Turistička privreda očekuje uspješnu predstojeću zimsku sezonu, saopšteno je na sjednici Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističkih sezona.
Iz Ministarstva turizma je saopšteno da je glavna tema sjednice bila priprema predstojeće zimske turističke sezone.
irektor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić istakao je da je za ovaj centar ljetnja sezona bila rekordna, te da očekuju da će ove godina biti finansijski najuspješnija do sada.
On je dodao da, uz rješavanje određenih izazova, očekuje da će i zimska sezona biti izuzetno uspješna, čemu će značajno doprinijeti i uvođenje vještačkog osnježavanja na plavoj stazi - po prvi put do sada.
Predstavnici Turističke organizacije Kolašin saopštili su da su spremni za zimsku sezonu, te da su brojni događaji i manifestacije, koji su obilježili i ljetnje mjesece, već planirani i za predstojeći period.
Naglašeno je da je tokom prethodnog vikenda popunjenost hotelskih kapaciteta u Kolašinu bila 100 odsto, što potvrđuje kontinuirani rast interesovanja turista.
Na inicijativu predstavnika sjevernih opština, koje su takođe iskazale zadovoljstvo ljetnjom sezonom i zabilježile rast broja gostiju, dogovoreno je da Ministarstvo turizma organizuje sastanak sa resornim institucijama kako bi se razmotrila pitanja putne infrastrukture, održavanja puteva i redovnog snabdijevanja električnom energijom tokom zime.
Takođe je saopšteno da će i ove godine biti organizovani ski busevi iz više opština prema zimskim centrima, a od ove zime biće uvedena nova linija i iz opštine Berane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Očekuju uspješnu zimsku sezonu

