Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom prvog dana zvanične posjete Italiji sastao se sa predsjednicom Savjeta ministara Italije Đorđom Meloni, a potom je razgovarao i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, koji je tom prilikom poručio da Italija pružna snažnu podršku Crnoj Gori u evropskim integracijama i prepoznaje njen napredak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su intenzitet kontakata na najvišem nivou, te nedavna posjeta predsjednika Matarele Crnoj Gori i posjeta premijera Spajića Rimu jasan signal da dobri bilateralni odnosi idu uzlaznom putanjom.
- Već vas posmatramo kao članicu Evropske unije. Uz sve što ste učinili u ovako kratkom periodu Crna Gora sa punim pravom očekuje skoriji prijem u punopravno članstvo- kazao je Matarela.
 On je poželio dobrodošlicu premijeru Spajiću i kazao da Italija ostaje snažno posvećena dobrobiti zemalja Zapadnog Balkana.
- Evropska unija je faktor stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora predvodnica procesa pomirenja i napretka u čemu imate snažnu podršku Italije- poručio je Matarela. 
 Premijer Spajić je upoznao predsjednika Italije sa aktivnostima Vlade na intenziviranju evropske agende i ponovio očekivanje da će se do kraja 2026. završiti pregovori kako bi se članstvo moglo dogoditi tokom italijanskog predsjedavanja 2028. godine. 
- Ambiciozni smo i predano radimo. Za nas evropska integracija nije cilj po sebi, već transformativni proces koji naše društvo čini uređenijim i otpornijim. Kadri smo da odgovorimo svim izazovima- istakao je Spajić.
 Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima i saglasili se da je u cilju snaženja otpornosti na nepredvidivost globalnih ekonomskih prilika, dobre političke relacije Crne Gore i Italije potrebno ojačati snažnijom privrednom saradnjom dvije zemlje. 
 Na toj liniji će predstojeći biznis forum koji je dogovoren sa premijerkom Meloni dati dodatni impuls saradnjih velikih ali i malih i srednjih preduzeća koje, kako su istakli, u ovome mogu imati svoju šansu. 
 Tokom susreta je bilo riječi i o saradnji u oblasti kulture i prosvjete te ukazano na potrebu bolje saradnje među univerzitetima.
 - Sastanke sa najvišim državnim vrhom Italije premijer Spajić nastaviće sjutra prijemom kod predsjednika Predstavničkog doma Lorenca Fontane, a u planu posjete Rimu je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem- poručili su iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić sa Matarelom: Crna Gora predvodnica procesa pomirenja, imate snažnu podršku Italije

Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijest za region i još bolja za Evropu - poručio je predsjednik Italije Serđo Matarela, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom susreta sa premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
- Želim da znate da Republika Italija snažno stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu - poručio je Matarela.
Prijatelji iz Crne Gore, prema njegovim riječima, mogu računati na bezuslovnu podršku Italije, te pozdravio napore Vlade na planu ubrzanja evropske agende.&nbsp;
- Napredak koji je Crna Gora ostvarila tokom mandata 44. Vlade ohrabrenje je i za ostatak Zapadnog Balkana ali i podsticaj samoj politici proširenja Evropske unije. Drago nam je da vidimo Vaše rezultate, predsjedniče Vlade. Crna Gora je dokaz da uspjeh zemlje nije u njenoj veličini već u dinamici. Crna Gora je sada u punoj snazi, a to je dobra vijesti za region i još bolja za Evropu - istakao je Matarela.
Spajić je upoznao Matarelu sa aktivnostima Vlade na sprovođenju reformi na planu ispunjavanja kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp;
Naglasio je značaj bilateralne podrške država članica i ukazao na potencijal za jačanje odnosa sa Republikom Italijom u domenu energetike, infrastrukture, turizma i saobraćaja.
- Napredovanje na putu članstva u Evropskoj uniji ide ruku pod ruku sa beskompromisnom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo na toj liniji, saradnja sa italijanskom Guardia di Finanza od kapitalnog je značaja za formiranje nove finansijske policije Crne Gore. Usvajamo najbolje prakse jer želimo da gradimo sistem koji će garantovati vladavinu prava za sve naše građane - istakao je Spajić.
Iz Vlade dodajau da su razmijenjena mišljenja o izazovima na putu evropske integracije i zajednički je ocijenjeno da je ključni trenutak da svi društveni akteri budu fokusirani na budućnost i potencijal koji postoji a u kome, kako su istakli, svi mogu pronaći svoj interes.
- Na sastanku je ocijenjeno da će posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Italiji koja je planirana za 15. april ove godine biti prilika za jačanje ekonomske saradnje za šta postoji snažan potencijal. To će, saglasni su sagovornici, biti prilika za razgovore o konkretnim projektima koji će snažnije povezati dvije zemlje - navodi se u saopštenju.

