Francuski predsjednik Emanuel Makron boraviće u poseti Kini od 3. do 5. decembra.
On će se u Pekingu sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, najavljeno je iz Makronove kancelarije.
- Posjeta će pružiti priliku da se razgovara o glavnim pitanjima koja su u pitanju u strateškom partnerstvu između Francuske i Kine, kao i o nekoliko glavnih međunarodnih pitanja i oblasti saradnje usmjerenih na rješavanje globalnih izazova našeg vremena - navodi se u saopštenju, javlja Rojters.
Nakon sastanka sa Sijem, Makron će posetiti Čengdu. Makron je prethodno Kinu posjetio 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je da Kina i Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da zadrže zamah u svojim odnosima i da nastave da se kreću u pravom smjeru, zasnovanom na jednakosti, poštovanju i međusobnoj koristi, prenijela je danas Kineska medijska grupa (CMG).
Si je to u ponedjeljak izjavio tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Kineski predsjednik je napomenuo da je prošlog mjeseca imao uspješan susret sa Trampom u Busanu, gde su postigli mnoge važne zajedničke dogovore.
- Ponovo smo usmjerili kurs džinovskog broda kinesko-američkih odnosa i dali mu veći zamah za stabilnu plovidbu napred, šaljući pozitivnu poruku svijetu - rekao je Si.
- Kinesko-američki odnosi su od tada generalno zadržali stabilan i pozitivan napredak, što pozdravljaju obije zemlje i međunarodna zajednica - naveo je Si.
On je ukazao da se ponovo potvrdila činjenica da "saradnja Kine i SAD-a doprinosi objema stranama, a da im konfrontacija šteti", što je dokazano iskustvom.
- Dvije strane treba da prošire listu saradnje i skrate listu problema, kako bi se postigao veći napredak, stvorio novi prostor za saradnju i donijelo više koristi narodima obe zemlje i svijeta - rekao je kineski predsjednik.
Si je naglasio principijelni stav Kine o pitanju Tajvana, istakavši da je povratak Tajvana Kini sastavni dio poslijeratnog međunarodnog poretka.
On je podsjetio da su se Kina i SAD borile rame uz rame protiv fašizma i militarizma.
- Trenutno je još važnije da dvije strane zajedno zaštite pobedu u Drugom svjetskom ratu - poručio je kineski predsjednik.
Predsjednik Tramp je rekao da je predsjednik Si veliki lider.
Tramp je dodao da je uživao u susretu sa Sijem u Busanu i da se u potpunosti složio sa njegovim komentarima o odnosima dvije zemlje.
Dodao je da obije strane sprovode sve dogovore koje su dvojica lidera postigla u Busanu.
Tramp je naglasio da je Kina igrala važnu ulogu u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Takođe je podvukao da SAD razumiju važnost pitanja Tajvana za Kinu.
Dva predsjednika su razmijenili mišljenja i o ukrajinskoj krizi. Si je ponovio da Kina podržava sve napore koji doprinose miru. On je izrazio nadu da će sve strane što prije smanjiti nesuglasice i postići pravedan i dugotrajan mirovni sporazum radi rješavanja krize.

1250x600

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Crnogorski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković ocijenio je da vizija kineskog predsjednika Si Đinpinga predstavlja jedan od najjasnijih poziva na saradnju, zajedništvo i stabilnost u savremenom svijetu, koji je opterećen konfliktima, ekonomskim izazovima i političkom neizvjesnošću.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Kine, Joković je istakao da je za malu državu poput naše od vitalne važnosti da izgrađuje stabilna i pouzdana partnerstva sa zemljama poput Kine, koje imaju kapacitet da utiču na međunarodne tokove.
Prema njegovim riječima, globalne poruke koje dolaze iz Pekinga imaju sve veći značaj i sve više država u njima prepoznaje potrebu za novim modelom razvoja i uravnoteženog svjetskog poretka.
– Poruka predsjednika Si Đinpinga je poruka stabilnosti, mira i napretka – istinski primjer odgovornog liderstva jedne velike nacije – kazao je Joković u razgovoru za Čajna medija grup, naglasivši da Kina decenijama gradi kredibilitet države koja ne samo da štiti sopstvene interese, već istovremeno doprinosi široj međunarodnoj stabilnosti.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Kine, on je ponovio da je za malu državu poput naše od vitalne važnosti da izgrađuje stabilna i pouzdana partnerstva sa zemljama koje imaju kapacitet da utiču na međunarodne tokove. Ističe da upravo Kina predstavlja jednog od najvažnijih globalnih partnera.
– Kina je prisutna na svakom dijelu svijeta, a Crna Gora treba da jača svoje bilateralne odnose s njom. Vidimo veliki značaj u toj saradnji – Kina je u ekonomskim odnosima nezobilazan faktor – rekao je Joković.
On je naglasio da se kinesko prisustvo ne mjeri samo ekonomskim pokazateljima, već i realnim uticajem na infrastrukturni razvoj, tehnološki napredak i modernizaciju država koje grade partnerstva sa Pekingom.
– Konkretni rezultati kineskih investicija već se osjećaju širom svijeta, pa i u našem regionu. Kina ulaže u znanje, nauku i inovacije, ne poznaje granice i ima sistem koji joj omogućava brzo donošenje odluka. To je recept za uspjeh kojem se svi možemo diviti – kazao je Joković.

