Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Moskva spremna dati zemljama NATO-a i Evropske unije garancije o nenapadanju, ponovivši da Rusija nema namjeru napasti nijednu od njihovih sadašnjih članica.
- Više smo puta poručili da nismo imali niti imamo namjeru napasti ijednu sadašnju članicu NATO-a ili EU-a- rekao je Lavrov na Evroazijskom sigurnosnom forumu u Minsku.
Spremni smo taj stav upisati kao dio budućih sigurnosnih jamstava za ovaj dio Evroazije, dodao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova.
<h3>Kritike Zapadu i poruke o "kolektivnoj sigurnosti"</h3>
Lavrov je prijedlog iznio u govoru u kojem je ponovio uobičajene kritike Moskve zapadnim silama, optužujući ih za odbijanje "istinskih kolektivnih garancija sigurnosti".
- Smislen dijalog s čelnicima zemalja EU-a nemoguć je jer oni odbijaju zajedničke garancije &nbsp;sigurnosti s Rusijom, a ne samo protiv Rusije- rekao je Lavrov, aludirajući na situaciju nakon mogućeg završetka rata u Ukrajini.
<h3>Rat koji je promijenio bezbjednosnu sliku Evrope</h3>
Rat u Ukrajini, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin, temeljito je uzdrmao evropsku sigurnosnu arhitekturu. Napori međunarodne zajednice da se sukob okonča otvorili su pitanje kako osigurati da Ukrajina u budućnosti bude zaštićena od novih ruskih napada.
Na agendi NATO-a i EU-a sada se nalazi dugoročno vojno jačanje radi odvraćanja Moskve, dok Rusija paralelno nastavlja širiti i modernizovati svoje oružane snage na način koji, prema ocjenama brojnih stručnjaka, nadilazi potrebe samog rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lavrov: Spremni smo garantovati članicama NATO-a i EU-a da ih nećemo napasti

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je odbio prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa o trenutnom primirju u Ukrajini duž sadašnje linije fronta, izvijestila je ruska državna agencija RIA Novosti.&nbsp;
Prema Lavrovljevim riječima, trenutno primirje značilo bi "očuvanje nacističkog režima" i "zabranu ruskog jezika".
Lavrov je reagovao na prijedlog o trenutnom primirju nakon što su ga podržali evropski lideri, prenosi ruska agencija.
- Primirje sada bi značilo samo jedno, a to je da bi veliki dio Ukrajine ostao pod kontrolom nacističkog režima. To bi bilo jedino mjesto na Zemlji gdje bi čitav jezik bio pravno zabranjen, i to službeni jezik Ujedinjenih nacija kojim govori većina stanovništva - izjavio je Lavrov.
Rusija već dugo svoj ničim izazvan napad na Ukrajinu iz februara 2022. opravdava navodnom potrebom da "denacifikuje" susjednu državu i da zaštiti stanovništvo koje govori ruski jezik. Vlastitu invaziju na "nacistički režim" tako opravdava na isti način na koji su nacisti 1939. godine pravdali invaziju na Čehoslovačku.
Prema Lavrovu, Trampa su da umjesto dugoročnog mirovnog rješenja teži trenutnom primirju navodno "nagovorili zaštitnici i gospodari" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Time je ponovio još jednu od stalnih teza ruske propagande, prema kojoj zapadni lideri upravljaju Zelenskim i njegovim odlukama.
- Ali takav pristup potpuno je suprotan onome na što su se predsjednici Trump i Putin dogovorili u Enkoridžu, kada su odlučili da se fokusiraju na osnovne uzroke sukoba - dodao je Lavrov.
Uprkos ponovljenim tvrdnjama ruskih zvaničnika o "osnovnim uzrocima sukoba", prema izvještajima američkih medija, mirovni pregovori zapinju prije svega zbog ruskog zahtjeva da se Ukrajina odrekne većeg dijela teritorije nego što je Rusija trenutno okupirala.
Čak je i tokom nedavnog telefonskog razgovora s Trampom, Putin navodno zahtijevao da se Kijev odrekne cijele Donjecke oblasti. Tramp je dan kasnije razgovarao sa Zelenskim i iznio prijedlog trenutnog primirja, negirajući pritom da je ukrajinskog predsjednika pozvao da se odrekne Donjecka.

