Francuski predsjednik Emanuel Makron boraviće u poseti Kini od 3. do 5. decembra.
On će se u Pekingu sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, najavljeno je iz Makronove kancelarije.
- Posjeta će pružiti priliku da se razgovara o glavnim pitanjima koja su u pitanju u strateškom partnerstvu između Francuske i Kine, kao i o nekoliko glavnih međunarodnih pitanja i oblasti saradnje usmjerenih na rješavanje globalnih izazova našeg vremena - navodi se u saopštenju, javlja Rojters.
Nakon sastanka sa Sijem, Makron će posetiti Čengdu. Makron je prethodno Kinu posjetio 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da zadrže zamah u svojim odnosima i da nastave da se kreću u pravom smjeru, zasnovanom na jednakosti, poštovanju i međusobnoj koristi, prenijela je danas Kineska medijska grupa (CMG).
Si je to u ponedjeljak izjavio tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Kineski predsjednik je napomenuo da je prošlog mjeseca imao uspješan susret sa Trampom u Busanu, gde su postigli mnoge važne zajedničke dogovore.
- Ponovo smo usmjerili kurs džinovskog broda kinesko-američkih odnosa i dali mu veći zamah za stabilnu plovidbu napred, šaljući pozitivnu poruku svijetu - rekao je Si.
- Kinesko-američki odnosi su od tada generalno zadržali stabilan i pozitivan napredak, što pozdravljaju obije zemlje i međunarodna zajednica - naveo je Si.
On je ukazao da se ponovo potvrdila činjenica da "saradnja Kine i SAD-a doprinosi objema stranama, a da im konfrontacija šteti", što je dokazano iskustvom.
- Dvije strane treba da prošire listu saradnje i skrate listu problema, kako bi se postigao veći napredak, stvorio novi prostor za saradnju i donijelo više koristi narodima obe zemlje i svijeta - rekao je kineski predsjednik.
Si je naglasio principijelni stav Kine o pitanju Tajvana, istakavši da je povratak Tajvana Kini sastavni dio poslijeratnog međunarodnog poretka.
On je podsjetio da su se Kina i SAD borile rame uz rame protiv fašizma i militarizma.
- Trenutno je još važnije da dvije strane zajedno zaštite pobedu u Drugom svjetskom ratu - poručio je kineski predsjednik.
Predsjednik Tramp je rekao da je predsjednik Si veliki lider.
Tramp je dodao da je uživao u susretu sa Sijem u Busanu i da se u potpunosti složio sa njegovim komentarima o odnosima dvije zemlje.
Dodao je da obije strane sprovode sve dogovore koje su dvojica lidera postigla u Busanu.
Tramp je naglasio da je Kina igrala važnu ulogu u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Takođe je podvukao da SAD razumiju važnost pitanja Tajvana za Kinu.
Dva predsjednika su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Si je ponovio da Kina podržava sve napore koji doprinose miru. On je izrazio nadu da će sve strane što prije smanjiti nesuglasice i postići pravedan i dugotrajan mirovni sporazum radi rješavanja krize.

1250x600

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Crnogorski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković ocijenio je da vizija kineskog predsjednika Si Đinpinga predstavlja jedan od najjasnijih poziva na saradnju, zajedništvo i stabilnost u savremenom svijetu, koji je opterećen konfliktima, ekonomskim izazovima i političkom neizvjesnošću.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Kine, Joković je istakao da je za malu državu poput naše od vitalne važnosti da izgrađuje stabilna i pouzdana partnerstva sa zemljama poput Kine, koje imaju kapacitet da utiču na međunarodne tokove.
Prema njegovim riječima, globalne poruke koje dolaze iz Pekinga imaju sve veći značaj i sve više država u njima prepoznaje potrebu za novim modelom razvoja i uravnoteženog svjetskog poretka.
– Poruka predsjednika Si Đinpinga je poruka stabilnosti, mira i napretka – istinski primjer odgovornog liderstva jedne velike nacije – kazao je Joković u razgovoru za Čajna medija grup, naglasivši da Kina decenijama gradi kredibilitet države koja ne samo da štiti sopstvene interese, već istovremeno doprinosi široj međunarodnoj stabilnosti.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Kine, on je ponovio da je za malu državu poput naše od vitalne važnosti da izgrađuje stabilna i pouzdana partnerstva sa zemljama koje imaju kapacitet da utiču na međunarodne tokove. Ističe da upravo Kina predstavlja jednog od najvažnijih globalnih partnera.
– Kina je prisutna na svakom dijelu svijeta, a Crna Gora treba da jača svoje bilateralne odnose s njom. Vidimo veliki značaj u toj saradnji – Kina je u ekonomskim odnosima nezobilazan faktor – rekao je Joković.
On je naglasio da se kinesko prisustvo ne mjeri samo ekonomskim pokazateljima, već i realnim uticajem na infrastrukturni razvoj, tehnološki napredak i modernizaciju država koje grade partnerstva sa Pekingom.
– Konkretni rezultati kineskih investicija već se osjećaju širom svijeta, pa i u našem regionu. Kina ulaže u znanje, nauku i inovacije, ne poznaje granice i ima sistem koji joj omogućava brzo donošenje odluka. To je recept za uspjeh kojem se svi možemo diviti – kazao je Joković.

