Promocija knjige “Servantes, najpoznatiji ulcinjski rob”, čiji je autor srpski književnik, pjesnik i aforističar Slavomir Vasić, održana je sinoć na Servantesovom trgu u hotelu “Palata Venecija” u Starom gradu u Ulcinju.&nbsp; U Vasićeovom djelu je riječ o mitskoj priči o robovanju najpoznatijeg španskog pisca Migela De Servantesa unutar Starogradskih bedema u Ulcinju krajem 16. vijeka, suptilno isprepletenoj sa realnošću tog vremena.&nbsp; - Ovo je premijerno predstavljanje te knjige i drago mi je da smo upravo na Servantesovom trgu uradili tu promociju. Ja sam u Ulcinj prije par godina došao kao turista i u šetnji gradom primijetio sam ovaj spomenik Servantesu i mislio sam da je to jedna skulptura koja je rađena kao što se rade svuda po svijetu, jer je Servantes planetarno poznat pisac. Ušao sam u neka mala istraživanja i vidio sam da je u stvari spomenik ciljano na tom mjestu jer postoji legenda i mit da je Servantes svojevremeno nakon bitke kod Lepanta završio kao rob ovdje u Ulcinju. To je bio povod da krenem u ova istraživanja i na kraju je došlo do realizacije ove knjige - objasnio je Vasić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092108098_b521ef51a93aac749a08f229260c03953c2a6db48fa5b1c5f6ef4e3e2516e352.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092108098_b521ef51a93aac749a08f229260c03953c2a6db48fa5b1c5f6ef4e3e2516e352" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije u Ulcinju"> <figcaption>Sa promocije u Ulcinju(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Vasić je istakao da je riječ o književnoj fikciji, ali da se držao i određenih činjenica.&nbsp; - Te činjenice su mit i legenda, ali mislim da su sasvim dovoljni da se krene sa tom temom. Mit je neka suština, nešto što se kroz istoriju prenosilo sa koljena na koljeno kao nešto vrijedno i bitno, tako da tu nema više dileme – Servantes je bio ulcinjski rob i treba da se radi na toj ideji - dodao je pisac.&nbsp; Moderatorka promocije knjige u Ulcinju bila je mr Mirjana Radulović, profesorica CSBH i književnosti.&nbsp; - Kao profesorica književnosti našla sam u ovom pitkom štivu mnogo toga interesantnog što će vas kao buduće čitaoce interesovati i privući da ga uzmete u ruke i ne ostavite sve dok ne dođete do njegovih posljednjih stranica. Prilikom ispisivanja ovog djela autor se poslužio biografskim metodom – sve one podatke koje je znao iz Servantesove biografije upotrijebio je u ovom djelu. Uprkos njegovom aristokratskom porijeklu vodio je jedan skroman život, nezadovoljan dotadašnjim životnim postignućem 1571. godine odlazi na Jonsko more i u tim vodama u bici kod Lepanta biva ranjen. Tu ga zarobljavaju gusari na čelu sa junakom Riđobradim Pacovom i tako ga spašavaju. Roman koji je pred nama ima sve karakteristike savremenog modernog romana. U centru zbivanja stavljen je čovjek i njegovo bitisanje na zemlji, njegov način života, smisao života i njegova potraga za istim - navela je Radulović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092108098_54e4c4f2b2ed233b0c6acb84007e50a5eb2e5700fc450fb1898271a8f88136f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092108098_54e4c4f2b2ed233b0c6acb84007e50a5eb2e5700fc450fb1898271a8f88136f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije u Ulcinju"> <figcaption>Sa promocije u Ulcinju(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Među značajnim brojem posjetilaca koji su uživali u ovoj promociji knjige na Servantesovom trgu našao se i novinar, Radomir Petrić.&nbsp; - Bilo je zaista prelijepo prisustvovati ovom događaju u zaista inspirativnom ambijentu. Ovo je prije svega bio kulturni događaj – promocija jednog romana koji će sigurno dobiti pažnju i svoje čitaoce, a na drugoj ravni ovo je bila priča koja mora dobiti što je moguće više prostora u valorizaciji turističke ponude Ulcinja. Ime Servantesa je veliki magnet u čitavom svijetu. Ovo je neko poklapanje vektora kulture i turizma na dobrobit čitave zajednice, a prije svega zahvaljujući pregalaštvu i entuzijazmu porodice Resulbegović i našeg domaćina Ganija koji stvarno radi stvari za Stari grad, a potom i za grad Ulcinj koje služe na ponos ovoj zajednici - naveo je Petrić.&nbsp; Da postoji prostor za bolju valorizaciju priče o Servantesu, ali i cijele kulturne baštine Ulcinja ističe i menadžer Opštine Ulcinj, Damir Raščić.&nbsp; - Zaslužujemo da budemo na većem kulturnom nivou iz razloga što vučemo veoma dugu tradiciju od oko 2.500 godina kulturno-istorijskog nasljeđa i kulturne baštine. Mislim da ove priče zaslužuju bolji nivo zastupljenosti kod građana i kod nas u kulturi - naveo je Raščić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mitska priča o robovanju najpoznatijeg španskog pisca unutar Starogradskih bedema

