanja filmova. Ali gdje piše da televizijski snimatelj mora imati znanje filmskog? Dakle, dugogodišnji snimatelji na minimalcu od 600 ili 800€, u zavisnosti od stručne spreme, nemaju čime biti nezadovoljni? Pritom ucjenjivačka poruka, da će lako biti zamijenjeni ako im se plata ne sviđa, zvuči prilično jezivo- istakli su, dodajući da se to ne odnosi samo na snimatelje, već da su iz ugla menadžmenta svi lako zamjenjivi i niko ne zna posao dovoljno dobro.
- Naravno, misli se prije svega na one koji se usuđuju da kritikuju odluke menadžmenta ili tvrdoglavo ostaju u "omraženom" Sindikatu zaposlenih jer vjeruju da će im on izboriti bolje uslove rada. Pod pritiskom rukovodstva nekoliko desetina radnika se ispisalo iz našeg sindikata, a urednicima pojedinih redakcija, koji su prepoznati kao sindikalni borci, najavljene su smjene uz nesuvisla obrazloženja. Tako to bude kad nisi u milosti nečije vlasti, a kad jesi ne postoji dovoljno dobar argument da te pomjere sa nekog mjesta. Ko ne vjeruje nek izbroji koliko je bilo presuda koje kažu da je Boris Raonić nelegalno na funkciji generalnog direktora, uključujući i ovu Osnovnog suda od prije nekoliko dana- poručili su iz ovog sindikata.
Kako ističu, ispada da su sve to nedovoljno dobri argumenti da čovjek iz NVO sektora napusti funkciju na kojoj gotovo ništa nije naučio o kompleksnosti naših poslova. I kojem je jedna od glavnih misli o zaposlenima izražena u naslovu teksta.
- Na kraju ćemo podsjetiti sve koji misle da mogu olako kažnjavati radnike i davati otkaze da postoje zakoni koji štite zaposlene i koje sudovi poštuju. Nekoliko je skorašnjih slučajeva gdje su radnici RTCG dobili presude u procesima koje su pokrenuli da zaštite prava koja su im ugrožena od aktuelnog menadžmenta. Nakon ovih presuda kolege i koleginice dobiće ozbiljne novčane nadoknade. Ko će vraćati ove i druge presuđene dugove? Odgovor je na početku teksta. Čija je odgovornost i ko bi trebalo da vraća dugove? Upravo onaj na koga ste sada pomislili- kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Na kraju, zaključili su da rezultata imamo, nova ima, ali da boljih plata za dostojanstven život još uvijek nema.

Sindikat zaposlenih RTCG: Pod pritiskom nekoliko desetina radnika se ispisalo iz sindikata, urednicima sindikalnim borcima najavljene smjene

Sindikat zaposlenih RTCG ocijenio je da je sraman otkaz njihovoj koleginici i dugogodišnjoj dopisnici Javnog servisa iz Herceg Novog Nevenki Macan, ističući da nijesu iznenađeni, preneraženi, ni zatečeni ovakvim postupkom menadžmenta RTCG-a, te da je ovo scenario koji se priprema za neistomišljenike.
U reagovanju, koji je medijima dostavio Sindikat medija Crne Gore, navode da je Macan, novinarka koja je dobitnica godišnje nagrade za doprinos kvalitetu programa, umjesto ispraćaja u penziju dobila raskida ugovor o radu.
Macan je, kako navode, istakla da se "usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog, koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat". Ovim povodom pisala je članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG-a.