Prema posljednjem presjeku u Kotoru je zabilježeno više od 8.000 prijavljenih gostiju u svim vidovima smještaja. Direktor turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić ističe da je ostvareni rezultat po broju prijavljenih gostiju bolji nego prethodnih godina, ali da je kod broja noćenja zabilježen blagi pad.
- Kotor je jedan od onih gradova koji nemaju probleme sa brojem gostiju. Ova turistička sezona je u prva četiri mjeseca ove godine bila ispod onoga što smo očekivali i planirali, ali maj, jun, jul i avgust su donijeli promjene. U Kotoru i ove godine ima mnogo izletnika, ali i gostiju koji su boravili u našem gradu u velikom broju. Od godine do godine se mijenja broj noćenja. Neko vrijeme smo imali i rast broja noćenja, ove godine je to manji pad. Vidjećemo kako će do kraja godine izgledati ta statistika- ispričao je Ristić.
Do promjena dolazi i u strukturi gostiju.
- Naše razne vrste marketinških i promotivnih aktivnosti su urodile plodom, tako da već nekoliko godina raste broj gostiju iz Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske... Ove godine je nešto manje gostiju iz Njemačke, nego što smo se nadali i očekivali. Emitivna tržišta koja su prije nekoliko godina počela da rastu su Turska i Izrael. Veliki broj gostiju pogotovo u hotelima su nam iz Izraela i to je postalo jedno ozbiljno emitivno tržište kada je u pitanju ne samo Kotor, već i cijela Crna Gora. Naravno, u privatnom smještaju su i dalje najbrojniji gosti iz regiona, naročito iz Srbije, a tu su i gosti iz Rusije i Ukrajine- naveo je Ristić.
Atraktivnosti Kotora kao turističke destinacije doprinose brojne manifestacije koje Turistička organizacija Kotor organizuje ili čiju realizaciju podržava. Septembar u Kotoru takođe donosi nove i uzbudljive sadržaje.
- Pred nama je nova, vrlo interesantna manifestacija „Tri dana duš(ž)e“ koja će se održati od 4. do 6. septembra. Riječ je o manifestaciji koja se bavi kulturom dijaloga i mentalnim zdravljem. Prvog dana imamo panel diskusiju i predstavu usmjerenu problemima starije generacije, drugog dana program je usmjeren srednjoj generaciji, a za mlade je rezervisan treći dan kada će takođe biti upriličeni predstava i panel. Vjerujem da će to biti jedan sjajan novi projekat i da će naši sugrađani i gosti prepoznati važnost takve jedne manifestacije- istakao je direktor TO Kotor.
Program festivala „Tri dana duš(ž)e“ biće upriličen u amfiteatru i na svečanoj terasi Biologije mora. Prvog dana, 4. Septembra, u 20 časova biće upriličena panel diskusija “Kako prošlost utiče na budućnost” sa prim. dr Jovom Đedovićem, a zatim će u 21h uslijediti kabare “Za dobra stara vremena” u kom igraju Tanja Bošković i Rade Marjanović.
Drugog dana, 5. Septembra, u 20 časova na temu “Burnout sindrom, psihološki pritisak u karijeri i životu” govoriće psihološkinja i psihoterapeutkinja Ivana Mihović, a u 21 čas će biti upriličena predstava “Kao da sam te sanjao” u kojoj glume Vladan Savić, Kristina Savić i Filip Savić. Treći dan festivala, 06. septembar, rezervisan je za panel “Prekid veze i suočavanje sa osjećanjima” sa spec. medicinske psihologije i KBT Oliverom Marković i za predstavu “Zatvaranje ljubavi” sa glumcima Slavenom Došlom i Majom Šušom.
Pravi spektakl građane i turiste očekuje 20. septembra kada će za završnicu ljetnje i početak jesenje sezone biti upriličen veliki besplatni koncert čuvenog muzičara Manu Chao.
- Prve godine je Pozdrav ljetu bio prve subota u septembru, prošle godine druge, a ove godine smo došli do treće subote – što nam govori da se sezona širi. Po prvi put u bivšoj Jugoslaviji, a i šire Manu Chao će imati veliki besplatni koncert na otvorenom. Dio smo njegove svjetske turneje Ultra Acústico. Već imamo najave da ćemo imati goste iz cijelog regiona, mnogo ljudi će doći sa svih strana- najavio je Ristić.
Dobar provod u Kotoru biće nastavljen i u narednim mjesecima, a kulminaciju će imati novim izdanjem Kotor Winter Festa i tradicionalnim dočekom Nove godine na glavnom gradskom trgu.
- Mislim da smo na dobrom putu da Kotor bude cjelogodišnja turistička destinacija uz naš projekat Kotor 365 koji smo pokrenuli prije nekoliko godina u okviru kojeg je bilo mnogo različitih manifestacija koje su i teritorijalno raširene opštinom Kotor koja je prilično razuđena. Veliki broj manifestacija koje smo pokrenuli i koje podržavamo svih ovih godina, a koje pokrivaju gotovo svako mjesto u Kotoru i skoro svaki mjesec u godini su veoma važne za sljedeći korak koji je pred nama, a to je razvoj stacionarnog turizma za koji se stvaraju preduslovi. Uz nekoliko velikih hotela i čitav niz sjajnih malih privatnih hotela očekujemo otvaranje Mövenpick Hotela Teuta u Risnu, nadam se i nastavku radova na lokalitetu bivšeg URC-a, nadam se početku radova na prostoru bivšeg Fjorda. Kada sve to budemo imali, imaćemo ozbiljne hotelske kapacitete visoke kategorije, sve predispozicije za stacionarni turizam i sve ono što uz njega ide – organizaciju kongresa, bavljenje MICE turizmom, pripreme sportista... Moći ćemo više da se fokusiramo na goste koji će boraviti u gradu i da postavimo nove standarde kada je u pitanju organizacija i strategija razvoja turizma u našem gradu i održivosti istog- naveo je Ristić.
Mnogobrojni turisti koji su po prvi put ovog ljeta na kraći period posjetili Kotor izrazili su interesovanje da se u što skorijem roku vrate i u potpunosti iskuse sve što Kotor može ponuditi.
- Moja ćerka i ja smo na odmoru u Dubrovniku, ali smo vidjele priliku da otputujemo i u Crnu Goru. Prelijepo je vidjeti nasljeđe koje čuvate. Imali smo sjajnu turu sa turističkim vodičem Nadom koja nas je upoznala sa istorijom ovog kraja. Oduševljene smo pogledom, predivnim planinama, lijepo je i po ovakvim vrućinama. Planiramo da se vratimo u Kotor i da prošetamo zidinama grada. Definitivno preporučujemo svima da posjete Kotor, prije nismo čule za njega, ali smo sada sigurne da ćemo se vratiti- ispričale su turistkinje iz Velike Britanije.
Oduševljenje Kotorom dijele i turistkinje iz Mizurija.
- Prelijepo je, provele smo divan dan uz more. Provozale smo se Kotorskim kanicama sve do vrha, vidjele kako se ljudi snalaze u dvije trake, iskusile smo 25 serpentina, a pogled je bio prelijep. Nismo čule za Crnu Goru sve do ovog krstarenja, Kotor je najbolje čuvana tajna, sigurno ćemo se vratiti- ispričale su turistkinje iz SAD-a.

