Situacija u Komarnici je naizgled mirnija, ali u suštini je duboko zabrinjavajuća i daleko od stabilne. Voda se povukla, ali su ostale posljedice koje se ne mogu ignorisati – oštećena putna infrastruktura, narušena sigurnost terena uz rijeku i možda najvažnije, osjećaj neizvjesnosti kod ljudi koji ovdje žive. Mještani Komarnice danas ne strahuju samo od posljedica nedavnih poplava, već i od spoznaje da ne postoji trajno, sistemsko rješenje koje bi ih zaštitilo.
Najveći problem u ovom dijelu opštine nije sama priroda, već odsustvo dugoročnog odgovora države na ponavljajuće rizike – poručio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
<h2>PREPUŠTENI SEBI</h2>
Komarnica se, kako je objasnio Jakić, godinama suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, a lokalna samouprava, sa ograničenim resursima, primorana je da iznova sanira štetu umjesto da se problem riješi u korijenu. Jakić smatra da takav pristup iscrpljuje zajednicu i šalje poruku da ljudi u ovom kraju treba da se naviknu na vanredno stanje kao na normalnost.
On ukazuje da je problem Komarnice i poplava samo simptom dubljeg problema - dugogodišnje zapostavljenosti sjevera i ruralnih područja. Osim zaštite od nepogoda, Šavniku je, ističe Jakić, &nbsp;neophodna ozbiljna podrška u razvoju putne infrastrukture, komunalnih sistema i osnovnih uslova za život. Bez toga, smatra, nema ni ekonomskog razvoja, ni ostanka stanovništva, niti održivog korišćenja prirodnih resursa koje ova opština ima.&nbsp;
- Ovdje se ne traže privilegije, već osnovni uslovi za normalan život. Ako država želi ravnomjeran regionalni razvoj, onda mora biti prisutna i tamo gdje su izazovi najveći, a kapaciteti najmanji. U suprotnom, rizikujemo da čitavi prostori ostanu prazni, a da se o njima govori tek kada se dogodi neka elementarna nepogoda. U konačnom, bez državne pomoći u ovim oblastima, lokalne zajednice ostaju prepuštene same sebi. A kada selo nestaje, nestaje i država u tim krajevima – kazao je prvi čovjek Opštine Šavnik.
On ponavlja da Komarnica nije samo lokalno pitanje Opštine Šavnik, kako se to ponekad pokušava predstaviti, već državno pitanje par excellence. I zato, prema riječima našeg sagovornika, izostanak interesovanja sa državnog nivoa dodatno zabrinjavajući. On podsjeća da se nakon posljednjih poplava niko nije interesovao za stanje u Komarnici, niko iz Vlade nije došao da obiđe teren, niti je pokušao da sagleda razmjere problema i potrebe ljudi koji žive u Šavniku.
<h2>TERET PROBLEMA NA LOKANOJ SAMOUPRAVI</h2>
To je, kako kaže, posebno neshvatljivo ako se zna da je Komarnica zakonski i institucionalno pod višestrukom zaštitom države.
- Ovo područje je proglašeno Parkom prirode „Dragišnica i Komarnica“, 2018. godine, radi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Istovremeno, Komarnica je dio „Emerald mreže“, &nbsp;što znači da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu zaštite ovog prostora kroz Bernsku konvenciju, a prepoznata je i kao potencijalno „Natura 2000“ područje, koje će imati poseban značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uz sve to, važe i jasna zakonska ograničenja po Zakonu o zaštiti prirode, koja podrazumijevaju odgovornost države za upravljanje i zaštitu ovog prostora – decidan je Jakić.
