Botun je danas, prema ocjeni šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, više od ekološkog pitanja - postao je simptom nefunkcionalne, međusobno sukobljene većine, koja ne uspijeva da upravlja ni ključnim državnim projektima ni evropskim obavezama. U intervjuu za Portal ETV, Nikolić upozorava da aktuelna kriza ima potencijal da direktno ugrozi poglavlja u procesu pristupanja EU, te da politički otpor koji pojedini lideri vlasti pružaju projektu kolektora „djeluje toliko neuobičajeno da nameće sumnju u spoljne pritiske“. Istovremeno, Nikolić analizira rezultate DPS-a, stanje u institucijama nakon tragedija na Cetinju i predstojeći politički kurs za 2026. godinu. Portal ETV: Kada se podvuče crta ispod 2025. godine, što vidite kao najveće političke domete i rezultate DPS-a iz opozicionih klupa, a što kao najopasnije poteze aktuelne parlamentarne većine ( koje konkretne odluke, promašaje ili propuste vlasti smatrate najštetnijim po stabilnost sistema, vladavinu prava i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija)? Nikolić: Što se tiče Demokratske partije socijalista, u najkraćem, rekao bih da smo nastavili sa kontinuiranim unutarpartijskim reformama i jačanjem političkog rejtinga. Podsjetiću vas da smo početkom 2025. godine imali Kongres na kojem smo izabrali nove stranačke organe, te da smo se nedugo nakon toga vratili na vlast u Budvi, a na izborima u Nikšiću, drugom gradu po broju stanovnika u Crnoj Gori, ostvarili rezultat od 36 odsto podrške.&nbsp; Takođe, podsjećam vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u širokoj koaliciji ostvarili rezultat od 23 odsto, a da je DPS trenutno po svim istraživanjima javnog mnjenja, sa samostalnim rejtingom oko 27 odsto, što nas čini ubjedljivo najjačom političkom strankom u Crnoj Gori. Sa legatom koji imamo kao državotvorna stranka, kad podvučemo crtu, nijesmo se ponašali antisistemski, niti smo pristajali na dogovore na štetu države koju smo stvarali, zarad kratkoročne političke koristi. Isto tako, ne zaboravite da smo onda kada smo procijenili da djelovanje vlasti ugrožava ustavni poredak - poput situacije sa neustavnom smjenom sutkinje Ustavnog suda, odgovorili blokadom Skupštine Crne Gore.&nbsp; Na drugoj strani, parlamentarna većina je nastavila sa svojom difuznom, neusaglašenom politikom, koja u praksi dovodi do inflacije problema. Najnoviji takav primjer predstavljaju posljednji dogadjaji u Botunu. Pa ipak, bez obzira što Vučićeva politička postava u Crnoj Gori nije ispunila ništa od onoga što je obećavala prije dolaska na vlast (napuštanje NATO-a, ukidanje sankcija Rusiji, otpriznavanje Kosova, promjena državnih simbola, dvojno državljanstvo, itd) kao najopasnije vidim učestale pokušaje istorijskog revizionizma i zatiranja antifašističkog nasljeđa.&nbsp; Vjerujem da je to tema koja zaslužuje angažman svih odgovornih društvenih subjekata, ne samo opozicionih političkih partija i malobrojnih nezavisnih medija i intelektualaca.&nbsp; Portal ETV: Na protestima, ali i u odbrani državnih interesa, najglasniji su dugogodišnji članovi DPS-a. Među njima nema, ili uglavnom nema, onih koji su godinama bili privilegovani dok je DPS bio na vlasti, a mnogi su već 2020. prešli na drugu stranu političkog spektra. Takođe, sadašnje rukovodstvo bez ijedne mrlje u političkoj karijeri, sa snažnim patriotskim ośećajem uživa veliko poštovanje. Što to govori &nbsp;o vrijednosnoj strukturi, reformama u partiji, ali i dubini autentične podrške biračkog jezgra DPS-a? Nikolić: Danas Demokratsku partiju socijalista podržavaju oni koji to rade iz čistog uvjerenja i bez klijentelističkih interesa. I kao što vidite - nije ih malo. Nijesu se ostvarile prognoze da će gubitkom vlasti Demokratska partija socijalista doći na jednocifren procenat podrške.&nbsp; Uprkos svim napadima koje smo bili izloženi tokom prethodnih pola decenije opozicionog staža, pokazali smo snagu ideje i žilavost naše politike. Logično, neki ljudi koji su ranije bili uz DPS da bi koristili benefite vlasti, više nijesu DPS. Ne znam šta ti ljudi danas vide kad se pogledaju u ogledalo, ali znam šta u njima vide građani i njihovi novi poslodavci – tipične preletače.