Šesnaesto izdanje međunarodnog festivala dokumentarnog filma UnderhillFest biće svečano otvoreno nacionalnom premijerom filma "Vude, ti si pobijedio" u režiji Senada Šahmanovića.
Otvaranje festivala je, kako je najavljeno u saopštenju, predviđeno za 11. jun na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici.
- Ovaj snažni dokumentarni film donosi priču o usponu i padu jedinog jugoslovenskog dobitnika Oskara Dušana Vukotića, pružajući dubok uvid u fenomen Zagrebačke škole crtanog filma i te generacije kreativaca okupljenoj oko zajedničke ideje o proizvodnji animiranog filma. Kroz ovaj lični, ali i društveni portret, film nas vodi kroz ključna društveno-politička dešavanja tog vremena, kao i značaj na globalnoj sceni kinematografije tako male zemlje kao što je Jugoslavija, i odlaskom svega toga u etar, kada je počelo njeno raspadanje - ističu organizatori UnderhillFest-a.
"Vude, ti si pobijedio" je, kako je precizirano, koprodukcija Crne Gore, Hrvatske i Srbije, realizovana kroz saradnju producentskih kuća Pro Logic (CG), Sekvenca (HR) i Set Sails (RS), uz podršku Filmkog centra Crne Gore, Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, Ministarstva kulture Crne Gore i RTVCG.
- Film je nastao u produkciji Jure Pavlovića i Senada Šahmanovića, u koprodukciji sa Milošem Ivanovićem i Marijom Stojanović. Scenario potpisuju Senad Šahmanović i Veljko Krulčić, dok je za montažu zaslužan Vladimir Radovanović. Snimateljski tim čine Ivan Čojbašić, Dario Hacek, Ivana Marinić Kragić i Toni Reanud - navodi se u saopštenju.
Šesnaesti UnderhillFest trajaće do 18. juna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na otvaranju 16. UnderhillFest-a premijera filma "Vude, ti si pobijedio" Senada Šahmanovića

Na filmu je 95 posto tima činio domaći kadar, a to je ono na čemu treba insistirati i investirati u domaći kadar. Kvalitet regiona treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Senad Šahmanović.
Svečana premijera filma Pontonovo srce, reditelja Seada Šahmanovića, zakazana je za utorak, 26. novembra u Podgorici.
Da bi se razbila sumorna stvarnost, i odmakli se od tema koje opterećuju, kaže Šahmanović, potrebno je posvetiti se malim momentima i uživati, kako kaže, u svakodnevnim rutinama.
,, Pontonovo srce je romantična komedija, ima elemente drame, kao i svakodnevni život, znači neki usponi i padovi, što mi proživljavamo kroz svakodnevnu komunikaciju i svakodnevne naše želje, šta želimo da promijenimo, da učinimo nešto lijepo za nekoga, da život krene pravim tokom. Što bi rekao jedan od najvećih reditelja u istoriji &nbsp;Hičkok, to je zapravo život iz koga su isječeni dosadni dijelovi” - rekao je Šahmanović.
Izazov je preći sa ozbiljnih tema na romantičnu komediju, prisjeća se Šahmanović, jer je to želja svih koji rade kao glumci, reditelji, i mnogi drugi kreativni pozivi, kako navodi,koji su vezani za stvaranje filma, da se, kako kaže, oprobaju u različitim žanrovima.&nbsp;
,, Svako želi da se potvrdi i da se iskaže u različitim žanrovima. Meni je bilo ovo jedno lijepo iskustvo! Svakako, bilo je izazova dosta i sve te stvari, mi vrlo često na setu kažemo, dobre stvari pamtimo a loše zaboravljamo i dobre stvari i ostaju iza nas. To je bio izazov, ali bilo je i uživanje, nekako ste rastećeni, samo ste posvećeni kreaciji, nemate taj grču grdima, kao što je bio prethodni moj film, kada kontrolišete te duboke emocije, esenciju i suštinu fima i sa manje riječi pričati o velikim temama nije jednostavno, onda to, i tokom montaže i svega, malo vas troši. Ovo nije bilo lišeno emocija, ali &nbsp;na neki drugi način” - istakao je Šahmanović.
Teško je zadovoljiti sve ukuse i kriterijume publike, cijeni Šahmanović, jer je publika sa ovih prostora, kako kaže, malo zahtjevnija, ali kad je nešto dobro onda se, ističe on, izmame i osmjesi i ljudi se opuste.
,, Politika je tu, u svim našim porama, jednostavno ne možemo pobjeći od nje. To je, kako se probudimo, uglavnom, na stanicama su vijesti šta se događa, hoće li biti ovoga, neće li biti onoga, hoće li se usvojiti ovo ili ono…To je kao da živimo paralelnu realnost. Jednostavno, ne možete se probuditi a da ne otvorite novine, društvene mreže, šta god, upalite televiziju, i nekako je vrlo tih malih stvari, takozvanih, koje čine život. Mi stalno govorimo o kulturi, o sportu, o svim stvarima koje čine život ljepšim, &nbsp;i ljudi koji se bave tim poslovima, koji &nbsp;dobar dio sebe posvećuju i za opšte dobro, i za svoje dobro, da prezentuju i grad, i zemlju u svijetu. Posvećuje se pažnja tome, ali to je sve instant “ naglasio je Šahmanović.
Inostrana koprodukcija je važna, poručuje Šahmanović, jer je to zajedničko tržište bivše zemlje, ali i pored tih gostujućih, ističe on, afirmisanih ljudi, na filmu Pontonovo srce je bilo mnogo, kako kaže naših ljudi, koji krče svoj put ka karijeri filmskoj.
,, Ono na šta sam posebno ponosan, imali smo jednog, ili eventualno dvojicu, gostujućih glumaca, a da je bilo preko trideset, što mladih i što iskusnih, i da je 95 posto kreativnog tima, i uopšte tima koji je realizovao ovaj projekat, domaći kadar. I to je nešto što je mnogo važno i nešto što treba svi da insistiramo, &nbsp;da investiramo u domaće kadrove. Da mi pravimo naše, jer tu postoji dosta kvaliteta. Treba stvarno biti uvijek objektivan, nije to taj kvalitet regiona, treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte. Ljudi stiču iskustvo, i znanje, i samopouzdanje, jer ako toga nema, ako nije dobio priliku, znate i u sportu, i u fudbalu, onaj igrač koji ne igra, koji se pojavi 5 minuta, je izgubio samopouzdanje…Treba dati ljudima priliku i da pogriješe, i da ne budu možda najbolji na tom svijetu, ali će tokom rada, tokom procesa, tokom stvaranja, razviti i samopouzdanje, &nbsp;i iskustvo, &nbsp;i čuti neke lijepe riječi od starijih kolega” - zaključio je Šahmanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsNVh0fIQfV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Život iz koga su isječeni dosadni dijelovi

Tačno je 45 godina od kada je na današnji dan, 4. maja 1980. godine, u 15:05 časova, u ljubljanskom Kliničkom centru, preminuo Josip Broz Tito - doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke borbe i jedan od najznačajnijih političkih lidera 20. vijeka. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe i početak političke nestabilnosti koja će deceniju kasnije dovesti do krvavog raspada države koju je gradio. Godinama nakon njegove smrti, svakog 4. maja, sirena u 15:05 sati zaustavljala je živote Jugoslovena na jedan minut. Fabrike su zaustavljale proizvodnju, saobraćaj bi stao, u školama bi nastala apsolutna tišina.&nbsp; Posljednji put sirene su se oglasile 4. maja 1990. godine. Jugoslovenska industrijska proizvodnja je te godine zabilježila pad od 18,2 odsto. Sljedeće godine je počeo rat u Jugoslaviji. Tito je bio simbol jedinstva i stabilnosti u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici jugoslovenskih naroda. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih i vješto balansiranje između Istoka i Zapada učinili su ga globalno prepoznatljivom političkom figurom, cijenjenom čak i među ideološkim protivnicima. Dan njegove smrti pamtio se decenijama u kolektivnoj svijesti naroda bivše Jugoslavije. Vijest je prekinula direktan televizijski prenos fudbalske utakmice između Hajduka i Crvene zvezde, a glas legendarnog spikera Miće Orlovića objavio je: „Umro je drug Tito“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgyG7CzJbFHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Milioni ljudi spontano su izašli na ulice, a plakanje odraslih postalo je simbol šoka koji je zahvatio naciju. Slike nepreglednih kolona ljudi koji su danima dolazili u Beograd da mu odaju posljednju počast i danas su svjedočanstvo o dubokoj emocionalnoj vezi naroda sa svojim vođom. Iako su kasniji istorijski procesi i propaganda bacali drugačije svjetlo na njegove političke metode i ličnu ulogu u jednopartijskom sistemu, Tito ostaje kompleksna figura koju je nemoguće svesti na jednostavne ocjene. Za jedne, on je bio diktator koji je gušio političke slobode, za druge - oslobodilac, državnik i ujedinitelj. Danas, 45 godina kasnije, Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu i dalje posjećuju oni koji ga pamte, ali i mladi koji u njegovom nasljeđu traže odgovore na pitanja o pravdi, ravnopravnosti i suverenitetu. I dok se nekadašnja država čiji je tvorac bio više ne nalazi na mapama svijeta, sjećanje na Tita - sa svim kontradiktornostima koje nosi - ostaje duboko urezano u kolektivno pamćenje naroda Balkana. Sahrana Josipa Broza Tita, održana 8. maja 1980. godine u Beogradu, ostala je upamćena kao jedna od najvećih pogrebnih ceremonija u 20. vijeku. Na njoj se okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, od čega 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva, čime je postala jedna od najšire posjećenih sahrana jednog državnika u modernoj istoriji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Leonid Brežnjev"> <figcaption>Mnogi državnici sa Zapada pokušali su da izbjegnu susret sa sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim na shrani(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Među onima koji su došli da odaju počast bili su i lideri iz dijametralno suprotstavljenih političkih blokova. Od Tita su se, između ostalih, oprostili i generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, predsjednik Iraka Sadam Husein, Jaser Arafat iz nekadašnje Palestinske narodne samouprave... Pored lidera nesvrstanih zemalja, došli su i predstavnici naroda i država koje su s Titom često bile u ideološkom, pa i diplomatskom sukobu. Čak i u smrti, Tito je uspio okupiti svijet u simboličnom trenutku globalnog primirja - barem na jedan dan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925" data-rendition-name="original" width="800" height="543" loading="lazy" alt="Margaret Tačer"> <figcaption>Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Takva posthumna demonstracija poštovanja pokazala je koliki je međunarodni autoritet Tito uživao, ne samo kao vođa Jugoslavije, već i kao ličnost koja je znala da uspostavi dijalog između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, u najturbulentnijim godinama Hladnog rata. I riječi kojima je voditelj CBS-a obavijestio američku javnost o smrti Josipa Broza svjedočile su o tome: „Ruzvelt, Staljin, Čerčil, Čiang Kai Šek, De Gol, Tito... velikih saveznika iz Drugog svjetskog rata više nema. Posljednji među njima, jugoslovenski predsjednik Tito, umro je danas“. Tog dana, barem simbolično, Beograd je bio privremena prijestonica svijeta, a sahrana jugoslovenskog vođe – pozornica na kojoj su najdublje globalne podjele ustuknule pred smrću čovjeka koji ih je decenijama znao držati u ravnoteži.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6" data-rendition-name="original" width="1024" height="818" loading="lazy" alt="Svjetska štampa"> <figcaption>Svjetska štampa </figcaption> </figure>

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Izrael je intenzivirao vojnu kampanju u Siriji pokretanjem vazdušnih napada u ruralnim područjima Damaska i prijetnjama sirijskom rukovodstvu, navodeći kao razlog nemire u okruzima naseljenim Druzima ranije ove sedmice.
Napadi, za koje Sirija tvrdi da su ubili civile, uključujući Druze, dogodili su se u četvrtak nakon što je nasilje izbilo u utorak i srijedu u područjima Ašrafijat Sahnaja i Jaramana u blizini Damaska.
Prema sirijskim zvaničnicima, sukobe je izazvala audio poruka koja se pripisuje druzijskim liderima, a koja je sadržavala navodne uvrede protiv poslanika Muhameda.
Prijavljeno je da je ubijeno 16 osoba, uključujući pripadnike sigurnosnih snaga, prenosi Anadolija.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane nazvali su vazdušne napade "operacijom upozorenja" kako bi se odvratila šteta od zajednice Druza.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar pozvao je na međunarodnu akciju kako bi se zaštitile manjine u Siriji od "režima i njegovih terorističkih bandi".
Ministar odbrane Israel Katz izdao je javnu prijetnju da će "ako šteta nanesena Druzima u Siriji ne prestane, odgovoriti vrlo oštro."
Sirija je osudila napade kao kršenje svog suvereniteta.
Ministar vanjskih poslova Asad al-Šaibani rekao je da država mora riješiti unutrašnja pitanja "kroz dijalog među svojim zajednicama", upozoravajući na stranu intervenciju.
Direkcija za opštu sigurnost saopštila je da je mir uspostavljen u pogođenim područjima nakon razgovora s lokalnim liderima, a najavljeno je primirje i plan za prikupljanje oružja u Jaramani i Ašrafijat Sahnaji.
Sirijske vlasti saopštile su da su nasilje podstakli "odmetnici" koji su nastojali da stvore sektaške tenzije.
Vlada je naglasila da se svi Sirijci, uključujući Druze, tretiraju jednako pred zakonom.
Izraelski napadi u srijedu navodno su ciljali područja oko Ašrafijat Sahnaje, dok je sirijska državna novinska agencija SANA saopštila da su napadi rezultirali civilnim žrtvama, uključujući Druze.

Izraelski vazdušni napadi na Siriju intenzivirani nakon nemira u Damasku

Kremlj je saopštio da želi da Kijev pruži jasan odgovor na njegov poziv za primirje koje bi trajalo od 8. do 10. maja, iako su ruske snage nastavile da bombarduju civilne ciljeve u Ukrajini.
- Mi ćemo, naravno, čekati ne dvosmislene, već konačne izjave i, što je najvažnije, akcije usmjerene na deeskalaciju sukoba tokom prazničnih dana &nbsp;rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Njegov komentar uslijedio je nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio ruski prijedlog o primirju kao "predstavu".
Do ovoga dolazi nakon što su snage Rusije kasno u petak i u ranim jutarnjim satima u subotu pokrenule veliki napad na Ukrajinu, gađajući više oblasti raketama i dronovima, izvijestile su lokalne vlasti.
Ukrajinska vojska izvijestila je da su na Harkivsku, Sumsku, Donjecku i Mikolajivsku oblast lansirane dvije balističke rakete Iskander-M te ukupno 183 udarna i mamac-drona.
Vlasti su saopšile da je 77 dronova tipa Shahed, kao i drugih bespilotnih letjelica, oboreno iznad Ukrajine, te da je 73 drona-mamaca također oboreno "bez negativnih posljedica".
Sjeveroistočni grad Harkiv, koji se nalazi blizu ruske granice, bio je najteže pogođen u ovom napadu dronovima. Grad je pogođen na 12 lokacija u četiri gradska okruga &nbsp;kasno u petak, što je rezultiralo desetinama povrijeđenih.
Lokalne vlasti su izvijestile da je najmanje 51 osoba povrijeđeno, a osam je hospitalizirano. Među žrtvama je i 11-godišnjakinja te 16-godišnjakinja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na društvenim mrežama da "niti jedan vojni cilj nije pogođen".
Moskva je više puta negirala optužbe da namjerno gađa civilne ciljeve u Ukrajini, iako su napadi na bolnice, škole, energetska postrojenja i stambene zgrade više puta dokumentovani.

Rusija traži konačan odgovor na primirje nakon što je Zelenski odbacio Putinov plan

Crnogorski film "Obraz", reditelja Nikole Vukčevića, osvojio je dvije nagrade na internacionalnom festivalu u Saragosi.
Pomenutom ostvarenju je pripalo priznanje namijenjeno najboljem reditelju i najboljem scenariju.
"Obraz" je bio dio glavnog programa festivala, u kojem je bilo po pet igranih i dokumentarnih ostvarenja.
Festival u Saragosi specijalizovan je za istorijski žanr i svake godine okuplja autore koji na inovativan način istražuju teme iz prošlosti.&nbsp;
Ove godine, "Obraz" je dijelio selekciju sa filmovima koji su već prikazani na najznačajnijim svjetskim festivalima, uključujući i Veneciju.
U filmu glavnu ulogu tumači Edon Rizvanolli, a pored njega igraju i Nikola Ristanovski, Igor Benčina, Alban Ukaj, Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja, kao i crnogorski glumci &nbsp;Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović u svojoj poslednjoj filmskoj ulozi.
Uloge djece tumače Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović - koji su uloge dobili na višemjesečnim kastinzima.
Film je inspirisan motivima antologijske pripovijetke "Obraz (Legenda o Nuru Doki)" crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića.&nbsp;
Scenario potpisuju Ana Vujadinović &nbsp;i Melina Pota, dok je režiser Nikola Vukčević bio saradnik na scenariju.

Uspjeh za crnogorski film: "Obrazu" Nikole Vukčevića dva priznanja u Saragosi

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>