Službenici policije u Bijelom Polju locirali su u kratkom roku i uhapsili H.F. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije navode da se sumnja da je H.F. krivično djelo počinio juče, 15.11.2025. godine, na štetu ženske osobe, protivno njenoj volji, uz upotrebu sile i prijetnje.
- Krivično djelo Policiji je prijavio danas, 16.11.2025. godine, srodnik oštećene, nakon čega su policijski službenici odmah preduzeli hitne mjere i radnje, te je H.F, brzom i efikasnom postavkom službe, ubrzo lociran i lišen slobode- kazali su iz policije.
Osumnjičeni će, &nbsp;ističu iz policije, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Oštećenoj se, kao žrtvi ovog krivičnog djela, a postupajući sa posebnom pažnjom, obazrivošću i u skladu sa principima zaštite dostojanstva, u saradnji sa drugim nadležnim službama pruža potrebna stručna pomoć i neophodna podrška- navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Bijelom Polju uhapšen osumnjičeni za silovanje

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata R.S. zbog sumnje da je u Podgorici izvršio krivično djelo silovanje i krivično djelo nasilje u porodici i u porodičnoj zajednici na štetu J.S.
Tužilaštvo je donijelo naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora zbog navedenog krivičnog djela.
Naredba je dostavljena sudiji za istragu Višeg suda na dalje postupanje.

Podgorica: Zadržavanje zbog silovanja

Francuski apelacioni sud izrekao je jednom muškarcu desetogodišnju kaznu zatvora zbog silovanja Žizel Peliko, godinu više u odnosu na prvobitnu kaznu, javlja novinska agencija AFP.
Sud je krajem prošle godine osudio Dominika Peliko na 20 godina zatvora zbog dugogodišnjeg drogiranja i silovanja supruge Žizel Peliko, kao i regrutovanja drugih muškaraca da je siluju.
Za seksualno zlostavljanje Peliko prošle godine osuđeno je još 50 muškaraca, kojima su izrečene od uslovne zatvorske kazne do 15 godina robije.
Gotovo svi su bili optuženi da su silovali Peliko dok je bila u nesvijesti.
Većina ih je tokom suđenja odbacila krivicu, ističući da su mislili da učestvuju u "sporazumnoj seksualnoj igri" i da to nije bilo silovanje.
Husametin Dogan (44) bio je jedini koji se žalio na presudu.
On je prošle godine osuđen na devet godina zatvora, ali je u postupku pred apelacionim sudom kazna povećana na deset.
Inače, slučaj Žizel Peliko šokirao je svijet i učinio je simbolom hrabrosti.
Ova 72-godišnjakinja odustala je od anonimnosti tokom suđenja i zatražila da budu prikazani videosnimci zlostavljanja, koje je snimio njen bivši suprug.
Naglasila je da će to pomoći drugim ženama da podignu glas protiv nasilja.

