Evropska unija odgodila je punu primjenu novog sistema ulaska/izlaska (EES) do septembra 2026. godine, dajući državama šengenskog prostora "više fleksibilnosti" tokom ljetnje sezone širom Evrope.
Šta je EES i na koga se odnosi
Automatizovani IT sistem će registrovati državljane zemalja van EU, uključujući i građane Ujedinjenog Kraljevstva, pri ulasku u šengensku zonu, koja obuhvata većinu EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Putnici će biti obavezni da registruju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografije.
Rokovi i fleksibilnija primjena sistema
Novi sistem je prvi put pokrenut u oktobru 2025, ali su aerodromi i luke u početku imali rok do aprila 2026. da u potpunosti implementiraju tehnologiju kao obaveznu.
Međutim, EU je sada donijela odluku da 29 zemalja učesnica dobije fleksibilniji vremenski okvir za uvođenje novog graničnog sistema, sve do početka septembra.
Prema riječima Markus Lamerta, portparola Evropske komisije za unutrašnje poslove, "postepena primjena" EES-a završiće 9. aprila 2026.
- Regulativa EES već predviđa određene fleksibilnosti za države članice za period nakon završetka primjene u aprilu ove godine - kazao je Lamert, prenosi Fena.
Šta važi tokom ljeta 2026. godine
Nakon završetka primjene, države članice će i dalje moći djelimično suspendovati EES operacije, gdje je to potrebno, tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz moguće produženje od 60 dana kako bi se pokrila ljetna sezona.
Dakle, državljani trećih zemalja koji ovog ljeta ulaze u šengensku zonu i dalje će prolaziti kroz ručno pečatiranje pasoša.
Problemi na aerodromima i upozorenja struke
U početku je prag za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo deset odsto. Od 9. januara povećan je na 35 odsto, a sistem je pokrenut na desetinama novih aerodroma i luka.
Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Airport Council International (ACI) Europe pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema dovela do povećanja vremena obrade na graničnim kontrolama na aerodromima i do 70 odsto, s čekanjima do tri sata u periodima najvećeg prometa.
U decembru je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, upozorio da će proširena primjena neminovno dovesti do mnogo ozbiljnijih gužvi i sistemskih poremećaja za aerodrome i aviokompanije.
U istom mjesecu je aerodrom u Lisabonu bio prisiljen suspendovati EES na tri mjeseca nakon ozbiljnih propusta na graničnoj kontroli, gdje su čekanja navodno dostizala sedam sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

EU odgodila punu primjenu EES sistema do septembra 2026

Putnici koji polijeću iz Italije ka destinacijama u svojoj zemlji i šengenskom prostoru od sada više neće morati da pokazuju ličnu kartu ili pasoš pri ukrcavanju već će biti dovoljna samo karta za let, saopštila je danas italijanska agencija za civilno vazduhoplovstvo ENAC.
U praksi, ovo znači da više ne postoji obaveza da osoblje avio-kompanije na gejtu provjerava podudarnost imena sa lične karte i karte za ukrcavanje.
ENAC navodi da bezbijednost nije ugrožena jer su svi putnici prethodno prošli kroz standardne kontrole na bezbjednosnim punktovima - detektore metala i rendgenske uređaje prije ulaska u takozvanu "sterilnu zonu" aerodroma, prenosi Korijere dela sera.
Nova procedura odnosi se isključivo na letove unutar Italije i ka državama članicama šengenske zone. Tu spada 25 članica Evropske unije, kao i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska. Irska i dalje zahtijeva obaveznu identifikaciju, dok Kipar postepeno usklađuje svoje procedure.
Putnicima se i dalje preporučuje da nose lična dokumenta kao što su lična karta, pasoš ili vozačke dozvole - kako zbog mogućih nasumičnih provjera, tako i zbog potrebe za identifikacijom prilikom povratka iz inostranstva, naročito iz zemalja koje ne primjenjuju isti režim.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije zadržalo je pravo da identifikacija ostane obavezna za tzv. "osjetljive rute" unutar Italije, koje se smatraju rizičnim sa stanovišta migracija.
Prema procjenama, nova procedura bi do kraja 2025. mogla da obuhvati 51 milion putnika, dok bi tokom 2026. ta brojka mogla porasti na 92 miliona. Nova pravila još ne važe za ček-in na aerodromskim šalterima, gdje će i dalje biti potreban lični dokument za izdavanje karte za ukrcavanje.

