Nacrt zakona o Vladi inoviran je i usklađen sa GRECO preporukama i trenutno je u fazi usaglašavanja sa nadležnim Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti dostavljen Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje, kazali su iz Ministarstva javne uprave (MJU).
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi.
- Donošenjem tog zakona sistemski će se urediti sva pitanja značajna za sastav, mandat, način rada i odlučivanja Vlade, kao i za odnos sa drugim organima i druga pitanja od značaja za rad Vlade - kazali su iz MJU agenciji MINA.
To će, kako su dodali, biti osnov i svakoj budućoj izvršnoj vlasti da, u skladu sa najboljim praksama i principima dobrog upravljanja, vrši svoju funkciju.
Iz Ministarstva su poručili da kontinuirano rade na pripremi Predloga zakona o Vladi.
Oni su podsjetili da je radno tijelo za pripremu Predloga zakona o Vladi, koje je formirano sredinom juna 2022. godine, pripremilo Nacrt zakona.
- MJU je krajem jula 2022. dostavilo Vladi Nacrt zakona s kojim se Vlada upoznala - naveli su iz tog Vladinog resora.
Prema njihovim riječima, Nacrt zakona u septembru 2022. godine stavljen na javnu raspravu i da je sačinjen izvještaj sa javne rasprave koji je objavljen.
- Nacrt zakona o Vladi dostavljen je i SIGMA-i na uvid i komentare, a nakon određenih usaglašavanja sa komentarima dobijenim od njihovih predstavnika, tekst ovog zakona dostavljen i EK, a zatim Venecijanskoj komisiji (VK) - rekli su iz MJU.
VK je, kako su naveli, na plenarnom zasijedanju u oktobru 2023. godine usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je taj zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje.
Iz Ministarstva su podsjetili i da su u decembru 2023. godine organizovali okrugli sto pod nazivom „Zakon o Vladi - otvorena pitanja".
- Nacrt zakona dalje je unaprijeđen nakon dobijenih komentara sa okruglog stola, kao i sa mišljenjem VK koja ukazuje na optimalan broj ministarstava - naveli su iz MJU.
Kako su kazali, imajući u vidu da tekst zakona potrebno uskladiti sa GRECO preporukama, u saradnji sa Kancelarijom Savjeta Evrope (SE) u Crnoj Gori pripremljen je dokument u okviru Horizontalnog programa Evropske unije i SE za Zapadni Balkan i Tursku, pod nazivom „Vodič za MJU za formulisanje članova Zakona o Vladi koji se tiču provjere integriteta i kodeksa ponašanja“.
„ž- Nacrt zakona je inoviran u skladu sa preporukama iz tog dokumenta, i trenutno je u fazi usaglašavanja sa nadležnim Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će se, u skladu sa procedurama, dostaviti EK na mišljenje - rekli su iz Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nacrt zakona o Vladi na usaglašavanju u Sekretarijatu za zakonodavstvo

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore održaće vanrednu sjednicu na kojoj će zauzeti stav o protestima koje organizuje neformalna grupa studenata "Kamo Śutra".
To proističe iz odgovora krovne studentske organizacije UCG-a Portalu ETV na pitanje kakav je njen stav povodom okupljanja kojima se traže ostavke nadležnih iz sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva 13 nevinih osoba na Cetinju 1. januara.
- Obavještavamo Vas da ćemo nakon održavanja vanredne sjednice Skupštine SPUCG izdati saopštenje za javnost, u okviru kojeg će biti sadržani detaljni odgovori na sva Vaša pitanja. Cijenimo priliku da se izjasnimo o ovoj temi i zahvaljujemo na strpljenju – navedeno je u odgovoru Studentskog parlamenta.
Nije precizirano kada će sjednica biti održana, ali iz Studentskog parlamenta poručuju da će saopštenje sa detaljima biti dostupno u najkraćem mogućem roku.
Prvi protest grupa „Kamo śutra“ je organizovala 5. januara, četiri dana nakon masakra na Cetinju, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Demokratska Crna Gora, koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova su Bečić i Šaranović, danima kroz saopštenja za javnost pokušavaju da kriminalizuju studente, tvrdeći da iza njihovih zahtjeva stoji lično bivši predsjednik države Milo Đukanović “zajedno sa svojim kriminalnim klanovima”.
Sa druge strane, podršku studentima i njihovim zahtjevima, osim brojnih nevladinih organizacija, dalo je i više od stotinu profesora crnogorskih univerziteta i oko 200 umjetnika i kulturnih radnika u Crnoj Gori. 
Oni su stava da je krajnji momenat da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da se na odgovornost pozovu rukovodioci državnih institucija u čijoj su nadležnosti bezbjednost i sigurnost građana. Takođe, pozvali su vladajuće partije da prestanu s neprimjerenim targetiranjem studenata čiji je cilj, kako su ukazali, njihovo zastrašivanje i sputavanje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu govora i okupljanja.
I iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je poručeno da snažno podržavaju pravo na mirno, nenasilno okupljanje i slobodu izražavanja.
Prvom protestu ispred MUP-a prisustvovalo je više hiljada ljudi. Novi je zakazan za 16. januar u 19:30 sati na istom mjestu u Podgorici, nakon ćega će okupljeni građani mirnom šetnjom doći do zgrade Vlade i ponovo pozvati na odgovornost državne funkcionere iz sektora bezbjednosti.