- Meni je važno da pošaljem poruku da, ako se ovo meni desilo, koja sam dobila nagradu za rad u Televiziji Crne Gore, bila sam novinar godine, može da se desi bilo kome. Ljudi, osvijestite se - poručila je Macan nakon što joj je preporučenom poštom uručen otkaz ugovora o radu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mnogim članovima njihovog sindikata se, kako navode, ovih dana "pakuju" otkazi.&nbsp;
- Razlog - imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka - otkazu - ističu iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Najoštrije protestuju zbog ovog nehumanog čina menadžmenta koji je, kako ocjenjuju, već odavno ozbiljno kompromitovan.&nbsp;
- Iako nam se nevješto zarotiranim spinom pripisuje da smo politički obojeni, naglašavamo da je to nasilno nalijepljena etiketa koja treba da pokrije istinu. Istina je da smo mi profesionalci koji su digli svoj glas boreći se za minimum dostojanstva naših profesija u pregovorima za novi kolektivni ugovor i to u jednom od najrepresivnijih trenutaka u istoriji RTCG-a. Pozivamo sve radnike koji su ovih dana mobingovani, kojima je prijećeno (meko ili agresivno) ili su ucijenjeni na bilo koji način da svoj slučaj prijave našem Sindikatu i nadležnim institucijama - poručili su iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Upozoravaju i da lakoća kojom aktuelni menedžment dijeli otkaze u RTCG-u ima svoju cijenu.&nbsp;
- Kada zaposleni odlaze, na način na koji odlazi naša koleginica Macan, onda se urušava reputacija Javnog servisa. Menadžment zaboravlja da novinari koji decenijama rade javni posao imaju svoj dugo građeni ugled u lokalnoj i široj društvenoj zajednici kojoj služe, da je njihov rad vidljiv i vječan u arhivama RTCG-a. Jedino što nije vidljivo jeste rad menadžmenta u čije brojne sporne odluke javnost nema uvid - ističu u reagovanju.
Postavljaju i pitanje ko je odlučio da se na rad spoljnjih saradnika troši skoro pola miliona eura godišnje.
- Zašto nam je potreban taj angažman? Koliko ljudi je angažovano na ovaj način? I zašto se tako lako i brzo odričemo zaposlenih koji su čak i penziju dočekali radeći za - minimalac - navodi se u reagovanju Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Sraman otkaz koleginici Macan, ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike

Sindikat zaposlenih RTCG ogradili su se od navoda generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića kojim ih dovodi u vezu sa određenim privatnim medijima i ličnostima sa kojima odavno vodi lični rat.
U Sindikatu zaposlenih navode da Raonić olako vrši zamjenu teza, sve svodi na lično i ima potrebu da svojim javnim nastupima uvodi strahovladu u Javnom servisu. 
- U svom manipulativnom obraćanju javnosti direktor pokušava da Sindikat zaposlenih RTCG dovede u vezu sa određenim privatnim medijima i određenim ličnostima sa kojima odavno vodi lični rat. U potpunosti se ograđujemo od tih zlonamjernih asocijacija koje su apsolutno neistinite. "Sjajno" zvuči pominjanje poligrafa i vrlo je vješto izrečen poziv da se na detektoru laži provjeri ko govori istinu, pa površni čitalac stekne utisak da je direktor već na njemu bio i da je prošao test. Čestitamo na ovoj vanrednoj spretnosti. Čestitamo i na izuzetnim rezultatima Javnog servisa za koji su zaslužni, između ostalih, i svi oni koji su u Sindikatu zaposlenih RTCG sa kojim ste, usput rečeno, imali sjajnu saradnju u prethodnom periodu. Ali eto tvrdoglavost rukovodstva na čijem ste čelu, dovela nas je u ovu neugodnu situaciju - navedeno je u saopštenju Sindikata zaposlenih RTCG.
Navode da Raonić odriče pravo Sindikatu zaposlenih kojeg čini preko 200 radnika da da negativan komentar na kolektivni ugovor koji je, nakon što je vraćen iz Ministarstva finansija, korigovao bez znanja Sindikata i ponovo poslao tom resoru.
Podsjećaju da je prvu verziju Ministarstvo finansija vratilo, između ostalog, zbog zahtjeva menadžmenta da povećanje koeficijenta za poziciju generalnog direktora bude sa 20,75 na 29. 
- Predsjednik države recimo ima koeficijent nešto veći od 22. I Vašim pomoćnicima je koeficijent trebao da bude nekoliko bodova veći. Ministarstvo finansija je iznijelo i primjedbu vezano za dodatke na osnovnu platu rukovodilaca koji su veći od te osnovne plate - ističe se u saopštenju.
