Nikada bošnjačka nacionalistička politika nije jadnija nego kada se ugleda na obrasce srpske nacionalističke politike, ocjenjuje z<a href="https://www.antenam.net/clanak/pecanin-tvrdnja-strujic-harbic-istorijski-neutemeljena-i-nacionalno-sizofrena">a Antenu M </a>bivši urednik kultnog magazina Dani, sarajevski advokat i politički analitičar Senad Pećanin, komentarišući izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da je Bošnjacima u Crnoj Gori matična država Bosna i Hercegovina.
- Tvrdnja poslanice Bošnjačke stranke o Bosni i Hercegovini kao nekakvoj matičnoj državi Bošnjaka u Crnoj Gori je istorijski neutemeljena, politički štetna, te nacionalno potpuno šizofrena- kategoričan je sagovornik Antene M.
Kako naglašava, dosljedno opredjeljenje ka građanskoj Crnoj Gori, kao državi ravnopravnih građana, jedini je stvarni interes Bošnjaka.
- To je odlično shvatao i prvi predsjednik Bošnjačke stranke, mudri Rafet Husović. On bi se okretao u mezaru kada bi mogao čuti šta danas govore lideri stranke koju je utemeljio, te sa kojim koalicionim partnerima sahranjuju ideju građanske, multietničke Crne Gore- poručuje Pećanin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pećanin: Tvrdnja Strujić Harbić istorijski neutemeljena i nacionalno šizofrena

Novinar Senad Pećanin naveo je na mreži X deset sličnosti između Crne Gore i Bosne i Hercegvine (BiH) koje su, kako je konstatovao, izgubile državni suverenitet pod aktuelnim vlastima.
- Suverenitet Crne Gore je srušen djelovanjem vlasti koja je u službi Beograda, a Bosne i Hercegovine projektom predstavnika Republike Srpske koje koordinira i podržava Beograd, te djelovanjem HDZ-a i OHR-a u službi Zagreba - naveo je, pored ostalog, Pećanin.
Ističu da obje države predstavljaju djelove “srpskog sveta”, kojima Beograd pokušava kompenzovati nezavisnost Kosova“. Kao treću stavku ističe kako su većinski narodi – Crnogorci i Bošnjaci – diskriminisani.
- Četvrto, lokalni akteri regenerisane velikosrpske politike neočekivane partnere u svom projektu pronašli u nacionalnim političkim predstavnicima Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori, te Hrvata u BiH - naveo je Pećanin.
On je stava i da su građanske političke stranke, DPS u Crnoj Gori i SDP u BiH, u potpunosti nedorasle prijetnji rastakanja države za koju se bore.
- Šesto, nacionalne stranke većinskog crnogorskog naroda ne postoje, SDA limitiran skromnim kapacitetom svog vođstva. Sedmo, obje države pod medijskom okupacijom velikodržavnih politika iz susjedstva - dodao je Pećanin.
Kako konstatuje, ni u Crnoj Gori, ni u BiH ne postoji savez, partnerstvo ili koordinacija političkih stranaka kojima je interes očuvanje države.
- Deveto, patriotski politički akteri u obje države naivno vjeruju da još postoji koherentna “međunarodna zajednica” koja će im pomoći u očuvanju domovine. Deseto, politički predstavnici Srba i Albanaca u Crnoj Gori, te Srba i Hrvata u BiH računaju na koristi iz podrške koju Srbija, Albanija, Kosovo i Hrvatska pružaju genocidu nad Palestincima - zaključio je Pećanin.

Pećanin: Crna Gora i BiH izgubile državni suverenitet, Crnogorci i Bošnjaci diskriminisani