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Novo američko-kinesko popuštanje napetosti daje evropskim čelnicima predah za osmišljavanje strategije o trgovini, sirovinama i ratu u Ukrajini, ali otopljavanje odnosa između dvije sile prijeti potiskivanjem evropskih interesa u drugi plan.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping dogovorili su se u četvrtak u Južnoj Koreji o značajnoj deeskalaciji trgovinskog spora, privremeno obustavivši na 12 mjeseci kontrolu izvoza magneta na bazi rijetkih zemalja i drugih ključnih sirovina.
Iako je ovaj potez dobra vijest za evropske kompanije koje su se našle usred trgovinskih tenzija, druga sporna pitanja u odnosima Evrope i Kine biće znatno teže riješiti, piše Politico.
Brisel, pod pritiskom Trampa i u potrazi za sopstvenim strateškim interesima, bezuspješno pokušava odvratiti Peking od podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Istovremeno, EU nastoji da smanji napetosti u dugogodišnjem trgovinskom sukobu s Kinom, koji se nedavno zaoštrio uvođenjem ograničenja na izvoz ključnih sirovina i mikročipova. Obje mjere imale su trenutni negativni uticaj na evropsku industriju, posebno na proizvođače automobila koji su se i ranije suočavali s teškoćama.
Strah od trajne štete naveo je EU na pomirljiviji pristup, ističući dijalog umjesto kaznenih mjera. Međutim, kineski zvaničnici nijesu zadovoljni sporim tempom pregovora s EU, zbog čega je Peking Evropu stavio niže na listu prioriteta.&nbsp;
- EU je u najboljem slučaju sekundarna, možda tercijarna, ili uopšte nijesu uzeti u obzir ni u Vašingtonu ni u Pekingu tokom ovih pregovora- rekao je Džeremi Čen, viši analitičar u Eurasia Group.
<h3>Rat u Ukrajini i kineska uloga</h3>
Glavni politički prioritet za EU ostaje okončanje rata u Ukrajini – što je Tramp tokom kampanje obećao da će postići u prvih 24 sata svog mandata. Gotovo godinu dana nakon početka njegovog predsjedništva, borbe se nastavljaju, dok Kina i dalje podržava rusku ekonomiju kroz ulaganja i kupovinu nafte.
Na inicijativu Bijele kuće, EU je u posljednja dva kruga sankcija protiv Rusije uključila i kineske banke i rafinerije, tvrdeći da su pomagale Moskvi u izbjegavanju restriktivnih mjera. To je izazvalo oštru reakciju kineskih zvaničnika, uključujući premijera Li Ćijanga, koji je sankcije nazvao „neprihvatljivim“ tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom u Aziji ove sedmice, navodi jedan zvaničnik EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i visoka predstavnica za spoljne poslove Kaja Kalas otvoreno su kritikovali Peking zbog podrške Moskvi. Fon der Lajen je još u julu izjavila da takvo ponašanje ima „direktan i opasan uticaj na evropsku bezbjednost“.
Ukrajina se nadala da će Tramp izvršiti pritisak na Peking da obustavi kupovinu ruske nafte, ali američki predsjednik je novinarima u avionu Air Force One rekao da to pitanje nije bilo na stolu. Ipak, istakao je da je rat u Ukrajini „vrlo snažno spomenut“ i da se obje strane nadaju pronalasku rješenja.&nbsp;
- On će nam pomoći i radićemo zajedno na Ukrajini- rekao je Tramp, misleći na kineskog predsjednika.
<h3>Evropska industrija kao talac</h3>
Iako kineske izvozne kontrole nijesu bile direktno usmjerene na EU, kompanije unutar bloka suočile su se s dugim kašnjenjima i naglim rastom cijena zbog nestašice sirovina i magneta. Kina obezbjeđuje čak 98 odsto trajnih magneta rijetkih zemalja potrebnih Evropskoj uniji.
Ova geopolitička previranja natjerala su Evropsku komisiju da ubrza napore na obezbjeđivanju sopstvenih zaliha magneta i pokrene plan za diverzifikaciju evropskog lanca snabdijevanja do kraja godine.
Međutim, EU se već nalazila u sličnoj situaciji. Prije samo dvije godine donijela je Zakon o kritičnim sirovinama kako bi riješila upravo taj problem, ali potpisani sporazumi nijesu donijeli konkretne rezultate. Najnoviji plan obiluje idejama, ali oskudijeva detaljima.
Jednogodišnja pauza u kontroli izvoza, dogovorena između Trampa i Sija, daje EU vrijeme da sprovede taj plan i iskoristi druge saveze – uključujući napore na samitu G7 s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Italijom, Francuskom i Njemačkom. Ipak, za kompanije koje traže jasnoću, ključni problem ostaje što nijedan od sporazuma između Trampa i Sija nije obavezujući.
- Dok ne vidimo konkretne detalje na papiru, ostavlja se puno prostora objema stranama za povlačenje i dodatne uslove. Zato ne mislim da je ovo pitanje zaista riješeno- rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra.
<h3>Podjele i bezbjednosna pitanja</h3>
U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se porast pritiska na vladu da iskoristi privremeno američko primirje kako bi smanjila rizike koji dolaze iz Kine. Britanski premijer Kir Starmer još nije uspio da riješi podjele između onih u parlamentu koji zagovaraju oštriji stav prema Pekingu i onih koji se zalažu za bliže odnose radi podsticanja ulaganja.
Unutar EU, razlike među državama članicama o tome kako se suprotstaviti kineskom uticaju čine jedinstven stav o trgovini malo vjerovatnim. To je postalo očigledno kada je Brisel uveo carine na električna vozila proizvedena u Kini.
Proizvođači automobila strahuju da bi kineski brendovi mogli preplaviti evropsko tržište, što bi dovelo do oštrog cjenovnog rata. Ipak, glasanje o carinama pokazalo je koliko je svaka članica ekonomski izložena Kini – a Njemačka je u posljednjem trenutku tražila da se uvođenje carina obustavi.
Holandija je najnovija članica EU u sporu s Kinom nakon što su vlasti preuzele kontrolu nad proizvođačem čipova Nexperia. Peking je uzvratio ograničavanjem izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, a nestašica bi mogla zaustaviti proizvodne linije širom Evrope za manje od sedmicu dana – što pokazuje koliko je kontinent postao zavisan od Kine.
<h3>Evropa traži svoje mjesto</h3>
Tramp je svoj boravak u Aziji od početka prikazivao kao samit „G2“, što je izazvalo strahovanja da bi bilo kakav dogovor mogao marginalizovati druge zemlje.
&nbsp;- Britanski i evropski trgovinski prioriteti mogli bi biti zanemareni ili zamijenjeni bez konsultacija- rekao je Dejvid Tejlor, direktor organizacije Asia House.
Osjećajući slabljenje uticaja u novoj Tramp-Si dinamici, EU pokušava da ojača svoje trgovinske veze s drugim partnerima. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič putuje u Australiju krajem novembra kako bi predsjedavao inauguralnim dijalogom između EU i 12 članica Transpacifičkog partnerstva, potvrdila su dva diplomate za Politico. Cilj je produbiti ekonomske i političke veze sa zemljama koje žele očuvati postojeća globalna trgovinska pravila.
Brisel će imati priliku za to i u petak, kada bude domaćin visokoj delegaciji kineskih zvaničnika. Stručnjaci upozoravaju da će Evropa morati da zadrži pritisak na Peking kako bi ostvarila napredak po svojim prioritetima.
- Evropa ne može jednostavno čekati da vidi šta će se dogoditi u razgovorima između Sjedinjenih Država i Kine- rekao je Ignasio Garsija Bersero, bivši direktor u odjeljenju za trgovinu Evropske komisije. „Mora razviti sopstveni kanal dijaloga s Kinom.“