610x380

Italija ukida obaveznu identifikaciju pri ukrcavanju na letove u šengenskom prostoru

Kipar će do kraja ove godine riješiti sva tehnička pitanja neophodna za pridruživanje šengenskoj zoni - izjavio je danas kiparski predsjednik Nikos Hristodulides.
Kipar i Irska, koje nemaju kopnene granice sa drugim državama Evropske unije, jedine su članice Unije van šengenskog prostora, nakon što su Rumunija i Bugarska 1. januara postale punopravne članice.
-- Razgovorili smo o svim političkim problemima u vezi sa linijom prekida vatre i sada finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu - rekao je Hristodulides u Nikoziji, prenosi Politiko.
On je istakao prednosti koje bi članstvo u Šengenu donijelo Kipru, posebno u turizmu i investicijama, i naveo da tim u Ministarstvu spoljnih poslova nadgleda proces pristupanja.
Kipar je jedinstven slučaj, jer je ostrvo 1974. podijeljeno između Republike Kipar na jugu i sjevera koji je okupirala Turska. Ako Kipar uđe u Šengen bez rješavanja tog pitanja, zelena linija, trenutno tampon zona, postala bi tvrda spoljna granica EU.
To bi zahtijevalo provjeru pasoša na prelazima, čime bi se potencijalno povećale tenzije. Zvaničnici EU upozorili su da bi punopravno članstvo u Šengenu zahtijevalo izmjene Uredbe o zelenoj liniji, koja reguliše kretanje preko podijeljenog ostrva.
Hristodulides je naveo i da je Kipar u završnoj fazi pregovora o ukidanju viza za ulazak u SAD i očekuje se da će američka delegacija uskoro posjetiti Nikoziju kako bi se razgovaralo o detaljima.

500x500

1250x600

1084x550

Predsjednik Kipra: Finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu

The Police Directorate has issued a warrant for the former Special State Prosecutor Lidija Mitrović, who, according to police officials, failed to report voluntarily to serve her prison sentence.
Mitrović had previously submitted a request to the court to postpone the execution of her prison sentence, which, according to police information, was not approved.
- Officers of the Podgorica Security Department, acting on the order of the Basic Court in Podgorica for the forced bringing in of the convicted Lidija Mitrović, who failed to report voluntarily to serve her prison sentence, visited her registered residence and places of stay on several occasions. She was not found at any of those locations, and members of her family provided conflicting information regarding her whereabouts within the territory of Podgorica or Budva - the police said in a statement.
The Police Directorate claims that officers visited all listed addresses where Mitrović was not located, and that the competent court was informed accordingly.
- Taking into account that Mitrović did not report voluntarily to serve her prison sentence, but instead is avoiding it, as we have stated, officers of the Police Directorate informed the competent court of all established facts, based on which a warrant was issued for this person with the aim of locating her and bringing her in to serve her prison sentence - the police statement reads.
They added that further activities aimed at locating Mitrović are ongoing.
- We will also activate other legally permitted mechanisms in order to ensure that the convicted person is brought in to serve the prison sentence - the Police Directorate said.
Mitrović requested a postponement of serving the seven-month prison sentence to which she was convicted for abuse of office in the „Klap“ case.
The High Court in Podgorica had previously found Mitrović guilty for dismissing criminal complaints for tax evasion against four individuals and one legal entity after the defendants had paid their outstanding tax liabilities.
Although the verdict is final, Mitrović has not yet begun serving her sentence. The Basic Court in Podgorica confirmed that her request for postponement was rejected on October 24, after which she filed an appeal, which was decided by the High court.
The prison sentence was imposed at the end of 2024 in a retrial, after the Court of Appeal overturned the initial decision and returned the case for a new trial. In May 2025, the second-instance court upheld the new verdict.
The law provides for the possibility of postponing a prison sentence in special circumstances, such as serious illness, a death in the family, or completion of education.
During the proceedings, Mitrović claimed that the complaints she dismissed contained no elements of a criminal offense, while the High Court and the Court of Appeal concluded that, as a public official, she unlawfully abused her position and applied the deferral of criminal prosecution even though she knew that this legal mechanism could not be used in cases of tax evasion.