U Sindikatu zaposlenih kažu da nije sporno da je RTCG značajno napredovao nekoliko posljednjih godina. To, kako navode, žele da pohvale "iz punih usta". Ali taj napredak, podsjećaju, nije moguć bez radnika. 
- A radnici su strpljivi. Čekali su da se završi ulaganje u digitalizaciju, zatim su krenula velika građevinska ulaganja i sada su konačno oni došli na red. Dakle, na red su došli oni koji proizvode program, kojim se svakodnevno hvalite. Predlog na kojem menadžment insistira nije dobar iz sindikalnog ugla - dodaje se u saopštenju.
U Sindikatu zaposlenih napominju da više od pola radnika RTCG neće dobiti nikakvo povećanje.
- 2023. godine povećanje nije dobilo samo nekoliko menadžerskih pozicija, a svi drugi, i visokoškolci i srednjoškolci su dobili. Tada smo se izborili za značajno veća povećanja za srednjoškolski kadar, a skromnija povećanja su dobili i visokoškolci. Nažalost, vrlo brzo nakon toga to povećanje za srednjoškolce postalo je državni minimalac za srednji stručni kadar. Sindikat opet želi da svi zaposleni dobiju povećanja (značajnija za visokoškolce, ali da II, III i IV stepen takođe dobiju uvećana primanja). Prema našim proračunima, novca za to ima. RTCG bi tako stimulisala svoje radnike da još bolje i požrtvovanije rade - naglašeno je u saopštenju.
Partneri u njihovoh sindikalnoj borbi, prema kojoj se Raonić, kako kažu, odnosi omalovažavajuće, su Unija Slobodnih Sindikata Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore i rukovodstvo Sindikata prosvjete. 
- Zaključak je da treba da formiramo zvaničnu komisiju za pregovore (do sada je nije bilo), treba da vodimo zapisnike na sjednicama (za sada nema nikakvih zapisnika) i na kraju treba da potpišemo ono što dogovorimo (sada nema nikakvih potpisa na dogovor). P.S. Zašto pozivate radnike u svoju kancelariju i nagovarate ih da se ispisuju iz Sindikata zaposlenih RTCG? Znamo ko su i znamo da se nakon razgovora sa Vama ispisuju. To je jedan od načina zastrašivanja o kojem govorimo - zaključeno je u saopštenju.

Sindikat zaposlenih RTCG Raoniću: Zašto pozivate radnike u svoju kancelariju i nagovarate ih da se ispisuju iz Sindikata?

Sindikat zaposlenih RTCG optužio je menadžment Javnog servisa za brutalne pritiske, pokušaje razbijanja sindikalnog organizovanja i prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se, kako tvrde, produbljuju nepravde među zaposlenima.&nbsp; Na današnjoj konferenciji za medije poručeno je da se rukovodiocima povećavaju plate i dodjeljuju varijabile koje prelaze osnovne zarade, dok većina zaposlenih ostaje na državnom minimalcu. Posebnu zabrinutost izaziva klauzula kojom se omogućava otkaz bez disciplinskog postupka, a sindikat upozorava da se preko prijetnji, ucjena i sistemskog zastrašivanja pokušava spriječiti njegovo djelovanje. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak precizirala je da je prijedlog Kolektivnog ugovora nepravedan i da ne donosi realno povećanje plata većini zaposlenih, naročito srednjoškolcima koji praktično ostaju bez bilo kakvog povećanja. Većina visokoškolaca, kako je rekla, dobijaju od 60 do 80 eura povećanja, dok rukovodioci sa već četvorocifrenim primanjima dobijaju čak 200 i više eura. - Većina zaposlenih, uključujući i one koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje je na minimalnim državnim primanjima - kazala je Drobnjak, ističući da rukovodioci sebi dodjeljuju varijabilne plate veće od osnovne zarade, što je nedavno i Ministarstvo finansija kritikovalo kao praksu koja narušava transparentnost i obesmišljava sistem zarada - rekla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jadranka Drobnjak"> <figcaption>Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  Predsjednica sindikata posebno je istakla da menadžment uvodi u Kolektivni ugovor klauzulu o mogućnosti otkaza bez vođenja disciplinskog postupka, što smatra opasnim zastrašivanjem