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping održali su razgovore u Južnoj Koreji, gdje su razgovarali o ratu u Ukrajini i dogovorili se da ublaže elemente svog teškog trgovinskog rata.
Govoreći u avionu Air Force One nakon sastanka u četvrtak, Tramp je rekao da je imao "nevjerovatan sastanak" s Sijem i da su se složili o "mnogim važnim pitanjima", uključujući trgovinu, carine i rijetke minerale.
Novinarima je izjavio da će smanjiti carine Kini za deset posto zbog njene uloge u krizi s fentanilom te da će Kina ponovo početi kupovati "velike količine" američke soje, čije su kupovine obustavljene u maju kao odgovor na američke carine.
Tramp je dodao da je postignut i dogovor o ukidanju kineskih ograničenja na izvoz rijetkih minerala – 17 elemenata koji imaju malu, ali ključnu ulogu u proizvodnji automobila, aviona i oružja.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir, koji se takođe nalazio u Air Force Oneu, rekao je da Kina neće uvesti planirane kontrole izvoza rijetkih minerala koje su proširene u oktobru nakon dogovora predsjednika.
Nije komentarisao kontrole koje su već na snazi od aprila.
- Sve u vezi s rijetkim zemnim mineralima je riješeno i to za cijeli svijet... Ovo je bila globalna situacija, ne samo američka. Više nema prepreka od strane Kine- rekao je Tramp novinarima.&nbsp;
Tramp je dodao da su razgovarali i o ratu u Ukrajini koji je Rusija započela u februaru 2022. godine, navodeći da su se on i Si složili da "zajedno rade" na tom pitanju.
- Slažemo se da su strane zaglavljene u borbama, i ponekad ih, pretpostavljam, moraš pustiti da se bore. Ali mi ćemo sarađivati po pitanju Ukrajine- rekao je.
Kineski zvaničnici još nisu komentarisali sastanak niti je objavljeno zvanično saopštenje.
Sastanak na međunarodnom aerodromu Gimhae u Busanu čini se da je postavio temelje za širi dijalog u narednim mjesecima, pri čemu je Tramp najavio da planira posjetiti Kinu u aprilu i da bi preliminarni trgovinski sporazum mogao uskoro biti potpisan.
Neposredno prije početka razgovora, Tramp je najavio da je naredio Pentagonu da "odmah" prekine dobrovoljni moratorij na testiranje nuklearnog oružja.
Tramp je na društvenim mrežama izjavio da Sjedinjene Države "imaju više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje", navodeći Rusiju kao drugu, a Kinu kao "daleku treću, ali koja će ih dostići u roku od pet godina".
Analitičari su za Radio Slobodna Evropa rekli da vide ograničen prostor za postizanje šireg sporazuma tokom ovih razgovora, ali da bi smanjenje trgovinskih tenzija moglo otvoriti put za veći dogovor kada Tramp posjeti Kinu, a Si uzvrati posjetu SAD-u sljedeće godine.
U uvodnim obraćanjima, oba lidera su izrazila međusobno poštovanje.
Tramp je rekao da vjeruje kako će njih dvojica "imati fantastičan odnos dugo vremena", dok je Si izjavio da je prirodno da se Sjedinjene Države i Kina "ne slažu uvijek u svemu" i dodao da je "normalno da dvije vodeće ekonomije svijeta povremeno imaju trzavice".
Prije razgovora očekivalo se da će Tramp i Si raspravljati i o drugim tačkama napetosti, uključujući Tajvan i kinesku podršku Rusiji.
Međutim, Tramp je rekao da Tajvan, koji Kina smatra svojom teritorijom, nije bio tema razgovora.
Dodao je i da nisu spominjali kinesku kupovinu ruske nafte, kojom Moskva finansira rat.
Prije sastanka, Ukrajina i njeni saveznici pozvali su Trampa da izvrši pritisak na Sija zbog kineske podrške Rusiji.
Sastanak se dogodio sedmicu dana nakon što je Vašington uveo sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Kina je najveći kupac ruske sirove nafte i ključna podrška ruskoj energetskoj industriji usred rata koji u Ukrajini vodi ruski predsjednik Vladimir Putin.