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Lokalne vlasti Francuske Polinezije, francuske prekomorske teritorije u Tihom okeanu, zaplijenile su više od 1.878 kilograma droge na jedrilici u arhipelagu Markiz, što su označile kao jednu od najvećih zapljena u istoriji Polinezije, potvrdio je danas ministar unutrašnjih poslova Francuske&nbsp;
Operaciju su sprovele francuske carinske službe i Kancelarija za borbu protiv narkotika, a brod je presretnut u blizini ostrva Nuku Hiva, prenosi BFM TV.
Prilikom prvobitne kontrole pronađeno je 932,7 kilograma kokaina i 182,6 kilograma metamfetamina.
Jedrilicom je upravljao njemački kapetan, uz jednog putnika holandskog porijekla. Plovilo je kasnije prevezeno u Papete, glavni grad Francuske Polinezije, gdje je tokom detaljne pretrage otkriveno dodatnih 714,1 kilograma kokaina i 49,8 kila metamfetamina.
Prema podacima tužilaštva, droga je ukrcana u Meksiku i bila je namijenjena australijskom tržištu.
Ministar Retajo, koji je borbu protiv trgovine narkoticima označio kao jedan od prioriteta svog mandata, izjavio je da je riječ o „istorijskoj zapljeni“ i istakao da Francuska neće popustiti pred dilerima i krijumčarima droge.
- Narko-dileri će biti neumorno progonjeni na cijeloj teritoriji zemlje - poručio je ministar.
Lokalne vlasti zatražile su pojačane mjere kontrole u pomorskoj zoni Markiza i šire oblasti Francuske Polinezije.
Gradonačelnik Nuku Hive Benoa Kotaj upozorio je da je ovaj arhipelag postao redovna ruta za krijumčare.
Prema izvještaju francuskog Senata iz 2024. godine, Francuska Polinezija je označena kao "ključna tranzitna tačka“ za trgovinu metamfetaminom i kokainom.
Droga koja prolazi kroz ovaj dio Pacifika dalje se distribuira ka tržištima u Aziji i Australiji, ali sve više ostaje i za lokalnu upotrebu, napominje BFM TV.
Predsjednik Francuske Polinezije Moetai Broderson upozorio je da je više od deset odsto stanovništva, na teritoriji koja broji oko 300.000 ljudi, već konzumiralo metamfetamin.

