Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom prvog dana zvanične posjete Italiji sastao se sa predsjednicom Savjeta ministara Italije Đorđom Meloni, a potom je razgovarao i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, koji je tom prilikom poručio da Italija pružna snažnu podršku Crnoj Gori u evropskim integracijama i prepoznaje njen napredak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su intenzitet kontakata na najvišem nivou, te nedavna posjeta predsjednika Matarele Crnoj Gori i posjeta premijera Spajića Rimu jasan signal da dobri bilateralni odnosi idu uzlaznom putanjom.
- Već vas posmatramo kao članicu Evropske unije. Uz sve što ste učinili u ovako kratkom periodu Crna Gora sa punim pravom očekuje skoriji prijem u punopravno članstvo- kazao je Matarela.
 On je poželio dobrodošlicu premijeru Spajiću i kazao da Italija ostaje snažno posvećena dobrobiti zemalja Zapadnog Balkana.
- Evropska unija je faktor stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora predvodnica procesa pomirenja i napretka u čemu imate snažnu podršku Italije- poručio je Matarela. 
 Premijer Spajić je upoznao predsjednika Italije sa aktivnostima Vlade na intenziviranju evropske agende i ponovio očekivanje da će se do kraja 2026. završiti pregovori kako bi se članstvo moglo dogoditi tokom italijanskog predsjedavanja 2028. godine. 
- Ambiciozni smo i predano radimo. Za nas evropska integracija nije cilj po sebi, već transformativni proces koji naše društvo čini uređenijim i otpornijim. Kadri smo da odgovorimo svim izazovima- istakao je Spajić.
 Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima i saglasili se da je u cilju snaženja otpornosti na nepredvidivost globalnih ekonomskih prilika, dobre političke relacije Crne Gore i Italije potrebno ojačati snažnijom privrednom saradnjom dvije zemlje. 
 Na toj liniji će predstojeći biznis forum koji je dogovoren sa premijerkom Meloni dati dodatni impuls saradnjih velikih ali i malih i srednjih preduzeća koje, kako su istakli, u ovome mogu imati svoju šansu. 
 Tokom susreta je bilo riječi i o saradnji u oblasti kulture i prosvjete te ukazano na potrebu bolje saradnje među univerzitetima.
 - Sastanke sa najvišim državnim vrhom Italije premijer Spajić nastaviće sjutra prijemom kod predsjednika Predstavničkog doma Lorenca Fontane, a u planu posjete Rimu je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem- poručili su iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić sa Matarelom: Crna Gora predvodnica procesa pomirenja, imate snažnu podršku Italije

Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijest za region i još bolja za Evropu - poručio je predsjednik Italije Serđo Matarela, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
- Želim da znate da Republika Italija snažno stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu - poručio je Matarela.
Prijatelji iz Crne Gore, prema njegovim riječima, mogu računati na bezuslovnu podršku Italije, te pozdravio napore Vlade na planu ubrzanja evropske agende.&nbsp;
- Napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom mandata 44. Vlade ohrabrenje je i za ostatak Zapadnog Balkana ali i podsticaj samoj politici proširenja Evropske unije. Drago nam je da vidimo Vaše rezultate, predsjedniče Vlade. Crna Gora je dokaz da uspjeh zemlje nije u njenoj veličini već u dinamici. Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijesti za region i još bolja za Evropu - istakao je Matarela.
Spajić je upoznao Matarelu sa aktivnostima Vlade na sprovođenju reformi na planu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp;
Naglasio je značaj bilateralne podrške država članica i ukazao na potencijal za jačanje odnosa sa Republikom Italijom u domenu energetike, infrastrukture, turizma i saobraćaja.
- Napredovanje na putu članstva u Evropskoj uniji ide ruku pod ruku sa beskompromisnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo na toj liniji, saradnja sa italijanskom Guardia di Finanza od kapitalnog je značaja za formiranje nove finansijske policije Crne Gore. Usvajamo najbolje prakse jer želimo da gradimo sistem koji će garantovati vladavinu prava za sve naše građane - istakao je Spajić.
Iz Vlade dodajau da su razmijenjena mišljenja o izazovima na putu evropske integracije i zajednički je ocijenjeno da je ključni trenutak da svi društveni akteri budu fokusirani na budućnost i potencijal koji postoji a u kome, kako su istakli, svi mogu pronaći svoj interes.
- Na sastanku je ocijenjeno da će posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Italiji koja je planirana za 15. april ove godine biti prilika za jačanje ekonomske saradnje za šta postoji snažan potencijal. To će, saglasni su sagovornici, biti prilika za razgovore o konkretnim projektima koji će snažnije povezati dvije zemlje - navodi se u saopštenju.