Matarela sa Spajićem: Napredak Crne Gore dobra vijest za region, a još bolja za Evropu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sastao se sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, a, kako je saopštio na svojoj X mreži, bilo je riječi o jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu.
Spajić je kazao da je sa Matarelom razgovarao o ekonomskoj saradnji, infrastrukturnim projektima i podršci Italije reformama koje nas vode ka članstvu u Evropsku uniju.&nbsp;
- Nastavljamo da gradimo snažne veze sa ključnim saveznicima, a prilika za dalji dijalog biće i zvanična posjeta Italiji 15. aprila! - poručio je Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891943947842261142&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Matarelom: O jačanju strateškog partnerstva i budućnosti Crne Gore na evropskom putu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Uz političku i ekonomsku podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u našoj evropskoj agendi. Nemjerljiva je politička podrška koju Italija pruža kroz platformu "Prijatelji proširenja", gdje se jasno pokazuje stav Italije prema potrebi proširenja Evropske unije na sve zemlje Zapadnog Balkana - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na konferenciji za medije sa predsjednikom Republike Italije Serđom Matarelom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Milatović je, novinarima u Rezidenciji na Cetinju, kazao da smo u Crnoj Gori jasno postavili cilj da želimo da postanemo punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, a simbolično je naglašeno činjenicom da će tada Italija predsjedavati Savjetom EU. - Zašto ne reći da bismo zajedno upravo te godine htjeli da proslavimo ulazak Crne Gore u EU - kazao je Milatović. Ističe da nasljeđe princeze Jelene predstavlja most saradnje između Crne Gore i Italije. Bilateralnu saradnju Crne Gore i Italije, kako je rekao Milatović, karakterišu prijateljski odnosi i intenzivan politički dijalog koji njegujemo. - Želim da govorim o tri važne stvari koje su rezultati našeg susreta u Rimu 2023. Imamo dolazak predsjednika Italije ovdje, ali imamo i dodatno intenziviran politički dijalog drugih grana vlasta - posjeta ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija, posjeta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića Rimu, kao i predstojeću posjetu premijera Milojka Spajića Rimu. Ovo je pokazatelj da smo uspjeli u vrlo kratkom roku da intenziviramo naš politički dijalog - ocijenio je Milatović. Drugi važan rezultat je, kako dodaje, da smo u međuvremenu kroz zalaganja vlada Crne Gore i Italije osnažili saobraćajne veze - obnovljena je aviolinija između Italije i Rima, uspotavljena linija pomorska izmeđa Bara i Ankone, kao i najavljena linija između Bara i Barija. - Treći rezultat je da smo u prethodnom periodu imali snažnu podršku Italije za važne segmente društvenog napretka u Crnoj Gori. Najavljeno je formiranje finansijske policije u Crnoj Gori, uz pomoć Italije, i to je izuzetno važno u kontekstu unapređenja vladavine prava. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna u ovom smislu, a praćenja tokova novca važan segment uspjeha u toj borbi - istakao je Milatović. Uspostavljena je i saradnja između zdravstvenih sektora Crne Gore i Italije, a intenzivirana je i saradnja između sektora prosvjete i nauke. - Ovo su važne i opipljive stvari važne za građane Crne Gore i Italije i unapređenje bilateralne sradnje između naše dvije zemlje - rekao je Milatović. Dodao je i da želi da pomene ljude koji su simboli borbe protiv mafije - italijanske sudije Đovanija Falkonea i Paola Borselina. - Ali, želim da spomenem i naše borce protiv mafije koji su dali živote u toj borbi - to su novinar Duško Jovanović i policijski inspektor Slavoljub Šćekić. Citiraću Falkonea koji kaže da mafija nije nepobjediva - ona je ljudski faktor i ima svoj početak i kraj. Crna Gora je krenula u borbu protiv mafije i ona je mora pobijediti - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250218120216_2100a1cdd490d89a66209c8ae3ed69ea51e7e2f2c7f860fe770d7938110a440d" data-rendition-name="original" width="1060" height="587" loading="lazy" alt="Serđo Matarela"> <figcaption>Serđo Matarela na konferenciji za medije na Cetinju(Photo: Predsjednik Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Matarela je rekao da Crna Gora i Italija imaju istorijsko prijateljstvo i saradnju. - Imamo i ekonomsku saradnju koju možemo više razvijati. Mnogo je sektora u kojima već sarađujemo, a forma može da bude još veća. Imamo i veliku saradnju, posebno ako govorimo o zakonodavstvu i organizovanom kriminalu, to je obaveza na kojoj moramo raditi za budućnost naših mladih ljudi, za demokratiju, kao i u čast onih koji su dali svoje živote u borbi protiv mafije - poručio je Matarela. Italija je uvjerena, prema njegovim riječima, koliko je važno i hitno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge države sa Zapadnog Balkana. - Cilj 2028. je nešto što ćemo moći da ostvarimo. Crna Gora će moći za vrlo mali broj godina da uđe u Evropsku uniju. Taj put je otvoren. Crna Gora sarađuje sa Italijom u brojnim oblastima zato što smo uvjereni koliko je važno da Crna Gora uđe u EU, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Crna Gora je naprednija u tom procesu od drugih država. To traži naše dodatno angažovanje, da Crna Gora dobije još više pomoći u tom procesu - kazao je Matarela.