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Novo američko-kinesko popuštanje napetosti daje evropskim čelnicima predah za osmišljavanje strategije o trgovini, sirovinama i ratu u Ukrajini, ali otopljavanje odnosa između dvije sile prijeti potiskivanjem evropskih interesa u drugi plan.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping dogovorili su se u četvrtak u Južnoj Koreji o značajnoj deeskalaciji trgovinskog spora, privremeno obustavivši na 12 mjeseci kontrolu izvoza magneta na bazi rijetkih zemalja i drugih ključnih sirovina.
Iako je ovaj potez dobra vijest za evropske kompanije koje su se našle usred trgovinskih tenzija, druga sporna pitanja u odnosima Evrope i Kine biće znatno teže riješiti, piše Politico.
Brisel, pod pritiskom Trampa i u potrazi za sopstvenim strateškim interesima, bezuspješno pokušava odvratiti Peking od podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Istovremeno, EU nastoji da smanji napetosti u dugogodišnjem trgovinskom sukobu s Kinom, koji se nedavno zaoštrio uvođenjem ograničenja na izvoz ključnih sirovina i mikročipova. Obje mjere imale su trenutni negativni uticaj na evropsku industriju, posebno na proizvođače automobila koji su se i ranije suočavali s teškoćama.
Strah od trajne štete naveo je EU na pomirljiviji pristup, ističući dijalog umjesto kaznenih mjera. Međutim, kineski zvaničnici nijesu zadovoljni sporim tempom pregovora s EU, zbog čega je Peking Evropu stavio niže na listu prioriteta.&nbsp;
- EU je u najboljem slučaju sekundarna, možda tercijarna, ili uopšte nijesu uzeti u obzir ni u Vašingtonu ni u Pekingu tokom ovih pregovora- rekao je Džeremi Čen, viši analitičar u Eurasia Group.
<h3>Rat u Ukrajini i kineska uloga</h3>
Glavni politički prioritet za EU ostaje okončanje rata u Ukrajini – što je Tramp tokom kampanje obećao da će postići u prvih 24 sata svog mandata. Gotovo godinu dana nakon početka njegovog predsjedništva, borbe se nastavljaju, dok Kina i dalje podržava rusku ekonomiju kroz ulaganja i kupovinu nafte.
Na inicijativu Bijele kuće, EU je u posljednja dva kruga sankcija protiv Rusije uključila i kineske banke i rafinerije, tvrdeći da su pomagale Moskvi u izbjegavanju restriktivnih mjera. To je izazvalo oštru reakciju kineskih zvaničnika, uključujući premijera Li Ćijanga, koji je sankcije nazvao „neprihvatljivim“ tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom u Aziji ove sedmice, navodi jedan zvaničnik EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i visoka predstavnica za spoljne poslove Kaja Kalas otvoreno su kritikovali Peking zbog podrške Moskvi. Fon der Lajen je još u julu izjavila da takvo ponašanje ima „direktan i opasan uticaj na evropsku bezbjednost“.
Ukrajina se nadala da će Tramp izvršiti pritisak na Peking da obustavi kupovinu ruske nafte, ali američki predsjednik je novinarima u avionu Air Force One rekao da to pitanje nije bilo na stolu. Ipak, istakao je da je rat u Ukrajini „vrlo snažno spomenut“ i da se obje strane nadaju pronalasku rješenja.&nbsp;
- On će nam pomoći i radićemo zajedno na Ukrajini- rekao je Tramp, misleći na kineskog predsjednika.
<h3>Evropska industrija kao talac</h3>
Iako kineske izvozne kontrole nijesu bile direktno usmjerene na EU, kompanije unutar bloka suočile su se s dugim kašnjenjima i naglim rastom cijena zbog nestašice sirovina i magneta. Kina obezbjeđuje čak 98 odsto trajnih magneta rijetkih zemalja potrebnih Evropskoj uniji.
Ova geopolitička previranja natjerala su Evropsku komisiju da ubrza napore na obezbjeđivanju sopstvenih zaliha magneta i pokrene plan za diverzifikaciju evropskog lanca snabdijevanja do kraja godine.