Matarela sa Spajićem: Napredak Crne Gore dobra vijest za region, a još bolja za Evropu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sastao se sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, a, kako je saopštio na svojoj X mreži, bilo je riječi o jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je kazao da je sa Matarelom razgovarao o ekonomskoj saradnji, infrastrukturnim projektima i podršci Italije reformama koje nas vode ka članstvu u Evropsku uniju.&nbsp;
- Nastavljamo da gradimo snažne veze sa ključnim saveznicima, a prilika za dalji dijalog biće i zvanična posjeta Italiji 15. aprila! - poručio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891943947842261142&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Matarelom: O jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Uz političku i ekonomsku podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u našoj evropskoj agendi. Nemjerljiva je politička podrška koju Italija pruža kroz platformu "Prijatelji proširenja", gdje se jasno pokazuje stav Italije prema potrebi proširenja Evropske unije na sve zemlje Zapadnog Balkana - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za medije sa predsjednikom Republike Italije Serđom Matarelom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Milatović je, novinarima u Rezidenciji na Cetinju, kazao da smo u Crnoj Gori jasno postavili cilj da želimo da postanemo punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, a simbolično je naglašeno činjenicom da će tada Italija predsjedavati Savjetom EU. - Zašto ne reći da bismo zajedno upravo te godine htjeli da proslavimo ulazak Crne Gore u EU - kazao je Milatović. Ističe da nasljeđe princeze Jelene predstavlja most saradnje između Crne Gore i Italije. Bilateralnu saradnju Crne Gore i Italije, kako je rekao Milatović, karakterišu prijateljski odnosi i intenzivan politički dijalog koji njegujemo. - Želim da govorim o tri važne stvari koje su rezultati našeg susreta u Rimu 2023. Imamo dolazak predsjednika Italije ovdje, ali imamo i dodatno intenziviran politički dijalog drugih grana vlasta - posjeta ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija, posjeta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Rimu, kao i predstojeću posjetu premijera Milojka Spajića Rimu. Ovo je pokazatelj da smo uspjeli u vrlo kratkom roku da intenziviramo naš politički dijalog - ocijenio je Milatović. Drugi važan rezultat je, kako dodaje, da smo u međuvremenu kroz zalaganja vlada Crne Gore i Italije osnažili saobraćajne veze - obnovljena je aviolinija između Italije i Rima, uspotavljena linija pomorska izmeđa Bara i Ankone, kao i najavljena linija između Bara i Barija. - Treći rezultat je da smo u prethodnom periodu imali snažnu podršku Italije za važne segmente društvenog napretka u Crnoj Gori. Najavljeno je formiranje finansijske policije u Crnoj Gori, uz pomoć Italije, i to je izuzetno važno u kontekstu unapređenja vladavine prava. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna u ovom smislu, a praćenja tokova novca važan segment uspjeha u toj borbi - istakao je Milatović. Uspostavljena je i saradnja između zdravstvenih sektora Crne Gore i Italije, a intenzivirana je i saradnja između sektora prosvjete i nauke. - Ovo su važne i opipljive stvari važne za građane Crne Gore i Italije i unapređenje bilateralne sradnje između naše dvije zemlje - rekao je Milatović. Dodao je i da želi da pomene ljude koji su simboli borbe protiv mafije - italijanske sudije Đovanija Falkonea i Paola Borselina. - Ali, želim da spomenem i naše borce protiv mafije koji su dali živote u toj borbi - to su novinar Duško Jovanović i policijski inspektor Slavoljub Šćekić. Citiraću Falkonea koji kaže da mafija nije nepobjediva - ona je ljudski faktor i ima svoj početak i kraj. Crna Gora je krenula u borbu protiv mafije i ona je mora pobijediti - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d" data-rendition-name="original" width="1060" height="587" loading="lazy" alt="Serđo Matarela"> <figcaption>Serđo Matarela na konferenciji za medije na Cetinju(Photo: Predsjednik Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Matarela je rekao da Crna Gora i Italija imaju istorijsko prijateljstvo i saradnju. - Imamo i ekonomsku saradnju koju možemo više razvijati. Mnogo je sektora u kojima već sarađujemo, a forma može da bude još veća. Imamo i veliku saradnju, posebno ako govorimo o zakonodavstvu i organizovanom kriminalu, to je obaveza na kojoj moramo raditi za budućnost naših mladih ljudi, za demokratiju, kao i u čast onih koji su dali svoje živote u borbi protiv mafije - poručio je Matarela. Italija je uvjerena, prema njegovim riječima, koliko je važno i hitno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge države sa Zapadnog Balkana. - Cilj 2028. je nešto što ćemo moći da ostvarimo. Crna Gora će moći za vrlo mali broj godina da uđe u Evropsku uniju. Taj put je otvoren. Crna Gora sarađuje sa Italijom u brojnim oblastima zato što smo uvjereni koliko je važno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Crna Gora je naprednija u tom procesu od drugih država. To traži naše dodatno angažovanje, da Crna Gora dobije još više pomoći u tom procesu - kazao je Matarela.