zaposlenih i načinom da se disciplinuju „neposlušni“. - Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa "kadija te tuži, kadija ti sudi" u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju "neposlušnih", što je već duže vrijeme ključna upravljačka strategija - kazala je Drobnjak. Ona je kritikovala menadžment RTCG i da nije spreman za pravi socijalni dijalog, te da Kolektivni ugovor mora biti odraz pažljivih pregovora, a ne jednostrane odluke menadžemnta i to je jedno od osnovnih načela koje rukovodstvo Javnog servisa, prema riječima Drobnjak, očigledno još nije naučilo. - Od osnivanja našeg sindikata 2017. godine nijedan menadžment RTCG nije blagonaklono gledao na našu aktivnost, najčešće nas optužujući za političku obojenost. A ovoga puta je usred pregovaračkog procesa menadžemnt formirao novi sindikat. Istovremeno, generalni direktor je zarpijetio rukovodstvu našeg sindikata da će nam ispisati trećinu članstva - ističe Drobnjak. Dodaje da njihovi članovi svakodnevno trpe pritisak, ucjene i prijetnje od menadžmenta kako bi izašli iz sindikata i ugrozili im reprezentativnost. - Za veoma kratko vrijeme pod pritiskom se isčlanilo 50 sindikalaca, a onima koji se odupiru uskraćuju se zadaci odobreni produkcijskim i finansijskim planom, ukidaju se radna mjesta, a neposlušni TV novinari se prebacuju sa televizije na radio i portal - naglasila je Drobnjak. Podsjetila je da je Sindikat zaposlenih RTCG 2023. godine organizovao prvi štrajk upozorenja u istoriji te kuće, tražeći povećanje plata, ali da 80 odsto zaposlenih i dalje prima minimalne državne zarade. - Nakon višegodišnjeg ulaganja u zgradu RTCG vrijeme je da se konačno obezbijedi minimum profesionalnog dostojanstva za zaposlene, čijim se radom menadžment rado i često hvali - navela je Drobnjak. Pozvala je na poštovanje Ustava Crne Gore i Zakona o radu, podsjećajući da su garantovane sloboda sindikalnog organizovanja i zabrana diskriminacije, te upozorila da Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne za sprječavanje sindikalnog djelovanja. - Nismo besompoćni - rekla je Drobnjak. Na pitanje novinara kakvi su im idući koraci odgovorila je da obično slijedi štrajk. - Ovo je konferencija za medije, poslije ovoga obično ide štrajk. Tako je bilo i prošli put. Vidjećemo da li je menadžment nešto naučio - poručila je Drobnjak. Jedna od zaposlenih Snežana Radusinović poručila je da traže da se izađe iz zone minimalca te da znanje i vještine ljudi sa Televizije moraju biti adekvatno plaćeni. - Kad smo 2017. osnovali ovaj sindikat - i tada i danas smo imali poruku koja se nerado čuje: Da je televizija ovi ljudi koji rade, njihovo znanje i vještine i sve što tražimo je da se to plati - navela je Radusinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Snežana Radusinović"> <figcaption>Snežana Radusinović(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  &nbsp;Vrlo često im je govoreno da su politički obojeni, ističući da su zaposleni profesionalci koji se bave svojim poslom, te da bilo koja priča o političkoj instrumentalizaciji ne stoji.&nbsp; - Po našoj procjeni je oko 80 odsto zaposlenih, među kojima ogromna većina koji proizvode program, u zoni je minimalca. Ako odrade nedjelju ili imaju staž možda dobiju 50ak eura više - rekla je Radusinović. Ponovila je da im se u kratko vrijeme iščlanilo oko 50 članova iz sindikata, ali ono što vide kao razlog su konstantni pritiscci koje ljudi svakodnevno trpe, pozivi od rukovodilaca sektora, a posebno nestabilnost u sistemu radnih mjesta. - Gotovo na svakoj sjednici Savjeta RTCG imamo neku izmjenu u sistematizaciji, tako da više ne možemo da pohvatamo u kom pravcu idu te izmjene i može vam se desiti da u bilo kom trenutku dobijete poziv da idete na neko drugo radno mjesto, a za televizijske novinare kaznena jedinica je radio - kazala je Radusinović. U Ministarstvu finansija se našao jedan prijedlog za koji menadžment tvrdi da je usaglašen, ali članstvo ovog sindikata ne podržava taj prijedlog. - Niti imamo informaciju od sindikalnih vođa da je u bilo kom trenutku bio formalizovan proces pregovora. Mislim da priča koja ide u tom pravcu ima veze sa jednim od transparenata danas - "Zavadi pa vladaj" – poručila je Radusinović. Sindikalci su nosili transparente sa porukama; „Zavadi pa vladaj“, „Prvo etika pa estetika“, „U svoju pet plata zbije! A na našu muku krije!“, „24 miliona“ i „Ko je gladan a kome rastu epiteti“.

