Koncesionar nije potreban, poručio je Slobodan Martinović ispred Reprezentativnog Sindikata Aerodroma Podgorica, a povodom najave otvaranja baze Wizz Air-a u Podgorici i otvaranja novih 14 linija.
- To je juče i danas tema u svakom Crnogorskom domu i vijest godine- navodi se u saopštenju Martinovića.
Martinović je kazao da su Aerodromi Crne Gore na ovaj način, maltene, ”dali otkaz” svakom mogućem koncesionaru.&nbsp;
- Nadamo se da će i Vlada i tenderska komisija čuti i razumjeti tu poruku. Jer, znamo da je koncesionar = (jednako) gašenje svih niskobudžetnih linija. To u ovoj zemlji, nakon najave otvaranja baze Wizz-a u Podgorici, niko ne smije dozvoliti- kaže Martinović.&nbsp;
Objašnjava šta u redovnom radu znači to otvaranje baze u Podgorici.
- Samo ova jedna najava od jednog avio-prevoznika znači da očekujemo blizu milion putnika više – a naše kolege su dostojne tog zadatka. Radićemo ako bude potrebno i treću smjenu- kaže on.
Dodao je da građani Crne Gore koji su, kao u ostalom i oni koji rade u Aerodromima Crne Gore, sa oduševljenjem dočekali vijest o nizu novih ruta sa našeg aerodroma, moraju da znaju da sve te avione i putnike neko mora profesionalno da dočeka i isprati, i mi želimo da cijela Crna Gora zna – da mi to možemo.
- Ipak, iako često nismo istomišljenici, smatramo da ovom menadžmentu treba dati podršku da nastave da razvijaju aviodostupnost. Mi smo tu i čekamo fer dogovor u vezi sa statusom zaposlenih i uslovima rada s obzirom na nove okolnosti koje znače mnogo više rada i mnogo više truda. I pored toga što dajemo potpunu podršku menadžmentu, reprezentativni sindikat će budno pratiti poteze istog i ukazivati na eventualne odluke koje nisu u interesu zaposlenih. Mi smo ključna komponenta u ostvarenju ovog velikog zajedničkog cilja- zaključuje Martinović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Martinović: Koncesionar nije potreban, Wizz Air baza znači milion putnika više

Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) danas je podnijeta krivična prijava protiv predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelene Maraš i izvršnog direktora Roka Tolića zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj vršenjem sistematskog pritiska i revanšizma prema predsjednici Nezavisnog sindikata Biljani Knežević.
U krivičnoj prijavi Knežević se navodi da je predsjednica Odbora direktora Jelena Maraš podnijela inicijativu za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti protiv nje kao zaposlene i ujedno predsjednice sindikalne organizacije i zvanično zaštićenog zviždača - u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije. Knežević u prijavi ukazuje da je takva inicijativa nezakonita jer član 147 Zakona o radu Crne Gore izričito propisuje da postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlenog može pokrenuti isključivo direktor - i to na osnovu sopstvene inicijative ili inicijative zaposlenog.
- Predsjednica Odbora direktora nema zakonsko ovlašćenje da podnese takvu inicijativu, čime je prekoračila svoja službena ovlašćenja i svjesno postupila suprotno zakonu - ističe se u prijavi SDT-u.
<h2>Tolić prihvatio nezakonitu inicijativu</h2>
Dodaje se da je, iako je inicijativa očigledno nezakonita, direktor Roko Tolić prihvatio i postupio po njoj.
- Čime je i sam učestvovao u nezakonitom postupanju, te pokrenuo disciplinski postupak protiv prijavljene bez zakonskog osnova. Na taj način, i direktor je iskoristio službeni položaj suprotno zakonu, s namjerom da nanese štetu zaposlenoj Knežević Biljani, predsjednici Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore - pojašnjeno je u krivičnoj prijavi.
Ove radnje, kako dodaje Knežević, imaju obilježja organizovanog i svjesnog djelovanja usmjerenog na diskreditaciju i odmazdu prema predsjednici sindikata i zaštićenom zviždaču, koja je prethodno razotkrivala i prijavljivala nepravilnosti i nezakonitosti u radu Aerodroma Crne Gore.
- Motiv takvog postupanja ima revanšistički karakter, jer su prijavljeni svojim radnjama pokušali da zastraše, disciplinuju i ućutkaju sindikalnog aktivistu i lice koje uživa status zviždača. Time su direktno povrijedili odredbe zakona koje garantuju zaštitu od svake vrste pritiska, diskriminacije ili odmazde po osnovu sindikalnog djelovanja i prijavljivanja korupcije - navela je u prijavi.
Knežević cijeni da su Jelena Maraš i Roko Tolić time ispunili obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG, jer su iskoristili službeni položaj i prekoračili svoja ovlašćenja sa namjerom da drugom nanesu štetu, krivičnog djela povreda prava po osnovu rada i radnih odnosa iz člana 225 stav 2, jer su zaposleni stavili u nepovoljniji položaj zbog njenog sindikalnog i zviždačkog statusa, te eventualno i krivičnog djela protivzakoniti uticaj iz člana 422a KZCG - ako se, kako je naglasila, utvrdi da je kroz ovaj postupak vršen pritisak na druge organe i zaposlene u cilju nezakonitog progona prijavljene.
Ona predlaže da Specijalno državno tužilaštvo pokrene krivični postupak protiv Maraš i Tolića, ispita zakonitost pokretanja disciplinskog postupka i njihovu međusobnu komunikaciju i ulogu u tom procesu, utvrdi postojanje motiva odmazde prema sindikalnom predstavniku i zaštićenom zviždaču, te preduzme sve zakonske mjere radi zaštite njenih prava i integriteta.
<h2>Sedmi disciplinski postupak</h2>
Knežević i predsjednik Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović su saopštili da se radi o sedmom disciplinskom postupku koji je protiv Knežević pokrenut u posljednjih nekoliko godina.
- Što jasno ukazuje na kontinuirani oblik institucionalnog progona i dugogodišnju torturu s ciljem njenog zastrašivanja, slabljenja sindikalne organizacije i onemogućavanja njenog rada - podvukli su oni.
Ovi postupci su prema dostupnim dokazima, cijene Knežević i Radulolvić, nezakoniti i motivisani ličnim i političkim revanšizmom.
- Budući da je predsjednica Nezavisnog sindikata u više navrata razotkrila i procesuirala nepravilnosti u radu i zloupotrebe u kompaniji ACG, potvrđene od nadležnih institucija, što je ranije rezultiralo i njenim priznatim statusom zaštićenog zviždača - dodali su oni.
<h2>Dopunjen zahtjev za razrješenje Maraš</h2>
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore i Sindikat ACG smatraju da se ovakvim djelovanjem pokušava zloupotrebiti disciplinski i upravni aparat da bi se ugušila sindikalna sloboda, suprotno Zakonu o radu, međunarodnim konvencijama i osnovnim principima zaštite sindikalnih predstavnika i zviždača.
Ovom krivičnom prijavom je takođe dopunjen ranije dostavljen zahtjev predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću za razrješenje Jelene Maras sa mjesta predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.
- Zbog svega navedenog, sindikati očekuju od SDT-a da u skladu sa zakonom hitno preduzme mjere radi utvrđivanja odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja (član 416 Krivičnog zakonika) i povredu prava iz rada i radnih odnosa (član 225 stav 2) - naglasili su u saopštenju.
Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore poziva nadležne institucije, Ombudsmana, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih organizacija da prate ovaj slučaj, kako bi se spriječilo dalje urušavanje sindikalnih prava i zaštitila lica koja javno ukazuju na nepravilnosti.

SDT-u podnijeta krivična prijava protiv Maraš i Tolića zbog pritiska i revanšizma prema Knežević

Reprezentativni sindikati zaposlenih na Aerodromu Podgorica i Aerodromu Tivat, koji okupljaju oko 70 odsto radnika, saopštili su da podržavaju moguće produženje radnog vremena i otvorenosti oba aerodroma za saobraćaj od naredne ljetnje sezone, uz jasnu poruku da su spremni i voljni da rade.
Kako ističu, uvođenje treće smjene i produženje radnog vremena doprinijelo bi boljoj organizaciji rada i većoj operativnoj efikasnosti, te otvorilo prostor da se kroz novu sistematizaciju efikasno riješe postojeći izazovi.
- Mi smo sposobni, spremni i voljni da radimo - poručuju sindikalci.
Naglašavaju, međutim, da svaka odluka o produženju rada mora biti praćena i adekvatnim prilagođavanjem zarada zaposlenih, kao priznanjem za dodatni angažman i složenost poslova, posebno u večernjim i noćnim uslovima.&nbsp;
Dodaju da ukupno radno vrijeme mora ostati u zakonskim okvirima, uz puno poštovanje svih radničkih prava i Kolektivnog ugovora.
- Ponosni smo na rekorde koje naša kompanija postavlja ove godine i podsjećamo da svi naši zaposleni stoje iza preko dva miliona opsluženih putnika do 20. avgusta. Prethodni rekord je bio 28. avgusta 2024. godine, dok je dvomilioniti putnik 2019. godine opslužen 8. septembra.Ovaj uspjeh potvrđuje da su naši zaposleni ključna snaga Aerodroma Crne Gore, odgovorni, predani i efikasni. Zato očekujemo da se svaki dodatni napor, poput produženog radnog vremena, adekvatno vrednuje kroz pravednu naknadu i jasnu sistematizaciju, uz puno poštovanje prava radnika - navodi se u saopštenju koje potpisuju predsjednici sindikata Podgorica i Tivat, Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović.