Milatović: Uz podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u EU agendi; Matarela: Crna Gora će moći da postane članica za vrlo mali broj godina

Predsjednik Republike Italije Serđo Matarela boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv &nbsp;predsjednika države Jakova Milatovića. 
 
 Predsjednika Matarelu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
 
- Predsjednik Matarela je predsjedniku Milatoviću uručio najveće državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge. Ovo odlikovanje dodjeljuje se za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih &nbsp;djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje- saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. 
 
 Kako se u saopštenju ističe, odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put je dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine. 
 
 Takođe, predsjednik Milatović je italijanskom predsjedniku uručio Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori.

Milatović dočekao Matarelu na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik države Jakov Milatović dočekao je na aerodromu Podgorica predsjednika Republike Italije Serđa Matarelu, koji je doputovao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Matarela će sjutra, uz najviše vojne i državne počasti, biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju.
Nakon razgovora dva predsjednika i sastanka delegacija dvije zemlje, Milatović i Matarela će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Matarele potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Italije i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Milatović i Matarela će sjutra u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primiće sjutra, u okviru zvanične posjete predsjednika Republike Italije Serđa Matarele našoj zemlji, najviše državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako se u saopštenju navodi, ovo odlikovanje se dodjeljuje za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje.
Odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put će biti dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine, ističu iz Predsjedištva.
- Predsjednik Milatović će italijanskom predsjedniku uručiti Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Ceremonija uručenja odlikovanja če se održati u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.

Predsjednik Milatović primiće najviše državno odlikovanje Republike Italije

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz kabineta Milatovića su saopštili da će Matarela biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - naveli su iz Milatovićevog kabineta.
Oni su kazali da će, takođe, Matarela i Milatović u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
Milatović će, kako je najavljeno, prirediti i svečani ručak u čast Matarele.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko-italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića sa ciljem međunarodne promocije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put Crne Gore kroz inicijativu "Prijatelji Zapadnog Balkana", važan pozitivan signal i podrška nastojanjima zemlje na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Matarela sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće 18. februara u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, Matarela će biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, dva predsjednika će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu "Crna Gora i Italija: susret dva naroda".
Milatović će prirediti i svečani ručak u čast predsjednika Italije.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko- italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore. Takođe, posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put naše zemlje kroz inicijativu ,,Prijatelji Zapadnog Balkana'', važan je pozitivan signal i podrška nastojanjima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kažu u Kabinetu predsjednika.

Matarela u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, sa Milatovićem će posaditi drvo prijateljstva i otvoriti izložu na Cetinju