Međutim, EU se već nalazila u sličnoj situaciji. Prije samo dvije godine donijela je Zakon o kritičnim sirovinama kako bi riješila upravo taj problem, ali potpisani sporazumi nijesu donijeli konkretne rezultate. Najnoviji plan obiluje idejama, ali oskudijeva detaljima.
Jednogodišnja pauza u kontroli izvoza, dogovorena između Trampa i Sija, daje EU vrijeme da sprovede taj plan i iskoristi druge saveze – uključujući napore na samitu G7 s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Italijom, Francuskom i Njemačkom. Ipak, za kompanije koje traže jasnoću, ključni problem ostaje što nijedan od sporazuma između Trampa i Sija nije obavezujući.
- Dok ne vidimo konkretne detalje na papiru, ostavlja se puno prostora objema stranama za povlačenje i dodatne uslove. Zato ne mislim da je ovo pitanje zaista riješeno- rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra.
<h3>Podjele i bezbjednosna pitanja</h3>
U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se porast pritiska na vladu da iskoristi privremeno američko primirje kako bi smanjila rizike koji dolaze iz Kine. Britanski premijer Kir Starmer još nije uspio da riješi podjele između onih u parlamentu koji zagovaraju oštriji stav prema Pekingu i onih koji se zalažu za bliže odnose radi podsticanja ulaganja.
Unutar EU, razlike među državama članicama o tome kako se suprotstaviti kineskom uticaju čine jedinstven stav o trgovini malo vjerovatnim. To je postalo očigledno kada je Brisel uveo carine na električna vozila proizvedena u Kini.
Proizvođači automobila strahuju da bi kineski brendovi mogli preplaviti evropsko tržište, što bi dovelo do oštrog cjenovnog rata. Ipak, glasanje o carinama pokazalo je koliko je svaka članica ekonomski izložena Kini – a Njemačka je u posljednjem trenutku tražila da se uvođenje carina obustavi.
Holandija je najnovija članica EU u sporu s Kinom nakon što su vlasti preuzele kontrolu nad proizvođačem čipova Nexperia. Peking je uzvratio ograničavanjem izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, a nestašica bi mogla zaustaviti proizvodne linije širom Evrope za manje od sedmicu dana – što pokazuje koliko je kontinent postao zavisan od Kine.
<h3>Evropa traži svoje mjesto</h3>
Tramp je svoj boravak u Aziji od početka prikazivao kao samit „G2“, što je izazvalo strahovanja da bi bilo kakav dogovor mogao marginalizovati druge zemlje.
&nbsp;- Britanski i evropski trgovinski prioriteti mogli bi biti zanemareni ili zamijenjeni bez konsultacija- rekao je Dejvid Tejlor, direktor organizacije Asia House.
Osjećajući slabljenje uticaja u novoj Tramp-Si dinamici, EU pokušava da ojača svoje trgovinske veze s drugim partnerima. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič putuje u Australiju krajem novembra kako bi predsjedavao inauguralnim dijalogom između EU i 12 članica Transpacifičkog partnerstva, potvrdila su dva diplomate za Politico. Cilj je produbiti ekonomske i političke veze sa zemljama koje žele očuvati postojeća globalna trgovinska pravila.
Brisel će imati priliku za to i u petak, kada bude domaćin visokoj delegaciji kineskih zvaničnika. Stručnjaci upozoravaju da će Evropa morati da zadrži pritisak na Peking kako bi ostvarila napredak po svojim prioritetima.
- Evropa ne može jednostavno čekati da vidi šta će se dogoditi u razgovorima između Sjedinjenih Država i Kine- rekao je Ignasio Garsija Bersero, bivši direktor u odjeljenju za trgovinu Evropske komisije. „Mora razviti sopstveni kanal dijaloga s Kinom.“

