Moj posao je, između ostalog, da uspravljeni uđemo u Evropsku uniju, a ne na koljenima kao što bi to neki poželjeli, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić koji se tokom svoje zvanične posjete Italiji sa Stefaniom Kraksi, predsjednicom Odbora za vanjske poslove Senata.
Mandić je Kraksi upoznao sa dostignućima Skupštine Crne Gore, posebno o ispunjavanju privremenih mjerila (IBAR), te da je sad fokus na zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja i to 7 (Prava intelektualne svojine), 10 (Informaciono društvo i mediji), 20 (Preduzetništvo i industrijska politika), kao i 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika). Mandić je takođe ponovio da naša zemlja ima ambiciozan plan da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, te da će onda punopravno članstvo zavisiti od zemalja EU, gdje Crna Gora računa na snažnu podršku Italije.
Mandić je dodao da ovaj poduhvat kojem je parlamentarna većina i Vlada Crne Gore u potpunosti posvećena treba da rezultira ulaskom Crne Gore u EU 2028. godine, tokom italijanskog predsjedavanja, što bi zaista bio simboličan korak za budućnost Zapadnog Balkana i Italije.
Mandić je upoznao Kraksi da je na jučerašnjem sastanku sa predsjednikom Fontanom dogovorena saradnja između Skupštine Crne Gore i Predstavničkog doma Italije, te je izrazio želju da takvu vrstu saradnje naš parlament ima i sa italijanskim Senatom.
Na samom kraju, Mandić je otvorio i temu otvaranja kancelarije Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan u Podgorici koja bi bila ključna za jačanje veza sa EU i u tom kontekstu izrazio očekivanje da ćemo imati snažnu podršku od strane italijanskih kolega u Evropskom parlamentu da pomognu da se ta ideja realizuje, s obzirom na činjenicu da Crna Gora daleko prednjači u procesu pristupanja EU.
Kraksi je poručila je da je parlamentarna diplomatija izuzetno važna te da Italija nema nikakvu drugu agendu i da je na strani Crne Gore.
- Evropa je napravila veliko kašnjenje u smislu odlaganja procesa proširenja. Imamo obavezu da podržimo prosperitetne zemlje, naročito zbog toga što se suočavamo sa velikim izazovima - zato moramo raditi zajedno - poručila je Kraksi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić: Moj posao da uspravljeni uđemo u EU, a ne na koljenima kao što bi neki poželjeli

Šesti put odgođeno je suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine
Ročište je odgođeno za 27. mart kako bi Specijalno državno tužilaštvo eventualno dostavilo nove dokaze.
Tu mogućnost je najavila specijalna tužiteljka Nataša Bošković.
Ona je objasnila da je u toku pokušaj pribavljanja skaj komunikacija a koje se navodno odnose na optuženog Gorana Rakočevića.
Odbrana i optuženi su burno reagovali.
- Šest godina su imali vremena da istraže ovaj slučaj, a to nijesu uradili. Kako da naši branjenici iznesu odbranu kad saznajemo da postoji još nešto što bi da natovare ovim momcima &nbsp;- rekao je advokat Miloš Vuksanović, branilac Rakočevića.
On je podržao prijedlog kolege, advokata Marka Radovića, koji je tražio da se iz spisa predmeta, kao nevaljan dokaz, izdvoji iskaz svjedoka Bajrama Piste.
Takođe, zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović tražio je razdvajanje postupka.
O ovim prijedlozima vijeće kojim predsjedava Igor Đuričković odlučiće do narednog ročišta.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Tužiteljka pokušava da dođe do novih dokaza, advokati traže da se iz spisa izdvoji iskaz svjedoka Piste

Beranska policija podnijela krivičnu prijavu državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Beranama protiv A.M. (33), državljanina Republike Srbije, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, navodi se u saopštenju Uprave policije (UP).&nbsp;
On je, kako se sumnja, počinio navedeno krivično djelo na način što je kao zaposleni u jednoj firmi, zloupotrebljavajući poziciju administrativnog radnika, tokom 2023. i 2024. godine, prisvojio veću količinu novca, čime je pričinio materijalnu štetu firmi u ukupnom iznosu od 18.396,42 eura.