500x500

Muškarcu osuđenom za silovanje Peliko još jedna godina zatvora

Nije postojala bilo kakva intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece, maloljetnika i žena, kao i samih krivičnih djela u kojima su zaštitini objekat i objekat radnje ove tri kategorije lica - naveo je advokat Damir Lekić u reagovanju povodom obavještenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Ministarstva unutrašnjih poslova da su se obratili Advokatskoj komori da se ispita njegovo dostojanstvo.
Iz ovog tima su juče kazali da su se odlučili na ovaj korak nakon gostovanja Lekića u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
Lekić je ocijenio da se ovakvim istupom Ministarstva unutrašnih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima stvara žestok pritisak na advokaturu kao nezaivsnu profesiju i na advokate.
- Od kojih se očigledno očekuje da se podrede interesima policije i državnog tužilaštva. To nikako ni u jednom sistmenu ne bi smjelo da se dogodi. Ovo je direktan napad i na slobodu javnog izražavanja i za iznošenje svojih javnih stavova, javnog mišljenja, ličnog i subjektivnog viđenja, zapažanja i uočavanja, a na šta svaki građanin, a ne advokat, u civilizovanom društvu ima puno pravo, a što je posebno opasno, a da ne kažem zabranjeno i nedopustivo - smatra Lekić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foperativni-tim-za-borbu-protiv-nasilja-u-porodici-i-nad-zenama-advokat-lekic-relativizovao-seksualno-zlostavljanje-maloljetnika-omalovazavao-zrtve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lekić je u reagovanju ocijenio da je "prosto neobično da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, pod čijim rukovodstvom se nalazi i Uprava policije Crne Gore sa trenutno ovoliko malim brojem ovlašćenih policijskih službenika, 'gubi vrijeme' na sagledavanje i analizu televizijskih emisija ovakvog karaktera (dobronamjernog, edukativnog, stručnog, poučnog i drugo)".
- A da svoje vrijeme beskompromisno ne ulaže na suzbijanje, prevenciju, a naročito na otkrivanje i rasvjetljavanje ovolikog broja teških krivičnih djela i njihovih počinilaca, koja su se u ovako relativno kratkom vremenskom periodu dogodila u Crnoj Gori - navodi Lekić.
To su, kako dodaje, veći broj ubistava, te ubistava u pokušaju i drugih krivičnih djela, a ostala su za sada još nerasvijetljena.
- I to očigledno usljed nerada, neažurnosti i nedostatka kapaciteta policije, te nedostataka neophodnih aktivnih pozornika i policijskih patrola koje bi patrolirale ulicama, kao i usljed nedostatka neophodnih odrgovarajućih saobraćajnih patrola koje bi kontrolisale saobraćaj na putevima usljed čega ne bi ovoliko ljudi gubilo svoje živote u sve učestalijim teškim saobraćajnim nezgodama koje se nažalost dešavaju na Crnogorskim drumovima i drugo - naveo je Lekić.&nbsp;
Kao građanin, advokat profesionalac i stručnjak koji, kako ističe, svakodnevno kroz svoj rad uočava ne male propuste MUP-a i UP, više bi volio da su ove državne institucije bile ažurnije u slučajevima koje je nabrojao, u odnosu na sagledavanje i analizu ove televizijske emisije, te na dostavjanje obavještenja Advokatskoj komori Crne Gore i crnogorskim medijima.
- To po njihovu žalost, nikako moju, nije slučaj. Oni ipak znaju šta su im prioriteti, ali se, moram priznati, bez bilo kakve svoje krivice porazno osjećam što sam došao u ovu situaciju da uopšte ovo pišem - rekao je Lekić.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, kao ugledan građanin i ozbiljan advokat, koji štiti svoj ugled, profesiju, rad i reputaciju, zbog javnosti u Crnoj Gori, a da se ne bi stvarale neke nedoumice, ponavlja da ni na koji način ne pokušava da relativizuje i umanji značaj teme o kojoj je u ovoj emisiji bilo riječi.
- Ni na koji način ne želim da umanjim značaj djece, značaj maloljetnika i značaj žena, pogotovo u situacijama kada su ove kategorije lica oštećene krivičnim djelom. Naprotiv, svih srcem ih veličam i za mene su svetinje i uvijek ću ih podržavati i stalno ih podržavam kada se meni obrate za pružanje pravne pomoći. U potpunosti ih štedim i postupam isključivo u skladu sa zakonom kada se nađu u postupcima naspram mene, a što sam, ponavljam, više puta naglasio i u ovoj emisiji. Ali to se zlonamjerno ne želi pominjati u ovom objavljenom tekstu u vezi kojeg ja pišem ovo reagovanje, već su moje riječi na moju štetu čak izvučene van konteksta - ocijenio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da djecu još nema, ali da se nada da će ih imati.
- Imam i djevojku i majku i sestru i to deset godina mlađu od mene i uvijek sam u odnosu na njih tri, posebno prema mlađoj sestri, bio nastrojen zaštitnički. U mojoj užoj i široj porodici se nalazi veliki broj djece, a sa kojom svakodnevno ostvarujem komunikaciju i prema kojoj takođe u svemu postupam samo sa ljubavlju i zaštitnički. Ali ovdje zapravo uopšte i nije bila riječ o tome, iako se nažalost na jedan ogavan i perfidan način to pokušava predstaviti i to od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima, a i od određenih mojih sagovornika u ovoj emisjij javnim objavljivanjem određenih sadržaja na moj račun na internetu i na određenim društvenim mrežama, a što zaista nije vrijedno bilo kakvog komentara - naveo je Lekić.