Lavrov odbacuje Trampov plan mira: Primirje bi legalizovalo nacizam i zabranu ruskog jezika

Najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izgleda će biti odgođen, jer su pripremni razgovori šefova diplomatija dvije zemlje u zastoju.
CNN je u utorak saopštio da su razgovori američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova odgođeni.
Kao odgovor, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da to nije ni bilo planirano.
- Ne možete odgoditi nešto što nije dogovoreno. Ono što su neki zapadni izvori napisali juče, mi nismo potvrdili. Nismo imali nikakav dogovor u vezi s vremenom ili lokacijom takvog kontakta- citirala ga je novinska agencija RIA Novosti.
Ideja za samit Trampa i Putina u Budimpešti pojavila se tokom telefonskog razgovora dvojice lidera 17. oktobra.
Očekivalo se da će se Rubio i Lavrov sastati kako bi postavili temelje za razgovore.
State Department je potvrdio da je Lavrov u utorak razgovaro telefonom s Rubiom.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okarakterisiralo je razgovor kao "konstruktivan", dok je State Department u saopštenju naveo da je Rubio "naglasio važnost predstojećih angažmana kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rata između Rusije i Ukrajine, u skladu s vizijom predsjednika Trampa".
Tramp je u ponedjeljak rekao da se radi na postizanju sporazuma između Rusije i Ukrajine o okončanju rata u toku i upozorio da će, ako se sporazum ne postigne, posljedice biti ozbiljne.
- Još uvijek smo u procesu sklapanja sporazuma (za zaustavljanje rata). Ako uspijemo, biće fantastično. Ako ne, mnogo ljudi će platiti vrlo visoku cijenu- rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom.
Zelenski 'Spreman' za Budimpeštu
Tramp je prošle sedmice pojačao napore da posreduje u postizanju prekida vatre, telefonskim razgovorom s Putinom i sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Razgovori sa Zelenskim izgleda nijesu donijeli konkretne rezultate.
Zelenski i visoki zvaničnici Evropske unije su više puta izrazili sumnju u Putinovu spremnost da okonča rat i objavili su zajedničku izjavu u utorak u kojoj su to naglasili.
- Ruska taktika odugovlačenja je iznova i iznova pokazala da je Ukrajina jedina strana koja ozbiljno želi mir- navodi se u izjavi koju su potpisali Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merz, italijanska premijerka &nbsp;Đorđa Meloni, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i drugi.
- Svi možemo vidjeti da Putin i dalje bira nasilje i uništenje- naveli su u saopštenju.
Zelenski je ipak rekao da je "spreman" da ode na mirovne pregovore u mađarsku5 prijestonicu iako je izbor mjesta održavanja kritikovan od strane Evropske unije s obzirom na to da postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda protiv Putina.
Mađarska je, čini se, napredovala u planovima za samit. Njen ministar vanjskih poslova rekao je na brifingu u Budimpešti da će otići u američku prijestonicu u utorak, ali nije iznio detalje o putovanju. Diplomatski izvori rekli su za RSE da će generalni sekretar NATO-a Mark Rute vjerovatno posjetiti Vašhington u srijedu.
Zelenski je na društvenim mrežama naveo da će ove sedmice biti "mnogo sastanaka i pregovora u Evropi", usred medijskih izvještaja da će 24. oktobra otići u London gdje će se održati sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini više od 20 zapadnih saveznika Ukrajine.