Krivična prijava protiv jedne osobe, oštetio firmu za preko 18 hiljada eura

Moja intencija kao čovjeka koji se dugo bavi time, i koji se iskreno zalažem da se &nbsp;crnogorska flora i crnogorska priroda zaštiti na pravi način, jeste poštovanje tih zakona, i stvaranje uslova za jednu restriktivnu kaznenu politiku, koja će opametiti svakoga čovjeka koji na bilo koji način ugrožava prirodu Crne Gore - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;botaničar u Agenciji za zaštitu životne sredine akademik Zlatko Bulić.
Bulić ističe da otkriće nove biljke nije samo značajno.za botaniku i prirodu, nego uopšte za Crnu Goru, pogotovo za aspekt naučnih istraživanja.
- Za jednu takvu lijepu stvar potrebno je mnogo kockica da se slože. Prije svega sreća, jer mnogi ljudi u prirodi mogu da nađu mnogo toga, a da ne znaju šta su našli. Potrebno je znanje, koje crnogorski, a pogotovu slovenački botaničari imaju, i saradnja koja traje već duže vremena. Koristim priliku da ljudima koji su učestvovali na ovom projektu čestitam, jer to je jedna sjajna stvar i dokazuje da je &nbsp;Crna Gora još u velikoj mjeri nepoznata, izazovna zemlja, da je njena priroda raskošna, i da će naredne generacije, koje sada mogu mnogo bolje istraživati prirodu Crne Gore, doći do nekih boljih rezultata, i na taj način dopuniti florističku mapu Evrope i svijeta” - rekao je Bulić.
Broj zaštićenih vrsta biljaka, objašnjava Bulić, u Crnoj Gori je respektabilan, a Agencija za zaštitu životne sredine radi dokument kojim će približiti te vrste i stručnoj i laičkoj javnosti.
- Taj dokument je pri kraju, a imamo čast da će u taj dokument ući i ova nova vrsta, odnosno novi rod. To znači da se u nekom zakonodavnom i institucionalnom smislu posao odradio u skladu sa evropskim standardima, i to je nešto gdje nema problema. Međutim, promovisati, to artikulisati, odnosno primijeniti u praktičnom životu, i u svijesti prosječnog crnogorskog građanina je lavovski težak posao. U tom smislu ne znam koliko imamo vremena, moja intencija kao čovjeka koji se dugo bavi time, i koji se iskreno zalažem da se &nbsp;crnogorska flora i crnogorska priroda zaštiti na pravi način, jeste poštovanje tih zakona, i stvaranje uslova za jednu restriktivnu kaznenu politiku, koja će opametiti svakoga čovjeka koji na bilo koji način ugrožava prirodu Crne Gore” - zaključio je Bulić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYAciyNzAoyw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bulić: Važnost očuvanja prirode je lavovski težak posao

