Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Moskva spremna dati zemljama NATO-a i Evropske unije garancije o nenapadanju, ponovivši da Rusija nema namjeru napasti nijednu od njihovih sadašnjih članica.
- Više smo puta poručili da nismo imali niti imamo namjeru napasti ijednu sadašnju članicu NATO-a ili EU-a- rekao je Lavrov na Evroazijskom sigurnosnom forumu u Minsku.
Spremni smo taj stav upisati kao dio budućih sigurnosnih jamstava za ovaj dio Evroazije, dodao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova.
<h3>Kritike Zapadu i poruke o "kolektivnoj sigurnosti"</h3>
Lavrov je prijedlog iznio u govoru u kojem je ponovio uobičajene kritike Moskve zapadnim silama, optužujući ih za odbijanje "istinskih kolektivnih garancija sigurnosti".
- Smislen dijalog s čelnicima zemalja EU-a nemoguć je jer oni odbijaju zajedničke garancije &nbsp;sigurnosti s Rusijom, a ne samo protiv Rusije- rekao je Lavrov, aludirajući na situaciju nakon mogućeg završetka rata u Ukrajini.
<h3>Rat koji je promijenio bezbjednosnu sliku Evrope</h3>
Rat u Ukrajini, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin, temeljito je uzdrmao evropsku sigurnosnu arhitekturu. Napori međunarodne zajednice da se sukob okonča otvorili su pitanje kako osigurati da Ukrajina u budućnosti bude zaštićena od novih ruskih napada.
Na agendi NATO-a i EU-a sada se nalazi dugoročno vojno jačanje radi odvraćanja Moskve, dok Rusija paralelno nastavlja širiti i modernizovati svoje oružane snage na način koji, prema ocjenama brojnih stručnjaka, nadilazi potrebe samog rata u Ukrajini.

Lavrov: Spremni smo garantovati članicama NATO-a i EU-a da ih nećemo napasti

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je odbio prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa o trenutnom primirju u Ukrajini duž sadašnje linije fronta, izvijestila je ruska državna agencija RIA Novosti.&nbsp;
Prema Lavrovljevim riječima, trenutno primirje značilo bi "očuvanje nacističkog režima" i "zabranu ruskog jezika".
Lavrov je reagovao na prijedlog o trenutnom primirju nakon što su ga podržali evropski lideri, prenosi ruska agencija.
- Primirje sada bi značilo samo jedno, a to je da bi veliki dio Ukrajine ostao pod kontrolom nacističkog režima. To bi bilo jedino mjesto na Zemlji gdje bi čitav jezik bio pravno zabranjen, i to službeni jezik Ujedinjenih nacija kojim govori većina stanovništva - izjavio je Lavrov.
Rusija već dugo svoj ničim izazvan napad na Ukrajinu iz februara 2022. opravdava navodnom potrebom da "denacifikuje" susjednu državu i da zaštiti stanovništvo koje govori ruski jezik. Vlastitu invaziju na "nacistički režim" tako opravdava na isti način na koji su nacisti 1939. godine pravdali invaziju na Čehoslovačku.
Prema Lavrovu, Trampa su da umjesto dugoročnog mirovnog rješenja teži trenutnom primirju navodno "nagovorili zaštitnici i gospodari" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Time je ponovio još jednu od stalnih teza ruske propagande, prema kojoj zapadni lideri upravljaju Zelenskim i njegovim odlukama.
- Ali takav pristup potpuno je suprotan onome na što su se predsjednici Trump i Putin dogovorili u Enkoridžu, kada su odlučili da se fokusiraju na osnovne uzroke sukoba - dodao je Lavrov.
Uprkos ponovljenim tvrdnjama ruskih zvaničnika o "osnovnim uzrocima sukoba", prema izvještajima američkih medija, mirovni pregovori zapinju prije svega zbog ruskog zahtjeva da se Ukrajina odrekne većeg dijela teritorije nego što je Rusija trenutno okupirala.
Čak je i tokom nedavnog telefonskog razgovora s Trampom, Putin navodno zahtijevao da se Kijev odrekne cijele Donjecke oblasti. Tramp je dan kasnije razgovarao sa Zelenskim i iznio prijedlog trenutnog primirja, negirajući pritom da je ukrajinskog predsjednika pozvao da se odrekne Donjecka.