U takvim okolnostima, potpuno je nelogično, kako naglašava, da se teret problema prebacuje na lokalnu samoupravu. Jakić kaže da Šavnik ne bježi od odgovornosti - &nbsp;naprotiv. Lokalna samouprava je, kako je objasnio naš sagovornik, uradila ono što je u njenoj moći - pripremila je projektnu dokumentaciju &nbsp;za izgradnju mosta, kao jednog od ključnih infrastrukturnih rješenja, &nbsp;koje bi značajno unaprijedilo bezbjednost i funkcionalnost ovog područja. Međutim, on dodaje da realizacija takvog projekta prevazilazi finansijske i tehničke kapacitete male opštine i zahtijeva direktno uključivanje države.
- Iskustvo iz prošle godine dodatno potvrđuje ovu potrebu. I tada je pomoć sa -državnog nivoa izostala u najkritičnijem trenutku. Tek nakon nekoliko dana, kada je lokalna uprava već preduzela sve raspoložive mjere i praktično zaustavila dalju eskalaciju poplava, uslijedila je posjeta predsjednika države i angažovanje Vojske Crne Gore. Želim da naglasim da je tadašnja uloga načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, bila izuzetno važna i profesionalna, ali to ne mijenja suštinu problema – reakcija je kasnila. Zato je sasvim legitimno očekivanje da neko iz brojne vladine administracije dođe u Komarnicu, vidi stanje na terenu i preuzme dio odgovornosti. U suprotnom, stvara se utisak da se pomoć države pruža selektivno, po političkoj liniji, a ne prema zakonskim obavezama i stvarnim potrebama - kazao je Jakić.
On je ukazao i da su prošlogodišnje poplave ogolile stvarno stanje sistema. Pokazale su, prema njegovim riječima, koliko lokalna zajednica može biti brza i solidarna kada je suočena sa krizom, ali i koliko je taj sistem krhak kada izostane pravovremena i koordinisana podrška države. Takođe su pokazale da se problemi poput ovog u Komarnici ne mogu rješavati povremeno i simbolično.
- Ako iz tih iskustava nijesmo izvukli pouku, onda rizikujemo da se svake godine vraćamo istim temama, sa sve većom štetom i sve manjim povjerenjem ljudi da će se stvari promijeniti. Na kraju, želim jasno da poručim: u Šavniku žive građani Crne Gore. Njih ne treba posmatrati kroz partijsku ili političku boju, već kao ljude kojima država duguje sigurnost, zaštitu i ravnopravan tretman – naglasio je Jakić.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru su, u odnosu na isti mjesec 2024. godine, u prosjeku bile više četiri odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u decembru su u odnosu na novembar u prosjeku bile niže 0,3 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama riba i morski plodovi, meso, gorivo i mazivo za motorna vozila, voće - navodi se u saopštenju. 
Potrošačke cijene su u periodu od januara do decembra, u poređenju sa istim periodom 2024. godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u decembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama zdravlje 0,6 dsto, ostala dobra i usluge 0,5 odsto, odjeća i obuća i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva po 0,2 odsto, rekreacija i kultura i restorani i hoteli po 0,1 odsto.
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, alkoholna pića i duvan 0,7 odsto, prevoz 0,3 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,1 odsto.
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Inflacija u decembru četiri odsto