Jasmina Beharovic

Sindikat zaposlenih RTCG: Neprihvatljiv Kolektivni ugovor, pritisci i diskriminacija zaposlenih

Uprkos ranijim najavama da će izborna reforma na kojoj radi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biti okončana do kraja ove godine to se, kako sada stoje stvari, ipak neće dogoditi. Prioritetna pitanja i zakonska rješenja poput čišćenja biračkih spiskova i uvođenje otvorenih lista, i dalje ostaju neriješena, piše Pobjeda.
Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.
Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.
“Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.
“Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.
Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je Pobjedi potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.
On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.
Iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.
Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.
CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
“Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.
U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Izvjesno produženje roka za reformu izbornih zakona

Predstavnici Francuske u radnoj grupi Savjeta Evropske unije (COELA) blokirali su juče pregovaračka poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, a koja je Crna Gora pripremila za zatvaranje na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji, koja je zakazana za utorak u Briselu.
Crna Gora će tako, umjesto planiranih pet, zatvoriti svega tri poglavlja.
Francuski predstavnici u radnoj grupi Savjeta EU smatraju da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje, jer nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama Unije, ali taj stav nijesu detaljnije obrazložili.
Odluka Francuske juče je potvrđena i na zasijedanju Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
Teorijski, Francuska bi svoju odluku mogla da preinači na Međuvladinoj konferenciji, ali dosadašnja praksa govori da se to ipak neće desiti.
Crna Gora je planirala da u utorak, osim dva koja je Francuska u međuvremenu blokirala, zatvori još tri poglavlja. Riječ je o poglavljima 3 - koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, 4 - koje se tiče slobode kretanja kapitala i 6 - iz oblasti privrednog prava.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević juče je, na zasijedanju Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore, rekla da je ispunjeno svako završno mjerilo za zatvaranje tih pet poglavlja i da je to konstatovala i Evropska komisija.
- Sa naše strane ispunjenost postoji. Sada je neophodna samo politička volja 27 država članica EU. Kao što to biva, postoje države koje su postavile neka pitanja. Ovo nije ništa novo. Neke interesuje možda malo više poljoprivreda, pa postavljaju pitanje o tome, druge možda zanima prelazni period za Poglavlje 13. Dakle, sva ta poglavlja mi smo riješili i na tehničkom i političkom nivou. Svaka država donosi odluku za sebe. Urađen je ogroman posao kada govorimo o ovih pet poglavlja – naglasila je ministarka Gorčević.
Odluka Francuske da Crnoj Gori ne da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13, uslijedila je dan nakon što je srpski lider Aleksandar Vučić crnogorskom premijeru Milojku Spajiću poručio „prvo skoči pa reci hop“.