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp i njegov kineski kolega Si Đinping održali su razgovore u Južnoj Koreji, gdje su razgovarali o ratu u Ukrajini i dogovorili se da ublaže elemente svog teškog trgovinskog rata.
Govoreći u avionu Air Force One nakon sastanka u četvrtak, Tramp je rekao da je imao "nevjerovatan sastanak" s Sijem i da su se složili o "mnogim važnim pitanjima", uključujući trgovinu, carine i rijetke minerale.
Novinarima je izjavio da će smanjiti carine Kini za deset posto zbog njene uloge u krizi s fentanilom te da će Kina ponovo početi kupovati "velike količine" američke soje, čije su kupovine obustavljene u maju kao odgovor na američke carine.
Tramp je dodao da je postignut i dogovor o ukidanju kineskih ograničenja na izvoz rijetkih minerala – 17 elemenata koji imaju malu, ali ključnu ulogu u proizvodnji automobila, aviona i oružja.
Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir, koji se takođe nalazio u Air Force Oneu, rekao je da Kina neće uvesti planirane kontrole izvoza rijetkih minerala koje su proširene u oktobru nakon dogovora predsjednika.
Nije komentarisao kontrole koje su već na snazi od aprila.
- Sve u vezi s rijetkim zemnim mineralima je riješeno i to za cijeli svijet... Ovo je bila globalna situacija, ne samo američka. Više nema prepreka od strane Kine- rekao je Tramp novinarima.&nbsp;
Tramp je dodao da su razgovarali i o ratu u Ukrajini koji je Rusija započela u februaru 2022. godine, navodeći da su se on i Si složili da "zajedno rade" na tom pitanju.
- Slažemo se da su strane zaglavljene u borbama, i ponekad ih, pretpostavljam, moraš pustiti da se bore. Ali mi ćemo sarađivati po pitanju Ukrajine- rekao je.
Kineski zvaničnici još nisu komentarisali sastanak niti je objavljeno zvanično saopštenje.
Sastanak na međunarodnom aerodromu Gimhae u Busanu čini se da je postavio temelje za širi dijalog u narednim mjesecima, pri čemu je Tramp najavio da planira posjetiti Kinu u aprilu i da bi preliminarni trgovinski sporazum mogao uskoro biti potpisan.
Neposredno prije početka razgovora, Tramp je najavio da je naredio Pentagonu da "odmah" prekine dobrovoljni moratorij na testiranje nuklearnog oružja.
Tramp je na društvenim mrežama izjavio da Sjedinjene Države "imaju više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje", navodeći Rusiju kao drugu, a Kinu kao "daleku treću, ali koja će ih dostići u roku od pet godina".
Analitičari su za Radio Slobodna Evropa rekli da vide ograničen prostor za postizanje šireg sporazuma tokom ovih razgovora, ali da bi smanjenje trgovinskih tenzija moglo otvoriti put za veći dogovor kada Tramp posjeti Kinu, a Si uzvrati posjetu SAD-u sljedeće godine.
U uvodnim obraćanjima, oba lidera su izrazila međusobno poštovanje.
Tramp je rekao da vjeruje kako će njih dvojica "imati fantastičan odnos dugo vremena", dok je Si izjavio da je prirodno da se Sjedinjene Države i Kina "ne slažu uvijek u svemu" i dodao da je "normalno da dvije vodeće ekonomije svijeta povremeno imaju trzavice".
Prije razgovora očekivalo se da će Tramp i Si raspravljati i o drugim tačkama napetosti, uključujući Tajvan i kinesku podršku Rusiji.
Međutim, Tramp je rekao da Tajvan, koji Kina smatra svojom teritorijom, nije bio tema razgovora.
Dodao je i da nisu spominjali kinesku kupovinu ruske nafte, kojom Moskva finansira rat.
Prije sastanka, Ukrajina i njeni saveznici pozvali su Trampa da izvrši pritisak na Sija zbog kineske podrške Rusiji.
Sastanak se dogodio sedmicu dana nakon što je Vašington uveo sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama.
Kina je najveći kupac ruske sirove nafte i ključna podrška ruskoj energetskoj industriji usred rata koji u Ukrajini vodi ruski predsjednik Vladimir Putin.