Studentski parlament na vanrednoj sjednici o protestima grupe "Kamo Śutra"

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je za Portal ETV da se odluke sudske instance na čijem je čelu moraju poštavati i da su obavezujuće, a ukoliko se ne ispoštuju - prelaze u nadležnosti drugih državnih organa. Pavličić je to saopštila odgovarajući na pitanje kako gleda na činjenicu da postoje četiri presude od kojih je tri potvrdio Viši sud a jednu i Vrhovni sud koje su donešene zbog nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa. -Ne ulazeći ni u jedan pojedinačan slučaj koji ste naveli u pitanjima, odluke Vrhovnog suda Crne Gore moraju se poštovati zbog poštovanja vladavine prava. Naglašavam da su odluke Vrhovnog suda obavezujuće – kazala je Pavličić. <h2>Praksa</h2> Ona je podsjetila na presudu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj se navodi da „sud ponavlja da izvršenje presude bilo kog suda mora da se posmatra kao sastavni dio „suđenja“ u smilu člana 6. Pavličić je ukazala i na presudu u slučaju Hornsby protiv Grčke. U toj presudi u stavu 40. piše da bi „pravo na sud bilo iluzorno ako bi domaći pravni sistem država ugovornica dozvolio da konačne, izvršne sudske odluke ostanu neizvršene na štetu jedne od strana“.&nbsp; Bilo bi, kako piše u paragrafu 40 te presude, neprihvatljivo da ovaj član treba detaljno da propisuje proceduralne garancije date strankama – pravičan, javan i ekspeditivan postupak – bez zaštite provođenja sudske odluke.&nbsp; -Tumačiti član 6. isključivo u smislu pristupa sudu i vođenja postupka, sigurno bi vodilo u situacije inkombatibilne principima vladavine prava koje su države ugovornice pruzele kada su ratifikovale konvenciju - piše u presudi. Nezakonitim izborom generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića bavi se Tužilaštvo i za sada je podnijet optužni prijdlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke. Kako je Portal ETV pisao, Tužilaštvo nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava. <h2>Prijave</h2> Osnovno tužilaštvo 22. novembra podnijelo je optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom nezakonitog reizbora Raonića 1. juna 2023. godine. Početak suđenja zakazan je za 27. janauar u Osnovnom sudu, a predmet je zadužila sutkinja Dragana Lubarda. Raonića je za tri godine Savjet RTCG četiri puta imenovao za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.&nbsp; U oktobru su osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući - zbog osnovane sumnje za: „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“. Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš. Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao &nbsp;i advokatice RTCG Zorice Đukanović.&nbsp; - Kako je navedeno u prethodnim prijavama i tekstovima u crnogorskim medijima generalni direktor i Savjet RTCG nijesu prezali od nezakonitih imenovanja što su potvrdili pravosudni organi. Ponovo je beskrupulozno pređena granica poštovanja prava, što predstavlja bezočno vrijeđanje javnog interesa. Ukazujemo na namještene izbore od 31. avgusta 2024, i novi dokaz kontinuiranog rada kriminalne grupe na čelu sa Borisom Raonićem – navodi se u krivičnoj prijavi.&nbsp; Nekoliko mjeseci ranije, sredinom avgusta, šestoro zapošljenih u RTCG protiv Raonića, predsjednika Savjeta Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja. Prema navodima iz te krivične prijave, ova grupa je u dugom roku od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto. Prijavu su podnijeli Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović. Takođe, Protiv Raonića, Mićovića i Đukanović još u junu 2023. godine krivičnu prijavu je podnio i Media centar, zbog podsticanja predsjednika i članova Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude, čime su omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, a čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore. Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine održanom u prostorijama RTCG učestvovali su članovi/ce Savjeta: Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović, Amina Murić, Milica Špajak, Marijana Camović-Veličković i Bojan Baća, koji je nakon toga podnio ostavku na mejsto člana Savjeta. Na tom sastanku učestvovao je i Boris Raonić koji je, prema riječima prisutne advokatice RTCG, Zorice Đukanović, već tada bio bivši generalni direktor RTCG.&nbsp; Prisustvo bivšeg generalnog direktora RTCG Raonića na pripremnom sastanku 31. maja nije imalo utemeljenje u zakonu ili bio kom, internom ili opštem, aktu RTCG, pa je opravdan zaključak, kako se navodi u prijavi, da je cilj njegovog prisustva bio pritisak na članove Savjeta RTCG i podsticanje na neizvršenje presude Višeg suda.&nbsp; Tokom pripremnog sastanka održanog 31. maja 2023. godine predstavnik pravne službe Želimir Mićović kao i advokatica Zorica Đukanović osporavali su presudu Višeg suda i sugerisali rješenje koje je išlo u korist Borisu Raoniću a koje je podrazumijevalo da se i Raonić stavi na listu kandidata. <h2>Elita</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112312118_f7cea1d3b4377b1bb623a1dfecabd7236e7f5ff29f095fbe75445798a7d2170e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112312118_f7cea1d3b4377b1bb623a1dfecabd7236e7f5ff29f095fbe75445798a7d2170e" data-rendition-name="original" width="1700" height="807" loading="lazy" alt="RTCG OKG"> <figcaption>ELITA: Drljević, Raonić, Murić, Zorić, Lazović i Miranović</figcaption> </figure>  Nakon što je ODT Podgorica podnijelo optužni prijedlog pru novembru prošle godine, dva dana kasnije, Raonić je u emisiji Akcenti televizije na čijem je čelu poručio da neće podnijeti ostavku dok ne bude pravosnažna presuda (?!), ali i iznio teške optužbe da je više tužilaca podgoričkog ODT-a imalo kontakte sa organizovanim kriminlanim grupama. Na pitanje zašto Tužilački savjet o tome nikada nije informisan – Raonić je rekao da nije imao kad - jer je vikend. No, čini se da je Raonićev produženi vikend još uvijek traje jer od tada proteklo već mjesec i po, a od najave kako će „u narednim danima dostaviti te informacije“, nije bilo apsolutno ništa.&nbsp; Takođe, on je podizanje optužnog prijedloga protiv pet članova Savjeta RTCG koji su prema pravosnažnoj presudi nezakonito reizabrali Raonića 1. juna 2023. godine nazvao pokušajem Tužilaštva „da na stub srama stavi najbolje što Crna Gora ima, crnogorsku elitu“. Narednog dana Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici demantovalo je &nbsp;i negiralo „neutemeljene navode generalnog direktora RTCG“.&nbsp; U Tužilaštvu tvrde da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem. Rukovodilac ODT-a u Podgorici Duško Milanović je tada istakao da insinuacije i neutemeljene optužbe dolaze od čelnika najveće nacionalne medijske kuće, od kojeg se „očekuje povećan stepen odgovornosti za izgovorene konstatacije“. - Što se tiče tvrdnji o navodnim vezama i kontaktima državnih tužilaca s kriminalnim strukturama i pritisku prilikom podnošenja optužnog predloga ohrabrujemo direktora RTCG-a da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv bilo kog državnog tužioca za kog smatra i ima dokaze da je pod bilo čijim uticajem postupao u ovoj krivično pravnoj stvari - poručio je tada Milanović.

