Danas idemo sa tenderom za idejni projekat obilaznice oko Podgorice (Autoput Bar - Boljare, dionica Smokovac - Tološi) &nbsp;- saopštio je premijer Milojko Spajić.
On je kazao da će obilaznica povezivati Smokovac, autoput i koridor koji ide prema sjeveru, ali i prema Zapadu - odnosno ka Nikšiću.
- Na taj način ćemo da rasteretimo dobar dio saobraćaja kroz centar grada. Na ovaj način ćemo rasteretiti jednu dionicu koja je stvarno bila ekstremno bitna za ovaj grad, ali i za ova dva koridora za razvoj ne samo Crne Gore, nego regiona. Ovo su međunarodni koridori. Autoput će u budućnosti ići od Podgorice, preko Beograda do Budimpešte i ostalih destinacija u Centralnoj Evropi - naveo je Spajić.
Sa druge strane, kaže, imamo Podgorica - Nikšić.
- Idemo i na Sarajevo - dodao je on.&nbsp;
Kazao je da su od novog ambasadora EU čuli da se ponovo pokreće priča Šćepan Polja.
- Crna Gora je bila spremna da idemo dalje po tom pitanju ali BiH je imala neke interne probleme. Postoji nova politička volja u BiH na različitim nivoima, jako sam srećan što ćemo moći da uđemo i u taj projekat - naveo je Spajić.
Kazao je da će to otvoriti nova radna mjesta.
Ubijeđen je da će Evropska unija razmotriti podršku jednom ovakvom podršku, kao i IBRD.
Direktor Monteputa je saopštio da je vrijednost izrade tog idejnog projekta 830 hiljada, plus pdv.
- Rok za izradu idejnog projekta je 10 mjeseci. Definisanjem ovog idjenog projekta u roku od 10 mjeseci odmah bi krenuli u proces eksproprijacije i raspisivanje tendera za izvođenje radova. Planirani rok izgradnje je tri godine - naveo je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Raspisujemo konkurs za idejni program obilaznice oko Podgorice, autoput će ići do Budimpešte

Poslanici Skupštine Crne Gore danas će nastaviti rad raspravom o setu ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.&nbsp;
Sjednica je zakazana za 11 časova.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu; Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Poslanici danas raspravljaju o setu ekonomskih zakona

Građani su upravo, ispred Skupštine Crne Gore gdje će poslanici danas raspravljati o sporazumu Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), započeli protestni performans prilažući cvijeće za „upokojeni“ Ustav Crne Gore koji se krši ovim dokumentom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422100448_4b7a4d9cb40518f6fd802e35cb45b0fe0e7a283af0b18000803f74ac7a79cb43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422100448_4b7a4d9cb40518f6fd802e35cb45b0fe0e7a283af0b18000803f74ac7a79cb43" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  - S tugom javljamo da je dana 28.3.2025. Ustav Crne Gore preminuo pod netransparentnim i misterioznim okolnostima. Uzrok smrti: predoziranje koncesijama, koruptivnim ustupcima, investitorskim momerandumima i ignorisanjem procedura. Komemoracija i polaganje vijenaca će se održati ispred Skupštine u utorak 22. aprila 2025. godine u 11 časova. Počivaj u nepravdi! Ožalošćeni: Velika plaža, Buljarica, obala Luštice, Hajla i ostrala šira rodbina prirodnih dragulja Crne Gore - navodi se u pozivu za protest nevladinog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422100452_4be4f936703b7a11dbcd131017ce2b1b9b29d829ab29671f72b7e6098ca9c099.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422100452_4be4f936703b7a11dbcd131017ce2b1b9b29d829ab29671f72b7e6098ca9c099" data-rendition-name="original" width="739" height="527" loading="lazy" alt="Poziv za protest"> </figure>  Protest je zakazan za 11 sati, a već je prisutan značajan broj okupljenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042211040_f768dcde2513438a073717a8fafbc09e7d1aee7d0d6e05a941abc55e60b99591.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042211040_f768dcde2513438a073717a8fafbc09e7d1aee7d0d6e05a941abc55e60b99591" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  Među njima su direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), predsjendik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu..  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042211040_d988234607ec2bbb13d39b0355419b9b31da413beef0060fa53c3562867b6f7f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042211040_d988234607ec2bbb13d39b0355419b9b31da413beef0060fa53c3562867b6f7f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  Okupljeni su pustili pjesmu „Moja domovina“ The books of knjige. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0-b8gCgjjmY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Građani nose transparente sa natpisima „Čuvari plaže“, „investitoru profit, političarima provizija, narodu beton“, „Velika plaža – a ne velika laža“, „beton, beton, samo beton“, „nemojte izdati Veliku plažu“, „ako ćutimo postajemo dio problema“, „sloboda je najljepši dar“...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042211040_c322ce33002084129e39851339e6101c5fa2811f90e72149944bfe3e3739d366.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025042211040_c322ce33002084129e39851339e6101c5fa2811f90e72149944bfe3e3739d366" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  Polemika o prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa UAE o ekonomskoj saradnji, ali i u oblasti turizma i razvoja nekretnina sedmicama potresa Crnu Goru i, naročito, naš najjužniji grad - Ulcinj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042211044_41dc89e3026db11ca835954f81fffbdfb5536fbb1d9db6d430b3f6e4ad099e95.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025042211044_41dc89e3026db11ca835954f81fffbdfb5536fbb1d9db6d430b3f6e4ad099e95" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  Oni pozivaju poslanike da ne izdaju Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042211044_160f990ba552e630c6a481249950dc282ad9ce2ed76b6d6b3fbd970bfb8553ec.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025042211044_160f990ba552e630c6a481249950dc282ad9ce2ed76b6d6b3fbd970bfb8553ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  Prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom &nbsp;zasijedanja dva skupštinska odbora, od kojih je jedan trajao do jedan i po ujutru, detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvog sporazuma.&nbsp;