500x500

1250x600

1084x550

Ristić: Kotor na dobrom putu da bude cjelogodišnja turistička destinacija

Svi pokazatelji potvrđuju: pad prihoda u turizmu u 2024. nije izuzetak, već trend koji će se nastaviti i u 2025. ako se ništa ne promijeni. Ovo je direktna posljedica lošeg upravljanja i potpune neodgovornosti Vlade Crne Gore - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je podvukao da ne pristaje na čekanje, te da Crna Gora mora da se mijenja, kako je rekao, odmah, odlučno i temeljno.
- Još u februaru ove godine pozvao sam Vladu da predstavi jasan i odgovoran plan za oporavak turizma, jednog od najvažnijih stubova naše ekonomije. Umjesto toga, svjedočimo lošim i nepromišljenim potezima: od netransparentnog zakupa plaža do kašnjenja u realizaciji ključnih infrastrukturnih radova - naveo je Milatović.
Dodao je da je povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto na turističke usluge bila ozbiljna greška.
- Ta mjera nas je učinila manje konkurentnim i poslala poruku da turizam više nije prioritet. Zbog toga sam u septembru 2024. vratio zakon Skupštini na ponovno razmatranje - istakao je on.
Posebno, decidan je Milatović, zabrinjava plan da se lokalni izbori održe u jeku ljetnje turističke sezone, u junu 2027.&nbsp;
- To je pogrešan potez. Umjesto da svi resursi budu usmjereni na prihode, promociju i goste - pažnja će biti preusmjerena na političke kampanje - ukazao je on.
Predsjednik je pozvao sve političke aktere da pokažu odgovornost.
- Izbori treba da se održavaju u periodima koji ne ugrožavaju sezonu, u rano proljeće ili na jesen. Turistička sezona mora biti vrijeme za rad, rast i prihode, a ne za političke podjele. Vrijeme je da turizam postane ono što zaslužuje da bude - strateški prioritet Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović: Pogrešan potez da se izbori održe u junu 2027, pad prihoda u turizmu direktna posljedica lošeg upravljanja i neodgovornosti Vlade

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ustvrdio je da je ljetnja sezona već kritična i na tome zahvalio Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima turizma i urbanizma - na čijem su čelu Simonida Kordić i Slaven Radunović iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).
- Prodavnice bolje rade, kupovna moć je opala, sve manji broj turista iz okruženja, loše urađena priprema, ozbiljni problemi na relaciji Opština - Vlada (Morsko dobro) - naveo je Medojević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNebojsaMedojevi%2Fstatus%2F1944993423674528187&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je dodao, svi se žale.
- Previsoke cijene u restoranima, smještaju. Cijene ležaljki zbog visokih cijena zakupa plaža enormne. Sve u svemu, hvala Vladi i resornim ministarstvima turizma i urbanizma - naglasio je Medojević.