Lavrov odbacuje Trampov plan mira: Primirje bi legalizovalo nacizam i zabranu ruskog jezika

Najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izgleda će biti odgođen, jer su pripremni razgovori šefova diplomatija dvije zemlje u zastoju.
CNN je u utorak saopštio da su razgovori američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova odgođeni.
Kao odgovor, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da to nije ni bilo planirano.
- Ne možete odgoditi nešto što nije dogovoreno. Ono što su neki zapadni izvori napisali juče, mi nismo potvrdili. Nismo imali nikakav dogovor u vezi s vremenom ili lokacijom takvog kontakta- citirala ga je novinska agencija RIA Novosti.
Ideja za samit Trampa i Putina u Budimpešti pojavila se tokom telefonskog razgovora dvojice lidera 17. oktobra.
Očekivalo se da će se Rubio i Lavrov sastati kako bi postavili temelje za razgovore.
State Department je potvrdio da je Lavrov u utorak razgovaro telefonom s Rubiom.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okarakterisiralo je razgovor kao "konstruktivan", dok je State Department u saopštenju naveo da je Rubio "naglasio važnost predstojećih angažmana kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rata između Rusije i Ukrajine, u skladu s vizijom predsjednika Trampa".
Tramp je u ponedjeljak rekao da se radi na postizanju sporazuma između Rusije i Ukrajine o okončanju rata u toku i upozorio da će, ako se sporazum ne postigne, posljedice biti ozbiljne.
- Još uvijek smo u procesu sklapanja sporazuma (za zaustavljanje rata). Ako uspijemo, biće fantastično. Ako ne, mnogo ljudi će platiti vrlo visoku cijenu- rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom.
Zelenski 'Spreman' za Budimpeštu
Tramp je prošle sedmice pojačao napore da posreduje u postizanju prekida vatre, telefonskim razgovorom s Putinom i sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Razgovori sa Zelenskim izgleda nijesu donijeli konkretne rezultate.
Zelenski i visoki zvaničnici Evropske unije su više puta izrazili sumnju u Putinovu spremnost da okonča rat i objavili su zajedničku izjavu u utorak u kojoj su to naglasili.
- Ruska taktika odugovlačenja je iznova i iznova pokazala da je Ukrajina jedina strana koja ozbiljno želi mir- navodi se u izjavi koju su potpisali Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merz, italijanska premijerka &nbsp;Đorđa Meloni, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i drugi.
- Svi možemo vidjeti da Putin i dalje bira nasilje i uništenje- naveli su u saopštenju.
Zelenski je ipak rekao da je "spreman" da ode na mirovne pregovore u mađarsku5 prijestonicu iako je izbor mjesta održavanja kritikovan od strane Evropske unije s obzirom na to da postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda protiv Putina.
Mađarska je, čini se, napredovala u planovima za samit. Njen ministar vanjskih poslova rekao je na brifingu u Budimpešti da će otići u američku prijestonicu u utorak, ali nije iznio detalje o putovanju. Diplomatski izvori rekli su za RSE da će generalni sekretar NATO-a Mark Rute vjerovatno posjetiti Vašhington u srijedu.
Zelenski je na društvenim mrežama naveo da će ove sedmice biti "mnogo sastanaka i pregovora u Evropi", usred medijskih izvještaja da će 24. oktobra otići u London gdje će se održati sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini više od 20 zapadnih saveznika Ukrajine.

1250x600

1084x550

Moguće odlaganje samita u Budimpešti dok Moskva tvrdi da nema plana za sastanak Lavrova i Rubia