(FOTO/VIDEO) Protest uoči rasprave o sporazumu sa UAE: Građani položili prvo cvijeće za „upokojeni“ Ustav, odjekuje pjesma „Moja domovina“

Danas se globalno obilježava Dan planete Zemlje, a tim povodom u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;gostovala je direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u dr Ivana Vojinović, koja je mišljenja da globalna svijest o potrebi zaštite planete Zemlje raste, jer se sve više priča o globalnom fenomenu klimatskih promjena, ali da je neophodan uniforman globalni odgovor na opasnost od posljedica ovog fenomena.
- Manje više svi smo počeli da osjećamo direktno ili indirektno uticaj klimatskih promjena, bez obzira da li živimo na južnoj, ili sjevernoj hemisferi - one su tu. Osjećamo uticaje produženih toplotnih talasa, požara, suša, razornih oluja, poplava. Tu je takođe i kriza sistemskog gubitka biodiverziteta, globalni biodiverzitet rapidno opada, naučno dokazana je činjenica da trenutno na planet Zemlji je evidentirano oko 8,7 miliona biljnih i životinjskih vrsta,a 1 milion je u riziku od nestanka do 2050. godine. Znamo ukoliko neka kritička vrsta nestane trajno, ili bude dovedena na rub istrebljenja to može da ugrozi opstanak čitavog jednog ekosistema. Sve više i više se priča o klimatskim promjenama, o gubitku biodiverziteta, tu je nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa, ali bojim se da se još uvijek nalazimo na nivou &nbsp;manje više deklarativnih poruka - rekla je Vojinović.
Današnji dan će obilovati porukama koje će ići u pravcu potrebe očuvanja životne sredine, ali se sporo ide u pravcu mijenjanja svakodnevnih navika ophođenja prema životnoj sredini, smatra Vojinović.
Crna Gora je mala država, kaže Vojinović, te je samim tim i mali emiter gasova sa efektom staklene bašte, i u statističkom smislu malo doprinosi fenomenu globalnog zagrijavanja.
- Izuzetno smo ranjivi i na posljedice klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, upravo zbog naše male geografske površine, naših ekoloških i drugih karakteristika, i to ne možemo da izbjegnemo, da uvozimo zagađenja iz okruženja i šire. Upravo iz tog razloga svi problemi koji postoje u životnoj sredini, &nbsp;i problemi koji potiču od posljedica klimatskih promjena moraju da imaju taj uniformni globalni odgovor. Nedavno je predsjednik Amerike Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu o izlasku Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog sporazuma, kao ključnog globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, što će da stvori velike globalne neravnoteže ukoliko SAD drugi po rangu globalni emiter gasova sa efektom staklene bašte, suspenduje primjenu svih instrumenata i mehanizama, postavlja se pitanje koliko je efikasna borba ostatka svijeta- naglasila je Vojinović.
Koliko su se umnožili problemi vezano za klimatske promjene, ne govori se više samo o opstanku budućih generacija, već i o opstanku &nbsp;i sadašnje civilizacije u pojedinim dijelovima planete Zemlje, ističe Vojinović.
- Sve više se govori o tim prelomnim tačkama, tipping points, koje se smatraju nepovratnom štetom životnoj sredini, koje neće moći da vrate ekosistem u pređašnje stanje. Tu se prvo uzima rapidno topljenje ledenih kapa na Antarktiku i Arktiku, odnosno Grenlandu, zatim gubitak Amazonske prašume, za koju svi znamo još iz škole da su pluća planete Zemlje. Po nekim scenarijima Amazonska prašuma bi kroz nekoliko narednih decenija ukoliko globalno zagrijavanje postigne neki stepen od četiri, pet celzijusa, raste prosječne globalne temperature moglo iz prašume da pređe u neki potpuno neki drugi ekosistem, što bi moglo da ugrozi opstanak ne samo tog dijela planete, već i šire. Sve mjere koje naknadno budu primjenjivane neće moći da vrate ekosisteme &nbsp;u pređašnje stanje i onda će šteta biti neprocjenjiva i ugroziti ne samo opstanak biljnih i životinjskih vrsta, već i nepovratno uticati i na ljudsku vrstu - zaključila je Vojinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLah5dUQ8yS8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojinović: Sve više se priča o klimatskim promjenama i gubitku biodiverziteta, ali smo još uvijek na nivou manje više deklarativnih poruka

