Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis RTCG podnijela je Upravnom sudu tužbu protiv Savjeta RTCG i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde u toj organizaciji, raspisivanjem Javnog oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u Javnom servisu povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca.
Tim povodom, Sindikalna organizacija RTCG-a dostavila je i Ustavnom sudu dopunu njihove žalbe na Pravilnik o rješavanju stambenih potreba radnika RTCG. Ako institucije ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, najavljuju da će podnijeti i krivične prijave odmah po objelodanjivanju rang liste.
U Sindikalnoj organizaciji kažu da je od skoro svima dostupna informacija da je prosječni lični dohodak u Crnoj Gori u decembru 2024. premašio hiljadu eura. Plate u RTCG su, kako kažu, stvar interpretacija nezakonitog direktora koji je, ističu, nezakonito dugo bio najplaćenija osoba u crnogorskom javnom sektoru.
- Njegovi prvi saradnici takodje primaju dohotke koji nijesu po zakonu, a ugovore kriju od javnosti. O tome govore izvještaji DRI koja još od 2022. godine bezuspješno traži od RTCG da objasni način raspodjele novca na plate preplaćenih menadžera. Nasuprot toj grupici povlašćenih, dugogodišnji primjerni pregaoci tavore daleko „ispod crte“, pa čak i urednici sa &nbsp;35 godina iskustva. Primaju, recimo, oko 900 eura i u stvari su najpotcjenjeniji, odbačen, dio RTCG - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG.&nbsp;
Ćutnju o stanju u firmi, kako tvrde, potpomaže rukovodstvo jedinog preostalog reprezentativnog sindikata.
- Sa njim ovih dana (tobože, takav je utisak) pregovaraju li, pregovaraju, oko povećanja koeficijenata, i niko ne zna koliko ko traži, a koliko nudi. Mistično se oteže. Jedno je sigurno, što god bude loše - oni su krivi. Među zaposlenima pričaju da su počeli da pregovaraju oko povećanja koeficijenata kolegama sa završenim fakultetima. No, ne pominju da su upravo te kolege zbog njih ostale uskraćene za povećanje zarada tokom izrade postojećeg Kolektivnog ugovora. Takođe ne pominju da je inicijativa pokrenuta od našeg sindikata prije više mjeseci i da je bilo dogovora sa resornim Ministarstvom, te da je prijedlog bio kod njih mjesecima na „izjašnjenje“. Njihovo licemjerje dostiglo je vrhunac obraćanjem o o slobodi medija na Dan novinara, a o standardu novinara se toliko bore da su novinarska zanimanja koja su ključna za Javni servis zahvaljujući njima ,sa sramno niskim koeficijentima. Danas više dileme nema da su takvo saopštenje u suštini &nbsp;pisali najbliži saradnici nelegalnog direktora. Sve poznatijeg antipoda te profesije. Nikad ga takvim oni prozvali nijesu. Ni opomenuli za sakrivanja - ističe se u saopštenju.
Kako kažu, veoma neprimjetni u borbi za radnička prava u stvari su mu odani, s njim dijele pravicu, "a moguće i još ponešto".&nbsp;
- Hrleći ekskluzivi u raspodjeli stanova izdejstvovali su proglašenje našeg sindikata nereprezentativnim (time nam oduzeli kontrolnu funkciju). Potpomognuti osobama iz najbližeg okruženja generalnog. Sa mnogim ispisnicama u istom formatu (a formular za to nemamo, ne postoji zvaničan) došlo je do čudnog masovnog egzodusa naših članova u samo mjesec-dva. Razloge nije teško slutiti, zastrašivanje gubitkom radnog mjesta ili šargarepa: obećanje o pozicioniranju na listi za te stanove - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije RTCG-a.
Pomenutu rang listu, kažu u Sindikalnoj organizaciji, sačiniće Komisija formirana u sumnjivoj proceduri, u kojoj, tvrde, nema niti jednog pravnika iz službe, a oglas raspisan poslije optužnog prijedloga za članove Savjeta RTCG.
- O svemu smo preventivno obavijestili i Upravni i Ustavni sud. Ukoliko institucije konačno ne zaustave izigravanje zakona, procedura i traćenje novca poreskih obveznika, podnijećemo i krivične prijave odmah po objelodanjivanju te liste - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija RTCG: Savjet i Raonića čeka krivična prijava ako se ne zaustavi izigravanje zakona i procedura

Sindikalna organizacija Javnog difuznog servisa RTCG podnijela je tužbu Upravnom sudu protiv Savjeta Javnog servisa i generalnog direktora Borisa Raonića jer su, kako tvrde, raspisivanjem oglasa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u RTCG povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca u ovoj medijskoj kući.
Cjelokupna dokumentacija na kojoj se zasniva javni oglas, a koja nikad nije data Sindikalnoj organizaciji Javni radio difuzni servis Radio i Televizija Crne Gore na uvid i primjedbe, ima, kako ističu, formalne i suštinske propuste.&nbsp;
- Oni su napravljeni sa namjerom nelegalnog generalnog direktora i odobreni od Savjeta RTCG koji je više puta nezakonito birao Borisa Raonića, te su sada pod optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva - navodi se u saopštenju.
Javni konkurs od 27. novembra, kako dodaju, raspisala je komisija u kojoj nema nijednog pravnika iz Pravne službe RTCG.&nbsp;
- Na konkursu objavljenom na Portalu RTCG nema ni potpisa nelegalnog generalnog direktora. Ovo je nažalost nastavak tradicije u kojoj se u komisije za milionske tendere delegiraju lica bez administrativnog i profesionalnog iskustva. Tako je jedno vrijeme postupano i sa delegiranjem osoba u tenderu za digitalizaciju. Sam Pravilnik o rješavanju stambenih potreba (26.novembar 2024, 01-8642) izašao je poslije obrazovanja komisije (30.oktobar 2024, br 01-7754) u koju je nelegalni direktor RTCG delegirao sebi lojalne ljude, ne izvjestivši članove prethodne imenovane Komisije da ih je izbacio iz sastava - precizirano je u saopštenju.
Tako i danas na Portalu RTCG, kako ističu, stoji odluka o obrazovanju komisije od 4. oktobra 2023 i 5. jula te godine, ali su iz njega, kako se navodi, izbačeni predstavnici Sindikalne organizacije Javni radio difuzni servis Radio i Televizija Crne Gore.&nbsp;
- Ovome je prethodilo i ukidanje reprezentativnosti pomenutog sindikata u akciji koju je pokrenula predsjednik druge organizacije toga tipa, zvane Sindikat zaposlenih, a koju su „ispratili“ ljudi iz kabineta generalnog direktora tako što su nudili povoljnosti u raspodjeli i ispisnice. Ovo je već detalj koji ćemo uz većinu navedenih priložiti i uz novu krivičnu prijavu ODT - ističu u saopštenju.
Raspodjela stanova u RTCG se, kako ocjenjuju, vrši na osnovu dokumentacije koja je donešena u apsolutno nelegalnim procesima sa suštinskim i formalnim manjkavostima.&nbsp;
- Ona favorizuje poslušnike Raonića koji su u posljednje vrijeme došli i dobili rješenja sa veoma velikim koeficijentom iako to profesionalno ne zaslužuju, a i uručeni su od strane nelegalnog direktora. Apsurd će biti ako pravnici koji ne učestvuju u radu Komisije, a zaslužni su za pravni haos u RTCG, dobiju stanove, iako su u RTCG tek nekoliko godina. Osim ovih navedenih primjera napominjemo i da je Kolektivni ugovor RTCG donešen u netransparentnoj proceduri u kojoj imenovana Komisija nikad nije zasjedala u punom sastavu, nelegalni generalni direktor je pravio pritisak na pregovarački tim, naročito jednog sindikata - navodi se u saopštenju.
Interesantno je, kako dodaju, da su koeficijenti u tom kolektivnom ugovoru dijeljeni bez uvida u Tabelu sistematizacije sa opisom poslova i koeficijentom složenosti.&nbsp;
- To je kasnije mijenjano bez uvida i odobrenja Sindikata. Tako je zvanična Tabela sistematizacije koja cirkuliše kao dokument na Portalu RTCG, ali i u DRI i Upravi prihoda iz 2017, bez navedenih koeficijenata. Tabela sistematizacije sa potpisom Drljevića je u internoj upotrebi i njen prečišćen tekst je bio predmet sjednice od 15. aprila 2024, ali su se članovi Savjeta RTCG dogovorili da se ona ne usvaja, iako je suštinski i brojčano potpuno drugačija od one objavljene na Portalu - kazali su u saopštenju.
S pravom sumnjaju da je osim, kako navode, "oneroznih namjera rukovodstva RTCG, s namjerom da se podijele stanovi lojalnim ljudima koji su spremni da izdaju profesiju, došlo i do drastičnih formalnih i suštinskih grešaka, pravnih i zakonskih, koji ne tretiraju jednako ljude koji imaju najviše znanja, obrazovanja i profesionalnog iskustva, kako bi to trebalo da bude po Zakonu o radu i principima Kolektivnog ugovora, već su raspodjelom rješenja bez kriterijuma stvarani neregularni uslovi za podjelu stanova i lukrativne dobitke za one koji to najmanje zaslužuju".
- Podsjećamo da je veći dio članova Savjeta RTCG pod optužnim predlogom, a Raonić pod krivičnom prijavom. Takođe podsjećamo da su, po riječima Raonićevih advokata 29. Avgusta 2024, poništenjem Odluke o njegovom imenovanju od 6. Avgusta 2021, prestale i sve pravne posljedice te odluke. Tako gube važnost, suštinsku, formalnu i zakonsku svi akti koje je on kreirao. Najveći dio ove tužbe ćemo proslijediti i ODT jer smatramo da su navedene radnje nastavak djelovanja organizovane grupe koja troši resurse građana i države na neprimjeren način - navodi se u saopštenju Sindikalne organizacije Javnog difuznog servisa RTCG.