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da mirovni plan za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa "ne rješava u potpunosti izraelsko-palestinski sukob", prenosi Index.hr.
Hamas je oslobodio svih 20 preživjelih talaca koje je ta grupa otela tokom svog upada u Izrael prije dvije godine, dok je Izrael započeo s puštanjem na slobodu 2000 palestinskih zatvorenika u sklopu Trampovog plana za okončanje rata u Gazi.
<h3>"Zlatno doba Bliskog istoka"</h3>
Američki predsjednik stigao je u Izrael povodom toga događaja. Obrativši se nacionalnom zakonodavnom tijelu te zemlje, Knesetu, izjavio je da razmjena zarobljenika označava početak "zlatnog doba Bliskog istoka".
U komentaru za arapske medije o Trampovu planu, Lavrov je rekao da ga je Rusija "više puta ocijenila kao najbolju stvar koja se trenutno nalazi na pregovaračkom stolu". Naglasio je da je ključno "što prije zaustaviti krvoproliće i riješiti teške humanitarne probleme" u Gazi.
<h3>"Palestinsko pitanje se nije riješilo"</h3>
Međutim, ministar je napomenuo da se "naravno, palestinsko pitanje time ne rješava", navodi RT.
Istakao je da se Trampov plan uglavnom usredsređuje na situaciju u Gazi, a pitanje palestinske državnosti razmatra tek u najopštijim crtama. Sjedinjene Američke Države i Izrael bili su među samo deset država koje su prošlog mjeseca na zasjedanju Opšte skupštine Ujedinjenih nacija odlučno odbacile rješenje o dvije države; među ostalima su bile Tonga, Palau, Nauru i Mikronezija.
Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, rekao je Lavrov, zahtijevalo bi "stvaranje jedinstvene, teritorijalno cjelovite palestinske države unutar granica iz 1967. godine", u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a. Dodao je da Moskva ostaje privržena rješenju o dvije države.
<h3>"Palestinska država nikada se neće dogoditi"</h3>
Trampov plan priznaje pravo na samoodređenje i državnost kao "težnju" palestinskog naroda, no navodi da bi se "uslovi za to mogli konačno stvoriti… dok napreduje obnova Gaze i kada se program reformi Palestinske uprave vjerno sprovede".
Palestinu trenutno priznaje 157 od 193 članice Ujedinjenih nacija. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu više je puta izjavio da se palestinska država "nikada neće dogoditi".
Izrael je pokrenuo svoju vojnu operaciju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 250 ih je oteto u oktobru 2023. Razmjeri izraelskog odgovora - koji je, prema navodima lokalnih zdravstvenih vlasti, odnio više od 67.000 života i ostavio gotovo 170.000 ranjenih - potaknuli su val međunarodne potpore Palestini te povećali broj država koje je priznaju.

Lavrov: Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba su granice iz 1967.

Američki državni sekretar Marko Rubio i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov sastali su se danas u Njujorku, gdje je u toku zasjedanje Generalne skupštine UN.
Predsjednik SAD Donald Tramp koji je naglo promijenio pristup ratu Rusije u Ukrajini, rekao je u utorak da Kijev može da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala u njenom prvobitnom obliku i da možda čak napreduje dalje, u Rusiju.
- Rusija već tri i po godine vodi rat bez jasnog vođstva koji bi prava vojna sila dobila za manje od nedjelju dana - napisao je Tramp u utorak na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nazivajući Rusiju “tigrom od papira”.
Kremlj je saopštio da je “pogrešna“ ideja da Ukrajina može da povratiti teritorije i nazvao “histerijom” tvrdnje o upadima ruskih vojnih letjelica u vazdušni prostor zemalja NATO-a, za koje je Tramp rekao da bi ih trebalo odmah obarati.

Rubio i Lavrov se sastali na marginama Generalne skupštine UN

Moskva očekuje da će pregovori između Rusije i Ukrajine biti nastavljeni, ali „nove teritorijalne realnosti“ moraju biti priznate i mora se formirati novi sistem bezbjednosnih garancija, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u izjavama objavljenim danas.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je desetinama hiljada vojnika da sprovedu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, poslije osam godina sukoba u istočnoj Ukrajini između proruskih separatista i ukrajinskih trupa. Rusija sada kontroliše nešto manje od petine Ukrajine.
- Da bi mir bio trajan, nove teritorijalne realnosti ... moraju biti priznate i formalizovane u međunarodno-pravnim okvirima- naveo je Lavrov u intervjuu za indonežanski list Kompas, prema transkriptu objavljenom na sajtu ruskog ministarstva spoljnih poslova.
Kaže da novi sistem bezbjednosnih garancija za Rusiju i Ukrajinu mora biti formiran kao integralni element pan-kontinentalne arhitekture jednake i nedjeljive bezbjednosti u Evroaziji.
U indirektnoj referenci na nastavak protivljenja Moskve članstvu Ukrajine u NATO, Lavrov je istakao da „Ukrajini treba garantovati neutralan, nesvrstan i nenuklearni status“.
Ukrajina kaže da nije na Rusiji da odlučuje čemu se Kijev može ili ne može pridružiti, dok NATO navodi da Rusija ne može imati pravo veta nad članstvom u savezu koji je osnovan 1949. radi suprotstavljanja prijetnji od Sovjetskog Saveza.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u avgustu sredinom mjeseca održao samit sa Putinom na Aljasci, a potom se sastao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ključnim evropskim i NATO liderima u Bijeloj kući u pokušaju da privede rat kraju, rekao je juče da je „vrlo razočaran“ u ruskog lidera.