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Američki predsjednik Donald Tramp ć́e se sastati sa svojim kineskim kolegom Si Đinpingom u četvrtak, 30. oktobra, u Južnoj Koreji, na marginama samita zemalja Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), saopštila je Bijela kuća.
Američki predsjednik je ranije izrazio sumnje u vezi sa održavanjem sastanka usred trgovinskih tenzija između SAD i Kine.
Krajem naredne sedmice u Južnoj Koreji će biti održan dvodnevni samit APEK-a, na koje je ranije najavljen mogući sastanak Tramp-Si.

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je u intervjuu za televiziju Foks njuz, koji će biti emitovan u nedelju, da će se „za oko dve nedjelje“ sastati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita Azijsko-pacifička ekonomska saradnja (APEC), javlja agencija Frans pres.
- Sastaćemo se za oko dve nedelje… u Južnoj Koreji, sa predsednikom Sijem - rekao je Tramp, prema odlomcima iz intervjua za Foksovu emisiju Sandej morning fjučurs.
Američki predsjednik bi trebalo da u Južnu Koreju radi dvodnevne posete stigne 29. oktobra, dok će samit APEC trajati do 1. novembra.
On je prošle nedjelje zaprijetio da će otkazati sastanak, ali je američki ministar finansija u srijedu saopštio da se očekuje da će se sastanka biti.
Tramp na sastanak sa Sijem ide dok traju tenzije između Pekinga i Vašingtona, posebno oko carina.
Dogovoreno je krhko primirje, ali je predsjednik SAD zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 100 odsto na kineske proizvode, jer nije zadovoljan time što je Kina pooštrila kontrolu izvoza retkih zemnih minerala.

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u srijedu da će soja biti jedna od glavnih tema kada se za četiri sedmice sastane sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.
- Naši uzgajivači soje trpe štetu jer Kina, isključivo iz "pregovaračkih" razloga, ne kupuje soju - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, prenosi Rojters.
Kineski uvoznici još nisu kupili soju iz jesenje američke žetve, usljed trgovinskog rata između Vašingtona i Pekinga, što je američkim farmerima nanijelo milijarde dolara gubitaka.
Jesen je inače glavna sezona prodaje američke soje, jer farmeri tada ubiraju svježe usjeve, dok globalni kupci čekaju sljedeću žetvu iz Brazila, najvećeg svjetskog izvoznika.
Međutim, Kina, najveći svjetski uvoznik soje, okrenula se Južnoj Americi, izbegavajući američke usjeve, što je dodatno oborilo cijenu soje na Čikaškoj robnoj berzi.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da je u telefonskom razgovoru sa Sijem napravljen napredak po pitanju TikToka, a da će se njih dvojica sljedeći put sastati uživo u Južnoj Koreji kako bi razgovarali o: trgovini, borbi protiv narkotika i ratu u Ukrajini.