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Američki predsjednik Donald Tramp ć́e se sastati sa svojim kineskim kolegom Si Đinpingom u četvrtak, 30. oktobra, u Južnoj Koreji, na marginama samita zemalja Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), saopštila je Bijela kuća.
Američki predsjednik je ranije izrazio sumnje u vezi sa održavanjem sastanka usred trgovinskih tenzija između SAD i Kine.
Krajem naredne sedmice u Južnoj Koreji će biti održan dvodnevni samit APEK-a, na koje je ranije najavljen mogući sastanak Tramp-Si.

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je u intervjuu za televiziju Foks njuz, koji će biti emitovan u nedelju, da će se „za oko dve nedjelje“ sastati sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita Azijsko-pacifička ekonomska saradnja (APEC), javlja agencija Frans pres.
- Sastaćemo se za oko dve nedelje… u Južnoj Koreji, sa predsednikom Sijem - rekao je Tramp, prema odlomcima iz intervjua za Foksovu emisiju Sandej morning fjučurs.
Američki predsjednik bi trebalo da u Južnu Koreju radi dvodnevne posete stigne 29. oktobra, dok će samit APEC trajati do 1. novembra.
On je prošle nedjelje zaprijetio da će otkazati sastanak, ali je američki ministar finansija u srijedu saopštio da se očekuje da će se sastanka biti.
Tramp na sastanak sa Sijem ide dok traju tenzije između Pekinga i Vašingtona, posebno oko carina.
Dogovoreno je krhko primirje, ali je predsjednik SAD zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 100 odsto na kineske proizvode, jer nije zadovoljan time što je Kina pooštrila kontrolu izvoza retkih zemnih minerala.

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u srijedu da će soja biti jedna od glavnih tema kada se za četiri sedmice sastane sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.
- Naši uzgajivači soje trpe štetu jer Kina, isključivo iz "pregovaračkih" razloga, ne kupuje soju - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, prenosi Rojters.
Kineski uvoznici još nisu kupili soju iz jesenje američke žetve, usljed trgovinskog rata između Vašingtona i Pekinga, što je američkim farmerima nanijelo milijarde dolara gubitaka.
Jesen je inače glavna sezona prodaje američke soje, jer farmeri tada ubiraju svježe usjeve, dok globalni kupci čekaju sljedeću žetvu iz Brazila, najvećeg svjetskog izvoznika.
Međutim, Kina, najveći svjetski uvoznik soje, okrenula se Južnoj Americi, izbegavajući američke usjeve, što je dodatno oborilo cijenu soje na Čikaškoj robnoj berzi.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da je u telefonskom razgovoru sa Sijem napravljen napredak po pitanju TikToka, a da će se njih dvojica sljedeći put sastati uživo u Južnoj Koreji kako bi razgovarali o: trgovini, borbi protiv narkotika i ratu u Ukrajini.