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je danas dan kada se sve može promijeniti. - I vjerovatno hoće kada je u pitanju odlučnost Evrope da se naoruža i odbrambena industrija, kao i naša spremnost da se suočimo sa ruskim izazovom za svijet - rekao je on uoči Samita u Briselu o odbrani i podršci Ukrajini. Evropa u cjelini je, kaže, zaista sposobna da pobijedi u svakoj vojnoj, finansijskoj, ekonomskoj konfrontaciji sa Rusijom. - Jednostavno smo jači - dodao je on. Situaciju upoređuje sa hladnim ratom, navodeći da je siguran da će “Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju, baš kao što je to učinio Sovjetski Savez prije 40 godina.” Tusk dodaje da je francuski prijedlog o nuklearnoj odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebalo da bude dio šireg nastojanja za koordinaciju evropskih odbrambenih napora. Njemački odlazeći kancelar Olaf Šolc rekao je da je današnji sastanak posvećen obezbeđivanju nastavka podrške Ukrajini, ali takođe naglašava važnost održavanja dobrih odnosa sa SAD. Šolc takođe priznaje planove koje je izložio budući kancelar Friedrich Merc o povećanju izdataka za odbranu, „uključujući promjenu ustava“, i kaže da se čini da postoji rastući domaći konsenzus o ovom pitanju. On kaže da EU treba da promijeni svoja pravila na sličan način kako bi mogla da odgovori na izazov, ali uz pažnju na „dugoročna rješenja“. Na pitanje o Makronovim preijdlozima o nuklearnom odvraćanju, kaže da Evropa ne bi smjela da se odrekne učešća SAD. Njegova dugoročna kritika ove tačke odnosi se na strahove da bi svako proširenje francuskog programa omogućilo SAD da se još više povuče iz evropske bezbjednosti. Šolc je takođe ponovo odbacio ideju o zajedničkim evropskim odbrambenim obveznicama. - Veoma je važno da obezbijedimo da Ukrajina ne mora da prihvati diktirani mir, već da imamo pravedan, pravičan mir koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine - rekao je odgovarajući na pitanje o očekivanjima od mirovnih pregovora. Baltičke zemlje su, inače, pozdravile predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o razgovorima o korišćenju francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu kontinenta od ruskih prijetnji. Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda nazvao je to „vrlo zanimljivom idejom“ po dolasku na vanredni samit EU o odbrani i Ukrajini u Briselu.&nbsp; - Imamo velika očekivanja jer bi nuklearni kišobran zaista predstavljao veoma ozbiljno sredstvo odvraćanja prema Rusiji - rekao je Nausėda. Premijerka Letonije Evika Siliņa rekla je da vidi francuski predlog „kao priliku za diskusiju“, naglašavajući da je potrebno više vremena za razgovore sa evropskim saveznicima i kod kuće. Makron je izjavio da je odlučio da otvori „stratešku debatu“ o zaštiti evropskih saveznika putem francuskog nuklearnog odvraćanja. Takođe je naglasio da bi upotreba francuskog nuklearnog oružja ostala isključivo u rukama francuskog predsjednika. <h2>Odlazeći njemački kancelar pružio podršku Ukrajini</h2> Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc rekao je novinarima po dolasku na samit EU u Briselu da je „veoma važno da osiguramo da Ukrajina ne mora da prihvati nametnuti mir, već da dođe do pravednog i pravičnog mira koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine.“ On je naveo da podržava konkretne prijedloge, poput obustave napada iz vazduha i sa mora, prestanka daljih prijetnji ukrajinskoj infrastrukturi i razmjene zarobljenika, što „može postaviti temelje za prekid vatre.“ <h2>Zelenski stigao na samit EU</h2> Ukrajinski predssjednik Volodimir Zelenski, iako je ranije najavljeno njegovo uključenje putem video linka, ipak je stigao danas na vanredni samit EU i zahvalio se liderima Evropske unije na njihovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini. - Tokom cijelog ovog perioda, a i prošle sedmice, bili ste uz nas... Velika zahvalnost. Veoma smo zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi — to i osjećamo - rekao je Zelenski. On je istakao da podrška EU Ukrajini „šalje signal za povećanje naše proizvodnje i signal za novi program jačanja evropske bezbjednosti.“ <h2>Kremlj kritikovao Makronov govor kao konfrontacioni</h2> Kremlj je govor Emanuela Makrona u kojem je francuski predsjednik Moskvu označio kao „prijetnju“ Evropi., nazvao „izuzetno konfrontacionim“,&nbsp; Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je tokom redovnog razgovora sa novinarima da je govor „izuzetno konfrontacioni“ i naglasio da je jasno da Francuska ne razmišlja o miru. - Može se zaključiti da Francuska više razmišlja o ratu, o nastavku rata - dodao je Peskov. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov &nbsp;kazao je da Makronov govor i njegove izjave o razgovoru o nuklearnom odvraćanju sa evropskim saveznicima predstavljaju „prijetnju“ protiv Rusije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306120352_958c6b30e28b3154df3316dc96fcae05bdcfbfc477a5500cde66813f214844fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306120352_958c6b30e28b3154df3316dc96fcae05bdcfbfc477a5500cde66813f214844fa" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Pro-ukrajinski aktivisti razvili su ogroman transparent, pozivajući evropske lidere da zaplijene zamrznutu rusku imovinu kako bi finansirali Ukrajinu u njenom sukobu protiv Rusije, u Briselu, Belgija, 5. marta 2025."> <figcaption>Pro-ukrajinski aktivisti razvili su ogroman transparent, pozivajući evropske lidere da zaplijene zamrznutu rusku imovinu kako bi finansirali Ukrajinu u njenom sukobu protiv Rusije, u Briselu, Belgija, 5. marta 2025.(Photo: REUTERS/Yves Herman)</figcaption> </figure>

Tusk: Ovo je dan kada se sve mijenja; Šolc: Nema diktiranog mira za Ukrajinu

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: senat-italije

Mandić: Moj posao da uspravljeni uđemo u EU, a ne na koljenima kao što bi neki poželjeli

Tužiteljka pokušava da dođe do novih dokaza, advokati traže da se iz spisa izdvoji iskaz svjedoka Piste

Krivična prijava protiv jedne osobe, oštetio firmu za preko 18 hiljada eura

Bulić: Važnost očuvanja prirode je lavovski težak posao

Tusk: Ovo je dan kada se sve mijenja; Šolc: Nema diktiranog mira za Ukrajinu

PRATITE TVe UŽIVO