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Najvažniji čovjek na svijetu dan započinje jogom. Kako stoji na službenim stranicama njegove kancelarije, to mu „jača tijelo i um te usađuje moć smirenosti u inače užurbanu rutinu”. Već iz tog spiritualnog momenta možemo zaključiti da najvažniji čovjek na svijetu nije ni Tramp, ni Putin, ni Si, nego onaj naizgled četvrti, a zapravo prvi: Narendra Modi, premijer Indije.
Zašto je baš on najvažniji? Jer o njemu zavisi ishod planetarne bitke koja se pomalo pomalja iz magle ukrajinskog rata. Ako Indija stane na stranu Amerike, pobjeđuje Zapad. Ako stane uz Rusiju i Kinu, pobjeđuje Istok. A ako zadrži stari nesvrstani kurs, konačni ishod globalne bitke je neizvjestan. Zato svi žele Modija na svojoj strani. Ili ga barem ne žele na onoj drugoj strani.
O tome govore i visoke počasti koje Modi prima i u Vašingtonu i u Moskvi. Tramp ga je u decembru u 2020. odlikovao Legijom za zasluge za poboljšanje odnosa između Indije i SAD-a, dok ga je u julu 2024. Putin u Moskvi odlikovao Redom svetog Andrije - najvišim ruskim civilnim odlikovanjem - za njegov trud u razvoju bilateralnih veza između Indije i Rusije.
Otkad je 2014. postao premijer, Modi je pozicionirao Indiju kao zemlju koja sebi može dopustiti da svjetsku geopolitičku scenu tretira kao švedski sto, s kojeg će uzeti ono što joj odgovara bez obzira što neko na Istoku ili Zapadu mislio o tome. Tako je 2017. uveo Indiju u obnovljeni američki savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), ali nije izlazio iz rusko-kineske skupine BRICS. Kupovao je zapadne ratne avione, ali i ruski raketni sistem S-400. Jednom nogom stoji na Zapadu, drugom na Istoku.
Šest izbora, šest pobjeda
Od svih vodećih članica BRICS-a, Modijeva Indija imala je najbolje odnose s Amerikom. No, Indija je 2022. odbila osuditi rusku agresiju na Ukrajinu te je ostala neutralna. Štaviše, samoubilačko odustajanje Evrope od jeftinih ruskih energenata Modi je iskoristio da manirom dobra gospodara te iste energente – po povlaštenoj cijeni – priskrbi Indiji. Osim što je uspješno sabotirala zapadne napore da sankcijama slome Rusiju, Indija je time osigurala energetske uslove za svoj ekonomske rast, dok evropske zemlje tavore između stagnacije i recesije.
A onda se u Bijeloj kući po drugi put pojavio Donald Tramp, koji je pomislio da agresivnim pristupom prema Modiju - uvođenjem visokih carina Indiji i uvredljivom opaskom o njenoj „mrtvoj ekonomiji” – može slomiti indijskog premijera i natjerati ga da odustane od ruske nafte i prikloni se zapadnom taboru. Umjesto toga, Modi je reagovao demonstrativnim odlaskom u Kinu kod Sija na sastanak Šangajske organizacije za saradnju (SCO), gdje se grlio i s Putinom, pokazavši time Trampu da se s premijerom Indije tako ne može razgovarati, jer Indija ima prijatelje na svim stranama, pa može preživjeti i bez Amerike.
Tramp i njegovi savjetnici očito nijesu dobro proučili biografiju i karakter Narendre Modija. Da su to učinili, znali bi da agresivni pristup Modiju neće proći. Jer Modi je u životu izašao na šest izbora (2002., 2007. i 2012. za glavnog ministra države Gujarat, a 2014., 2019. i 2024. za premijera Indije), i na svih šest je uvjerljivo pobijedio s jednom te istom agendom nacionalističkog vođe koji nastupa kao zaštitnik Gujarata od ostatka Indije, odnosno kao zaštitnik Indije od ostatka svijeta.
Da je Modi pokleknuo pred Trampom, urušila bi se čitava harizma na kojoj je izgradio svoju političku karijeru. Stoga, suočen s Trampovom ucjenom, praktično i nije imao izbora – morao je otići u Kinu.
Agenda hinduističke nadmoći
Narendra Modi rođen je 1950. u gradiću Vadnagaru u državi Gujarat. Njegova obitelj pripadala je marginaliziranim dijelovima društva: kako je jednom rekao, odrastao je u siromašnoj obitelji „bez viška rupije”. U Vadnagaru je završio srednju školu, a 1978. diplomira politologiju na sveučilištu u Delhiju, te 1983. magistrira na Sveučilištu Gujarat.