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" privremeno su oduzeli automobil Rožajcu M. H. (21) zbog neposjedovanja odgovarajuće dokumentacije za upravljanje ovim vozilom, a podnijeta je i krivična prijava protiv I. R. (33) koji je, nakon što je priveden zbog vožnje pod dejstvom alkohola, u stanici policije u Beranam oštetio pregradni zid.
Kako je precizirano u saopštenju, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin zaustavili su i kontrolisali vozilo marke BMW X5, američkih registarskih oznaka, kojim je upravljao M. H. iz Rožaja.
- Kontrolom je utvrđeno da M. H. ne posjeduje odgovarajuću dokumentaciju za upravljanje ovim vozilom, nakon čega mu je vozilo privremeno oduzeto radi daljih provjera i izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima - navode iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane uhapsili su I. R.za kojeg je testiranjem utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2.30 g/kg u organizmu.
- Dok se nalazio u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Berane I. R. je stisnutom pesnicom udario i oštetio pregradni zid objekta. Po nalogu postupajućeg tužioca protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari. Sudija za prekršaje kaznio ga je novčanom kaznom u iznosu od 1.230 eura - kazali su iz Uprave policije.
Kako dodaju, kontrolom učesnika u saobraćaju na sjeveru države tokom vikenda sankcionisano je 18 vozača zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Sankcionisano je 12 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu i njih šestoro zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci - precizirano je u saopštenju.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" će, kako je istaknuto, nastaviti sa koordinisanim represivnim aktivnostima u okviru lokalnih i regionalnih akcija sa akcentom na kontrolu i sankcionisanje učesnika u saobraćaju, kao i otkrivanjem i sprečavanjem izvršenja krivičnih djela i prekršaja.

Privremeno oduzeto vozilo Rožajcu, krivična prijava protiv Beranca zbog oštećenja pregradnog zida u stanici policije

Papa Franjo ostavio je dubok i prepoznatljiv trag kao duhovni vođa posvećen miru, dijalogu i dostojanstvu svakog čovjeka - poručio je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić upućujući izraze iskrenog saučešća Barskoj nadbiskupiji, nadbiskupu Roku Đonlešaju, sveštenstvu i svim vjernicima Katoličke crkve, povodom smrti Njegove Svetosti.&nbsp;
Fejzić istakao je da su poruke pape Franja bile nadahnuće širom svijeta.
- Posebno će ostati upamćeno njegovo zalaganje za međuvjersko razumijevanje i izgradnju mostova među ljudima različitih uvjerenja - dodao je Fejzić.

Islamska zajednica u Crnoj Gori izrazila saučešće povodom smrti pape Franja: Ostavio je dubok trag, njegove poruke bile su nadahnuće širom svijeta

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.