Sudeći po prvim reakcijama iz Banja Luke, nakon izricanja prvostepene presude predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, očigledno je da BiH ulazi u ozbiljnu krizu. Svaki incident u situaciji u kojoj Dodik uživa punu podršku Aleksandra Vučića, Viktora Orbana i Moskve, čije ministarstvo vanjskih poslova otvoreno podržava negiranje institucija BiH, bio bi uvod u veliki incident - kazao je za 24 sata Televizije E sarajevski advokat i novinar, Senad Pećanin.
Narodna Skupština bosnakohercegovačkog entiteta RS-a je nakon izricanja prvostepene presude Dodiku donijela više odluka koje se odnose na zabranu rada Tužilaštva i Suda BiH, zabranu djelovanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, djelovanja SIPE, odnosno, Državne agencija za zaštitu i istragu - glavnog koordinacionog policijskog tijela u BiH koje postupa u predmetima visokog kriminala. Pećanin podsjeća da su iz Dodikovih redova stizale i poruke o formiranju vojnih snaga RS-a, kao i o konfederaciji, odnosno, federaciji sa Srbijom.
- Ukoliko se zaista donesu ovakve odluke to će Bosnu i Hercegovinu uvesti ne samo u ustavnu, već i u bezbjednosnu krizu. Sve su te odluke na korak od one koja bi, bojim se, predstavljala prelazak rubikona. Riječ je o mogućnosti o kojoj se duže vremena govori, po kojoj bi Dodik mogao narediti policiji Republike Srpske da izađe na međuentitetsku liniju razgraničenja, inače, nevidljivu liniju razgraničenja od Dejtona do danas. Ta međuentitetska linija postala bi neka stvarna granica izmeđa dva bosanskohercegovačka entiteta - rekao je Pećanin.
Na osnovu obrazloženja sudske presude Dodiku može se, kaže advokat, utvrditi da ona počiva kako na praksi Suda BiH, tako i Ustavnog suda BiH, kao i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
- Suština je u činjenici da Republika Srpska, posebno Milorad Dodik, ne priznaje autoritet i legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita, uz obrazloženje da njega nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Generalni sekretar UN-a oficijelno je, na zahtjev RS-a, odgovorio da UN nemaju nadležnost za izbor i potvrdu visokog predstavnika, već da je to posao PIK-a (Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH), koje donosi sve odluke u vezi sa primjenom Dejtonskog mirovnog sporazuma - objašnjava Pećanin.
Kaže da je teško predvidjeti kakve će prvostepena presuda Dodiku imati posljedice, ali da neke, one praktične, građani Sarajeva već osjećaju.
- Sarajevo se snabdijeva plinom kroz naftovod koji vodi kroz teritoriju bosanskohercegovačkog enetiteta Republika Srpska. Nadležna entitetska kompanija iz RS-a je prekinula dotok plina u Sarajevo. To je izazvalo veliku zabrinutost, kako iz praktičnih razloga, jer su temperature ovih dana u Sarajevu prilično niske, tako i zbog podsjećanja da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i tragičnog rata bilo ukidanja snabdijevanja ne samo gasom, već i strujom, vodom, hranom i tako dalje - podsjeća Pećanin.
Brinu, dodaje sarajevski advokat i novinar, i informacije da su u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku stigle mađarske specijalne jedinice (za antiterorističku borbu), čiji se tačan broj pripadnika sa sigurnošću ne zna. Prema nekim izvorima riječ je o 300, a drugim o 73 priadnika mađarske jedinice.
- Taj nenajavljeni dolazak mađarske jedinice je očito plod sastanka Dodika i Orbana u Budimpešti. Dodik je obavijestio javnost da je 17. februara bio u posjeti mađarskom premijeru. Očito je dolazak mađarskih trupa ugovoren na tom sastanku, mimo mandata EUFOR-a i bilo kakvih međudržavnih sporazuma. Milorad Dodik je nakon izricanja presude rekao da su ga zvali predsjednik Srbije Aleksandar Vučići i mađarski premijer Viktor Orban. S druge strane, na sarajevskim ulicama znatno je više policijskih snaga MUP-a federacije BiH. Sve zajedno stvara jednu nimalo ugodnu atmosferu i nosi veliku zabrinutost građana u BiH. Ovo izazov ne samo za ustavni poredak, već i za održavanje mira u BiH - poručio je Pećanin.
Dugogodišnji advokat ukazuje i na činjenicu da Dodik javno saopštava da ne poštuje odluku Suda BiH, ali da njegovi pravni zastupnici najavljuju žalbe na odluke istih tih sudova.
Smatra da bi bio veliki da policija bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska izađe na međuentitetsku liniju razgraničenja. To bi, upozorava Pećanin, bio izvjestan uvod u incidente na liniji razgraničenja.
- Svaki incident u ovakvoj situaciji, uz punu podršku koju Dodik uživa od Aleksandra Vučića iz Srbije, zatim od Viktora Orbana iz Mađarske, kao i Moskve, odakle se oglasilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova koje otvoreno podržava Dodikovo negiranje institucija BiH, uključuju i Sud, bio bi uvod u velike incidente - zaključio je Pećanin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNeyW-OuUhHw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pećanin o podršci Vučića i Orbana Dodiku: Izazov ne samo za ustavni poredak, već i za održavanje mira u BiH