"Oglasom za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u RTCG povrijedili javni interes i prava radnika dugogodišnjih profesionalaca"

Predlog Zakona o amnestiji, koji su inicirali poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG), nije usvojen u Skupštini Crne Gore. U prvom krugu glasanja, zakon je podržalo 40 poslanika, dok je jedan bio uzdržan, što nije bilo dovoljno za njegovo usvajanje jer je bila potrebna podrška najmanje 41 poslanika.
Nakon toga uslijedila je &nbsp;konfuzija i negodovanje unutar skupštinske većine, a iz poslaničkog kluba ZBCG zatraženo je da se glasanje ponovi. Predsjedavajući je uvažio taj zahtjev i omogućio novo izjašnjavanje.
Ipak, ni u drugom pokušaju zakon nije prošao – za je glasalo 34 poslanika, dok su četiri bila uzdržana. Većina je tako ponovo izostala, a predlog je definitvno odbijen.
Zakon o amnestiji izazvao je podijeljene stavove u parlamentu, a njegovo odbijanje ukazuje na nastavak neslaganja i unutar same većine kada su u pitanju osjetljiva političko-pravna pitanja.

Propao pokušaj ZBCG da progura Zakon o amnestiji: Dva glasanja, bez većine

Skupština Crne Gore danas je usvojila više važnih zakonskih rješenja, među kojima su Zakon o igrama na sreću, izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Skupština je usvojila i Predlog Zakona o dopunama Zakona o tužilaštvu i predlog Zakona o dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kao i predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.
Usvojen je i Zakon o privrednim društvima. Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Prilikom glasanja za Prijedog Zakona o amnestiji glasanje je ponovljeno ali Zaon o amnestiji ipak nije usvojen.
Za poslijepodnevne sate najavljena je rasprava o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
Kada je riječ o Predlogu zakona o privrednim društvima, iz Ministarstva ekonomskog razvoja naglašeno je da je riječ o sistemskom aktu ključnom za funkcionisanje tržišne ekonomije.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva Renata Milutinović kazala je da zakon precizno uređuje sve važne aspekte poslovanja – od osnivanja i organizacije, preko načina upravljanja i restrukturiranja, do prestanka rada privrednih društava.
– Zakon obuhvata i preduzetnike, kao i ogranke stranih firmi koje posluju u Crnoj Gori. Njime se postavljaju jasna pravila za funkcionisanje tržišta i obezbjeđuje se zaštita ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim principima – navela je Milutinović.
Opozicioni poslanici kritikovali su zakon ukazujući na, kako su naveli, i dalje prisutne primjere partijskog zapošljavanja i uticaja politike na ekonomski sistem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK9ndmpy0cUg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata; Nije usvojen Zakon o amnestiji, u fokusu i zakon o ANB-u