Milatović: Uz podršku Italije ostvarujemo konkretne rezultate u EU agendi; Matarela: Crna Gora će moći da postane članica za vrlo mali broj godina

Predsjednik Republike Italije Serđo Matarela boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv &nbsp;predsjednika države Jakova Milatovića. 
 
 Predsjednika Matarelu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
 
- Predsjednik Matarela je predsjedniku Milatoviću uručio najveće državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge. Ovo odlikovanje dodjeljuje se za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih &nbsp;djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje- saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. 
 
 Kako se u saopštenju ističe, odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put je dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine. 
 
 Takođe, predsjednik Milatović je italijanskom predsjedniku uručio Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori.

Milatović dočekao Matarelu na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Predsjednik države Jakov Milatović dočekao je na aerodromu Podgorica predsjednika Republike Italije Serđa Matarelu, koji je doputovao u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Matarela će sjutra, uz najviše vojne i državne počasti, biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju.
Nakon razgovora dva predsjednika i sastanka delegacija dvije zemlje, Milatović i Matarela će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Matarele potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Italije i nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Milatović i Matarela će sjutra u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primiće sjutra, u okviru zvanične posjete predsjednika Republike Italije Serđa Matarele našoj zemlji, najviše državno odlikovanje te zemlje – Orden velikog krsta za zasluge, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Kako se u saopštenju navodi, ovo odlikovanje se dodjeljuje za posebne zasluge u oblasti nauke, književnosti, umjetnosti, civilne i vojne službe, društvenih i filantropskih djelatnosti, kao i za zasluge u jačanju međunarodnih odnosa i saradnje.
Odlikovanje Orden velikog krsta za zasluge Republike Italije, ustanovljeno 1951. godine, po prvi put će biti dodijeljeno predstavniku Crne Gore. Ovo odlikovanje je, pored drugih svjetskih državnika i lidera, dobio i Josip Broz Tito 1969. godine, ističu iz Predsjedištva.
- Predsjednik Milatović će italijanskom predsjedniku uručiti Orden Crne Gore na lenti, najviše državno odlikovanje koje naša zemlja dodjeljuje predsjednicima, suverenima država ili šefovima međunarodnih organizacija, kao izraz trajnog prijateljstva i zahvalnosti predsjedniku Matareli i Italiji za podršku Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Ceremonija uručenja odlikovanja če se održati u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju.