U Opštinskom sudu u Sarajevu danas je održana glavna rasprava po tužbi crnogorske novinarke Kaćuše Krsmanović protiv Balkanske informativne mreže (BIRN) i njenog direkora Denisa Džidića zbog klevete koju su počinili objavljivanje navodne mape desničarskih i ektremističkih organizacija i pojedinac na Zapadnom Balkanu, među kojima su u crnogorskom odjelu svrstali devet uglednih aktivistkinja i aktivista građanskog pokreta u Crnoj Gori. &nbsp; -Na današnjem ročištu po tužbi ugledne crnogorske novinarke Kaćuše Krsmanović, kao i na ročištu prije sedam dana po tužbi građanskog aktiviste Nebojše Mrvaljevića održana je glavna rasprava. Nastavak je zakazan za nekih četrdeset dana, a u dosadašnjem toku postupka, tuženi, BIRN mreža i njen direktor Denis Džidić, nijesu predložili niti jedan materijalni dokaz niti jednog svjedoka za dokaze u psotupku za iznošenje klevete, kazao je za Portal ETV Senad Pećanin, pravni zastupnik novinarke Krsmanović.&nbsp; U uratku novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović, objavljenom u novembru 2023. godine, u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“, kao krajnji desničari i vjerski fanatici su označene dvije novinarke Pobjede, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, i građanski aktivisti i borci za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, Tanja Knežević-Perišić, Maja Miličković i Tijana Lopičić. Protiv BIRN-a je, prema informacijama Portala ETV, do sada predato osam tužbi za klevetu zbog skandoloznog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista i boraca za ljudska prava koje je ova mreža u novembru prošle godine označila kao ekstremne desničare i vjerske fanatike. U Osnovnom sudu u Podgorici predata je i prva tužba za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva protiv autorke spornog izvještaja za Crnu Goru, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i urednice BIRN-ovog sajta Balkaninsight Dušice Tomović, kao direktno odgovornih za sačinjavanje i objavljivanje neistinitog i zlonamjernog izvještaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori "> <figcaption>BIJEDAN POKUŠAJ KOMPROMITACIJE: BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori(Photo: Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori)</figcaption> </figure>  Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje traje do danas, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, ali i namjere, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta. Ćutanje BIRN-a na brojne reakcije iz Crne Gore i sa Zapadnog Balkana navode na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bio plod slučajnosti.

Draško Đuranović

PEĆANIN: BIRN nije predložio ni jedan dokaz ni svjedoka da bi negirao klevetu prema crnogorskim aktivistina

Veliki morski pas snimljen je kod ostrva Cres u Hrvatskoj. Riječ je o vrsti koja se povremeno pojavljuje u Jadranu, uglavnom krajem zime i u proljeće.
Kako navodi Blue World Institute, većina snimaka životinje dolazi sa sjevernog Jadrana, uključujući Kvarnerski zaliv, koji je dobro poznat kao područje Jadrana s najvećom biomasom zooplanktona. Snimljena vrsta druga je najveća vrsta morskog psa na svijetu, odmah nakon kitopsine, koja može doseći dužinu preko 10 metara, prenosi Klix.ba.
Riječ je o migratornoj vrsti koja se hrani planktonom filtrirajući more širom otvorenih usta. Važno je naglasiti da nije opasna za čovjeka.
Kako je za Dnevnik.hr rekao Neven Iveša s Fakulteta prirodnih nauka u Puli, pojavljivanje ove vrste morskog psa u ovo doba godine nije nikakvo iznenađenje jer je ona vjesnik proljeća.
- Jedna potpuno bezopasna vrsta morskog psa i prema hrvatskim zakonima strogo zaštićena tako da bilo kakvo približavanje, uznemiravanje nije dozvoljeno- napomenuo je.

Morski pas kod Cresa u Hrvatskoj: Viđena druga najveća vrsta na svijetu

Norma koja se odnosi na roditeljsko odsustvo biće dodatno razmatrana kroz pregovore sa Evropskom komisijom (EK) i socijalnim partnerima, kazali su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i poručili da ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja.
&nbsp;Predloženim izmjenama Zakona o radu predviđeno je roditeljsko odsustvo u trajanju od 365 dana, uz obavezu da po 60 dana bude neprenosivo za oba roditelja.
&nbsp;Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga su kazali da je resorna ministarka Naida Nišić, gostujući jutros na Televiziji Vijesti, najavila da će se norma koja se odnosi na zadržavanje roditeljskog odsustva od 365 dana, uključijući 60 dana neprenosivog dijela, dodatno razmatrati kroz pregovore sa EK i socijalnim partnerima.
&nbsp;- Komunikacija sa EK ide u smjeru da se 60 dana neprenosivog odsustva, koje proizilazi iz obaveze usklađivanja sa EU Direktivom, ne oduzima od postojećih 365 dana, već da se tom trajanju doda kao obavezni dio- pojasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su naglasili da nema razloga za paniku.
&nbsp;- Ne postoji namjera da se ugroze prava bilo kog roditelja u Crnoj Gori, bilo da su u pitanju majke ili očevi- poručili su iz resora kojim rukovodi Nišić.