Jutros se na štajerskom autoputu u smjeru ka Ljubljani dogodila teška saobraćajna nesreća, u kojoj su prema prvim informacijama učestvovali kombi i cistijerna kompanije Petrol.
Oba vozila su se zapalila.
Štajerski autoput je između petlji Slovenske Konjice i Slovenska Bistrica jug zatvoren u oba smjera, prenosi N1 Slovenija.
Vozačima putničkih vozila se savjetuje da se na petlji Slovenske Konjice preusmjere na regionalni put ka Mariboru, a na petlji Fram na regionalni put ka Celju, saopštio je saobraćajno-informacioni centar.
Zatvoren je ulaz Slovenska Bistrica jug ka Ljubljani i Slovenske Konjice ka Mariboru.
Prema nezvaničnim informacijama koje navodi Radio Rogla, cistijerna je u saobraćajnoj nesreći navodno eksplodirala, a detonacija se, kako se navodi, čula u većem dijelu Slovenske Bistrice. Neki svjedoci su izjavili da su čuli i pucketanje benzina.
Vozila gore, a na licu mjesta je i dalje u toku intervencija vatrogasaca.
Policija za sada nema informacije o eventualno povrijeđenim osobama.

Slovenija: Sudar kombija i cistijerne Petrola izazvao veliki požar

Dugogodišnji problem sa čekanjem na pregled ili intervenciju kod ljekara specijaliste u javnom zdravstvu, aktuelan je i na početku ove godine, što potvrđuju i juče zatečeni podaci sa sajta Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, gdje samo na dvije klinike čeka više od 1.000 pacijenata.
Najduža lista je na Klinici za ortopediju i traumatologiju, gdje se u ovom trenutku nalazi 711 pacijenata.
Podaci na sajtu ne daju uvid u dužinu čekanja na preglede, snimanja ili druge procedure kod specijaliste.
U ovom trenutku na listama čekanja na tri klinike i Centru za kardiohirurgiju nalazi se 1.485 pacijenata.
Nakon ortopedije, najduža je lista na Klinici za kardiologiju, gdje se nalazi 629 pacijenata, od kojih 169 imaju zakazanu proceduru 3D ablacije. Ostali pacijenti čekaju na razlizite procedure u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca u Klinici za kardiologiju.
U Centru za kardiohirurgiju čekaju 93 pacijenta, od kojih se, kako je navedeno, na prioritetnoj listi nalazi njih 54. Klinika za neurohirurgiju ima ukupno 52 pacijenta koji čekaju na različita dijagnostička snimanja i preglede, od kojih 25 za kontrolni. Šestoro pacijenata je na listi za operacije.
Za Očnu kliniku i Institut za onkologiju i radioterapiju nema podataka, odnosno nijesu istaknute liste. Na ovom spisku se ne nalaze Interna klinika sa centrom za hematologiju i odjeljenjima za gastroenterohepatologiju, endokrinologiju, reumatologiju i pulmologiju, kao ni Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Klinika za infektivne bolesti, Klinika za urologiju, Klinika za otorinolaringologiju, Klinika za dermatovenerologiju, Klinika za nefrologiju, Klinika za psihijatriju, Centar za fizikalnu medicinu i drugi. Ovdje nema podataka ni za Kliniku za nefrologiju, iako je poznato da više od 100 pacijenata čeka na transplantacije organa. Takođe, u medijima se vrlo često pojavljuju informacije, odnosno tvrdnje pacijenata o višemjesečnim čekanjima u drugim klinikama i centrima.
Kako se navodi na sajtu KCCG, "Liste čekanja generišu klinike/ centri za koje se odnose", dok je "osnov za izradu lista čekanja datum odluke stručnog tijela".
– Sve liste su orijentacione i podložne promjenama, i zavise od stručne procjene ljekara ili stručnog tijela Klinike/Centra o potrebi za vanrednim obavljanjem hitne intervencije (zbog pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja pacijenta ili njegove životne ugroženosti), navode na sajtu KCCG.
Iz KCCG u više navrata su saopštavali da su liste čekanja znatno smanjene ili da ih na nekim klinikama uopšte nema. Takođe, liste čekanja pravdali su i informacijom da se na listi čekanja nalaze pacijenti iz čitave Crne Gore.

Na dvije klinike KCCG na listama više od 1.000 građana: Kod ortopeda čeka 711 pacijenata

Nakon sanacije odrona, saobraćaj kroz tunel prema Građanima je uspostavljen. Čitaoci portala RTV Cetinje potvrđuju da je put prohodan, dok na upit tog medija iz gradske uprave još nije stigao odgovor.
Mještanin Građana je u razgovoru za RTV Cetinje podsjetio da je prethodno došlo do obrušavanja stijene, koja je otvorila i drugi odron. 
Kako je naveo, mještani su se samostalno organizovali i angažovali minera i mehanizaciju za raščišćavanje terena, što ih je koštalo oko 400 eura. 
Očekuju da tokom dana nadležne službe postave zaštitne mreže kako bi saobraćaj bio u potpunosti bezbjedan.

Tag: selektivnost

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Inflacija u decembru četiri odsto

Slovenija: Sudar kombija i cistijerne Petrola izazvao veliki požar

Na dvije klinike KCCG na listama više od 1.000 građana: Kod ortopeda čeka 711 pacijenata

Cetinje: Očišćen odron u tunelu ka Građanima

PRATITE TVe UŽIVO