1250x600

1084x550

Moguće odlaganje samita u Budimpešti dok Moskva tvrdi da nema plana za sastanak Lavrova i Rubia

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da mirovni plan za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa "ne rješava u potpunosti izraelsko-palestinski sukob", prenosi Index.hr.
Hamas je oslobodio svih 20 preživjelih talaca koje je ta grupa otela tokom svog upada u Izrael prije dvije godine, dok je Izrael započeo s puštanjem na slobodu 2000 palestinskih zatvorenika u sklopu Trampovog plana za okončanje rata u Gazi.
<h3>"Zlatno doba Bliskog istoka"</h3>
Američki predsjednik stigao je u Izrael povodom toga događaja. Obrativši se nacionalnom zakonodavnom tijelu te zemlje, Knesetu, izjavio je da razmjena zarobljenika označava početak "zlatnog doba Bliskog istoka".
U komentaru za arapske medije o Trampovu planu, Lavrov je rekao da ga je Rusija "više puta ocijenila kao najbolju stvar koja se trenutno nalazi na pregovaračkom stolu". Naglasio je da je ključno "što prije zaustaviti krvoproliće i riješiti teške humanitarne probleme" u Gazi.
<h3>"Palestinsko pitanje se nije riješilo"</h3>
Međutim, ministar je napomenuo da se "naravno, palestinsko pitanje time ne rješava", navodi RT.
Istakao je da se Trampov plan uglavnom usredsređuje na situaciju u Gazi, a pitanje palestinske državnosti razmatra tek u najopštijim crtama. Sjedinjene Američke Države i Izrael bili su među samo deset država koje su prošlog mjeseca na zasjedanju Opšte skupštine Ujedinjenih nacija odlučno odbacile rješenje o dvije države; među ostalima su bile Tonga, Palau, Nauru i Mikronezija.
Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, rekao je Lavrov, zahtijevalo bi "stvaranje jedinstvene, teritorijalno cjelovite palestinske države unutar granica iz 1967. godine", u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a. Dodao je da Moskva ostaje privržena rješenju o dvije države.
<h3>"Palestinska država nikada se neće dogoditi"</h3>
Trampov plan priznaje pravo na samoodređenje i državnost kao "težnju" palestinskog naroda, no navodi da bi se "uslovi za to mogli konačno stvoriti… dok napreduje obnova Gaze i kada se program reformi Palestinske uprave vjerno sprovede".
Palestinu trenutno priznaje 157 od 193 članice Ujedinjenih nacija. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu više je puta izjavio da se palestinska država "nikada neće dogoditi".
Izrael je pokrenuo svoju vojnu operaciju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 250 ih je oteto u oktobru 2023. Razmjeri izraelskog odgovora - koji je, prema navodima lokalnih zdravstvenih vlasti, odnio više od 67.000 života i ostavio gotovo 170.000 ranjenih - potaknuli su val međunarodne potpore Palestini te povećali broj država koje je priznaju.

Lavrov: Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba su granice iz 1967.

Američki državni sekretar Marko Rubio i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov sastali su se danas u Njujorku, gdje je u toku zasjedanje Generalne skupštine UN.
Predsjednik SAD Donald Tramp koji je naglo promijenio pristup ratu Rusije u Ukrajini, rekao je u utorak da Kijev može da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala u njenom prvobitnom obliku i da možda čak napreduje dalje, u Rusiju.
- Rusija već tri i po godine vodi rat bez jasnog vođstva koji bi prava vojna sila dobila za manje od nedjelju dana - napisao je Tramp u utorak na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nazivajući Rusiju “tigrom od papira”.
Kremlj je saopštio da je “pogrešna“ ideja da Ukrajina može da povratiti teritorije i nazvao “histerijom” tvrdnje o upadima ruskih vojnih letjelica u vazdušni prostor zemalja NATO-a, za koje je Tramp rekao da bi ih trebalo odmah obarati.