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Najvažniji čovjek na svijetu dan započinje jogom. Kako stoji na službenim stranicama njegove kancelarije, to mu „jača tijelo i um te usađuje moć smirenosti u inače užurbanu rutinu”. Već iz tog spiritualnog momenta možemo zaključiti da najvažniji čovjek na svijetu nije ni Tramp, ni Putin, ni Si, nego onaj naizgled četvrti, a zapravo prvi: Narendra Modi, premijer Indije.
Zašto je baš on najvažniji? Jer o njemu zavisi ishod planetarne bitke koja se pomalo pomalja iz magle ukrajinskog rata. Ako Indija stane na stranu Amerike, pobjeđuje Zapad. Ako stane uz Rusiju i Kinu, pobjeđuje Istok. A ako zadrži stari nesvrstani kurs, konačni ishod globalne bitke je neizvjestan. Zato svi žele Modija na svojoj strani. Ili ga barem ne žele na onoj drugoj strani.
O tome govore i visoke počasti koje Modi prima i u Vašingtonu i u Moskvi. Tramp ga je u decembru u 2020. odlikovao Legijom za zasluge za poboljšanje odnosa između Indije i SAD-a, dok ga je u julu 2024. Putin u Moskvi odlikovao Redom svetog Andrije - najvišim ruskim civilnim odlikovanjem - za njegov trud u razvoju bilateralnih veza između Indije i Rusije.
Otkad je 2014. postao premijer, Modi je pozicionirao Indiju kao zemlju koja sebi može dopustiti da svjetsku geopolitičku scenu tretira kao švedski sto, s kojeg će uzeti ono što joj odgovara bez obzira što neko na Istoku ili Zapadu mislio o tome. Tako je 2017. uveo Indiju u obnovljeni američki savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), ali nije izlazio iz rusko-kineske skupine BRICS. Kupovao je zapadne ratne avione, ali i ruski raketni sistem S-400. Jednom nogom stoji na Zapadu, drugom na Istoku.
Šest izbora, šest pobjeda
Od svih vodećih članica BRICS-a, Modijeva Indija imala je najbolje odnose s Amerikom. No, Indija je 2022. odbila osuditi rusku agresiju na Ukrajinu te je ostala neutralna. Štaviše, samoubilačko odustajanje Evrope od jeftinih ruskih energenata Modi je iskoristio da manirom dobra gospodara te iste energente – po povlaštenoj cijeni – priskrbi Indiji. Osim što je uspješno sabotirala zapadne napore da sankcijama slome Rusiju, Indija je time osigurala energetske uslove za svoj ekonomske rast, dok evropske zemlje tavore između stagnacije i recesije.
A onda se u Bijeloj kući po drugi put pojavio Donald Tramp, koji je pomislio da agresivnim pristupom prema Modiju - uvođenjem visokih carina Indiji i uvredljivom opaskom o njenoj „mrtvoj ekonomiji” – može slomiti indijskog premijera i natjerati ga da odustane od ruske nafte i prikloni se zapadnom taboru. Umjesto toga, Modi je reagovao demonstrativnim odlaskom u Kinu kod Sija na sastanak Šangajske organizacije za saradnju (SCO), gdje se grlio i s Putinom, pokazavši time Trampu da se s premijerom Indije tako ne može razgovarati, jer Indija ima prijatelje na svim stranama, pa može preživjeti i bez Amerike.
Tramp i njegovi savjetnici očito nijesu dobro proučili biografiju i karakter Narendre Modija. Da su to učinili, znali bi da agresivni pristup Modiju neće proći. Jer Modi je u životu izašao na šest izbora (2002., 2007. i 2012. za glavnog ministra države Gujarat, a 2014., 2019. i 2024. za premijera Indije), i na svih šest je uvjerljivo pobijedio s jednom te istom agendom nacionalističkog vođe koji nastupa kao zaštitnik Gujarata od ostatka Indije, odnosno kao zaštitnik Indije od ostatka svijeta.
Da je Modi pokleknuo pred Trampom, urušila bi se čitava harizma na kojoj je izgradio svoju političku karijeru. Stoga, suočen s Trampovom ucjenom, praktično i nije imao izbora – morao je otići u Kinu.
Agenda hinduističke nadmoći
Narendra Modi rođen je 1950. u gradiću Vadnagaru u državi Gujarat. Njegova obitelj pripadala je marginaliziranim dijelovima društva: kako je jednom rekao, odrastao je u siromašnoj obitelji „bez viška rupije”. U Vadnagaru je završio srednju školu, a 1978. diplomira politologiju na sveučilištu u Delhiju, te 1983. magistrira na Sveučilištu Gujarat.
