Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Za nas održivi razvoj nije samo politički cilj - to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj koja se održava u Sevilji u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza.
Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.
U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti.
- Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije - naveo je on.
Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja - što, kako je istakao, predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine.
- Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove - poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije - kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti - rekao je Milatoivć.
Na taj način, prema njegovim riječima, pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija.
&nbsp;- To je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima - naglasio je Milatović.
Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali da je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

1250x600

Milatović na Konferenciji UN-a u Sevilji: Održivi razvoj nije izbor, već put ka boljoj budućnosti

Crna Gora želi da ulaže više napora u održivi razvoj - kroz jačanje institucija, prilagođavanje stvarnim potrebama građana i saradnju sa međunarodnim partnerima, kako bi se zajednički gradila bolja i održivija budućnost - poručio je predsjednik Jakov Milatović.
On je upriličio radni doručak povodom predstojećeg učešća na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija „Finansiranje za razvoj“ u Sevilji, koju zajednički organizuju premijer Kraljevine Španije Pedro Sančez i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutjereš.
Doručak je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bio prilika za otvoren dijalog između Milatovića, predstavnika relevantnih institucija i međunarodnih partnera o dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i o narednim koracima za ubrzanje realizacije Agende 2030.
- Predsjednik Milatović istakao je da tema konferencije, u svjetlu brojnih globalnih izazova, zahtijeva sveobuhvatan i usklađen pristup kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ocijenio je da konferencija u Sevilji dolazi u pravom trenutku, jer vraća fokus na održivi razvoj - temu kojoj Crna Gora mora posvetiti još veću pažnju u periodu koji slijedi - kazali su u njegovom kabinetu.
Sagovornici su, prema njihovim riječima, istakli da je učešće predsjednika Milatovića na predstojećoj konferenciji važna šansa da Crna Gora pokaže da je pouzdan i ozbiljan partner, ali i da predstavi izazove i potrebe koje ima kao mala ekonomija sa velikim potencijalima za razvoj.
Doručku koji je organizovao predsjednik Milatović prisustvovali su: ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Biljana Gligorić, rezidentni koordinator UN misije u Crnoj Gori Dijego Sorilja, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihele Servadeji, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, direktorica UNOPS kancelarije za Crnu Goru Mihaela Telatin, predstavnik Svjetske banke Denis Mesihović, predstavnice GIZ-a Olivera Dimić i Jasna Sekulović, predstavnik Ambasade Španije Horhe Urbiola i predstavnik KfW banke Željko Uljarević.

Milatović: Crna Gora mora graditi budućnost na održivom razvoju

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću danas je, na sastanku sa privremenim koordinatorom UN sistema Dijegom Soriljom i otpravnikom poslova Ambasade Španije Horheom Urbiola Lopezom, uručen poziv za učešće na Konferenciji o finansiranju za razvoj (FFD4), koja će se održati u Sevilji od 30. juna do 2. jula.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović zahvalio je na pozivu i izrazio uvjerenje da će Konferencija rezultirati dogovorom učesnica o budućem modelu finansiranja za razvoj, koji će doprineti efikasnijoj implementaciji Agende za održivi razvoj 2030.
Podsjetio je da je Crna Gora jedna od prvih država koja je uspostavila Fond za ubrzani razvoj, ocijenivši da je to dobar mehanizam finansiranja ciljeva održivog razvoja.
- Istakao je da je važno da Crna Gora nastavi da bude snažno posvećena ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, koji su usko povezani sa pregovaračkim procesom Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su u Kabinetu predsjednika.
U tom kontekstu poručio je, kako dodaju, da će ispunjavanje obaveza u oblasti implementacije ciljeva održivog razvoja dodatno doprinijeti ostvarivanju evropske agende naše države.

Milatoviću pozvan na Konferenciju o finansiranju za razvoj: Ispunjavanje tih obaveza će doprinijeti ostvarivanju EU agende

Ne sumnjam da će gospodin (Miloš) Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagujući na informaciju da policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je implicirao na predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koje nijesu usvojene u Skupštini.
- Kada smo prije godinu i po predložili izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom) - napisao je Čarapić u objavi na meži Iks.
Tada je ovaj predlog, ističe on, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.
- Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora - blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima - naveo je Čarapić.
Oni su, kaže, nikad odlučniji.
- Zaključno, danas su nas okolnosti, koje su za nas bile predvidive, možda obeshrabrile ali smo nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjerimo ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su naše namjere i ideje ispravne - naveo je Čarapić.

Čarapić: Ne sumnjam da će Miloš Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi,

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Azijske države uvele kontrole na aerodromima zbog pojave smrtonosnog Nipa virusa

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Tag: sevilja