Rubio i Lavrov se sastali na marginama Generalne skupštine UN

Moskva očekuje da će pregovori između Rusije i Ukrajine biti nastavljeni, ali „nove teritorijalne realnosti“ moraju biti priznate i mora se formirati novi sistem bezbjednosnih garancija, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u izjavama objavljenim danas.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je desetinama hiljada vojnika da sprovedu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, poslije osam godina sukoba u istočnoj Ukrajini između proruskih separatista i ukrajinskih trupa. Rusija sada kontroliše nešto manje od petine Ukrajine.
- Da bi mir bio trajan, nove teritorijalne realnosti ... moraju biti priznate i formalizovane u međunarodno-pravnim okvirima- naveo je Lavrov u intervjuu za indonežanski list Kompas, prema transkriptu objavljenom na sajtu ruskog ministarstva spoljnih poslova.
Kaže da novi sistem bezbjednosnih garancija za Rusiju i Ukrajinu mora biti formiran kao integralni element pan-kontinentalne arhitekture jednake i nedjeljive bezbjednosti u Evroaziji.
U indirektnoj referenci na nastavak protivljenja Moskve članstvu Ukrajine u NATO, Lavrov je istakao da „Ukrajini treba garantovati neutralan, nesvrstan i nenuklearni status“.
Ukrajina kaže da nije na Rusiji da odlučuje čemu se Kijev može ili ne može pridružiti, dok NATO navodi da Rusija ne može imati pravo veta nad članstvom u savezu koji je osnovan 1949. radi suprotstavljanja prijetnji od Sovjetskog Saveza.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u avgustu sredinom mjeseca održao samit sa Putinom na Aljasci, a potom se sastao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ključnim evropskim i NATO liderima u Bijeloj kući u pokušaju da privede rat kraju, rekao je juče da je „vrlo razočaran“ u ruskog lidera.

Lavrov: Rusija očekuje nastavak pregovora sa Ukrajinom, vezano za teritorijalne promjene

Grupa država, uključujući članice Savjeta bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN), trebalo bi da budu garant sigurnosti Ukrajine, rekao je danas ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov.
On je, u intervjuu za NBC News, kazao da je za Rusiju članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo i da Ukrajina mora biti neutralna i nenuklearna.
Lavrov je kazao da su ruski i američki predsjednici, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali o pitanju sigurnosnih garancija za Ukrajinu i da je Putin pokrenuo pitanje neuspjelih istanbulskih pregovora iz 2022. godine.
Kako prenosi Rojters, Lavrov je rekao da bi grupa koja uključuje stalne članice SB, Veliku Britaniju, Kinu, Francusku, Rusiju i Sjedinjene Američke Države (SAD), trebalo da garantuje sigurnost Ukrajine.
Perma riječima Lavrova, grupa bi mogla uključivati ​​i Njemačku, Tursku i druge zemlje.
- Te države bi trebalo da garantuju sigurnost Ukrajine, koja mora biti neutralna, nesvrstana niti u jedan vojni blok i koja mora biti nenuklearna - rekao je Lavrov.
Lavrov je naglasio da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo za Rusiju, da Rusija želi zaštitu govornika ruskog jezika u Ukrajini i da postoji razgovor o teritoriji koji je potrebno voditi sa Ukrajinom.

Lavrov: Grupa država da garantuje sigurnost Ukrajine

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da "nema planiranog sastanka" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
- Nema planiranog sastanka... Putin je spreman da se sastane sa Zelenskim kada bude spreman dnevni red tog samita. A taj dnevni red apsolutno nije spreman - rekao je Lavrov u intervjuu za američku televiziju NBC, objavljenom danas.
Diplomata je, pored toga, govoreći o rezultatima samita Rusija-SAD na Aljasci i povodom rješavanja ukrajinskog sukoba, ukazao da je Rusija pristala da pokaže fleksibilnost po nizu pitanja koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
- Predsjednik Tramp je predložio nekoliko tačaka poslije Enkoridža, u vezi kojih dijelimo isto mišljenje, a povodom nekih od njih smo se složili da pokažemo izvjesnu fleksibilnost - rekao je Lavrov.
Sastanak predsjednika Rusije i SAD održan je na Aljasci 15. avgusta. Poslije toga je Tramp održao sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i visokim predstavnicima evropskih zemalja u Bijeloj kući.