Police is searching for Lidija Mitrović: She is evading serving a prison sentence

Umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti, poručeno je na panel diskuciji pod nazivom „Uloga umjetnosti u procesima pomirenja“ održanoj u Baru. Događaj je bio posvećen razmatranju uloge umjetnosti i književnosti kao prostora refleksije, dijaloga i suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima, sa posebnim fokusom na ratna zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka kao i na njihove dugoročne društvene posljedice. Učesnici panel diskusije razgovarali o snazi i velikom potencijalu umjetnosti da otvori prostor za emocije i katarzična iskustva, posebno tamo gdje formalni institucionalni mehanizmi imaju svoja ograničenja ili često zakazuju. Na panelu su učestvovali Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i producent, Miroslav Minić, profesor crnogorskog jezika i književnosti, profesor medijske pismenosti i dugogodišnji PR Underhill Festa, kao i Sead Šabotić, filmski autor, dokumentarista i saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti. - Kroz tri, pažljivo odabrane i obrađene tematske cjeline – umjetnost kao prostor sjećanja i učenja, odnos umjetnosti prema publici, mladima i obrazovanju, te pitanja medijske i umjetničke odgovornosti – panelisti su razmjenjivali perspektive o tome na koji način film, pozorište i druge umjetničke forme mogu doprinijeti razvoju empatije, kritičkog mišljenja i društvenog dijaloga - navedeno je u saopštenju Juventasa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa događaja u Baru"><figcaption>Sa događaja u Baru(Photo: Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Kako je rečeno, posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovnih institucija i umjetničkih festivala u dugoročnom radu sa mladima. Učesnici su sa prisutnima razgovarali i o izazovima odgovornog bavljenja temama rata i kolektivne traume na koje zapravo nailaze bavljenjem umjetničkim prikazivanjem i obradom stvarnih događaja i iskustva. U tom kontekstu, naglašena je važnost medijske pismenosti i odgovornog oblikovanja javnog narativa o prošlosti, kao i razvijanje kritičke promisli, posebno kod mlađe populacije. Panel diskusija zaključena je promatranjima na temu umjetnosti kao alata ka dostizanju većeg stepena pomirenja, prilikom čega su panelisti istakli da umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti. - Današnja diskusija u Baru još jednom je potvrdila da umjetnost nije puki pratilac društvenih procesa, već njihov aktivni učesnik – prostor u kojem se otvaraju pitanja odgovornosti, sjećanja i empatije, ali i mogućnost da se o teškom nasljeđu prošlosti govori drugačije, iskreno i hrabro. U vremenu u kojem su društva i dalje opterećena nerazriješenim traumama devedesetih, umjetnost se pokazuje kao jedan od rijetkih jezika koji može premostiti tišinu, pokrenuti dijalog i ponuditi temelje za istinsko pomirenje zasnovano na razumijevanju, a ne zaboravu - poručuju u Juventasu. U okviru projekta, zainteresovana publika će imati priliku da pogleda i pozorišnu predstavu „M kao Morinj“, koja će biti izvedena 26. februara u Petrovcu. Predstava je ranije igrana u Podgorici i Bijelom Polju, te će njeno izvođenje u Petrovcu označiti prvo igranje u južnoj regiji Crne Gore. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Fondacija Mentorium je, pozivajući se na dostupne podatke zdravstvenih i strulnih institucija, saopštila da godišnje od malignih bolesti oboli između 20 i 30 djece, dok se bilježi i do 10 smrtnih slučajeva godišnje u starosnoj grupi do 18 godina.
- Najčešći oblici dječjeg raka u našoj zemlji su leukemije, tumori mozga, kostiju i limfomi. Ove brojke, iako male u odnosu na globalne razmjere, za svaku porodicu predstavljaju cijeli svijet koji se u jednom trenutku promijeni zauvijek - navedeno je u saopštenju ove Fondacije.
U Fondaciji su, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, kazali da ovaj datum podsjeća da nijedno dijete ne smije biti samo u borbi za život i da odgovornost za njihovu budućnost dijelimo svi, kao društvo i kao ljudi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 400.000 djece i adolescenata širom svijeta svake godine dobije dijagnozu raka, najčešće leukemija, tumora mozga i limfoma.
Iako je medicina napravila veliki napredak, u Fondaciji Mentorium kažu da razlike u pristupu liječenju i dalje određuju šanse za preživljavanje hiljada djece, naročito u zemljama sa ograničenim resursima.
- Rak kod djece nije samo zdravstveni problem, to je duboko društveno pitanje koje zahtijeva sistemsku brigu, pravovremenu dijagnostiku, dostupno liječenje i snažnu psihosocijalnu podršku djeci i njihovim porodicama - navedeno je u saopštenju.
Fondacija Mentorium pozvala je institucije, donosioce odluka, medije i građane da unaprijede sistem podrške djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama, obezbijede jednak i pravovremen pristup liječenju i terapijama i kontinuirano rade na podizanju svijesti i empatije u društvu.
- Na današnji dan, Fondacija Mentorium izražava duboko poštovanje prema malim borcima, njihovim roditeljima i zdravstvenim radnicima koji svakodnevno stoje na prvoj liniji ove borbe. Naša je zajednička obaveza da djeci obezbijedimo ne samo liječenje, već i dostojanstvo, sigurnost, podršku i nadu. Jer kada dijete oboli – cijeli svijet mora stati uz njega - poručili su u Fondaciji Mentorium.