Suština priče je, kako je kazao, da je advokat po vokaciji najčešće branilac.&nbsp;
- Moj posao je da branim počinioce krivičnih djela, a nerijetko zastupam i oštećene u krivičnim postupcima, odnosno lica na čiju štetu su izvršena krivična djela i nekad se nalazim na jednoj strani (branilac), a nekad na drugoj (punomoćnik oštećenog), zavisno od od toga ko me u krivičnom postupku angažuje za advokata. Prihvatim taj advokatski angažman. Ne treba valjda pesebno naglašavati da je krivični postupak iznimno složen i nimalo jednostavan proces u kojem se utvrđuje krivica nekog lica za izvršenje krivičnog djela, a nerijetko i izrazito teškog i da se zarad utvrđivanja krivice tog lica svaka činjenica, a i okolnost, treba pretresti do posljednih njenih granica - ističe Lekić.&nbsp;
To čak, kako navodi, i do one mjere da ne ostane nimalo sumnje da se događaj desio na drugačiji način od onoga načina na koji to opisuje optužba, kao i da okrivljene u krivičnom postupku štiti pretpostavka nevinosti.&nbsp;
- Tako svaki krivični postupak sa sobom nosi određenu težinu, pa se, ukoliko se u konačnom i nađe da je ta osoba zaista i počinilac krivičnog djela utvrđuju i određene okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina krivične sankcije i to olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Zakonodavac je u konkretnom slučaju normirao gornju i donju granicu visine kazne za svako krivično djelo propisano zakonikom - rekao je Lekić.
Dodaje da uopšte ne voli da se pravda, niti ima bilo kakve potrebe za time, jer ništa nikome nažao nije učinio budući da u krivičnim postupicma kao advokat samo radi svoj posao.
- Ali zbog javnosti i stvorenog jako neprijatnog narativa na moj račun zbog određenih struktura želim da naglasim da sam ja zapravo o ovome pričao u ovoj emisiji. Vrijedi opet istaći da su sva krivična djela izvršena na štetu djece teška, a posebno ova krivična djela protiv polne slobode i za njih su zakonikom propisane određene zatvorske kazne pa zavisno od određenih oblika krivičnih djela propisane su kazne zatvora u trajanju čak i do 15 godina, što ne uključuje krivična djela sa smrtnom posljedicom, a za koja krivična djela je propisana čak i kazna drugotarjnog zatvora u trajanju do 40 godina - kazao je Lekić.&nbsp;
Kada se vrše krivična djela na štetu djece nesporno je, kako je naveo, da se mogu izreći kazne zatvora u trajanju i od 15 i od 40 godina.&nbsp;
- S druge strane postoje i krivična djela protiv života i tijela od kojih su najteža, a i od davnina najpoznatija i najprepoznatljivija krivično djelo ubistvo i krivično djelo teško ubistvo čije su posljedice zasigurno smrt oštećenih, a za koja se inače i smatra da su jedna od najtežih krivičnih djela u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore, a za koja se i to za prvo krivično djelo (ubistvo) može izreći kazna zatvora u trajanju do 15 godina, a za ovo drugo krivično djelo (teško ubistvo) kazna zatvora u trajanju do 40 godina - ističe Lekić.&nbsp;
Kada se radi o krivičnom djelu koje za sobom povlači smrtnu posljedicu i koje je izvršeno sa direktnim umišljajem, smatra da se radi o najtežem obliku krivičnog djela.
- A u koje svakako bez imalo dileme ulaze i određena krivična djela koja su izvršena i na štetu djece, maloljetnika i žena i tu, ponavljam, zaista i nema bilo kakvog spora, niti dileme. Ali ako upoređujemo krivično djelo koje nema za posljedicu smrt, sa krivičnim djelom koje ima za posljedicu smrt, a propisana ja kazna zatvora u istovjetnom trajanju, onda se kao logično nameće pitanje po kom osnovu su ta dva krivična djela, ako se kao kriterijum uzme visina propisane kazne, ista, te eventualno i pitanje koje krivično djelo je u odnosu na ostvarenu posljedicu teže. O tome je bila riječ. Ništa drugo - naglasio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da beskompromisno smatra da se radi o izrazito teškim krivičnim djelima koja u postupku nisu nimalo laka za nijednog učesnika u postupku.
- A po najmanje za branioce koji treba da stanu iza lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinioci tih krivičnih djela i da ih brane. To je jedna nezavidna pozicija za branioca, a kao što je to i za ljekara kada je shodno Hipokratovoj zakletvi dužan da liječi određene kategorije lica, ali to nam je posao, a u poslu ipak treba biti profesionalac - naveo je Lekić.
Svako krivično djelo za sobom povlači određenu težinu i posljedicu i o tome je, prema njegovim riječima, nekad zaista i jako teško diskutovati.
- To treba prepustiti stručnjacima - sudovima, a koji i sami u određenim situacijama imaju probleme da odmjere i da izvagaju šta je u konkretnom slučaju najbolje i najzadovoljavajuće - ocijenio je Lekić.
Njega kao branioca, kako dodaje, niko ne može pokolebati da uvijek svoj posao radi isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno i etično.
- U ovim teškim i lošim vremenima i hrabro. Veliki pozdrav za Ministarstvo unutrašnih poslova Crne Gore i za ovaj operativni tim, uvijek mislite da smo na suprotnim stranama, ali zapravo nismo - mi samo radimo svoj posao - zaključio je Lekić.