Medojević: Sezona je već kritična, hvala Vladi i ministarstvima turizma i urbanizma

Na osnovu Protokola o saradnji tokom turističke sezone 2025. godine, u okviru projekta "Sigurna turistička sezona", koji već 15 godina Uprava policije Crne Gore realizuje sa partnerima i policijskim organizacijama Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Italije, Kosova i Rumunije, od 1. jula do 1. septembra, kolege iz ovih zemalja pružiće podršku crnogorskim policajcima u primorskim opštinama.
- Na ovaj način, tokom trajanja ljetnje turističke sezone, u skladu sa Protokolom i unaprijed definisanom planu, zajedničkim patrolama sa službenicima Uprave policije, policijski službenici iz inostranstva biće podrška naporima crnogorske policije da obezbijedi stabilan bezbjednosni ambijent i ličnu i imovinsku sigurnost turista i građana Crne Gore, kao i svojim sugrađanima u informisanju i eventualnoj pomoći tokom njihovog boravka na crnogorskom primorju - kazali su u policiji.
Kontakt sa ovim policijskim službenicima biće, kažu oni, moguć putem poznatih i dostupnih brojeva Uprave policije i odjeljenja bezbednosti u primorskim opštinama (122).

Od sjutra patrole službenika Uprave policije i kolega iz inostranstva

Do naredne ljetnje turističke sezone biće završena najproblematičnija gradilišta na putevima u Crnoj Gori, saopštio je direktor Uprave za saobraćaj, Radomir Vuksanović.
Prema njegovim riječima, turisti imaju razumijevanja za to, jer je slična situacija sa gužvama u saobraćaju u zemljama regiona, prenosi portal RTCG.
Vuksanović je rekao da turisti nijesu navikli na gradilišta na putevima, ali da su saobraćajne gužve prisutne u svim turističkim zemljama.
- Naša prednost je to što ćemo u ovoj godini mi sve te radove da završimo, ukoliko ne budemo imali većih problema, tako da sljedeće ljeto neće biti ni gradilišta na bulevaru Tivat-Jaz, ni Mojkovac - Berane, kao ni brojnih drugih. Nadam se da ćemo ta najteža i najveća, najproblematičnija gradilišta, već do sljedeće ljetne turističke sezone završiti - rekao je Vuksanović u emisiji Mreža.
Kako tvrdi, polovina dionice, odnosno osam kilometara bulevara Tivat-Jaz, biće pod asfaltom do kraja juna.
- Veliki su napori i samog izvođača na ovoj dionici kao i svih drugih institucija koje su uključene u realizaciju ovoga projekta, kako kolega iz Regionalnog vodovoda, tako i Uprave za katastar koja se bavi eksproprijacijom. Ja računam da otprilike do kraja juna ćemo imati već nekih osam kilometara, odnosno, pola dionice pod asfaltom - kazao je Vuksanović.
On je naveo da situaciju otežava to što se radovi izvode pod saobraćajem.
Izgradnja bulevara u Podgorici podijeljena je u tri faze.
- Prva faza je dionica od kružnog toka kod Vodovoda pa sve do bivše fabrike "19. decembar". Trenutno smo zatvorili samo jednu dionicu između ulice Kralja Nikole i Radosava Burića. Utvrđuje se stanje postojećih instalacija, počeli su neki radovi da se izvode. Kao što smo i očekivali, stanje na terenu ne odgovara katastru koji imamo, ali u svakom slučaju nije to nešto što nas ne prati na gotovo svakom projektu gdje izvodimo radove u samom gradskom jezgru, tako da ćemo i to polako da rješavamo - kazao je Vuksanović.
Dužina bulevara je 3,2 kilometra, što znači postavljanje potpuno novih instalacija na kompletnoj dionici.
&nbsp;- Postavljanjem instalacija rješavaćemo i komunalno opremanje budućih lokacija, tj. sve nove zgrade koje se prave na toj dionici. Na ta 3,2 kilometra biće potpuno nova rasvjeta, biciklističke staze, trotoari i sve to što ide uz savremene saobraćajnice - rekao je Vuksanović.
Vuksanović je kazao da će pokušati da za šest mjeseci prekriju dionicu asfaltom.
On je objasnio da se paralelno radi i druga faza, a nakon toga i treća.
Kada je riječ o jugozapadnoj obilaznici u Podgorici, Vuksanović je kazao da su stigle tri ponude i da se još vrše evaluacije.
Govoreći o obilaznici oko Rožaja rekao je da će se potruditi da se što prije nađe novi izvođač radova, a kada je riječ o rekonstrukciji puta od Lepenca do Ribarevina cilj je da taj posao bude završen do kraja godine.
&nbsp;Dionica Ribarevine-Berane neće biti završena do kraja avgusta kada je planirano - kazao je Vuksanović.