Podsjećanja radi, Vučić je tu poruku uputio nakon što je Spajić prethodno, reagujući na njegov prijedlog da sve zemlje regiona Evropskoj uniji pristupe u isto vrijeme, kazao kako će „Crna Gora Srbiju u EU čekati već od 2028. godine“.
Komentarišući novonastalu situaciju u ovim okolnostima, politički konsultant iz Zagreba Aleksandar Musić ističe da odluka zvaničnog Pariza ipak nije rezultat Vučićevog lobiranja preko saveznika u Francuskoj.
Musić objašnjava kako „nema potrebe za trenutnim lobiranjem, jer je lobiranje već obavljeno Vučićevom kupovinom i zaduživanjem za milijarde eura francuske vojne opreme i projekata“.
- U tom odnosu svako zna šta mu je činiti. Ovo je prirodni nastavak toga. Francuskoj ulazak Crne Gore same i prve u EU nije nikakav prioritet, dok je Crnoj Gori to dubinsko i previše važno pitanje – kaže Musić.
On navodi i da je objašnjenje za blokadu zatvaranja dva poglavlja „vrlo nemušto i neuvjerljivo“ što, kako kaže, znači da je proradila „dobra stara unutarevropska geopolitika“.
- Ovo potvrđuje tiho rivalstvo njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Francuska ipak najviše od svih tetoši Vučićev režim – naglašava on.
U tom kontekstu Musić objašnjava i da ovakvom odlukom Francuska postiže dva cilja.
- Usporava njemački momentum i šalje poruku Vučiću da ipak misli i na njega. Time prećutno daje malo novog života u priču o kolektivnom ulasku Crne Gore u EU, odnosno u paketu sa ostalima – zaključio je Musić.
Crna Gora je od početka pregovora za članstvo u EU otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila njih sedam.
Odlukom Francuske da onemogući zatvaranje poglavlja 11 i 13, broj blokiranih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU povećao se na tri, budući da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme blokirala zatvaranje još jednog poglavlja.
Riječ je o Poglavlju 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku i za čije su zatvaranje bili ispunjeni svi tehnički uslovi, što su više puta konstatovali i najviši evropski zvaničnici, ističući da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom bloka.

Musić: Crna Gora kolateralna šteta Makronovih političkih ambicija i Vučićeve trgovine francuskog naoružanja

Crna Gora živi u paradoksu: nikada više političkih aktera nije izgovaralo riječ “Evropa” i nikada manje istinskog evropskog ponašanja nije bilo u institucijama. Evropski put je postao scena na kojoj se govori jedno, a radi drugo; projekt na kojem se prave političke dekoracije, dok se suština sistematski odlaže.
Zato je neophodno postaviti pitanje koje se u javnosti sve rjeđe čuje, a sve glasnije osjeća: ko je danas u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?
<h2>Vladajuća koalicija: Evropa kao maska, ne uvjerenje</h2>
Iako se vlast u cjelini deklarativno zalaže za Evropu, unutar nje postoje tri jasno prepoznatljiva sloja otpora koji određuju stvarne domete evropskog puta.
Tri sloja otpora Evropi u vlasti
Prvi sloj čine oni koji žele sistem kakav EU nikada ne bi dozvolila.
To su akteri kojima odgovara neuređena država, partijsko zapošljavanje, zatvorene institucije i moć stečena mimo zakona.
Oni znaju da bi stvarna Evropska unija razgradila temelje njihovog političkog opstanka. Zato reforme prihvataju na nivou rečenice, a blokiraju u praksi. Evropa za njih nije razvojna šansa, već prijetnja gubitku kontrole.
Drugi sloj su oni koji se identitetski oslanjaju na Beograd i SPC.
Za njih je Evropa ideološki i identitetski konkurent. Sekularna, građanska, moderno uređena Crna Gora ugrožava njihovu vezanost za političke i vjerske centre izvan zemlje.
Zato evropski narativ koriste kao obavezu, ali njihova stvarna gravitacija ide ka modelima društva koji su suprotni evropskim vrijednostima.
Treći sloj čine oportunisti koji nijesu za ništa, osim za ostanak na vlasti.