Ono što je već dugo postojalo kao bojazan, sad se pokazalo istinitim: Skupština Crne Gore je upregla sve mehanizme da svjesno i ciljano opstruira izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), ocjenjuje Crnogorski PEN centar.&nbsp;
- Nevladine organizacije koje se bave medijima, CANU i Crnogorski PEN centar transparentno, blagovremeno i u skladu sa Zakonom predložili su kandidate koji ispunjavaju sve zakonske uslove za ukupno dva člana SAMU (jednoga u ime NVO iz oblasti medija i jednoga u ime CANU i PEN-a). Nakon toga, u upitnoj dugoj proceduri, koja je uključivala i konsultativno saslušanje (što Zakonom nije predviđeno, a sprovedeno je prema Poslovniku Skupštine Crne Gore, kako bi se, navodno, poslanici upoznali s kandidatima), Administrativni odbor sačinio je listu na kojoj su bili kandidat devet NVO-a Dragoljub Duško Vuković i kandidat CANU Niko Martinović i proslijedio je Skupštini. Po Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, član 158, Skupština odlučuje o jedinstvenoj listi i svim predloženim kandidatima zajedno – navode iz PEN-a.
Dodaju da je &nbsp;odlukom 44 poslanika da pri glasanju za legitimne kandidate zainteresovanih i Zakonom prepoznatih strana ostanu uzdržani, skupštinska većina demonstrirala grubo kršenje zakona, zloupotrebu parlamentarne procedure i otvoreno zanemarivanje preporuka Evropske unije, čime se urušavaju demokratski procesi i direktno ugrožava evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Podśetićemo, godinu je dana otkako je, upravo zahvaljujući usvajanju medijskih zakona, privremeno zatvoreno Poglavlje 10 - Informaciono društvo i mediji, Crna Gora je dobila pozitivan IBAR, što je posljedično otvorilo mogućnosti pristupa Crne Gore evropskim pretpristupnim fondovima. Međutim, umjesto da, u skladu sa tada novousvojenim Zakonom, odmah raspiše javni poziv za izbor dva člana Savjeta kojima je istekao mandat, predśednik Skupštine je to učinio s pola godine zakašnjenja, nakon čega je u dva navrata, što samostalno, što uz pomoć poslanika vlasti, nezakonito poništio raspisane javne pozive. Takve odluke nemaju pravno utemeljenje, ali imaju jasnu političku pozadinu s očiglednim ciljem - politizacijom regulatornoga tijela, usljed čega će trenutnoj vlasti odani ljudi oblikovati crnogorsko javno mnjenje – navode iz PEN-a.
Dodaju da je i Evropska komisija u non-pejperu u junu pozvala crnogorske institucije da hitno izaberu članove Savjeta i obezbijede nezavisnost rada toga tijela.
Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge ima pet članova, a kao regulatorno medijsko tijelo mora biti autonoman i nezavisan u svojem radu, te odlučuje većinom glasova svih članova.&nbsp;
- Stoga je već godinu dana onemogućen rad u punome kapacitetu ovoga tijela, koje je ključno za dodjelu frekvencija emiterima, za obezbjeđivanje pluralizma u medijima, ali i za sprečavanje širenja dezinformacija i propagande. Budući da u prvoj polovini naredne godine i ostalim članovima Savjeta ističe mandat, jasno je da je plan vladajućih struktura da dotad održavaju Savjet u nefunkcionalnome stanju, kako bi u konačnome mogli postaviti svoje ljude, uspostaviti sopstveni uticaj i krojiti javnu scenu prema svojim aršinima i potrebama – ističu iz Pen centra.
Ako Crna Gora želi da sačuva kredibilitet pred međunarodnim partnerima, i naročito ako želi imati zdravo društvo, kako ističu, ovakvo neodgovorno i politički motivisano ponašanje, pritisci i opstrukcije moraju hitno biti prekinuti.&nbsp;
- Ovakvo ponašanje predstavlja ozbiljno urušavanje demokratskih principa i dodatno kompromituje napredak Crne Gore ka članstvu u EU, što je očito i cilj trenutnih crnogorskih vlasti – zaključuju iz PEN centra.

PEN: Neizbor članova SAMU potvrda političkih opstrukcija i nezakonitih aktivnosti Skupštine

Inženjerska škola nauke u Pljevljima je šestu godinu zaredom okupila mlade iz Crne Gore i regiona, nudeći priliku da se kroz predavanja, diskusije, radionice i praktičan rad upoznaju sa naukom, pri čemu su imali predavače sa Mašinskog, Elektrotehničkog, Prirodno - matematičkog i Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. O utiscima i uspjehu ovogodišnje Inženjerske škole govorio je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, jedan od mentora Saša Janković iz NVO ,,Korak sa naukom”.
Završila se 6. Inženjerska škola nauke, to je projekat &nbsp;za mlade, kaže Janković, koji imaju priliku da kroz predavanja, radionice, diskusije, praktičan rad razviju &nbsp;interesovanje za nauku, a, dodaje on, &nbsp;od prije dvije godine postao je i međunarodnog karaktera, jer su polaznici bila i djeca iz zemalja regiona.&nbsp;
- Program škole se zasniva na praktičnom radu, pa pored dvodnevnih predavanja tu su i obilasci teritorije opštine Pljevlja, da se polaznici upoznaju sa gradom i njegovom okolinom, fokusirani smo i na praktične radionice. Ove godine praktične radionice sprovodili su naše kolege sa Mašinskog, &nbsp;Elektrotehničkog, Prirodno - matematičkog i Građevinskog fakulteta. Podijeljeni su bili po grupama, bilo je dosta praktičnog rada, tako su se na radionici Mašinskog fakulteta pravili dronovi, na radionici Elektrotehničkog fakulteta napravljen je pametni grad sa senzorima. Mislim &nbsp;da to djeci pomaže, jer u osnovnim i srednjim školama praktične nastave ima malo i to je jedan od razloga zašto je ova škola popularna, zašto svake godine imamo više prijava i zašto mladi ljudi izlaze sa škole zadovoljni i spremni za neki dalji put - rekao je Janković.
Kaže da se broj prijava za Inženjersku školu nauke svake godine povećava, što je dokaz da NVO ,,Korak s naukom” taj projekat radi na kvalitetan način.
- Ne strepimo da neće biti prijava, jer pokušavamo da djecu što više privučemo nauci, imamo i razne sportske aktivnosti, trudimo se da ih odvojimo od telefona i tih dana dok traje škola niko nema vremena da lista Instagram i TikTok, nego se bave konkretnim stvarima. Vjerujem da je to kvalitetna priča za mlade - zaključio je Janković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhdC5Nf-wBSg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janković: Mladi izlaze iz Inženjerske škole zadovoljni i spremni za neki dalji put

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Iz Opšte bolnice Nikšić demantovali su navode nikšićanina Spasoja Krunića koje smo u subotu objavili u tekstu <a href="https://etv.me/drustvo/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno">Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?</a> uz tvrdnju da je riječ o „gnusnim lažima“ i obavještenje da je zbog širenja panike prijavljen nadležnim državnim organima.
Demanti u nastavku prenosimo integralano:
Dana 26.07.2025. godine na Portalu ETV objavljen je uznemiravajući tekst sa naslovom &nbsp;„Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?“.
Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsolutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja više građana Nikšića – nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog širenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsolutno sve što mu je bilo potrebno, odnosno saniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvještaj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja – odnosno kod izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualno tetanus, odnosno tetanusova vakcina, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ni u jednom slučaju ne sprovodi u stacionarnom dijelu Bolnice. Što se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima u Domu zdravlja, odnosno u hitnim slučajevima u službi hitne pomoći Doma zdravlja. Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpušten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se primenjuje u Domu zdravlja.
U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je primio ovu vakcinu sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent primio ovu vakcinu sa 18. godina, TZ zaštita mu je potpuna, imajući u vidu da je starost 18 godina granica pokrivenosti TZ zaštitom kroz redovnu vakcinaciju.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije primio navedenu vakcinu, te da postoji potreba da se obavi dodatna provjera, to se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke.
Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba Zaštitniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono što on kao laik ne zna (što je objašnjeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili.
Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljenim informacijama odnosi, te smatramo da je isto navedeno predstavljalo ozbiljne posljedice i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna.
S poštovanjem,
DIREKTOR 
mr sci. dr Zoran Mrkić