Vuksanović: Do naredne sezone biće završena najproblematičnija gradilišta

Crna Gora dočekuje nespremna ljetnju turističku sezonu koja je pred vratima, jer skoro 95 odsto kupališta koja su data ove godine u zakup su pred potpisivanjem ugovora što je neophodno za početak rada, te samim tim nijesu spremna da prime posjetioce, kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, specijalista iz oblasti turizma &nbsp;Petar Golubović.
- Konkretno na budvanskoj rivijeri, vidio sam za prvomajske praznike, svega nekoliko plaža je bilo stavljeno u funkciju i prilično veliki broj gostiju koji je bio prisutan imao je priliku na velikoj bečićkoj plaži tri kupališta koja su uređena, ukoliko izuzmemo hotelska kupališta, i tu je bila još jedna plaža Kamenovo koja je bila spremna da dočeka svoje goste- rekao je Golubović.
&nbsp;Stanje sa kupalištima se ne smije ponavljati u perspektivi, smatra Golubović, već se odmah po završetku ljetnje turističke sezone, u oktobru ili novembru, moraju raspisati tenderi za narednu turističku sezonu.
- Ovo nije prva godina da se sa jednom takvom procedurom prilično kasno krenulo, međutim, ono što je prethodnih godina bio slučaj jeste da je to nekako išlo ustaljenim tokom, nije bilo novih zakupaca kao što je to bilo ove godine. Ove godine je prilično veliki broj kupališta dobio nove zakupce, onda je to jako nezgodno kada vi uđete u nešto što je novo da sve to pripremite, a vrlo je jednostavno to za bivše zakupce koji su bili, jer su ušli u cijelu rutinu i pripremu i vrlo brzo mogu da pripreme kupališta, međutim sa novim zakupcima to definitivno nije tako i siguran sam da ćemo ući duboko u jun mjesec a da određena kupališta neće biti spremna. Ono što nije dobro za turističku destinaciju Crnu Goru jeste da bude tako nespremna iz prostog razloga što s jedne strane svi ljudi koji su došli neće dovoljno novca potrošiti samim tim što kupališta nijesu spremna, druga stvar je što određeni broj ljudi neće biti zadovoljan time što kupališta nijesu spremna u dovoljnom broju, pa samim tim to šalje jednu nedovoljno pozitivnu sliku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Moramo pohvaliti određene napore lokalnih samouprava koje su probudile pred početak ove turističke sezone i vrlo jako krenule sa pripremama svojih opština za doček prvih gostiju, što jeste pozitivno i što nijesmo svjedočili da se prethodnih godina radilo- istakao je Golubović.
&nbsp;Od 2009. do 2019. godine Crna Gora je imala trend rasta, podsjeća Golubović, koji je bio u prosjeku oko 10 odsto na godišnjem nivou u turističkom prometu.
- Onda se desila 2020. godina kada smo imali nažalost covid i bukvalno cijeli svijet je stao, međutim i te godine siguran sam da Crna Gora ne bi imala tako drastičan pad da smo drugačije postupili sa našim okruženjem u smislu da su granice ostale relativno otvorene i za mogućnost putovanja…Godinu 2023. ja simbolično nazivam izbjegličkom godinom, jer imamo poremećenu turističku statistiku iz razloga što smo imali značajno veći broj registrovanih turističkih dolazaka ruskih državljana koji su definitivno ušli u turističku statistiku, a nijesu trebali ući zbog ratnih dešavanja. Imamo i 2024. godinu koja po prvi put ostvaruje pad u smislu broja dolazaka i noćenja, a to jeste posljedica 2023. godine i te nerelevantne turističke statistike- zaključio je Golubović.