Ekološki pokret Ozon pozvao je Vladu da hitno krene u formiranje jedinice za borbu protiv ekokriminala, kako bi se spriječilo namjerno izazivanje požara širom Crne Gore tokom ljetnjeg perioda, koji stvaraju nesagledive ekološke i ekonomske štete.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da godinama upozoravaju na važnost obračuna sa ekokriminalom, utvrđivanja odgovornosti i procesuiranja onih koji stoje iza požara, kao i utvrđivanje motiva.
Oni su dodali da smatraju da je u najvećem broju slučajeva motiv privatni interes, a nakon toga nepažnja.
- Ovih dana Crna Gora, kao i cijeli region trpi posledice nepostojanja odbramenih mehanizama u institucijama sistema, što je uslov za sprečavanje ekokriminala, pa je formiranje posebne jedinice pri Upravi policije uslov i za regionalnu saradnju, zajedničko obučavanje, saradnju sa tužilačkim organima i razmjenu iskustava - kaže se u saopštenju.
Iz Ozona su poručili da je potrebno donijeti konkretne i zakonski utemeljene mjere, koje će biti primjenjive na terenu, kao i javnost redovno uključivati u borbu protiv ekokriminala.
Iz te NVO su rekli da treba obezbjediti sredstva za nagrade građanima koji pruže informacije o osobama koje izazivaju požare i motivima zbog čega to rade, kao i omogućiti stalan monitoring prostora koji su kontinuirano izloženi požarima.
To je, kako su dodali iz Ozona, moguće uz primjenu savremenih tehnoloških rješenja, ali i pojačanim prisustvom na terenu u ovo doba godine.
- Nije nam želja kritikovati radi kritike, već doprinijeti pronalaženju odgovarajućeg rješenja, što vjerujemo da možemo ponuditi nakon 20 godina rada na terenu i razumijevanja problematike - kaže se u saopštenju.
Iz Ozona su rekli da se nadaju da će ovo upozorenje imati ozbiljnu reakciju nadležnih institucija u izvršnoj vlasti.
- I da najava formiranja posebne jedinice za obračun sa ekokriminalom neće biti na čekanju, već da će se u najhitnijem roku ući u procedure koje je potrebno sprovesti kako bi se sa riječi prešlo u djelo - navodi se u saopštenju.

Hitno formirati posebnu jedinicu za borbu protiv ekokriminala

Crnogorski profesionalni bokser Milorad Žižić pobijedio je u Kelnu domaćeg borca, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Leona Marića, u meču za rejting na rang listi.
Do pobjede, 14. na profesionalnom ringu, došao je nokautom u drugoj rundi.
Žižić se nakon tri godine vratio na ring.
Posljednji meč odradio je 26. januara 2022. godine, kada je slavio protiv gruzijskog borca Meraba Gukasinija za titulu prvaka svijeta u poluteškoj kategoriji, verzije WBU.
-Zadovoljan sam kako sam ušao i odradio meč. Trebao mi je takav povratak. Odmah nastavljamo sa pripremama, jer 30. avgusta u Berlinu boksujem sa Kimom Poulsenom iz Danske", rekao je Žižić.
On je najavio da ga 11. novembra u Akri, u Gani, očekuje meč u deset rundi.
- Ukoliko bude sve po planu idemo na neku od prestižnih titula. Imam veliku podršku ljudi iz Crne Gore i mojih sugrađana iz Nikšića i to mi puno znač. Boks je nešto što je dio mene i želim da dam još puno tom sportu, jer osjećam da mogu. Idemo dalje -rekao je Žižić.

Žižić prekidom pobijedio Marića

Kulturno-informativni centar (KIC) Crne Gore u Luksemburgu oglasio se saopštenjem povodom, kako navode, selektivnog pristupa Ministarstva za ljudska i manjinska prava i resora za dijasporu u organizaciji manifestacije „Dani dijaspore“, kao i prikaza rezultata rada povodom godišnjice rekonstruisane Vlade.
Iz KIC-a podsjećaju da je njihov jedini motiv da „služe domovini i doprinesu njenoj promociji kroz kulturu, turizam, ekonomiju, sport i druge oblasti“, te naglašavaju da njihova misija „nije bila rezultat ambicije za ličnu afirmaciju, već dubokog osjećaja odgovornosti prema zemlji iz koje potiču“.
U saopštenju se posebno kritikuje način na koji je organizovana manifestacija „Dani dijaspore“, uz tvrdnje da je ona „isključivo namijenjena podobnim i unaprijed određenim predstavnicima dijaspore koji su nagrađeni“.
- Rezultati za ministarstvo nisu važni. Vodeći se geslom da može i Bećir Vuković bez napisane knjige biti nagrađen Trinaestojulskom nagradom, onda mogu i ljudi bez konkretnih i mjerljivih rezultata u dijaspori - navodi se u reagovanju.&nbsp;
Kritike su upućene i na račun ministra za ljudska i manjinska prava, Mirsada Azemovića.
- Svjedočimo i činjenici da je Ministarstvo dijaspore i ministar Mirsad Azemović najgore ocijenjen od ukupno 32 člana Vlade — koliko broji najglomaznija izvršna vlast u Evropi, pa se postavlja pitanje postojanja tog resora na čelu sa ovim čovjekom koji dijasporu dijeli na 'podobne' i nepodobne - dodaje se u reagovanje.&nbsp;
Kao primjer stvarnog doprinosa dijaspore, iz KIC-a ističu uspostavljanje direktne avio-linije između Luksemburga i Crne Gore u saradnji sa nacionalnim prevoznikom Luxair, koja uspješno funkcioniše već pet godina. Naglašavaju da je to „rezultat isključivo inicijative i upornog rada KIC-a“.
Pored toga, podsjećaju na brojne druge inicijative: osnivanje botaničke bašte u Luksemburgu kao trajnog simbola povezanosti s Crnom Gorom, formiranje fondacije za podršku studentima iz dijaspore, izradu dvojezične monografije o Crnoj Gori i povezivanje dvije zemlje kroz kulturnu razmjenu.
- To su konkretni rezultati i učinci ljudi koji žele istinsko povezivanje sa Crnom Gorom - ističe se u reagovanju.&nbsp;
Iz Centra izražavaju „duboku zabrinutost zbog pasivnosti i zanemarivanja dijaspore od strane nadležnog ministarstva koje bi, po svojoj misiji, trebalo da bude most između države i njenog iseljeništva“.
- To je porazna poruka za preko petnaest hiljada pripadnika dijaspore koji u Luksemburgu, ali i širom svijeta čuvaju jezik, kulturu, identitet i kroz sopstvene inicijative predstavljaju Crnu Goru na najdostojniji način - zaključuje se u reagovanju.&nbsp;