To su političari bez jasnih uvjerenja, kojima je ideologija zamjenjiva, a evropski put samo korisna ambalaža. Oni Evropu ne žele ni iz straha ni iz uvjerenja, nego zato što ih ništa što zahtijeva promjenu ne zanima.
Njihova ravnodušnost prema reformama jednako je opasna kao i otvoreni otpor.
Zajedno, ova tri sloja proizvode političku dinamiku u kojoj se Evropa priziva, ali joj se u praksi zatvaraju vrata. To je vlast kojoj Evropa treba, samo ako ne traži promjenu njih samih.
<h2>Koalicioni partneri: Između deklaracije i crkveno-političke gravitacije</h2>
Među koalicionim partnerima postoje stranke koje nominalno podržavaju evropski put, ali zavise od biračkih tijela koji Evropu vide kao prijetnju tradiciji, identitetu ili ulozi SPC u društvu. Njihova evropska retorika je često taktička, a ne suštinska.
Drugi partneri preživljavaju samo u neuređenom sistemu i zato, iako priznaju EU, čine sve da do promjena ne dođe. To je politika stajanja u mjestu, dovoljna da zadrži privilegije, ali nedovoljna da se pokrene država.
Opozicija: Između želje, nemoći i stare političke kulture
Dio opozicije je autentično proevropski, ali preslab da utiče.
Drugi dio nosi nasljeđe političke kulture koja se teško uklapa u evropski okvir: populizam, politika ličnog interesa i personalni sukobi umjesto programa.
&nbsp;Treći dio, oportunistički, vidi Evropu kao smetnju spontanosti i neuređenosti na kojoj grade političku vidljivost.
U zbiru, opozicija često više doprinosi konfuziji nego jasnom evropskom kursu.
<h2>Nevidljivi akteri protiv Evrope</h2>
Crnu Goru od Evrope najviše razvlače nevidljive sile:
- Uticaj SPC koja gubi moć u sekularnom modelu EU,
- Beograd koji računa na Crnu Goru kao dio svog političkog prostora,
- I istočni modeli koji nude identitetsku sigurnost, ali ne i institucionalni napredak.
Te strukture ne nastupaju otvoreno protiv EU, ali rade sve da je Crna Gora nikada ne dosegne u punom kapacitetu.
A ko je ZA Evropu - građani, inteligencija i platforme koje ne traže moć nego mjeru
Uprkos političkim zastranjivanjima, jeftinim obećanjima i manipulacijama jezikom “evropskog puta”, postoji u Crnoj Gori jedna druga, tiša, ali čvršća linija odbrane evropskih vrijednosti.
To su građani, politički neopredijeljeni, umorni od partijskih sukoba, ali ne i od ideje moderne države. To su ljudi koji u Evropi vide red, institucije, dostojanstvo i znanje, a ne dekoraciju pred izbore.
U toj liniji otpora nalaze se i oni koji su u Crnoj Gori najčešće previđeni: crnogorska inteligencija, profesori, ljekari, arhitekte, ekonomisti, umjetnici, čitav sloj stručnjaka koji se svjesno distancirao od partijske pripadnosti, ali nije odustao od svoje zemlje. Oni rijetko govore, ali njihova tišina nije znak povlačenja, već znak nezavisnog mišljenja koje odbija da se ukalupi u dnevnopolitičke okvire.
Upravo iz tog sloja nastaju i platforme kao što je STEGA: građanske, sekularne, kulturne i moralne zajednice koja ne traži mandate, funkcije niti moć, nego mjeru, red, odgovornost i institucije.
STEGA ne pripada nikakvim centrima van Crne Gore, niti crkvenim ili partijskim autoritetima; ona pripada građanima koji vjeruju da je budućnost ove zemlje evropska upravo zato što je evropska, po vrijednostima, a ne po retorici.
Zato je zaista opravdano reći da je danas najstabilniji oslonac evropskog puta Crne Gore upravo ono što ne pravi buku: slobodni građani, stručna i moralna inteligencija, i platforme koje Evropu ne koriste kao slogan, nego kao civilizacijski kompas.