Lekić: Nije postojala intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadžavanje E.I. i donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje.
Tužilaštvo je uputilo i prijedlog za određivanje pritvora.
Prema navodima tužilaštva, E.I. se tereti da je 30. septembra ove godine u Ulcinju, silovao žensku osobu uz prijetnju da će je ubiti nožem.
Tužilaštvo je najavilo da će u nastavku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje kako bi se rasvijetlile okolnosti ovog događaja, nakon čega će biti donesena konačna odluka u predmetu.

Osumnjičenom za silovanje određeno zadržavanje, žrtvi prijetio da će je ubiti nožem

Sud Bosne i Hercegovine donio je 3. oktobra drugostepenu presudu kojom je Borislav Gligorević osuđen na deset godina zatvora. On je optužen za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika na istoku Bosne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ga tereti da je kao pripadnik jedinice "Bijeli orlovi", krajem maja i početkom juna 1992. godine u mjestu Liplje, opština Zvornik, sa drugim pripadnicima jedinice, upotrebom sile i prijetnji oružjem, silovao i seksualno zlostavljao tri žrtve bošnjačke nacionalnosti.
Prema navodima optužnice, jedinica u čijem je sastavu bio, nezakonito je zatvorila više stotina civila bošnjačke nacionalnosti, a tri žrtve su prisilno odvajane od ostalih zatvorenika, te odvođene u okolne objekte gdje su nad njima počinjeni zločini.
Zločini su se, prema optužnici, dogodili u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika i okoline.
Tokom suđenja, koje je počelo u oktobru 2023., godine, svjedočilo je više od 20 osoba, među kojima i pet svjedoka i svjedokinja pod mjerama zaštite, te dva stručna vještaka.
Granična policija Bosne i Hercegovine je Gligorevića uhapsila krajem maja 2023. godine na graničnom prelazu sa Srbijom.
U logoru Liplje, prema navodima svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), bilo je zatočeno više od 400 osoba, a 27 je ubijeno.
Za ratne zločine na području ove opštine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašeni su krivim Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić, Stojan Župljanin.
I dalje se traga za oko 400 osoba nestalih s područja opštine Zvornik.
Procjenjuje se da je najmanje 20.000 žena silovano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Ipak, malo je počinitelja kažnjeno.
Do zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju 2017. godine, manje od 40 osoba je osuđeno za ratna seksualna zlodjela, a suđenja se nastavljaju na domaćim sudovima.