Lavrov: Nije planiran sastanak Putina i Zelenskog, dnevni red nije spreman

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da svaki sastanak o Ukrajini na kojem učestvuju nacionalni lideri mora biti temeljno pripremljen.
Govoreći na državnom TV kanalu Rossiya-24, Lavrov je rekao da Rusija ostaje posvećena naporima usmjerenim na rješavanje konflikta u Ukrajini, uključujući i bilateralne i trilateralne formate.
- Predsjednik je ovo mnogo puta ponovio, Ključna stvar je da se ovi formati ne sprovode radi medijske pokrivenosti ili večernjih emitovanja - rekao je Lavrov.
Dodao je: „Svi kontakti u kojima učestvuju nacionalni lideri moraju biti pripremljeni s najvećom temeljnošću.“
Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je.&nbsp;
- Kao što znate, pozvan je. Predsjednik (Rusije Vladimir) Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo - rekao je Lavrov.&nbsp;
Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.&nbsp;

Lavrov: Tramp je pozvan u Rusiju

Demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, povlačenje tužbi i ukidanje sankcija protiv Rusije, kao i vraćanje zamrznute imovine, moraju da budu dio mirovnog sporazuma, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
- Ukrajina treba da se vrati izvorima svoje državnosti i da slijedi duh i slovo dokumenata koji su stvorili njenu pravnu osnovu - rekao je on u intervjuu za "Mađar nemzet".
Lavrov je u tom intervjuu ukazao i na to da se "vojne avanture u Jugoslaviji, Iraku i Libiji ne mogu objasniti namjerom da se brani teritorija zemalja članica".
- Od koga su se zemlje NATO-a tamo branile? Ko ih je napao? Stoga, pojava baza NATO-a u Ukrajini i uvlačenje same Ukrajine u zaraćeni savez predstavljaju direktnu prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti - naglasio je Lavrov za mađarski list.
Prema njegovim riječima, Sjevernoatlantski savez odavno više nije odbrambeni savez, kako tvrde lideri zemalja NATO-a.
Lavrov je, takođe, podsjetio da je 1970. godine Generalna skupština UN usvojila Deklaraciju o principima međunarodnog prava, u kojoj je navedeno da se princip teritorijalnog integriteta primjenjuje na države čije vlasti poštuju princip jednakosti i samoopredjeljenja naroda.
- Svakom nepristrasnom posmatraču je očigledno da kijevski režim, koji je rusofobiju uzdigao u rang državne politike, ne predstavlja stanovništvo koje govori ruskim jezikom u Ukrajinu, uključujući Krim, Sevastopolj, Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - istakao je on.
Lavrov je naglasio da Rusija ne planira da napada evropske zemlje, a još manje da ih okupira.
- Takve optužbe zaista postoje. Čujemo ih. Moguće je da oni koji ih iznose znaju više o planovima Rusije nego mi sami... Mi nismo upoznati sa bilo kakvim "planovima da napadnemo Evropu", a kamoli da je okupiramo - rekao je šef ruske diplomatije, komentarišući izvještaje nekoliko zapadnih obavještajnih službi koji tvrde da predsjednik Rusije Vladimir Putin navodno namjerava da okupira Evropu i proširi tamo ruski uticaj.
Prema njegovim riječima, u javno mnjenje na Zapadu se uporno usađuje teza o navodnoj prijetnji koja dolazi iz Rusije.
- Ako govorimo ozbiljno, vjerovatno su u pravu oni eksperti i analitičari koji smatraju da vladajući krugovi u evropskim i sjevernoameričkim zemljama svjesno grade sliku Rusije kao neprijatelja kako bi ujedinili stanovništvo umorno od socijalnih i ekonomskih problema - istakao je Lavrov.
Prema njegovim riječima, oni neprestano demonizuju Rusiju uz pomoć manipulacija u informacionom prostoru.
- U javnu svijest usađuju ideju o navodnim imperijalnim ambicijama ruskog rukovodstva - naveo je Lavrov.
On je dodao da, podgrijavanjem mita o ruskoj prijetnji, zapadni lideri pokušavaju da skrenu pažnju sa svojih neuspjeha u rješavanju stvarnih problema kao što su inflacija, rast nezaposlenosti, pad realnih prihoda stanovništva, ilegalna migracija i prateći porast kriminala.
Korišćenje termina "aneksija" u vezi sa Krimom i novim regionima je neumjesno i neprihvatljivo, rekao je ruski ministar inostranih poslova.
- Na Zapadu, iz nekog razloga, kada se pozivaju na Povelju UN, citiraju je veoma selektivno, izvlačeći, na primjer, samo princip teritorijalnog integriteta, dok pritom ignorišu pravo naroda na samoopredjeljenje i obavezu poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik i religiju. To je čista manipulacija i pokazatelj dvostrukih standarda - zaključio je Lavrov.