Već u mladosti postaje politički aktivan, uključivši se 1971. u desničarsku paravojnu organizaciju Rashtriya Swayamsevak Sangh (RSS), koja je osnovana 1925. s ciljem širenja nacionalističke hinduističke ideologije. U tu svrhu RSS je osnivao brojne škole, dobrotvorne organizacije i klubove, a 1980. je osnovao i konzervativnu političku stranku Bharatiya Janata Party (BJP), kao protutežu ljevičarskoj Kongresnoj stranci koja je vladala Indijom veći dio vremena nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine.
RSS je opisivan kao organizacija „utemeljena na pretpostavci hinduističke nadmoći”, te je često optuživan za netoleranciju prema manjinama, širenje mržnje i poticanje nasilja, posebno prema muslimanima. Indijska vlada više je puta zabranjivala RSS – među ostalim, upravo je član ove organizacije 1948. ubio Mahatmu Gandhija – ali je RSS ne samo opstao, nego je i njegova partija BJP u 21. vijeku zavladala Indijom.
RSS je Modija još 1985. dodijelio BJP-u, a on se uzdigao kroz stranačku hijerarhiju, postavši 1998. glavni sekretar partije, koja ga 2001. imenuje za glavnog ministra države Gujarat. Već u februaru i martu 2002. u Gujaratu izbijaju vjerski neredi koji će označiti prvu veliku kontroverzu Modijeve političke karijere – optužen je da je svojim zapaljivim nacionalističkim izjavama potaknuo nasilje nad muslimanima.
Nepoželjan u Americi
Spomenuti neredi začeti su 27. februara 2002., kada je voz s nekoliko stotina hinduističkih hodočasnika izgorio u blizini grada Godhre, pri čemu je poginulo oko 60 ljudi. Modi je tada izjavio da su za incident odgovorni lokalni muslimani, nakon čega se antimuslimansko nasilje proširilo Gujaratom. Prema službenim podacima, u neredima je ubijeno 790 muslimana i 254 hindusa, dok nezavisni izvori navode brojku od preko 2000 poginulih, mahom muslimana.
- Ono što se događa je lanac akcije i reakcije- komentisao je tokom nereda Modi.
Mnogi promatrači optužili su vladu Gujarata kao saučesnika u neredima, a neki su izravno krivili Modija, opisujući nasilje nad muslimanima kao „pogrom”, odnosno kao „primjer državnog terorizma”.
- Postoji široki konsenzus da je nasilje u Gujaratu bilo oblik etničkog čišćenja, da je u mnogim aspektima bilo unaprijed smišljeno i da je provedeno uz saučesništvo državne vlade i policijskih službenika- utvrdila je 2008. američka pravna stručnjakinja Marta Nusbaum sa Univerziteta a u Čikagu, u svom naučnom članku „Sukob unutar nas: Demokratija, vjersko nasilje i budućnost Indije”.
Vrhovni sud Indije imenovao je 2008. Posebni istražni tim (SIT) kako bi istražio Modijevu odgovornost za nasilje, ali je nakon nekoliko godina istrage SIT objavio da nije pronašao dokaze za pokretanje kaznenog postupka protiv Modija.
No, Modijeva antimuslimanska retorika izazvala je kritike na Zapadu. U martu 2005., za vrijeme administracije Džordža Buša, State Department zabranio je Modiju ulazak u SAD, u skladu s preporukama američke Komisije za međunarodnu vjersku slobodu, a američki primjer slijedili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Europska unija (EU). No, kako se Modi uspinjao kroz politički krajolik Indije, tako su ove zabrane ukidane, a nakon što je 2014. postao indijski premijer, tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama lično ga je pozvao u Ameriku.
Odveo Indiju u nacionalizam i kapitalizam
Modijevi mandati glavnog ministra Gujarata zapamćeni su po visokoj stopi rasta BDP-a od prosječnih 10 odsto, što je bilo iznad stope rasta na nivou čitave Indije. Unatoč tome, Gujarat pod Modijem nije značajno promijenio svoj rang među indijskim državama u pogledu siromaštva, pismenosti žena ili smrtnosti novorođenčadi. 
&nbsp;
- Socijalne politike državne vlade uopšteno nijesu koristile muslimanima, dalitima i adivasima, te su uopšteno povećale društvene nejednakosti. Razvoj u Gujaratu bio je ograničen na urbanu srednju klasu, a građani u ruralnim područjima i oni iz nižih kasta bili su sve više marginalizovani. Pod Modijem, državna vlada trošila je manje od nacionalnog prosjeka na obrazovanje i zdravstvenu skrb- pisao je 2015. francuski politolog Christophe Jaffrelot u članku pod naslovom „Što je ‘gujaratski model‘? Rast bez razvoja – i sa socio-političkom polarizacijom”.