Predsjednik Milatović primiće najviše državno odlikovanje Republike Italije

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz kabineta Milatovića su saopštili da će Matarela biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - naveli su iz Milatovićevog kabineta.
Oni su kazali da će, takođe, Matarela i Milatović u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu „Crna Gora i Italija: susret dva naroda“.
Milatović će, kako je najavljeno, prirediti i svečani ručak u čast Matarele.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko-italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića sa ciljem međunarodne promocije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put Crne Gore kroz inicijativu "Prijatelji Zapadnog Balkana", važan pozitivan signal i podrška nastojanjima zemlje na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Matarela sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Italije Serđo Matarela boraviće 18. februara u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, Matarela će biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, dva predsjednika će u Ministarstvu kulture otvoriti izložbu "Crna Gora i Italija: susret dva naroda".
Milatović će prirediti i svečani ručak u čast predsjednika Italije.
- Predstojeća zvanična posjeta potvrda je odličnih crnogorsko- italijanskih odnosa i predstavlja nastavak snažne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore. Takođe, posjeta predsjednika Italije, države članice G7 koja snažno podržava evropski put naše zemlje kroz inicijativu ,,Prijatelji Zapadnog Balkana'', važan je pozitivan signal i podrška nastojanjima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kažu u Kabinetu predsjednika.

Matarela u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, sa Milatovićem će posaditi drvo prijateljstva i otvoriti izložu na Cetinju

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Mercedesov novajlija Andrea Kimi Antoneli osvojio je večeras pol poziciju u kvalifikacijama za sjutrašnju Sprint trku, uoči nedjeljne Velike nagrade Majamija, postavio rekord staze, ali ujedno i postao najmlađi vozač koji će započeti neku trku sa prve pozicije u gridu. Iako nije riječ o „zvaničnoj“ grand pri pol poziciji, ovo je bio impresivan trenutak za mladog Mercedesovog vozača na početku karijere u najbržem cirkusu na svijetu. Bukvalno niotkuda, , u završnoj rundi kvalifikacija među deset najboljih, Antoneli je ostavio iskusnije rivale iza sebe. Ovaj 18-godišnjak zabilježio vrijeme 1:26.482, oborio record staze i skinuo Maksa Feštapena iz Red Bula sa vrha poretka. Ipak, glavni favoriti, Meklarenov dvojac Oskar Pjastri i Lando Noris poređali su se iza mladog Antonelija. Australijanac Pjastri je u posljednjim sekundama kvalifikacija bio „kratak“ svega 45 hiljaditih djelova sekunde, dok je Britanac zaostao za dodatnij 55, ali su bili dovoljno brzi da na četvrtu poziciju spuste zvijezdu Red Bula. Sa nešto više od 18 godina i devet mjeseci, Antoneli je oborio rekord Formule 1 kada je riječ o najmlađem vozaču na pol-poziciji, i to na spektakularan način. Ipak, rekord koji je 2018. postavio Sebastian Fetel — 21 godina i 72 dana kao najmlađi vozač sa pol-pozicijom u zvaničnoj trci za Veliku nagradu — i dalje ostaje zvanični cilj - za sada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250502230536_4e30129f15d10762089c2d7bae9158c228fe805a2347ff4c13cb13ede98a382e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250502230536_4e30129f15d10762089c2d7bae9158c228fe805a2347ff4c13cb13ede98a382e" data-rendition-name="original" width="871" height="745" loading="lazy" alt="Poredak VN Majamija"> </figure>  Sprint trka na programu je sjutra u 18 sato, dok će se kvalifikacije za Veliku nagradu Majamija , voziti u 22 sata, što je i termin same trke u nedjelju.&nbsp;