KIC iz Luksemburga: Ministarstvo dijaspore zanemaruje stvarne rezultate i dijeli dijasporu na „podobne i nepodobne“

U Institutu za javno zdravlje (IJZ) i domovima zdravlja u više crnogorskih opština sjutra će biti organizovano besplatno i povjerljivo testiranje na virusne hepatitise B i C, saopšteno je iz IJZ-a.
Iz IJZ-a su u saopštenju naveli da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava 28. jula - Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, sa ciljem podizanja svijesti o javnozdravstvenom problemu virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i hepatitisa C.
- Ovogodišnja tema obilježavanja glasi: ”Hepatitis - razbijmo prepreke“(Hepatitis: Let’s Break It Down) i poziva na hitno djelovanje kako bi se uklonile finansijske i društvene prepreke, uključujući i stigmu, koje stoje na putu eliminacije hepatitisa i prevencije raka jetre - kaže se u saopštenju.
Kampanja je, kako se navodi, podsjetnik da se mora djelovati odmah u cilju proširivanja pristupa, integrisanja liječenja, dijagnostike i eliminacije hepatitisa do 2030.
- Neophodno je integrisati u javnozdravstveni sistem vakcinaciju protiv hepatitisa B, sigurne prakse injektiranja, smanjenje štete, testiranje i specifična liječenja - dodaje se u saopštenju.
Iz IJZ-a su kazali da Odjeljenje za HIV, virusne hepatitise Centra za prevenciju i kontrolu bolesti Instituta, u saradnji sa Domom zdravlja Podgorica, sjutra organizuje Dan otvorenih vrata u prostorijama Doma zdravlja Blok V (Centar za mentalno zdravlje), od 11 do 13 sati.
Kako su rekli, svi zainteresovani građani moći će da se testiraju na hepatitis B i hepatitis C.
Iz Instituta su naveli da sjutra, u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo testiranje u IJZ-u, organizuju cjelodnevno besplatno i povjerljivo testiranje na virusne hepatitise B i C, od osam do 20 sati.
Kako su kazali, testiranje se obavlja i u domovima zdravlja širom Crne Gore u kojima postoji savjetovalište.
Iz Instituta su rekli da će se testiranje u Domu zdravlja u Nikšiću obavljati sjutra od deset sati i 30 minuta do 14 sati, u Budvi od osam do 14 sati, a u Pljevljima od 16 do 20 sati.
Oni su naveli da će se testiranje u Domu zdravlja u Kotoru obavljati sjutra od 16 do 20 sati, u Bijelom Polju od 15 do 18 sati, Beranama od 15 do 19 sati, a u Herceg Novom od osam do 18 sati.
Testiranje se, kako su kazali iz IJZ-a, obavlja brzim testovima visoke pouzdanosti, za koje je potreban mali uzorak krvi iz prsta.
- Rezultati testiranja su gotovi za 15 minuta, a organizovano je dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje sa stručnim osobljem prije i poslije testiranja - navodi se u saopštenju.
Iz IJZ-a su rekli da je u julu, u saradnji sa zdravstvenom službom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), Odeljenjem za HIV i virusne hepatitise Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, Centrom za medicinsku mikrobiologiju IJZ-a i Infektivnom klinikom Kliničkog centra, izvršeno dobrovoljno i povjerljivo testiranje osoba na izdržavanju kazni u UIKS-u.
- Tokom jula mjeseca testirano je 120 osoba na izdržavanju kazne i izvršene su pripremne analize za započinjanje terapije u cilju izlječenja virusnog hepatitisa C kod njih - kaže se u saopštenju.
Iz Instituta su rekli da je ova akcija jedna u nizu aktivnosti koje će se preduzeti radi unapređenja kontrole i eliminacije virusnih hepatitisa u UIKS-u među populacijom koja se nalazi u visokom riziku od ovih infekcija.