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

Osuđivani pedofil i milijarder Džefri Epstin navodno je 2012. godine boravio na Balkanu, tačnije u Rumuniji, gdje je preko posrednika stupio u kontakt s mladim djevojkama, prenose svjetski mediji.
U više e-mailova koji su nedavno objavljeni, Epstin spominje usluge koje nude mlade Rumunke, a u prepiskama se navodi da su neke od njih navodno bile povezane i s bratom britanskog kralja Čarlsa, princom Endrjuom.
Poljska je u međuvremenu najavila da će istražiti nova otkrića o mreži pedofilije koja je navodno imala ogranke i na njenoj teritoriji, te je pozvala i druge evropske vlade da učine isto.
<h2>Rumunke među Epstinovim žrtvama</h2>
Prema objavljenim dokumentima, Rumunke se prvi put eksplicitno spominju kao žrtve u mreži trgovine ljudima koju je predvodio Epstin.
- Danas odlazim iz Pariza. Drago mi je što sam vas upoznao. Ovo su moj rumunski broj i e-mail adresa - napisao je Epstin u jednom od e-mailova koji je 21. maja 2012. godine poslao Danijelu Sijadu.
Prema navodima medija, Danijel Sijad je ranije Epstinu često slao fotografije djevojaka, a dvije godine kasnije ga je informisao i o političkim promjenama u Rumuniji.
U jednoj drugoj prepisci, osoba čiji identitet nije objavljen povjerava se Epstinu, navodeći da u potpunosti razumije kako se osjeća djevojka iz Rumunije te da ona ima suicidalne misli.
Po prvi put se u dokumentima pojavljuju navodi da su Rumunke bile žrtve u mreži trgovine ljudima pedofila milijardera. Britanski princ Endrju, prema navodima iz prepiski, navodno je koristio usluge koje su mu pružale mlade djevojke porijeklom s Balkana.
- I još jedna stvar. Rumunka je bila veoma fina - napisano je u e-mailu koji je Epstin dobio u septembru 2010. godine od osobe koja se potpisivala nadimkom "Vojvoda".
<h2>Skandal potresa evropske kraljevske kuće</h2>
Skandal povezan s Epstinovom mrežom potresa gotovo sve evropske kraljevske kuće. Princ Loran od Belgije, brat kralja Filipa, priznao je da se sreo s Džefrijem Epstinom "nasamo" svega dva puta.
S druge strane, norveška prijestolonasljednica navodno je više puta razmjenjivala poruke s osuđivanim pedofilom. Prema objavljenim navodima, čak ga je zamolila da joj pomogne s pornografskim materijalima za njenog sina, koji je u to vrijeme imao 15 godina.

Tag: sengen-zona

EU odgodila punu primjenu EES sistema do septembra 2026

Italija ukida obaveznu identifikaciju pri ukrcavanju na letove u šengenskom prostoru

Predsjednik Kipra: Finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu

Police is searching for Lidija Mitrović: She is evading serving a prison sentence

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO