Sudeći po prvim reakcijama iz Banja Luke, nakon izricanja prvostepene presude predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, očigledno je da BiH ulazi u ozbiljnu krizu. Svaki incident u situaciji u kojoj Dodik uživa punu podršku Aleksandra Vučića, Viktora Orbana i Moskve, čije ministarstvo vanjskih poslova otvoreno podržava negiranje institucija BiH, bio bi uvod u veliki incident - kazao je za 24 sata Televizije E sarajevski advokat i novinar, Senad Pećanin.
Narodna Skupština bosnakohercegovačkog entiteta RS-a je nakon izricanja prvostepene presude Dodiku donijela više odluka koje se odnose na zabranu rada Tužilaštva i Suda BiH, zabranu djelovanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, djelovanja SIPE, odnosno, Državne agencija za zaštitu i istragu - glavnog koordinacionog policijskog tijela u BiH koje postupa u predmetima visokog kriminala. Pećanin podsjeća da su iz Dodikovih redova stizale i poruke o formiranju vojnih snaga RS-a, kao i o konfederaciji, odnosno, federaciji sa Srbijom.
- Ukoliko se zaista donesu ovakve odluke to će Bosnu i Hercegovinu uvesti ne samo u ustavnu, već i u bezbjednosnu krizu. Sve su te odluke na korak od one koja bi, bojim se, predstavljala prelazak rubikona. Riječ je o mogućnosti o kojoj se duže vremena govori, po kojoj bi Dodik mogao narediti policiji Republike Srpske da izađe na međuentitetsku liniju razgraničenja, inače, nevidljivu liniju razgraničenja od Dejtona do danas. Ta međuentitetska linija postala bi neka stvarna granica izmeđa dva bosanskohercegovačka entiteta - rekao je Pećanin.
Na osnovu obrazloženja sudske presude Dodiku može se, kaže advokat, utvrditi da ona počiva kako na praksi Suda BiH, tako i Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
- Suština je u činjenici da Republika Srpska, posebno Milorad Dodik, ne priznaje autoritet i legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita, uz obrazloženje da njega nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Generalni sekretar UN-a oficijelno je, na zahtjev RS-a, odgovorio da UN nemaju nadležnost za izbor i potvrdu visokog predstavnika, već da je to posao PIK-a (Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH), koje donosi sve odluke u vezi sa primjenom Dejtonskog mirovnog sporazuma - objašnjava Pećanin.
Kaže da je teško predvidjeti kakve će prvostepena presuda Dodiku imati posljedice, ali da neke, one praktične, građani Sarajeva već osjećaju.
- Sarajevo se snabdijeva plinom kroz naftovod koji vodi kroz teritoriju bosanskohercegovačkog enetiteta Republika Srpska. Nadležna entitetska kompanija iz RS-a je prekinula dotok plina u Sarajevo. To je izazvalo veliku zabrinutost, kako iz praktičnih razloga, jer su temperature ovih dana u Sarajevu prilično niske, tako i zbog podsjećanja da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i tragičnog rata bilo ukidanja snabdijevanja ne samo gasom, već i strujom, vodom, hranom i tako dalje - podsjeća Pećanin.
Brinu, dodaje sarajevski advokat i novinar, i informacije da su u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku stigle mađarske specijalne jedinice (za antiterorističku borbu), čiji se tačan broj pripadnika sa sigurnošću ne zna. Prema nekim izvorima riječ je o 300, a drugim o 73 priadnika mađarske jedinice.
- Taj nenajavljeni dolazak mađarske jedinice je očito plod sastanka Dodika i Orbana u Budimpešti. Dodik je obavijestio javnost da je 17. februara bio u posjeti mađarskom premijeru. Očito je dolazak mađarskih trupa ugovoren na tom sastanku, mimo mandata EUFOR-a i bilo kakvih međudržavnih sporazuma. Milorad Dodik je nakon izricanja presude rekao da su ga zvali predsjednik Srbije Aleksandar Vučići i mađarski premijer Viktor Orban. S druge strane, na sarajevskim ulicama znatno je više policijskih snaga MUP-a federacije BiH. Sve zajedno stvara jednu nimalo ugodnu atmosferu i nosi veliku zabrinutost građana u BiH. Ovo izazov ne samo za ustavni poredak, već i za održavanje mira u BiH - poručio je Pećanin.
Dugogodišnji advokat ukazuje i na činjenicu da Dodik javno saopštava da ne poštuje odluku Suda BiH, ali da njegovi pravni zastupnici najavljuju žalbe na odluke istih tih sudova.
Smatra da bi bio veliki da policija bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska izađe na međuentitetsku liniju razgraničenja. To bi, upozorava Pećanin, bio izvjestan uvod u incidente na liniji razgraničenja.
- Svaki incident u ovakvoj situaciji, uz punu podršku koju Dodik uživa od Aleksandra Vučića iz Srbije, zatim od Viktora Orbana iz Mađarske, kao i Moskve, odakle se oglasilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova koje otvoreno podržava Dodikovo negiranje institucija BiH, uključuju i Sud, bio bi uvod u velike incidente - zaključio je Pećanin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNeyW-OuUhHw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pećanin o podršci Vučića i Orbana Dodiku: Izazov ne samo za ustavni poredak, već i za održavanje mira u BiH

U Opštinskom sudu u Sarajevu danas je održana glavna rasprava po tužbi crnogorske novinarke Kaćuše Krsmanović protiv Balkanske informativne mreže (BIRN) i njenog direkora Denisa Džidića zbog klevete koju su počinili objavljivanje navodne mape desničarskih i ektremističkih organizacija i pojedinac na Zapadnom Balkanu, među kojima su u crnogorskom odjelu svrstali devet uglednih aktivistkinja i aktivista građanskog pokreta u Crnoj Gori. &nbsp; -Na današnjem ročištu po tužbi ugledne crnogorske novinarke Kaćuše Krsmanović, kao i na ročištu prije sedam dana po tužbi građanskog aktiviste Nebojše Mrvaljevića održana je glavna rasprava. Nastavak je zakazan za nekih četrdeset dana, a u dosadašnjem toku postupka, tuženi, BIRN mreža i njen direktor Denis Džidić, nijesu predložili niti jedan materijalni dokaz niti jednog svjedoka za dokaze u psotupku za iznošenje klevete, kazao je za Portal ETV Senad Pećanin, pravni zastupnik novinarke Krsmanović.&nbsp; U uratku novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović, objavljenom u novembru 2023. godine, u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“, kao krajnji desničari i vjerski fanatici su označene dvije novinarke Pobjede, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, i građanski aktivisti i borci za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, Tanja Knežević-Perišić, Maja Miličković i Tijana Lopičić. Protiv BIRN-a je, prema informacijama Portala ETV, do sada predato osam tužbi za klevetu zbog skandoloznog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista i boraca za ljudska prava koje je ova mreža u novembru prošle godine označila kao ekstremne desničare i vjerske fanatike. U Osnovnom sudu u Podgorici predata je i prva tužba za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva protiv autorke spornog izvještaja za Crnu Goru, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i urednice BIRN-ovog sajta Balkaninsight Dušice Tomović, kao direktno odgovornih za sačinjavanje i objavljivanje neistinitog i zlonamjernog izvještaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori "> <figcaption>BIJEDAN POKUŠAJ KOMPROMITACIJE: BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori(Photo: Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori)</figcaption> </figure>  Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje traje do danas, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, ali i namjere, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta. Ćutanje BIRN-a na brojne reakcije iz Crne Gore i sa Zapadnog Balkana navode na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bio plod slučajnosti.

Draško Đuranović

PEĆANIN: BIRN nije predložio ni jedan dokaz ni svjedoka da bi negirao klevetu prema crnogorskim aktivistina

Vlada Crne Gore danas je uputila Skupštini Crne Gore ispravku obrazloženja o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, nakon što je u dokumentu koji je juče objavljen navedeno da "ne postoje razlozi za donešenje propisa po hitnoj proceduri".
Podsjećamo, kako je sinoć objavio poslanik u parlamentu Boris Mugoša na društvenoj mreži Iks (X), u obraćanju premijera Milojka Spajića predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću u obrazloženju koje je sastavni dio prijedloga da se ovaj zakon donese "po hitnom postupku iz razloga sadržanih u obrazloženju" zapravo eksplicitno navodi da „ne postoje razlozi za donošenje navedenog propisa po hitnoj proceduri“.
Mugoša danas navodi da je stigla hitna ispravka da bi se, kako navodi, obrazložili razlozi hitnosti.
- Razlozi hitnosti za donošenje zakona po hitnom postupku: Predlažemo da Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, u skladu sa članom 151 Poslovnika Skupštine Crne Gore, bude usvojen po hitnom postupku imajući u vidu da bi navedeni sporazum unaprijedio saradnju između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti turizma i razoja nekretnina, a što bi rezultiralo bolji ekonomski standard Crne Gore - navodi se u dopuni obrazloženja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1909953621719924779%3Ft%3D_gUMSR1O4IiwVpCNGJdNvQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mugoša poziva da "sami procijenite kvalitet ovakvog obrazloženja razloga hitnosti".
- Da ne komentarišemo aspekt pismenosti obrazloženja - dodaje on na mreži Iks (X).

Mugoša: Stigla hitna ispravka o obrazloženju razloga hitnosti za usvajanje sporazuma sa UAE, sami procijenite kvalitet

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastao se danas sa ambasadorom Republike Kipar Andreasom Fotiuom, a u toku razgovora su potvrđeni tradicionalno dobri i prijateljski odnosi dvije države, te izražena spremnost za dodatno snaženje političkog dijaloga i sveukupnih međudržavnih veza, saopšteno je iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović je, kako se navodi, izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci Kipra evropskoj integraciji Crne Gore, ističući značaj kiparskog predsjedavanja Savjetom EU u prvoj polovini 2026. godine, u kontekstu daljeg napretka Crne Gore na evropskom putu.&nbsp;
Ukazao je na posvećenost dosljednoj implementaciji reformi, s ciljem da Crna Gora bude članica u EU do 2028. godine.&nbsp;
Fotiu je poručio da Crna Gora može računati na punu podršku Kipra u aspiraciji da postane sljedeća članica Unije, ukazavši na posvećenost i brojne potencijale za dodatni razvoj bilateralnih odnosa u narednom periodu.&nbsp;
- Razmorene su mogućnosti intenziviranja saradnje u oblastima pomorstva, obrazovanja, kulture i ekonomije, s posebnim fokusom na povezivanje poslovnih zajednica dvije države - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ibrahimović sa Fotioum: Razmorene su mogućnosti intenziviranja saradnje u oblastima pomorstva, obrazovanja, kulture i ekonomije

Međunarodni dan Roma, kada se slavi istorija, kultura, identitet, jezik i doprinos romskog naroda obilježen je juče. To je prilika i da se skrene pažnja na položaj Roma kojih je iz godine u godinu sve manje u Crnoj Gori, ali i da se ispričaju priče o onima koji su, zahvaljujući podršci, uspjeli da se aktivno uključe u društvo i prevaziđu sve prepreke.&nbsp;
Sarajki Sejdović se život promijenio kada je dobila posao higijeničarke. Za nju ovaj posao znači bezbrižni život.
- Već radim tri mjeseca, to mi mnogo znači da kao majka budem jaka za svoju djecu i porodicu. Dok nisam radila, mučila sam se razmišljajući kako da zaradi pet, šest, deset eura. Išla sam u prodavnicu da pozajmljujem namirnice za djecu - kazala je Sejdović za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIMe8z8IUzg%2F%3Figsh%3DaHA0cTk0c2VyOTk0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrijedne ruke stižu sve, a ljubav prema petoro djece motiv su za Sejdović da nikad ne odustane.
- Otkad sam počela da radim srećna sam jer znam da djeci ne fali ništa. Dosta su se mučili, ponekad nijesmo imali što da jedemo - kazala je ona.
Posvećenost i pozitivna energija Sarajku čine omiljenom među zaposlenima. Tako kaže i njena koleginica Vesna Kontić koja je prva dočekala Sarajku na radnom mjestu.
- Sarajka je predivna koleginica. Odlično se slažemo, jedna drugoj pomažemo. To je koleginica kakvu bi svako poželio - kazala je Vesna za TV E.
Posao je Sarajki Sejdović omogućio da školuje dvije kćerke. Kako kaže, bilo je mnogo odricanja.
- Autobuske karte su mnogo skupe. Prije sam ih za dvije kćerke mjesečno plaćala 50 eura. Kad je sin počeo u školu u Podgorici nisam bila u mogućnosti da mu plaćam kartu. Nakon toga je rekao da ne želi da me muči, već da će odustati od škole i početi da radi. Poručio je sestrama da one treba da se školuju, a on da treba da se snalazi - kazala je Sarajka.
Da pravo na obazovanje treba da imaju sva djeca podsjećaju i iz organizacije Help Montenegro. Pozivaju nadležne da kreiraju bolje mehanizme socio-ekonomske politike kako bi sva djeca imala jednake šanse.
- Moramo dosta da radimo. Još je dosta zadataka pred svima nama, ali nadam se da ćemo u postupku planiranja strategije za socijalnu inkluziju za period 2025-2030 sve ono što smo prepoznali kao probleme u prethodnom periodu na to se fokusirati. Posebno bih pozvala institucije da rade na procesu obrazovanja, osnaživanje zajednice kroz obrazovanje na svim nivoima i u svim generacijama i obezbjeđivanje zapošljavanja na tržištu rada u Crnoj Gori - kazala je za TV E direktorica HELP-a Dijana Anđelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIMfdTdIhpU%2F%3Figsh%3DcGQ3bm80bHl5ZG4y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za učenje nikada nije kasno. Dokaz je Sarajka koja je zahvaljujući HELP-u i drugim organizacijama naučila da govori crnogorski jezik.
- Bilo mi je baš teško, neke stvari nisam umjela da kažem. Zvala sam Dijanu koja mi je dala dosta savjeta - kazala je Sarajka.
Sve se može kad se hoće - poruka je kojom se Sarajka vodi kroz život, a koju često dijeli sa drugima.
- Komšinica mi je kazala da bi željela da radi. Ja sam razgovarala sa šefom koji ju je pozvao na razgovor i danas ona ima posao - rekla je Sarajka.
Sarajka je sinonim za borbu, samostalnost, uspjeh i humanost. Žena velikog srca koja sebi postavlja nove ciljeve i zadatke. Sljedeći je da položi vozački ispit.

Romkinja koja ne poznaje prepreke: Sarajka Sejdović sinonim za borbu, samostalnost, uspjeh i humanost

Apelacioni sud preinačio je preinačio kaznu N. M, optuženom za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje, sa šest na 10 godina zatvora.
Apelacioni sud je presudom koja je donijeta 26. marta donio odbio kao neosnovane žalbe branilaca optuženog N. M. izjavljene protiv presude Višeg suda u Bijelom Polju od 4. oktobra 2024, a uvažio žalbu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
- Presudom Višeg suda u Bijelom Polju optuženi N. M. oglašen je krivim zbog produženog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru. Protiv ove presude žalbe su izjavili Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju i branioci optuženog. Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepeni sud je na valjan način u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne kako za pravilnu ocjenu postojanja krivičnog djela, tako i krivice optuženog i pravilno pravilno primijenio Krivični zakonik, pa nema bitnih povreda odredaba krivičnog postupka niti pogrešne primjene materijalnog prava - ističu iz Apelacionog suda Crne Gore.&nbsp;
Međutim, kako dodaju, smatraju da prvostepeni sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otežavajuće okolnosti pod kojima je djelo izvršeno.
- I to broj radnji koje je optuženi preduzeo prema žrtvi u dužem vremenskom periodu, činjenicu da je optuženi osoba iz kruga povjerenja jer radi u školi koju žrtva pohađa, međuporodičnu vezu i poznanstvo žrtve i njene porodice od koje se očekuje da žrtvi pruži sigurnost, zaštitu i povjerenje, te posebno činjenicu da je djelo izvršeno u školi u kojoj djeca treba da uživaju najveći stepen fizičke, emocionalne i socijalne sigurnosti i zaštite, gdje su svi zaposleni dužni da uvažavaju ličnost djeteta i da podstiču njegov pravilan razvoj - naveli su iz Apelacionog suda.&nbsp;
Iz tih razloga, a polazeći od odredbi Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja - Lanzarot konvencije, Apelacioni sud je preinačio prvostepenu presudu-
- Kazna zatvora u trajanju od 10 godina predstavlja onu mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja u odnosu na opštu svrhu izricanja krivičnih sankcija, odnosno da će se ovako izrečenom kaznom uticati na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - kazali su iz Apelacionog suda.
Ovo posebno i pri činjenici da se, kako dodaju, svrha generalne prevencije ogleda u izražavanju društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona.
- Što ima za cilj formiranje kod građana negativnog stava prema vršenju krivičnog djela i razvijanje osjećaja za poštovanje zakona, odnosno jačanje morala i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti građana - zaključili su iz Apelacionog suda.

Apelacioni sud: Za nedozvoljene polne radnje 10 umjesto šest godina zatvora

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.