Odluke Vrhovnog suda obavezujuće

Belgijski premijer Aleksander De Kro pozvao je danas na "smirenost" pred sve većim brojem spornih izjava Donalda Trampa koji 20. januara zvanično stupa na dužnost predsjednika SAD.
- Jedna od lekcija iz prvog Trampovog mandata je da ne treba reagovati na sve, mnoge stvari se pokreću sa jedinim ciljem da se pokrene diskusija koja na kraju ne vodi mnogo čemu - rekao je De Kro poslanicima belgijskog parlamenta. 
 
On cijeni da bi trebalo sačuvati hladnokrvnost. 
 
Tramp je izazvao nezadovoljstvo, posebno Pariza i Berlina, pominjući nedavno mogućnost pripajanja Grenlanda, autonomne teritorije Danske. 
 
Novoizabrani američki predsjednik je rekao da bi to isto učinio i za Panamski kanal, vitalnu arteriju globalnog pomorskog saobraćaja, ne isključujući mogućnost upotrebe sile. 
 
Belgijski premijer je ocijenio da ne treba da se reaguje na svaku Trampovu provokaciju jer bi to onda "trebalo da se reaguje svaki dan". 
 
De Kro je dodao da ne treba da se toleriše miješanje vlasnika platforme X Ilona Maska, bliskog Trampu, u politički život nekoliko evropskih zemalja. 
 
Belgijski premijer je pozvao Evropsku komisiju da sprovede propise o nelegalnom sadržaju i dezinformacijama na internetu. 
 
On je dodao da istovremeno treba da postoji povjerenje u stanovništvo jer većina stanovništva u evropskim zemljama veoma dobro vidi razliku između onoga što je informacija i šta je dezinformacija.&nbsp;

Belgijski premijer pozvao na smirenost zbog Trampovih spornih izjava: Ne treba reagovati na sve

Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.
Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.
Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.
- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.
Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.
- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.
<h3>Obrazloženje</h3>
Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.
U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.
- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.
Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.
- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.
Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sekretarijat-za-zakonodavstvo

Nacrt zakona o Vladi na usaglašavanju u Sekretarijatu za zakonodavstvo

Studentski parlament na vanrednoj sjednici o protestima grupe "Kamo Śutra"

Odluke Vrhovnog suda obavezujuće

Belgijski premijer pozvao na smirenost zbog Trampovih spornih izjava: Ne treba reagovati na sve

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

PRATITE TVe UŽIVO