Već u mladosti postaje politički aktivan, uključivši se 1971. u desničarsku paravojnu organizaciju Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), koja je osnovana 1925. s ciljem širenja nacionalističke hinduističke ideologije. U tu svrhu RSS je osnivao brojne škole, dobrotvorne organizacije i klubove, a 1980. je osnovao i konzervativnu političku stranku Bharatiya Janata Party (BJP), kao protutežu ljevičarskoj Kongresnoj stranci koja je vladala Indijom veći dio vremena nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine.
RSS je opisivan kao organizacija „utemeljena na pretpostavci hinduističke nadmoći”, te je često optuživan za netoleranciju prema manjinama, širenje mržnje i poticanje nasilja, posebno prema muslimanima. Indijska vlada više je puta zabranjivala RSS – među ostalim, upravo je član ove organizacije 1948. ubio Mahatmu Gandhija – ali je RSS ne samo opstao, nego je i njegova partija BJP u 21. vijeku zavladala Indijom.
RSS je Modija još 1985. dodijelio BJP-u, a on se uzdigao kroz stranačku hijerarhiju, postavši 1998. glavni sekretar partije, koja ga 2001. imenuje za glavnog ministra države Gujarat. Već u februaru i martu 2002. u Gujaratu izbijaju vjerski neredi koji će označiti prvu veliku kontroverzu Modijeve političke karijere – optužen je da je svojim zapaljivim nacionalističkim izjavama potaknuo nasilje nad muslimanima.
Nepoželjan u Americi
Spomenuti neredi začeti su 27. februara 2002., kada je voz s nekoliko stotina hinduističkih hodočasnika izgorio u blizini grada Godhre, pri čemu je poginulo oko 60 ljudi. Modi je tada izjavio da su za incident odgovorni lokalni muslimani, nakon čega se antimuslimansko nasilje proširilo Gujaratom. Prema službenim podacima, u neredima je ubijeno 790 muslimana i 254 hindusa, dok nezavisni izvori navode brojku od preko 2000 poginulih, mahom muslimana.
- Ono što se događa je lanac akcije i reakcije- komentisao je tokom nereda Modi.
Mnogi promatrači optužili su vladu Gujarata kao saučesnika u neredima, a neki su izravno krivili Modija, opisujući nasilje nad muslimanima kao „pogrom”, odnosno kao „primjer državnog terorizma”.
- Postoji široki konsenzus da je nasilje u Gujaratu bilo oblik etničkog čišćenja, da je u mnogim aspektima bilo unaprijed smišljeno i da je provedeno uz saučesništvo državne vlade i policijskih službenika- utvrdila je 2008. američka pravna stručnjakinja Marta Nusbaum sa Univerziteta a u Čikagu, u svom naučnom članku „Sukob unutar nas: Demokratija, vjersko nasilje i budućnost Indije”.
Vrhovni sud Indije imenovao je 2008. Posebni istražni tim (SIT) kako bi istražio Modijevu odgovornost za nasilje, ali je nakon nekoliko godina istrage SIT objavio da nije pronašao dokaze za pokretanje kaznenog postupka protiv Modija.
No, Modijeva antimuslimanska retorika izazvala je kritike na Zapadu. U martu 2005., za vrijeme administracije Džordža Buša, State Department zabranio je Modiju ulazak u SAD, u skladu s preporukama američke Komisije za međunarodnu vjersku slobodu, a američki primjer slijedili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Europska unija (EU). No, kako se Modi uspinjao kroz politički krajolik Indije, tako su ove zabrane ukidane, a nakon što je 2014. postao indijski premijer, tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama lično ga je pozvao u Ameriku.
Odveo Indiju u nacionalizam i kapitalizam
Modijevi mandati glavnog ministra Gujarata zapamćeni su po visokoj stopi rasta BDP-a od prosječnih 10 odsto, što je bilo iznad stope rasta na nivou čitave Indije. Unatoč tome, Gujarat pod Modijem nije značajno promijenio svoj rang među indijskim državama u pogledu siromaštva, pismenosti žena ili smrtnosti novorođenčadi. 
&nbsp;