Lavrov: Neophodno ispuniti pet uslova za postizanje mira sa Ukrajinom

Službenici granične policije u Herceg Novom su procesuirali dva državljanina Republike Albanije kod kojih su pronađene tablete i rezani duvan, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, službenici Stanice granične policije Herceg Novi su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu protiv J.S, državljanina Albanije zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On se sumnjiči da je na graničnom prelazu Debeli Brijeg, prilikom izlaska iz Crne Gore, pokušao da prokrijumčari 302 tablete diazepama- navodi se u saopštenju,
Takođe, mobilna jedinica granične policije je u Baru kontrolisala putničko motorno vozilo marke Ford, albanskih registarskih oznaka i vozača M.H, albanskog državljanina.
- Pregledom vozila je pronađeno 29 pakovanja rezanog duvana mase oko 15 kilograma, za koje imenovani nije posjedovao potrebnu dokumentaciju- kazali su iz policije.
Iz policije navode da je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru naložio da se M.H. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

GP Debeli Brijeg: Policija kod dva albanska državljanina pronašla 300 tableta i rezani duvan

Nikšićanin B.M. uhapšen je danas zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu.&nbsp;
On se, kako navode iz ODT-a, sumnjiči da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
- Postoji osnovana sumnja da je B.M. seksualno uznemiravao maloljetno lice - navode iz ODT-a.