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

Klimatske promjene jedan su od najznačajnijih izazova savremenog društva, a uloga parlamenata od presudnog je značaja u kreiranju odgovornog i dugoročno održivog odgovora na te izazove, poručeno je na Regionalnom seminaru koji je danas održan u Skupštini Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je otvarajući seminar, koji je organizovan u saradnji sa Interparlamentarnom unijom i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), poručio da klimatske promjene danas više nijesu pitanje budućnosti, već izazov sadašnjosti koji zahtijeva odgovornost, saradnju i zajedničko djelovanje svih aktera društva.
&nbsp;On je istakao da upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i održivih politika, u izgradnji povjerenja građana/ki, kao i u obezbjeđivanju demokratskog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine.
&nbsp;Mandić je, kako je saopšteno iz parlamenta, naglasio da je uvjeren da će građani/ke Crne Gore, u susret skorom članstvu u Evropskoj uniji (EU), usvajati pozitivne prakse, vrijednosti i odgovoran odnos prema prirodi, čime će dodatno potvrditi opredijeljenost države ka evropskim standardima i njen identitet ekološke države.
&nbsp;Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Dejan Đurović, istakao je da klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov i zajedničku odgovornost parlamenata regiona, naglašavajući značaj međunarodnog partnerstva i solidarnog djelovanja zasnovanog na znanju i razmjeni iskustava.
&nbsp;Ukazujući na činjenicu da se Zapadni Balkan već suočava sa ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući suše, poplave, pritiske na poljoprivredu, vodne resurse, infrastrukturu i javno zdravlja, Đurović je poručio da klimatske promjene više nijesu pitanje budućnosti, već realnost sadašnjosti.
&nbsp;On je naglasio da su parlamenti, kao nosioci zakonodavne funkcije i demokratskog nadzora, ključni akteri u kreiranju ambicioznih i pravednih politika koje istovremeno štite životnu sredinu i jačaju otpornost društva.
&nbsp;Đurović je ocijenio da seminar predstavlja važnu priliku za unapređenje parlamentarne akcije i komunikacije sa građanima/kama, ističući da bez njihove podrške nema uspješne klimatske politike.
&nbsp;Govoreći o zelenoj tranziciji, Đurović je naglasio da ona, pored izazova, predstavlja i značajnu razvojnu šansu za region, kroz usklađivanje sa evropskim i globalnim klimatskim okvirima, podsticanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje regionalne saradnje.
&nbsp;Generalni sekretar Interparlamentarne unije, Martin Čungong je, obraćajući se učesnicima putem online platforme, ukazao na značaj pravovremene i odlučne klimatske akcije za održivi razvoj i dugoročnu stabilnost regiona.
&nbsp;Prema njegovim riječima, kretanje ka niskokarbonskim, klimatski otpornim ekonomijama može podstaći inovacije, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i unaprijediti energetsku bezbjednost, uz istovremeno poboljšanje stanja životne sredine.
&nbsp;- Za Zapadni Balkan, ova tranzicija može podstaći ekonomske prilike i ojačati regionalnu konkurentnost- poručio je Čungong.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru složenih zahtjeva Poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13.
&nbsp;Ona je naglasila da je u ovom trenutku prioritet dosljedno i efikasno sprovođenje tih ciljeva.
&nbsp;- Parlament ima ključnu ulogu u pretvaranju preuzetih obaveza u zakone, budžete i mehanizme nadzora koji podstiču upotrebu čiste energije, dostojanstven rad i smanjenje nejednakosti- rekla je Paniklova.
&nbsp;Ona je poručila da UNDP podržava te napore jačanjem transparentnosti i mobilizacijom finansija za klimatski i održivi razvoj, kako bi se obezbijedila inkluzivna i otporna zelena tranzicija koja donosi opipljive koristi i dugoročan prosperitet građanima i građankama Crne Gore.
&nbsp;Regionalni seminar okupio je delegacije parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike/ce UNDP-a, Interparlamentarne unije, Evropskog parlamenta i akademske zajednice.

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

Tag: senad-pecanin

Pećanin: Tvrdnja Strujić Harbić istorijski neutemeljena i nacionalno šizofrena

Pećanin: Crna Gora i BiH izgubile državni suverenitet, Crnogorci i Bošnjaci diskriminisani

Pećanin o podršci Vučića i Orbana Dodiku: Izazov ne samo za ustavni poredak, već i za održavanje mira u BiH

PEĆANIN: BIRN nije predložio ni jedan dokaz ni svjedoka da bi negirao klevetu prema crnogorskim aktivistina

Pećanin: Tvrdnja Strujić Harbić istorijski neutemeljena i nacionalno šizofrena

Morski pas kod Cresa u Hrvatskoj: Viđena druga najveća vrsta na svijetu

Ministarstvo rada: Norma o roditeljskom odsustvu biće dodatno razmatrana sa EK

Paniklova: Crna Gora postavila ambiciozne klimatske ciljeve usklađene sa putem ka EU, naročito u okviru poglavlja 27, kao i sa Ciljem održivog razvoja 13

PRATITE TVe UŽIVO