Golubović: Ući ćemo duboko u jun mjesec a da određena kupališta neće biti spremna

Crna Gora je bila u gubitku svake godine kad bi dominiralo rusko i srpsko tržište u broju noćenja. Na tom tržištu se ne može zasnovati dobitak i to je praksa pokazala - ocijenio je turizmolog, profesor dr Rade Ratković.
On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručio da mi moramo da ponavljamo lekcije koje smo učili u 30 godina uspješnog turizma i koje sada primjenjuju sve zemlje Mediterana.
- Da ta tržišta mogu generisati dobar rezultat - grabile bi se oko njih druge mediteranske zemlje, ne bi to nas pripalo. Sada je rusko tržište u ukupnom smještaju oko 32 odsto, predominantno. Oni ljetuju u svojim objektima, vjerovatno te objekte nekontrolisano izdaju, jer niko se ne bavi time. Oni su van kontrole - čim se ne registruju kod nadležnih organa, tako da mi i sa povratkom ruskog tržišta ne možemo ništa da uradimo - istakao je Ratković.&nbsp;
Oni sad, kako je rekao, relativno malo učestvuju u kolektivnom smještaju, a mnogo učestvuju u nekomercijalnom smještaju, odnosno u njihovim objektima. Mi, kako je podvukao Ratković, od toga nemamo koristi.&nbsp;
- Slično je i sa srpskim tržištem, mada ono više učestvuje u kolektivnom smještaju - nekoliko puta više nego rusko tržište, ali oni ne mogu da zamijene ostatak zapadno evropskog tržišta - rekao je turizmolog.
Kod Hrvata je, ustvrdio je on, njemačko tržište oko 30 odsto, a kod nas četiri do pet.
- To je zato što nijesmo organizovani za destinacijski menadžment, ne integrišemo naše hotele i nemamo jednu kampanju kao što ima susjedna Albanija, ona je briljirala sad sa svojom kampanjom na berzi - smatra Ratković.
<h2>PROPAGANDA</h2>
U Crnoj Gori se priča o pripremi turističke sezone, dok, kako je ukazao Ratković, druge destinacije još od Uskrsa imaju popunjene kapacitete.
- To je samo po sebi pokazatelj da se nadležni za oblast turizma ne bave turizmom i biznisom nego političkom propagandom - jasan je Ratković.
Crna Gora, prema riječima sagovornika TV E, nema adekvatan destinacijski menadžment, a i to što imamo u posljednjih pet godina se, ističe on, jako slabo koristi.
- Tako da on faktički ne funkcioniše, a njegova konstrukcija nije dobra: trebalo bi da se reformiše po ugledu na druge zemlje Mediterana i da se bazira na javnom privatnom partnerstvu, da bude inkluzivna - a ne samo da pripada državnim organima. To znači političkim partijama na vlasti i izbornoj većini i to je jedan problem na koji mi stalno ukazujemo, međutim, umjesto da se stvari popravljaju - one se drastično pogoršavaju - upozorio je Ratković.
<h2>POTREBNA PROMJENA ZAKONA</h2>
Nedostatak Zakona o upravljanju održivim turizmom, objašnjava turizmolog, se odražava na problem upravljanja turizmom - a dosadašnji zakon ne rješava problem upravljanja - već postavlja standarde. To, podvlači on, nije norma za pravilno upravljanje turizmom.
- Od 2020.godine se ne posvećuje pažnja glavnom elementu pripreme koji se radi godinu dana ranije, a to je nastup na organizovanom turističkom tržištu - ocijenio je Ratković ukazujući da imamo više od 500 malih hotela koji nijesu umreženi.
Trebalo bi, poručuje on, da se promijene zakoni.
- Zakon o privrednim društvima i da se predvidi poslovno udruživanje, što mi nemamo, jer bez toga mi nemamo umrežavanje hotela. Ne može to da zamijeni model NVO, &nbsp;jer privreda nije NVO, naprosto se radi o drugim kategorijama. Malo imamo većih hotela, a mogli bi sa manjim hotelima da to upotpunimo, ali oni moraju biti integrisani, jer ne može turoperator danas da progovara sa mnom koji imam, recimo, dvije sobe - istakao je on.
U Crnoj Gori u februaru i martu 2025. godine zabilježen je pad broja noćenja turista u kolektivnom smještaju.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZgpfGUWXSsk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ratković: Svake godine kad je dominiralo rusko i srpsko tržište bili smo na gubitku, to je dokazano

Filtersko postrojenje, koje će biti izgrađeno na izvorištu Bolje sestre, značajno će unaprijediti vodosnabdijevanje crnogorskog primorja u narednoj turističkoj sezoni - saopšteno je iz Regionalnog vodovoda.

Iz tog preduzeća su rekli da će to postrojenje, čija je izgradnja započeta, dovesti do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju primorja tokom naredne turističke sezone.

Iz Regionalnog vodovoda su istakli da će izgradnja tog postrojenja obezbijediti dodatnih 100 litara po sekundi (l/s) vode za crnogorsko primorje.

- To će u značajnoj mjeri unaprijediti vodosnabdijevanje u narednoj turističkoj sezoni, naročito tokom avgusta, kada je potrošnja vode najveća - navode oni.

Dodaje se da je u toku priprema sale, što podrazumijeva radove na pripremi podloge za montažu filterskog postrojenja.

Te aktivnosti, kažu u Regionalnom vodovodu, predstavljaju prvi korak ka finalizaciji projekta.

Oni su objasnili da će se priprema vode sastojati od više segmenata obrade, temeljene na nalazima prethodnih godina i mjerenjima parametara na terenu.

- Kvalitet proizvedene vode će odgovarati kvalitetu propisanom Pravilnikom o parametrima, provjeri usaglašenosti, metodama, načinu, obimu analiza i sprovođenju monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu - istakli su oni.

Direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radović rekao je da početak radova na tom projektu predstavlja veliki pomak u rješavanju dugogodišnjih problema vodosnabdijevanja na crnogorskom primorju.

- Ulažemo velike napore da svi građani u ovom području imaju uredno vodosnabdijevanje, što bez regionalnog vodovodnog sistema ne bi bilo moguće - naveo je Radović.

Kako je kazao, izgradnjom filterskog postrojenja na izvorištu Bolje Sestre, biće povećana količina vode u distributivnom sistemu u periodu kada je to najpotrebnije.

U saopštenju se navodi da će, u cilju dugoročnog rješavanja problema snabdijevanja vodom crnogorskog primorja, Regionalni vodovod u ovoj godini pokrenuti i realizaciju projekta izgradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.

Dodaje se da će se izgradnja postrojenja, kako je predviđeno godišnjim planom rada Društva za ovu godinu, odvijati u dvije faze kapaciteta po 250 l/s.

- Ulaganjem u infrastrukturu, Regionalni vodovod ne samo da obezbjeđuje pouzdano vodosnabdijevanje, već i aktivno doprinosi razvoju turizma, jačanju turističke privrede i unapređenju kvaliteta života građana Crne Gore - poručuje se u saopštenju.

Regionalni vodovod: Vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo

Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.
Izvršni direktor Zoran Kovačević kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.
– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.
Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.
– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.
Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.
– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.
Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sezona