Uhapšen Nikšićanin zbog seksualnog uznemiravanja maloljetnog lica

Sirijci su danas obilježili prvu godišnjicu svrgavanja Bašara al-Asada i njegove čvrste, autoritarne vlasti, dok se podijeljena zemlja i dalje bori da pronađe stabilnost i oporavi se nakon višegodišnjeg rata.
Zvanične proslave planirane su na centralnom trgu Omejada u Damasku, koji je uoči 8. decembra već bio ispunjen radosnim okupljanjima, kao i u drugim dijelovima zemlje. Očekuju se i vojne parade.
Asad je prije godinu pobjegao iz Sirije u Rusiju, nakon što su pobunjenici, koje je predvodio novi predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, zauzeli Damask i okončali njegovu vladavinu, više od 13 godina nakon što je rat počeo kao ustanak protiv Asada.
Šaraa je godišnjicu obilježio klanjanjem u Omejadskoj džamiji u Damasku, saopštila je zvanična novinska agencija SANA. Bio je obučen u vojnu uniformu kakvu je nosio i tokom pobjedonosne pobunjeničke kampanje, koju je predvodila njegova islamistička grupa Hajat Tahrir al-Šam, navodi agencija.
Šaraa je obećao izgradnju pravedne i snažne Sirije.
- Od sjevera do juga i od istoka do zapada, ako Bog da, izgradićemo snažnu Siriju, sa uređenjem dostojnim njene sadašnjosti i prošlosti - rekao je on, prema navodima agencije SANA.
Šaraa, bivši komandant Al Kaide, pokrenuo je velike promjene koje su preoblikovale spoljnopolitičke odnose Sirije. Uspostavio je veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, dobio podršku zalivskih arapskih zemalja i Turske, a okrenuo se protiv dosadašnjih Asadovih saveznika Irana i Rusije. Oštre zapadne sankcije su u velikoj mjeri ukinute.
Šaraa je obećao da će brutalnu policijsku državu kakvu je vodio Asad zamijeniti inkluzivnim i pravednim poretkom.
Međutim, stotine ljudi je ubijeno u izlivima sektaškog nasilja, što je izazvalo nova raseljavanja i podstaklo nepovjerenje manjina prema Šaraovoj vladi, dok se on bori da cijelu Siriju ponovo stavi pod kontrolu Damaska.
Administracija predvođena Kurdima, koja upravlja sjeveroistokom zemlje, zabranila je okupljanja i događaje iz bezbjednosnih razloga, navodeći pojačanu aktivnost „terorističkih ćelija“ koje pokušavaju da iskoriste ovu godišnjicu. Ipak, uputila je čestitke Sirijcima povodom obilježavanja godišnjice.
Kurdsku administraciju vodi nastojanje da sačuva regionalnu autonomiju, dok na jugu pojedini Druzi, pripadnici manjinske vjerske zajednice nastale iz islama, od jula zahtijevaju nezavisnost južne provincije Suvejda, nakon što su tamo stotine ljudi poginule u smrtonosnim sukobima sa vladinim snagama.

Sirija obilježava godinu od svrgavanja Asada

Mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović ponovo je pokrenuo jedno od najosjetljivijih kulturno-istorijskih pitanja u našoj zemlji, poručivši da "sve više sazrijeva misao da će Crna Gora ispuniti Njegošev amanet da se njegove kosti iz mauzoleja vrate u kapelu".
Tokom službe u Trebinju, Joanikije je uporedio eventualno izmještanje Njegoševih kostiju sa prebacivanjem posmrtnih ostataka Jovana Dučića iz SAD, tvrdeći da je to, uprkos geografskim i administrativnim preprekama, bilo jednostavnije.
- Pređene su mnoge prepreke, granice i procedure da bi se Dučićeve kosti donijele iz daleke Amerike. A kad je riječ o ispunjenju amaneta Petra II Petrovića Njegoša, tu se još ne možemo dogovoriti - kazao je on.
Joanikije Mičović je poručio da je kapela na Lovćenu „skromna“, ali da bi trebalo da bude mjesto Njegoševog počivališta.&nbsp;
- Postoje mnogi nesporazumi, naslijeđeni nesporazumi, ali hvala Bogu sve više sazrijeva ta misao da će i Crna Gora konačno ispuniti Njegošev amanet da se vrate njegove svete, napaćene, mnogostradalne kosti njegovoj Crkvi i njegovome hramu - rekao je mitropolit Crkve Srbije.&nbsp;
Njegove izjave ponovo otvaraju pitanje uloge crkve Srbije u državnim i identitetskim temama Crne Gore, naročito u trenutku kada crnogorska naučna, kulturna i stručna javnost više puta naglašava da izmještanje posmrtnih ostataka ne bi bilo samo tehničko, već duboko političko i revizionističko pitanje.

Joanikije svaku službu iskoristi za provokaciju: "Sazrijeva misao da će Crna Gora ispuniti Njegošev amanet da se njegove kosti iz mauzoleja vrate u kapelu"

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: sergej-lavrov