Lavrov: Rusija očekuje nastavak pregovora sa Ukrajinom, vezano za teritorijalne promjene

Grupa država, uključujući članice Savjeta bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN), trebalo bi da budu garant sigurnosti Ukrajine, rekao je danas ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov.
On je, u intervjuu za NBC News, kazao da je za Rusiju članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo i da Ukrajina mora biti neutralna i nenuklearna.
Lavrov je kazao da su ruski i američki predsjednici, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali o pitanju sigurnosnih garancija za Ukrajinu i da je Putin pokrenuo pitanje neuspjelih istanbulskih pregovora iz 2022. godine.
Kako prenosi Rojters, Lavrov je rekao da bi grupa koja uključuje stalne članice SB, Veliku Britaniju, Kinu, Francusku, Rusiju i Sjedinjene Američke Države (SAD), trebalo da garantuje sigurnost Ukrajine.
Perma riječima Lavrova, grupa bi mogla uključivati ​​i Njemačku, Tursku i druge zemlje.
- Te države bi trebalo da garantuju sigurnost Ukrajine, koja mora biti neutralna, nesvrstana niti u jedan vojni blok i koja mora biti nenuklearna - rekao je Lavrov.
Lavrov je naglasio da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo za Rusiju, da Rusija želi zaštitu govornika ruskog jezika u Ukrajini i da postoji razgovor o teritoriji koji je potrebno voditi sa Ukrajinom.

Lavrov: Grupa država da garantuje sigurnost Ukrajine

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da "nema planiranog sastanka" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
- Nema planiranog sastanka... Putin je spreman da se sastane sa Zelenskim kada bude spreman dnevni red tog samita. A taj dnevni red apsolutno nije spreman - rekao je Lavrov u intervjuu za američku televiziju NBC, objavljenom danas.
Diplomata je, pored toga, govoreći o rezultatima samita Rusija-SAD na Aljasci i povodom rješavanja ukrajinskog sukoba, ukazao da je Rusija pristala da pokaže fleksibilnost po nizu pitanja koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
- Predsjednik Tramp je predložio nekoliko tačaka poslije Enkoridža, u vezi kojih dijelimo isto mišljenje, a povodom nekih od njih smo se složili da pokažemo izvjesnu fleksibilnost - rekao je Lavrov.
Sastanak predsjednika Rusije i SAD održan je na Aljasci 15. avgusta. Poslije toga je Tramp održao sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i visokim predstavnicima evropskih zemalja u Bijeloj kući.

Lavrov: Nije planiran sastanak Putina i Zelenskog, dnevni red nije spreman

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da svaki sastanak o Ukrajini na kojem učestvuju nacionalni lideri mora biti temeljno pripremljen.
Govoreći na državnom TV kanalu Rossiya-24, Lavrov je rekao da Rusija ostaje posvećena naporima usmjerenim na rješavanje konflikta u Ukrajini, uključujući i bilateralne i trilateralne formate.
- Predsjednik je ovo mnogo puta ponovio, Ključna stvar je da se ovi formati ne sprovode radi medijske pokrivenosti ili večernjih emitovanja - rekao je Lavrov.
Dodao je: „Svi kontakti u kojima učestvuju nacionalni lideri moraju biti pripremljeni s najvećom temeljnošću.“
Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je.&nbsp;
- Kao što znate, pozvan je. Predsjednik (Rusije Vladimir) Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo - rekao je Lavrov.&nbsp;
Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.&nbsp;

Lavrov: Tramp je pozvan u Rusiju

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti najčešće slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: sergej-lavrov