U svojoj prvoj kampanji za premijera Modi je isticao upravo svoje ekonomske uspjehe u Gujaratu. Birači su mu to honorisai: Modijeva partija BJP osvojila je 31 posto glasova i više nego udvostručila broj zastupnika u donjem domu indijskog parlamenta (Lok Sabha). Osvojivši 282 od ukupno 543 zastupnička mjesta, BJP je postao prva stranka koja je samostalno osvojila većinu još od 1984., kada je to ostvarila Kongresna stranka.
Uvjerljivost Modijeve pobjede nagnala je mnoge komentatore da ustvrde kako su ti nacionalni izbori iz 2014. označili veliki politički preustroj Indije od progresivnih stranaka prema desnici. Osobito je bio zapažen Modijev pobjednički tweet: „Indija je pobijedila, dobra vremena uskoro stižu!” Kako je tada pisala indijska istoričarka Ravinder Kaur sa Sveučilišta u Kopenhagenu, taj je tweet simbolizirao „političko preusmjeravanje Indije od sekularne socijalističke države prema kapitalizmu i hinduističkom kulturnom nacionalizmu”.
Klizanje prema fašizmu
Sekularnu socijalističku Indiju utemeljio je Džavaharlal Nehru, bliski Gandhijev saradnik iz Kongresne stranke i prvi premijer Indije nakon sticanja nezavisnosti 1947. godine, koji je tu funkciju obavljao do smrti 1964. godine. Pola vijeka kasnije, kad je na vlast došao Modi, ojačao je taj hinduistički kulturni nacionalizam, koji se očitavao u rastu uticaja RSS-a, kao i u potiranju Nehruova političkog nasljeđa.
- Tokom svog prvog mandata, Modijeva administracija imenovala je članove RSS-a za čelnike univerziteta i istraživačkih institucija, iako mnogi od tih imenovanih nisu posjedovali kvalifikacije za svoje položaje. Modijeva administracija takođe je napravila brojne promjene u udžbenicima istorije koje je odobrila vlada, umanjujući naglasak na ulogu Džavaharlala Nehrua i veličajući Modijevu ulogu, istovremeno prikazujući indijsko društvo kao skladno i bez sukoba i nejednakosti- utvrdile su indijska sociološkinja Nandini Sundar i ekonomistica Kiran Bhatty u studiji „Klizanje od majorizacije prema fašizmu: Obrazovanje u Indiji pod Modijevim režimom”, objavljenoj 2020. u časopisu „international Sociology”.
Modi je potom još dvaput pobijedio na opštim izborima, 2019. i 2024. godine. Njegova administracija povećala je direktna strana ulaganja, ali je smanjila potrošnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb. U svom drugom mandatu, nakon pobjede na izborima 2019. godine, Modi je ukinuo autonomiju većinski muslimanskog područja Jammua i Kašmira, što je dovelo do novih vjerskih tenzija i kratkotrajnog ovogodišnjeg rata s Pakistanom.
Od antimuslimanske retorike Modi nije odustao ni u kampanji za prošlogodišnje izbore, kada je muslimane nazvao „infiltratorima s mnogo djece koji bi uzeli bogatstvo Indije ako njegovi politički protivnici dođu na vlast”. Generalno se smatra da je za njegovih mandata Indija doživjela demokratsko nazadovanje i prešla na autoritarni stil vladavine, obilježen kultom ličnosti. Među ostalim, u februaru 2021. Kriket savez njegove matične države Gujarat preimenovao je stadion „Motera” u Ahmedabadu - najveći kriket stadion na svijetu - u stadion „Narendra Modi”.
Tako je indijski socijalizam postao misaona imenica. Gandhijev i Nehruov pepeo okreće se u urnama, a trojica današnjih ključnih svjetskih autokrata – Tramp, Putin i Si – čekaju kome će se prikloniti najvažniji čovjek na svijetu.

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: si-dinping

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: si-dinping

Makron naredne sedmice u posjeti Kini, sastaće se sa Sijem

​Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru

Joković: Si Đinping ima viziju mira i napretka, treba da jačamo bilateralne odnose

Politiko: Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu

Tramp i Si se složili da smanje trgovinske tenzije i ''zajedno rade'' po pitanju Ukrajine

Bijela kuća: Sastanak Tramp - Si naredne sedmice u Južnoj Koreji

Tramp otkrio kada i gdje će se sastati sa Si Đinpingom

Tramp: Sastaću se sa Sijem za četiri sedmice, pričaćemo o soji

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Tramp, Putin i Si čekaju kome će se prikloniti trenutno najvažniji čovjek na svijetu- Narendra Modi, premijer Indije

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

PRATITE TVe UŽIVO

Si Đinping: Kina i SAD moraju da zadrže zamah u odnosima i da idu u pravom smjeru