Reprezentativni sindikati Podgorica i Tivat: Podržavamo produženje radnog vremena aerodroma, ali uz poštovanje prava radnika

Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma - poručili su u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu Aerodroma povodom dešavanja oko tendera za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu.
Oni cijene da je tender neopovratno kopmromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije. Ističu i da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.
- Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala - na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore - podvukli su oni.
Smatraju da se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima. Pritom bi država, kako su naglasili, imala ulogu pasivnog posmatrača.
- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - naveli su u dva sindikata.
Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak i pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.
<h2>DANAS VANREDNA SJEDNICA VLADE</h2>
Podsjećamo, vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati.
Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.
On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.

Sindikati ACG: Zaustavite koncesioni postupak, tender je nakaradan i nepovratno kompromitovan

Pozivamo Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora - navodi se u pismu Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore povodom teme koncesije javnog preduzeća adresiranom na najviše državne zvaničnike.
U ovom dokumentu, koje je dostavljeno predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministarki saobraćaja Maji Vukićević, kao i poslaničkim klubovima u parlamentu, izražena je duboka zabrinutosti za budućnost ovog ključnog državnog infrastrukturnog resursa.
- Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donešena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana/ki i budućih generacija - navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Milivoje Dragićević i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović.
<h2>Uključivanje svih relevantnih subjekata</h2>
Ističu da kao predstavnici zaposlenih, koji svakodnevno svojim radom i zalaganjem obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje crnogorskih aerodroma, smatraju da je neprivatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini aerodroma donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zapošljenih, stručne javnosti i građana/ki Crne Gore.
- Štoviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočavala i suočava Crna Gora, preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces. Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste, imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom – ističu u pismu.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore, kao reprezentativna sindikalna centrala, kako dodaju, usvojila je rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane/ke da iskoriste soje ustavno pravo i svojim potpisima podrže prijedlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti: Da li ste za to da Skupština Cme Gore usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?
<h2>Dosadašnja upozorenja</h2>
Vlada premijera Duška Markovića je, kako podsjećaju, 2019. počela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali taj proces nije završen.&nbsp;
- Konsultant međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario, te da se mora raditi novi, kao i naglasio da je „stav IFC da parametri definisani koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore“. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostor na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti – naglašeno je u pismu.&nbsp;
Konsultant je ukazao i na to da zakoni Cme Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultiovati bez finalnih ponuda.
- Pored ovih manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovolino dobro definisane uslove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđača, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje takozvanog minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti – kazali su iz sindikata u pismu.
<h2>Alternativni modeli</h2>
Kao alternative aktuelnom koncesionom modelu, kako su rekli, najčešće se razmatraju zadržavanje aerodroma u državnim rukama uz povjeravanje stručnog menadžmenta, obustava aktuelnog postupka koncesije, te zadržavanje aerodroma pod državnim upravljanjem uz mogućnost samostalnog razvoja i investicija.
- Strateškim planom koji su izradili Aerodromi Crne Gore predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 miliona eura, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona – ističu u pismu.
<h2>Argumenti za i protiv koncesije&nbsp;</h2>
Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu, tu se najčešće navode fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursim, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.
- Snažni argumenti protiv koncesije su da država može sama obezbijediti razvoj aerodrom, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore, kao i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana/ki u privatizacione, odnosno koncesione postupke – navode u pismu.
<h2>Pitanje političke stabilnosti</h2>
U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je, kako dodaju, doživjela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.&nbsp;
- Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma su politički osjetijive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – navode u pismu.
<h2>Koncesiona iskustva u regionu</h2>
Istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo je da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.&nbsp;
- Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zapošljenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate – ističu u pismu.
Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani važno je, kako dodaju, napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30 odsto stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani. Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze Aerodromi Crne Gore – naglasili su u pismu.
<h2>Međunarodna iskustva</h2>
Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država.&nbsp;
- Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88 odsto, u Švedskoj 86 odsto, u Austriji 83 odsto, a u Hrvatskoj 75 odsto. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – precizirano je u pismu.
Mađarska vlada je, kako ističu, nakon više od godinu intenzivnih pregovora 6. juna 2024. ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom List Ferenc u Budimpešti.&nbsp;
- Ministar nacionalne ekonomije Márton Nagy saopštio je tada: „Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske... Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, to je ključna arterija ekonomske cirkulacije. S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji“ – citiraju u pismu.
<h2>Ekonomska održivost Aerodroma Crne Gore</h2>
Prema podacima iz 2024. godine, Aerodromi Crne Gore su generisali oko 10 miliona eura profita, što, kako navode, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje/razvoj.
- Množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurokontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 miliona eura, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije – naglasili su u pismu.
<h2>&nbsp;Ohrabrujući stavovi</h2>
lako ih, kako su rekli, donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića iz kojih se, kako navodem može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odosno da se u ovaj proces uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.
- Posebno navodimo izjavu Tolića u svojstvu izvršnog direktora ACG koju je dao putem javnih istupa: „Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG“, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih Aerodroma Crne Gore, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove, te sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG - poručili su u pismu.
Smatraju da je neophodno da Vlada Crne Gore prije svega sa socijalnim partnerima, ali i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije, a posebno analiza isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj i pruže jasne odgovore na ključna pitanja.
- Koje su konkretne koristi koje bi Cra Gora ostvarila dodjeljivanjem koncesije aerodroma? Koje su garancije da ce koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture? Kakva će biti sudbina zaposlenih u Aerodromima Cre Gore? Da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit – upitali su u pismu.
Zato pozivaju Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora.
- A sindikati će nastaviti da se bore za očuvanje Aerodroma Crne Gore kao državnog resursa i za zaštitu prava svojih članova – poručili su u pismu iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore.