Senzacija: Antoneli najmlađi vozač sa pol-pozicijom u F1 istoriji

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj saopštio je danas, povodom Svetskog dana slobode medija, da „ogromni rezovi u finansiranju, uz sve izraženiju političku represiju i nasilje prema novinarima, dovode medijski sektor u duboku krizu“ i da je nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana. 
 
Kako se u saopštenju navodi, „borbe koje vode Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kao i pritisak na mnoge druge medije širom svijeta, ističu ogromne rizike sa kojima se slobodni i nezavisni mediji suočavaju u 2025. godini“.
- Dok se mediji od javnog interesa bore za opstanak, autoritarni režimi i akteri dezinformacija brzo se kreću da popune prazninu, iskrivljujući činjenice i manipulišući javnim mnjenjem. Sve smo više zabrinuti zbog rastućih prijetnji novinarima i drugim medijskim profesionalcima, uključujući onlajn i oflajn zastrašivanje i napade, proizvoljno pritvaranje, pravni progon i transnacionalnu represiju, sve sa ciljem da se ućutka njihov rad- naveo je Borelj.

Borelj: Nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana

Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit uputio je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu, uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a koja će se održati 6. maja, u kojem je ocijenio da pokušaj usvajanja novog Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske predstavlja „posebno opasan korak“.
U pismu se navodi da je period obuhvaćen njegovim izvještajem o stanju u BiH obilježio značajan porast tenzija, što, kako je ocijenio, nesumnjivo predstavlja vanrednu krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šmit je podsjetio da je Sud BiH je 26. februara doneo prvostepenu presudu, kojom je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika, dodavši da su poslije presude vlasti RS odgovorile „neviđenim napadima na ustavni poredak BiH“.
Naveo je da je RS usvojila zakone kojima se zabranjuje rad pravosuđa na državnom nivou i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske.
Poslije toga, naveo je dalje, zvaničnici RS nastavili su sa izjavama o „mirnom raspuštanju“ i „mirnom razdruživanju“, istovremeno pozivajući na „izvorni Dejton“ ili „odvajanje“, da bi potom predsjednik RS najavio planove za podnošenje nacrta novog Ustava RS.
- Pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava je posebno opasan korak- naglasio je Šmit.
U izvještaju je, između ostalog, pohvalio rukovodstvo Brčko distrikta, koje je, kako je navedeno, uspjelo da zadrži pažnju na reformskoj agendi i da izbjegne da „bude zaglavljeno u nedavnim političkim dešavanjima“, posebno onima poslije prvostepene presude Dodiku.
Šmit je ukazao i na kadrovske probleme u policijskim organizacijama u zemlji, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i Graničnu policiju BiH.
- Trenutna popunjenost policijske strukture u cijeloj zemlji ostaje između 70 i 80 odsto njenih kapaciteta. Mnogi policajci su dostigli starosnu dob za penziju, ali izgleda da među mladima postoji mali interes za popunjavanje kadrova u ovoj javnoj službi- navedeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da „neki policajci napuštaju službu kako bi se zaposlili na bolje plaćenim poslovima“.
Poseban dio izvještaja posvećen je Dodikovim prijetnjama protjerivanjem službenika SIPA s teritorije Republike Srpske, kao i Dodikovim prijetnjama pojedinim medijima u RS, poput portala Buka, Kapital i BN televiziji, koje je optužio da su od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) primili stotine hiljada dolara da bi „uništili Republiku Srpsku“ i napali njega.

Šmit: Pokušaj usvajanja novog Ustava RS posebno opasan korak

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Tag: serdo-matarela