U Francuskoj Polineziji zaplijenjeno skoro dvije tone droge

Više hiljada demonstranata se danas okupilo u tajlandskoj prijestonici Bangkoku zahtijevajući ostavku sudski suspendovane premijerke Paetongtarn Šinavatre i kako bi izrazili podršku vojsci nakon graničnih sukoba sa susjednom Kambodžom.
Okupljeni su izrazili podršku vojsci, pjevali patriotske pjesme i slušali govore u kojima su osuđivani Paetongtarn i njen otac, milijarder i bivši premijer Taksin Šinavatra koji je zbačen u vojnom puču 2006. godine nakon čega je dugo bio u izgnanstvu i postao državljanin Crne Gore.
Neki optužuju Paetongtarn da je dozvolila eskalaciju sukoba zbog bliskih veza sa kambodžanskim liderom Hun Senom. Sud je suspendovao premijerku prošlog mjeseca nakon što je Hun Sen objavio telefonski razgovor u kojem ga je nazvala "ujakom" i kritikovala tajlandskog generala, što je razljutilo mnoge.
Najnoviji sukobi su okončani 29. jula krhkim primirjem, postignutim uz posredovanje Malezije.
Današnji protest su organizovali konzervativna grupa poznata kao Žute košulje, dugogodišnji neprijatelji Paetongtarnovog oca Taksina.
Mitinzi Žutih košulja su takođe pomogli u svrgavanju demokratski izabrane vlade Taksinove sestre, Jinglak Šinavatre, u državnom udaru 2014. godine.
Vojska u Tajlandu igra veoma uticajnu ulogu u politici zemlje i izvela je 13 uspješnih pučeva otkako je Tajland postao ustavna monarhija 1932. godine.