Jasmina Beharovic

Vlada da donese transparentnu odluku o koncesiji Aerodroma Crne Gore u najboljem interesu građana

Savjet Evropske unije finalizovao je svoju poziciju o novom propisu koji treba da ubrza i pojednostavi procedure za povratak osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Predlog uvodi jedinstvene procedure za povratak na nivou EU, propisuje obaveze za osobe koje nemaju pravo boravka i jača mehanizme saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave takozvane prihvatne centre za povratak (return hubs) u trećim zemljama. 

Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rješenje o povratku, ipak ostanu u EU. 

- Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju „širi alat“, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska- rekao je on.
Prema prijedlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posljedice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mjere za osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru. 

Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donijela druga članica, bez pokretanja novog postupka. 

Novina je i „evropski nalog za povratak“ (European Return Order), koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primjene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. 

Sljedeći korak su pregovori Savjeta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da još nije postignut dogovor o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD o mirovnom rješenju sukoba.
Zelenski je u intervjuu za agenciju Blumberg rekao da su pregovarači o mirovnoj inicijativi koju posreduju SAD i dalje podijeljeni oko teritorijalnog pitanja.
- Postoje različiti stavovi između SAD, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu - rekao je on.
Dodao je da Ukrajina insistira na posebnom sporazumu o bezbjednosnim garancijama od zapadnih saveznika, prije svega od SAD.
- Postoji pitanje na koje ja i svi Ukrajinci želimo odgovor. Ako Rusija ponovo pokrene rat, šta će naši partneri učiniti - upitao je Zelenski.
Neki elementi američkog plana zahtevaju dalje razgovore o nekoliko "osjetljivih pitanja", uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dodao je Zelenski, koji danas boravi u Londonu i Briselu, gdje će razgovarati sa zvaničnicima o rješavanju sukoba u njegovoj zemlji.

Zelenski: Još bez dogovora o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD

Pogledajte na Televiziji E danas uživo od 17.30 sati emisiju "Ukrštene riječi", a neke od tema o kojima će se razgovorati su:
- Što za Demokratsku partiju socijalista znači odlazak Nikole Janovića?
- Hoće li svi zaposleni i penzioneri dobiti po pola prosječne plate ili penzije na kraju godine?
- Botun - kako do postrojenja?&nbsp;
Repriza emisije "Ukrštene riječi" u 22 sata.

U emisiji "Ukrštene riječi" o odlasku Janovića iz DPS-a, Botunu, prosječnim platama i penzijama...

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: sindikat-aerodroma-crne-gore