- Socijalne politike državne vlade uopšteno nijesu koristile muslimanima, dalitima i adivasima, te su uopšteno povećale društvene nejednakosti. Razvoj u Gujaratu bio je ograničen na urbanu srednju klasu, a građani u ruralnim područjima i oni iz nižih kasta bili su sve više marginalizovani. Pod Modijem, državna vlada trošila je manje od nacionalnog prosjeka na obrazovanje i zdravstvenu skrb- pisao je 2015. francuski politolog Christophe Jaffrelot u članku pod naslovom „Što je ‘gujaratski model‘? Rast bez razvoja – i sa socio-političkom polarizacijom”.
U svojoj prvoj kampanji za premijera Modi je isticao upravo svoje ekonomske uspjehe u Gujaratu. Birači su mu to honorisai: Modijeva partija BJP osvojila je 31 posto glasova i više nego udvostručila broj zastupnika u donjem domu indijskog parlamenta (Lok Sabha). Osvojivši 282 od ukupno 543 zastupnička mjesta, BJP je postao prva stranka koja je samostalno osvojila većinu još od 1984., kada je to ostvarila Kongresna stranka.
Uvjerljivost Modijeve pobjede nagnala je mnoge komentatore da ustvrde kako su ti nacionalni izbori iz 2014. označili veliki politički preustroj Indije od progresivnih stranaka prema desnici. Osobito je bio zapažen Modijev pobjednički tweet: „Indija je pobijedila, dobra vremena uskoro stižu!” Kako je tada pisala indijska istoričarka Ravinder Kaur sa Sveučilišta u Kopenhagenu, taj je tweet simbolizirao „političko preusmjeravanje Indije od sekularne socijalističke države prema kapitalizmu i hinduističkom kulturnom nacionalizmu”.
Klizanje prema fašizmu
Sekularnu socijalističku Indiju utemeljio je Džavaharlal Nehru, bliski Gandhijev saradnik iz Kongresne stranke i prvi premijer Indije nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine, koji je tu funkciju obavljao do smrti 1964. godine. Pola vijeka kasnije, kad je na vlast došao Modi, ojačao je taj hinduistički kulturni nacionalizam, koji se očitavao u rastu uticaja RSS-a, kao i u potiranju Nehruova političkog nasljeđa.
- Tokom svog prvog mandata, Modijeva administracija imenovala je članove RSS-a za čelnike univerziteta i istraživačkih institucija, iako mnogi od tih imenovanih nisu posjedovali kvalifikacije za svoje položaje. Modijeva administracija takođe je napravila brojne promjene u udžbenicima istorije koje je odobrila vlada, umanjujući naglasak na ulogu Džavaharlala Nehrua i veličajući Modijevu ulogu, istovremeno prikazujući indijsko društvo kao skladno i bez sukoba i nejednakosti- utvrdile su indijska sociološkinja Nandini Sundar i ekonomistica Kiran Bhatty u studiji „Klizanje od majorizacije prema fašizmu: Obrazovanje u Indiji pod Modijevim režimom”, objavljenoj 2020. u časopisu „international Sociology”.
Modi je potom još dvaput pobijedio na opštim izborima, 2019. i 2024. godine. Njegova administracija povećala je direktna strana ulaganja, ali je smanjila potrošnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb. U svom drugom mandatu, nakon pobjede na izborima 2019. godine, Modi je ukinuo autonomiju većinski muslimanskog područja Jammua i Kašmira, što je dovelo do novih vjerskih tenzija i kratkotrajnog ovogodišnjeg rata s Pakistanom.
Od antimuslimanske retorike Modi nije odustao ni u kampanji za prošlogodišnje izbore, kada je muslimane nazvao „infiltratorima s mnogo djece koji bi uzeli bogatstvo Indije ako njegovi politički protivnici dođu na vlast”. Generalno se smatra da je za njegovih mandata Indija doživjela demokratsko nazadovanje i prešla na autoritarni stil vladavine, obilježen kultom ličnosti. Među ostalim, u februaru 2021. Kriket savez njegove matične države Gujarat preimenovao je stadion „Motera” u Ahmedabadu - najveći kriket stadion na svijetu - u stadion „Narendra Modi”.
Tako je indijski socijalizam postao misaona imenica. Gandhijev i Nehruov pepeo okreće se u urnama, a trojica današnjih ključnih svjetskih autokrata – Tramp, Putin i Si – čekaju kome će se prikloniti najvažniji čovjek na svijetu.