Gligorević osuđen na 10 godina zatvora zbog silovanja Bošnjakinja početkom rata u BiH

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu protiv M. J. koji je oglašen krivim za silovanje i osuđen na pet godina zatvora.
Kako se navodi u saopštenju, iz ove sudske instance su nakon sjednice vijeća od 12. septembra odbili kao neosnovane žalbe optuženog i njegovog branioca i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici od 24. aprila.
- Presudom Višeg suda u Podgorici optuženi M. J. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru - navodi se u saopštenju.
Žalbe protiv prvostepene presude izjavili su optuženi i njegov branilac.
- Apelacioni sud je ocijenio da su žalbe neosnovane. Prvostepena presuda, nasuprot navodima žalbi, ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer prvostepeni sud zasniva svoju odluku na valjanim razlozima i činjeničnim zaključcima, koje je potpuno, logično i valjano obrazložio i koje ovaj sud u potpunosti prihvata kao nedvosmislene, jasne i razumljive, našavši da pravilnost i zakonitost pobijane presude nije dovedena u sumnju žalbenim navodima - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu i u dijelu odluke o kazni po žalbi optuženog i njegovog branioca, pa je ocijenio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja.&nbsp;
- Po mišljenju Apelacionog suda izrečene kazne zatvora predstavljaju adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa je za očekivati da će se istom postići svrha kažnjavanja u okviru opšte svrhe izricanja krivičnih sankcija - kazali su iz ove sudske instance.

1250x600

1084x550

Potvrđena presuda optuženom za silovanje, odbijene žalbe njegovog branioca kao neosnovane

Službenici policije uhapsili su danas u Baru operativno interesantno lice osumnjičeno za silovanje, saopšteno je iz policije.
- Naime, N.G. (27) iz Bara se sumnjiči da je u avgustu izvršio krivično djelo silovanje na štetu jedne ženske osobe, nakon kojih joj je uputio riječi prijeteće sadržine kako isto ne bi prijavila- poručuju iz policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N.G. lišen slobode.

Bar: Zbog silovanja uhapšeno operativno interesantno lice

Nikšićanin V.B. (36) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo silovanje u sticaju sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, V.B. se sumnjiči da je više puta u posljednja dva mjeseca stupio u seksualne odnose sa oštećenom, protivno njenoj volji i uz upotrebu sile.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama V.B. stiču elementi navedenih krivičnih djela i po čijem je nalogu uhapšen.
- Uz krivičnu prijavu biće priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju policije.

Nikšićanin uhapšen zbog višestrukog silovanja

Državljanin Bosne i Hercegovine D.M. (36) uhapšen je juče, po međunarodnoj potjernici Interpola Beč, na graničnom prelazu Sitnica.
To je, kako je saopšteno iz Uprave policije, učinjeno po naredbi Regionalnog suda u Lincu.
- On se potraživao na međunarodnom nivou radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od četiri godine, po presudi ovog suda zbog krivičnih djela silovanje i teški napad Krivičnog zakonika Austrije - kazali su u policiji.
On će, kako su dodali, u zakonom predviđenom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.
Osim toga, danas je, u okviru operativnih aktivnosti službenika NCB Interpol-a Podgorica i kroz intenzivnu saradnju i u direktnoj razmjeni operativnih informacija između službenika NCB Interpol-a Podgorica i Oficira za vezu Italije, te NCB Interpol-a Rim, locirano i oduzeto terensko luksuzno vozilo visoke vrijednosti, marke „Mercedes-Benz“ crnogorskih registarskih oznaka, a za kojim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potragu.
- Predmetno vozilo pronađeno je i oduzeto je od strane sluzbenika Policijske jedinice Vijaređo u provinciji u Toskana, po osnovu operativnih informacija dostavljenih od strane NCB Interpol-a Podgorica - istakli su u policiji.

Uhapšen državljanin BiH kojeg je Austrija potraživala zbog silovanja i teškog napada

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: silovanje