Oni su naveli da, prema podacima SZO, virusni hepatitisi B i C i dalje uzrokuju veliki globalni zdravstveni teret - godišnje od njihovih posljedica umre oko 1,3 miliona osoba što znači da svakog dana hepatitisi B i C odnesu više od 3,5 hiljada života.
Kako su kazali iz Instituta, procjenjuje se da je trenutno 254 miliona osoba inficirano hroničnim hepatitisom B, hepatitisom C inficirano oko 58 miliona, a dnevno se novoinficira virusnim hepatitisima oko šest hiljada osoba.
- Globalna strategija SZO za hepatitis ima za cilj smanjivanje broja novih slučajeva infekcije virusom hepatitisa za 90 odsto, smanjivanje broja smrtnih slučajeva za 65 odsto do 2030 - kaže se u saopštenju.
Navodi se da uprkos napretku strategije mnoge zemlje još ne dosežu ciljeve SZO za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje.
Iz IJZ-a su rekli da se polovina hroničnih infekcija hepatitisom B i C javlja među osobama u dobi od 30 do 54 godine, pri čemu muškarci čine većinu – 58 odsto.
Oni su kazali da se procjenjuje da je 12 odsto infekcija među djecom, posebno hepatitis B.
Iz Instituta su upozorili da veliki broj osoba ostane nedijagnostikovan, a čak i kada se dijagnostikuje, mali broj započne terapiju.
- Iako postoji više virusnih hepatitisa i više tipova virusa, od najvećeg epidemiološkog značaja su hepatitis B i hepatitis C zbog njihove učestalosti, načina prenošenja, sposobnosti izazivanja hronične infekcije i posljedica kao što su ciroza i rak jetre sa smrtnim ishodima - kaže se u saopštenju.
Navodi se da se hepatitis B dominantno prenosi seksualnim putem, ali i putem krvi i drugih tjelesnih tečnosti.
Iz Instituta su naveli da se hepatitis C prenosi putem krvi, odnosno predmeta i pribora kontaminiranih inficiranom krvlju.
- Za hepatitis B postoji bezbjedna i djelotvorna vakcina koja je dio redovnog kalendara vakcinacije u našoj zemlji, a primjenjuje se prema kliničkim i epidemiološkim indikacijama kod odraslih - kaže se u saopštenju.
Navodi se da za hepatitis C ne postoji vakcina, ali da postoji veoma djelotvorna terapija, posebno ako se primijeni u ranim fazama bolesti.
Stoga je, kako su istakli iz Instituta, pravovremena dijagnostika ključna za rano otkrivanje bolesti.
Oni su pozvali sve stanovnike Crne Gore da iskoriste ponuđene mogućnosti testiranja i savjetovanja i time doprinesu smanjenju širenja ovih opasnih bolesti.
- Prevencija virusnog hepatitisa uključuje edukaciju o rizicima i načinima zaštite, vakcinaciju protiv hepatitisa B, osiguravanje kvaliteta krvi i krvnih proizvoda u sistemu zdravstvene zaštite, sprečavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa pružanjem zdravstvene zaštite - kaže se u saopštenju.
Navodi se da prevencija uključuje nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (pirsing, tetoviranje), kao i prevenciju u populaciji korisnika psihoaktivnih supstanci (programi smanjenja štete).
Ističe se da su virusni hepatitisi bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti, kao i da pravovremeno testiranje i liječenje spašavaju živote, a dostupne vakcine su najbolja zaštita.
- Naša zajednička odgovornost je da informišemo, zaštitimo i osiguramo da niko ne ostane bez pristupa dijagnostici i terapiji - navodi se u saopštenju.

Sjutra besplatno testiranje na virusne hepatitise B i C

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: serdo-matarela