To je energija koja ne okuplja oko lidera, nego oko načela; ne oko moći, nego oko odgovornosti; ne oko obećanja, nego oko vizije. I upravo zato ima najveću šansu da Crnu Goru povede tamo gdje se o Evropi ne govori, već se živi.
Evropa nije deklaracija nego karakter
Protiv Evrope su oni koji žive od nereda, identitetskih strahova i ličnih povlastica.
Za Evropu su oni koji u njoj vide red, mogućnost, sigurnost i dostojanstvo.
Evropska Crna Gora neće nastati na papiru, nego u savjesti. Neće je donijeti poglavlja, nego navike.
A među tim navikama najvažnija je jedna: da država pripada njenim građanima, a ne strukturama koje je vuku unazad.
U tom smislu, STEGA nije samo ideja, ona je putokaz.

Ko je sve u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?

Na Univerzitetu Crne Gore 12. decembra, zvanično je počela primjena tzv. prelaznog rješenja za studente dvogodišnjih master studija, čime se omogućava izdavanje diplome postdiplomskih specijalističkih studija u skladu sa članom 172 novog Zakona o visokom obrazovanju, kazali su iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG).
Kako je saopšteno iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), ovaj korak predstavlja suštinski početak primjene novog Zakona o visokom obrazovanju i rezultat je višegodišnjeg zalaganja tog tijela, institucionalnih i vaninstitucionalnih pritisaka, kao i peticije koju je potpisalo više od 3.700 studenata UCG.
Primjena ovog zakonskog rješenja odnosi se na studente dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu studija i položili sve ispite predviđene nastavnim planom i programom u obimu od 60 ECTS kredita. Time se, kako navode iz Studentskog parlamenta, konačno ispravlja sistemska nepravda koja je godinama onemogućavala veliki broj studenata da steknu formalno priznatu kvalifikaciju i ravnopravno učestvuju na tržištu rada.
- Ovo rješenje znači ne samo pravdu za nekoliko hiljada kolega, već i mogućnost njihovog daljeg karijernog napredovanja i profesionalnog usavršavanja – upravo ono što bi država morala da garantuje pri upisu studija - poručuju iz SPUCG.
Studentski parlament najavljuje i nastavak borbe za dodatne reforme u visokom obrazovanju, među kojima je i akreditacija studijskih programa po novom modelu. Iz tog tijela ističu da se postojeći model studija 3+2+3 pokazao kao nepravedan i neprimjeren crnogorskom kontekstu, te da je neophodno jasno se udaljiti od njegove dalje primjene.
Podsjećaju i da je, na njihovu inicijativu, u novom Zakonu o visokom obrazovanju pravo na obavljanje studentskih poslova prepoznato kao dio studentskog standarda. Dodatno, zakon predviđa mogućnost da visokoškolske ustanove osnivaju centre za posredovanje u obavljanju studentskih poslova.
SPUCG najavljuje da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na donošenju posebnog Zakona o obavljanju studentskih poslova, čiji će nacrt uskoro biti upućen nadležnim ministarstvima.
Prema njihovim riječima, studentski servisi ili centri za obavljanje studentskih poslova omogućili bi studentima da legalno obavljaju privremene i povremene poslove, steknu prvo radno iskustvo, upoznaju se sa zahtjevima tržišta rada i za svoj rad budu adekvatno plaćeni, bez ugrožavanja uspjeha na studijama.
- Na ovaj način bi se Crna Gora pridružila razvijenim evropskim i svjetskim državama, ali i zemljama regiona koje već imaju jasno regulisan sistem studentskog rada - zaključuju iz Studentskog parlamenta UCG, uz poruku da će uz podršku studenata dosljedno nastaviti višegodišnje zalaganje za unapređenje studentskog standarda i položaja mladih u društvu.

SPUCG: Nekoliko hiljada kolega sa master studija zasluženo dobija diplomu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sindikat-zaposlenih-rtcg