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Mještani Botuna postavili su još dva šatora na lokaciji predviđenoj za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnx8pJMLjGHs%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na teren su doveli i mehanizaciju, odlučni da zaustave početak radova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FbiVni6id5Jk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mještanima Botuna juče je uručeno novo rješenje Komunalne inspekcije kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.&nbsp;
Prvi šator su uklonili po prethodnom nalogu, ali su zbog lošeg vremena odmah podigli novi. Navode da će i šator obuhvaćen posljednjim rješenjem premjestiti pored dva nova koja su danas postavljena.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.
T.K.

(VIDEO) Botunjani postavili još šatora, izveli i mehanizaciju

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Rukometašice Crne Gore doživjele su drugi poraz na Svjetskom prvenstvu. U duelu drugog kola glavne runde, od naše reprezentacije bolja je bila Njemačka, rezultatom 36:18 (16:6).
Rezultat govori sve – pratili smo dominaciju domaće selekcije, kojoj 'lavice' nijesu mogle parirati.
U pitanju je, pritom, najteži poraz naše reprezentacije u istoriji. Do sada je neslavan rekord datirao sa EHF Eura 2022, sa utakmice protiv Holandije (25:42).
Današnja utakmica u Dortmundu zapravo je riješena u uvodnih 15 minuta. Za sve to vrijeme, Crna Gora nije postigla niti jedan gol, a na semaforu je bilo 9:0. I to najbolje govori o tome kako je moćna bila suparnička selekcija u odbrani.
No, što se eventualnog plasmana u nokaut fazu tiče, ništa nije izgubljeno. Sve će biti odlučivano u subotu.
Sa druge strane, Njemačka je osigurala prvo mjesto u grupi.
Meč je počeo sjajnim izdanjem golmanki – Katarina Filter skinula je tri zicera, a Armel Atingre dva, odbranivši uz to i sedmerac. Međutim, nakon 10 minuta Njemačka je vodila 6:0.
Njemice su bile toliko moćne i agresivne u odbrani da 'lavice' tokom više uzastopnih napada nijesu mogle ni do prilike za šut. A i kada bi konačno uspjele u tome – Filter bi branila, da bi Berend u 11. minutu povećala na 7:0.&nbsp;
Suzana Lazović do tada je već iskoristila dva tajm-auta, pokušala je na sve načine da motiviše igračice, ali nije uspijevala u tome. I sljedeći je napad prokockan, i to jeftino – izgubljenom loptom. Na drugoj strani je pogodila Lojter i rezultat je djelovao nadrealno – 8:0. Uskoro je četvrti put pogodila Berend i u 15. minut su domaće ušle uz vođstvo 9:0.
I najzad, nakon punih 15 minuta - Crna Gora se pomjerila sa nule. Trivić je probila suparničku odbranu (9:1).
Jako teško išlo je i u ostatku prvog dijela. Do 22. minuta, Jelena Vukčević dala je dva gola, od čega jedan iz sedmerca, no Njemice su već bile u dvocifrenom plusu (13:3).
Uslijedili su golovi Jauković, Bulatović i Trivić, te je Crna Gora u završna tri minuta ušla uz osam golova minusa (14:6). No, pri odlasku na odmor bilo je 16:6.
U istom ritmu nastavljeno je drugo poluvrijeme, a Njemačka je nakon 38 minuta igre bila na dotad maksimalnih 13 golova razlike (22:9).
U 43. minutu, Filter je upisala 11. odbranu, a potom postigla i - treći večerašnji pogodak.&nbsp;
Ako je za utjehu - Crna Gora je u uvodnih petnaestak minuta drugog poluvremena postigla više pogodaka nego u čitavom prvom.
Meč se polako bližio kraju, a nikakvih većih promjena nije bilo.
Za Crnu Goru subota će biti "dan D". Računica je jasna - protiv Srbije moramo trijumfovati, a onda ćemo najvjerovatnije čekati i ishod utakmice Njemačka - Španija.
Drugo kolo: Srbija - Farska Ostrva 31:31, Njemačka - CRNA GORA 36:18, Španija - Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Španija 2, Island 0.

"Lavice" nemoćne protiv Njemica, subota "dan D"

Njemačko Ministarstvo za ekonomiju i energetiku je danas najavilo da će 100 miliona eura preko državne banke KfW uplatiti u Fond za podršku energetici Ukrajine (UESF), u kojem je već 1,3 milijarde eura.
Kijev će tako finansirati rezervne djelove i opremu za uništenu energetsku infrastrukturu.
- Nećemo ostaviti ukrajinski narod na cjedilu. Zaštita snabdijevanja energijom znači zaštitu ljudi - rekla je ministarka ekonomije Katerina Rajhe.
U svjetlu nedavnih istraga ukrajinskih antikorupcijskih vlasti, Rajhe je rekla da će KfW cstrogo osigurati poštovanje svojih propisa.&nbsp;
- Ministarstvo kontinuirano prati pravilno korporativno upravljanje ukrajinskih energetskih kompanija - dodala je ministarka.
Pored još jednog nedavnog paketa pomoći od 60 miliona eura, njemački doprinos UESF će ove godine dostići ukupno 550 miliona eura, što je najveći pojedinačni doprinos tom fondu, navelo je Ministarstvo.
Berlin, glavna evropska podrška Kijevu, obećao je 11,5 milijardi eura vojne pomoći tokom 2026. godine, prenio je pariski Le Mond.

Berlin obećao još 100 miliona eura pomoći energetici Ukrajine

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: si-dinping

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

(VIDEO) Botunjani postavili još šatora, izveli i mehanizaciju

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

"Lavice" nemoćne protiv Njemica, subota "dan D"

Berlin obećao još 100 miliona eura pomoći energetici Ukrajine

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: si-dinping

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

(VIDEO) Botunjani postavili još šatora, izveli i mehanizaciju

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

"Lavice" nemoćne protiv Njemica, subota "dan D"

Berlin obećao još 100 miliona eura pomoći energetici Ukrajine

PRATITE TVe UŽIVO

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru