Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Za nas održivi razvoj nije samo politički cilj - to je način na koji gradimo društvo, ekonomiju i međunarodne odnose - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na četvrtoj međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju za razvoj koja se održava u Sevilji u prisustvu brojnih svjetskih lidera i na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutjeresa i premijera Španije Pedra Sančeza.
Obraćajući se na plenarnoj sesiji, Milatović je istakao da se ova konferencija održava u pravom trenutku - u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih nesigurnosti, rekordnih izdvajanja za bezbjednost i odbranu širom svijeta, klimatskih promjena i rastuće nejednakosti, kada izgleda da svijet ne poklanja dovoljno pažnje jednoj od najvažnijih tema za budućnost svijeta - održivom razvoju.
U tom smislu je istakao da je Crna Gora, prije više od tri decenije, napravila važan politički izbor da postane prva država na svijetu koja se u Ustavu proglasila ekološkom, čime je održivost postala temelj crnogorske politike, demokratskog identiteta i evropske budućnosti.
- Crna Gora bilježi konkretne rezultate, uključujući napredak u oblastima poput borbe protiv siromaštva, dostojanstvenog rada, inovacija i zelene ekonomije - naveo je on.
Prema posljednjem globalnom izvještaju Ujedinjenih nacija, Crna Gora se nalazi na 57. mjestu od 193 zemlje po ostvarenju ciljeva održivog razvoja - što, kako je istakao, predstavlja skok od 29 mjesta u samo dvije godine.
- Naša zemlja je izgradila sveobuhvatnu strukturu finansiranja održivog razvoja, koja obuhvata nacionalne fondove - poput Eko fonda, Fonda za ubrzani razvoj i Fonda za inovacije - kao i podršku iz EU pretpristupnih fondova (IPA) zahvaljujući čemu ubrzavamo strukturne reforme dostižući EU standarde u ovoj oblasti - rekao je Milatoivć.
Na taj način, prema njegovim riječima, pokazujemo da proces pristupanja Crne Gore EU nije samo geopolitička aspiracija.
&nbsp;- To je razvojna strategija koja je blisko povezana sa našim putovanjem ka ispunjenju ciljeva održivog razvoja. To je ono što održivi razvoj znači u praksi: stvarna ekonomska transformacija vođena vrijednostima, a ne samo brojevima - naglasio je Milatović.
Na kraju obraćanja on je poručio da Crna Gora možda nije velika po površini, ali da je snažna po odlučnosti i jasnim prioritetima kada je u pitanju posvećenost multilateralizmu, sistemu UN-a i održivoj budućnosti.

1250x600

Milatović na Konferenciji UN-a u Sevilji: Održivi razvoj nije izbor, već put ka boljoj budućnosti

Crna Gora želi da ulaže više napora u održivi razvoj - kroz jačanje institucija, prilagođavanje stvarnim potrebama građana i saradnju sa međunarodnim partnerima, kako bi se zajednički gradila bolja i održivija budućnost - poručio je predsjednik Jakov Milatović.
On je upriličio radni doručak povodom predstojećeg učešća na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija „Finansiranje za razvoj“ u Sevilji, koju zajednički organizuju premijer Kraljevine Španije Pedro Sančez i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutjereš.
Doručak je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bio prilika za otvoren dijalog između Milatovića, predstavnika relevantnih institucija i međunarodnih partnera o dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i o narednim koracima za ubrzanje realizacije Agende 2030.
- Predsjednik Milatović istakao je da tema konferencije, u svjetlu brojnih globalnih izazova, zahtijeva sveobuhvatan i usklađen pristup kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ocijenio je da konferencija u Sevilji dolazi u pravom trenutku, jer vraća fokus na održivi razvoj - temu kojoj Crna Gora mora posvetiti još veću pažnju u periodu koji slijedi - kazali su u njegovom kabinetu.
Sagovornici su, prema njihovim riječima, istakli da je učešće predsjednika Milatovića na predstojećoj konferenciji važna šansa da Crna Gora pokaže da je pouzdan i ozbiljan partner, ali i da predstavi izazove i potrebe koje ima kao mala ekonomija sa velikim potencijalima za razvoj.
Doručku koji je organizovao predsjednik Milatović prisustvovali su: ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Biljana Gligorić, rezidentni koordinator UN misije u Crnoj Gori Dijego Sorilja, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihele Servadeji, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, direktorica UNOPS kancelarije za Crnu Goru Mihaela Telatin, predstavnik Svjetske banke Denis Mesihović, predstavnice GIZ-a Olivera Dimić i Jasna Sekulović, predstavnik Ambasade Španije Horhe Urbiola i predstavnik KfW banke Željko Uljarević.

Milatović: Crna Gora mora graditi budućnost na održivom razvoju

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću danas je, na sastanku sa privremenim koordinatorom UN sistema Dijegom Soriljom i otpravnikom poslova Ambasade Španije Horheom Urbiola Lopezom, uručen poziv za učešće na Konferenciji o finansiranju za razvoj (FFD4), koja će se održati u Sevilji od 30. juna do 2. jula.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović zahvalio je na pozivu i izrazio uvjerenje da će Konferencija rezultirati dogovorom učesnica o budućem modelu finansiranja za razvoj, koji će doprineti efikasnijoj implementaciji Agende za održivi razvoj 2030.
Podsjetio je da je Crna Gora jedna od prvih država koja je uspostavila Fond za ubrzani razvoj, ocijenivši da je to dobar mehanizam finansiranja ciljeva održivog razvoja.
- Istakao je da je važno da Crna Gora nastavi da bude snažno posvećena ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, koji su usko povezani sa pregovaračkim procesom Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji - naveli su u Kabinetu predsjednika.
U tom kontekstu poručio je, kako dodaju, da će ispunjavanje obaveza u oblasti implementacije ciljeva održivog razvoja dodatno doprinijeti ostvarivanju evropske agende naše države.

Milatoviću pozvan na Konferenciju o finansiranju za razvoj: Ispunjavanje tih obaveza će doprinijeti ostvarivanju EU agende

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Izrael je saopštio danas da su njegove snage ubile vodećeg komandanta Hamasa u Gazi nakon što su u eksploziji bombe ranjena dva vojnika na jugu te teritorije. Vojska Izraela je ranije danas saopštila da je napala Gazu, te da je meta napada bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Raed Saad.
Hamas u saopštenju nije potvrdio smrt Saada.&nbsp;
Saopšteno je da je civilno vozilo pogođeno ispred grada Gaze uz tvrdnju da to predstavlja kršenje prekida vatre koji je stupio na snagu 10. oktobra. Izraelske odbrambene snage navele su da je posljednjih mjeseci Saad učestvovao u obnovi i proizvodnji naoružanja Hamasa.
U izraelskom saopštenju Saad se opisuje kao jedan od arhitekata napada 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo rat, a navodi se da je bio angažovan i u ponovoj izgradnji terorističke organizacije i kršenju primirja.
&nbsp;Izraelske snage u martu 2024. izvršile su raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, vjerujući da se Saad nalazi u njoj, ali je on uspio da pobjegne. Saad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa. U izraelskom napadu, zapadno od grada Gaze, četvoro ljudi je ubijeno, prenio je novinar AP-a koji je vidio kako se donose tijela u bolnicu Šifa. Još tri osobe su ranjene, prema saopštenju bolnice Al Avda. Izrael i Hamas više puta su optužili jedni druge za kršenje primirja.
Izrael traži da palestinski militanti vrate posmrtne ostatke posljednjeg taoca iz Gaze uz tvrdnju da je to uslov za kretanje ka drugoj fazi primirja koja predviđa okončanje vladavine Hamasa i ponovnu izgradnju demilitarizovane Gaze pod međunarodnim nadozorom.

Izrael tvrdi da je ubijen glavni komandant Hamasa u Gazi

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: sevilja