Demonstranti na Tajlandu traže ostavku premijerke nakon sukoba sa Kambodžom

Trodnevni Green Montenegro International Film fest - GMIFF, na temu zaštite životne sredine, ekologije i održivog razvoja sinoć (petak, 1. avgust 2025) je otvorio jedan od najnagrađivanijih dokumentarnih filmova na svijetu 2024. godine „Polculanski rat“ (SAD, Ukrajina, Australija) u režiji Brendana Belomoa i Slava Leontjeva, u bioskopu na otvorenom na 1500 nadmorske visine, pored Crnog jezera, uz bežične slušalice.&nbsp;
&nbsp;Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, oduševljen ljetopom Durmitora i Crnog jezera, čestitao je direktoru festivala Blagoti Marunoviću i organizatorima na trudu i izboru lokacije za festival, dodajući da kroz film možemo slati snažne poruke, uticati na ljude i inspirisati ih na akciju.&nbsp;
Satler je istakao da &nbsp;više od deceniju, ovaj festival predstavlja jedinstvenu platformu koja promoviše Crnu Goru na međunarodnoj sceni kao živu i autentičnu ekološku, kulturnu i turističku destinaciju, donoseći benefite kako opštini domaćinu – Žabljaku, tako i cijeloj zemlji.&nbsp;
- Evropska unija ostaje posvećen partner – u podršci kulturi, ali i kao dosljedan zagovornik zelene budućnosti Crne Gore- istako je ambasador Satler.
&nbsp;Publiku XI GMIFF-a pozdravio je i ambasador SR Njemačke NJ.E. Peter Felten ističući podršku ovom festivalu od samog početka.
&nbsp;- Srećan sam što je i Vlada Crne Gore prepoznala važnost ovog festivala, istakao je on, dodajući ovaj festival predstavlja paradigmu savremenih i neizostavnih pristupa zaštiti životne sredine, spajajući edukaciju, inovaciju i lični primjer. Filmovi i prateće aktivnosti podižu svijest i jačaju razumijevanje o značaju očuvanja prirode, dok istovremeno festival sam prednjači primjerima održivosti – od organizacije prevoza bez korišćenja fosilnih goriva, do inovativnih rješenja poput slušalica koje večeras koristimo, koje omogućavaju uživanje u umjetnosti bez narušavanja tišine i mira prirodnog ambijenta. Na taj način, festival pokazuje kako je moguće pomiriti potrebe čovjeka i zahtjeve zaštite prirode. Mnogi filmovi i sadržaji festivala dotiču i promovišu najdublju i najosnovniju emociju – ljubav. Ljubav prema prirodi. A upravo je ta emocija temelj svake istinske brige za životnu sredinu- zaključio je njemački ambassador Felten.&nbsp;
&nbsp;Prethodno je na svečanom otvaranju 11. Green Montenegro International Film Festa, pozdravljajući organizatore i goste festivala kao i brojnu publiku, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić istakao da je ponosan što je ponovo dio ovog festivala koji neprestano raste, okupljajući ljude iz različitih krajeva svijeta i ostavljajući trag gdje god se pomene.&nbsp;
- To je jasan pokazatelj da ono što ovdje radimo – ima smisla. Upravo zato vjerujem da je došlo vrijeme da ovaj festival – koji se već dokazao kao prostor razmjene ideja, umjetnosti i ekološke odgovornosti – dobije status koji zaslužuje – status od nacionalnog interesa- kazao je Ćulafić.
&nbsp;Nakon projekcije „Porculanskog rata“ publika je pod vedrim nebom, uživala u silent koktel žurci, uz sa slušalicama na ušima, uz DJ Džulsa i DJ Ninu.&nbsp;
&nbsp;Inače, svečanoj ceremoniji otvaranja 11. GMIFF prethodila je velika akcija čišćenja oblanog dijela Crnog jezera u kojoj je učestvovalo oko 120 pojedinaca iz organizacije Volonteri Crne Gore, zaposlenih u Ministrastvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Eko fonda, Delegacije EU u Crnoj Gori, Coca Colai i mnogih drugih. Za zainteresovane goste bilo je organizovano jahanje konja, u Green Lounge-u festivala prezentacija projekta „Hrana na filmu“ Mihaila Markovića (uz podršku Ministrastva prosvjete i Evropske komisije) , dok su u sali Centra za kulturu Žabljak posjetioci uživali u filmskom matineu.
&nbsp;Festival nastavlja sa aktivnostima danas ( ubota, 2.avgust) i to projekcijama filmova u Centru za kulturu &nbsp;Žabljak od 8 do 20h, časovima pilatesa u prirodi, master classom „Nulti karbonski otisak – održiva praksa u filmskoj i i festivalskoj produkciji“, Polinator parkom – iskustvom virtuelne realnosti, Eko dječjom radionicom, ali i šumskom laboratorijom Mentalnom ekologijom i mnogim drugim aktivnostima.
&nbsp;U večernjim satima, od 20.30h, na obali Crnog jezera nastavlja se prikazivanje filmova pod vedrim nebom u open-air cinema na velikom LED ekranu, sa bežičnim slušalicama, a publika će uživati u filmovima iz Holandije, Turske, Hrvatske i Slovenije.&nbsp;
&nbsp;Na kraju dodajmo da su organizatori festivala DOO Cezam Production i NVO Centar za multimedijalnu produkciju, uz veoma važnu i suštinsku podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Eko Fonda, Ministarstva kulture i medija, Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva turizma, Delegacije EU u Crnoj Gori, Ambasade Njemačke, Opštine Žabljak – domaćina festivala, pored mogih drugih partnera i prijatelja GMIFF-a, bez kojih ovaj projekat ne bi bio moguć.&nbsp;

Felten: GMIFF predstavlja paradigmu savremenih i neizostavnih pristupa zaštiti životne sredine

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: servantes-najpoznatiji-ulcinjski-rob

Mitska priča o robovanju najpoznatijeg španskog pisca unutar Starogradskih bedema

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

U Francuskoj Polineziji zaplijenjeno skoro dvije tone droge

Demonstranti na Tajlandu traže ostavku premijerke nakon sukoba sa Kambodžom

Felten: GMIFF predstavlja paradigmu savremenih i neizostavnih pristupa zaštiti životne sredine

PRATITE TVe UŽIVO