&nbsp; I dobro je da takvih više nema među nama. Takvi su morali da odu, da bi došli neki novi. Vraćam se direktnom odgovoru na vaše pitanje. Demokratska partija socijalista je nakon gubitka vlasti 2020. godine, dakle, onda kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru i dostojanstvu svojih birača, dominantno onih koji su sa nama od 1997. godine.&nbsp; To je temelj na kojeg se danas naslanja i nova politička generacija naših glasača. Znamo dobro da je među onima koji su ostali uz Demokratsku partiju socijalista, mnogo vrijednih i poštenih ljudi koji od prvog do prvog sastavljaju kraj s krajem, ali koji drže do porodične tradicije i obraza, jer dobro znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Njima i njihovim porodicama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i prema njima osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja.&nbsp; Portal ETV: Može li Crna Gora realno završiti pregovore sa EU u očekivanom roku i još važnije: može li to uraditi sa postojećom vlašću? Da li u Vladi i parlamentu vidite dovoljno institucionalne zrelosti, političkog jedinstva i iskrene otpornosti na spoljne uticaje koji dolaze i sa istoka i iz regiona?&nbsp; Nikolić: Brzinu kretanja Crne Gore ka EU u ovom trenutku diktiraju geopolitički interesi koji su sračunati sa pravilno postavljenom tezom - da Evropa može biti snažna i rezistentna u odnosu na maligne uticaje samo ukoliko je ujedinjena.&nbsp; U tom kontekstu postoji jasna namjera naših partnera da Crna Gora što prije postane prva naredna članica Evropske Unije. I kao što ste vidjeli, Demokratska partija socijalista, i iz opozicije, daje svoj puni doprinos da se to dogodi. Upravo zbog toga smo i našli put do dogovora sa vladom o popisu i izbornom zakonodavstvu, te glasali za IBAR i zakone sa plavom zastavicom. Dakle, da se razumijemo, naši napori jesu usmjereni na promjenu, kako mi vjerujemo, loše vlasti, ali su još više usmjereni na ostvarivanje državnih interesa Crne Gore. Ključni državni interes danas je ubrzati učlanjenje Crne Gore u Evropsku Uniju. Taj strateški cilj postavila je Demokratska partija socijalista kada je usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. otvorila put ka evropskim i evratlanskim integracijama. Zato Demokratska partija socijalista i kad je u opoziciji, ima veću obavezu prema nacionalnim interesima Crne Gore od postojeće vlasti, i nastavićemo da dajemo maksimalan doprinos da se članstvo Crne Gore u EU što prije dogodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Portal ETV: Slučaj kolektora u Botunu prerastao je u ozbiljan institucionalni problem, sa političkim tenzijama, blokadama i neslaganjima u samoj vlasti. Kako očekujete da će se ova situacija razvijati, &nbsp;može li dalja opstrukcija projekta, koji se direktno tiče ekologije, javnog zdravlja i evropskih standarda, usporiti ili čak blokirati zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU? Nikolić: Crna Gora ima vladu koja u kontinuitetu ima više međusobno suprostavljenih politika koje stalno atakuju jedna na drugu. Posljedično, problemi se javljaju non stop i svaki put do sada prevazilazili su se otvaranjem novih ministarstava i novim rasprčavanjem državne uprave po partijskom ključu. Da li će tako biti i nakon krize koja je eskalirala u Botunu, vidjećemo.&nbsp; Upadljivo je da je situacija u Botunu umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog skandala u kojem se stiče utisak da Milan Knežević i Andrija Mandić imaju pojačani politički interes u odnosu na taj projekat, više nego što to sagledavaju kao ugrožavanje zdravlja ljudi u Botunu.&nbsp; Nesporno je da je izostala angažovanija komunikacija vlade sa ljudima iz Botuna, jednako kao što je nesporno da je započeti projekat za prečišćavanje otpadnih voda, važan i za životnu sredinu, i za zaštitu zdravlja ljudi, ali i za proces evropskih integracija Crne Gore.&nbsp; Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, djeluje neobično njihov agresivan otpor tom projektu. Toliko neobično, da navodi na sumnju da su izloženi političkim pritiscima sa strane, ne bi li podstičući komplikacije u Botunu, iskomplikovali EU put Crne Gore.&nbsp; Ono što je činjenica, je da je riječ o nefunkcionalnoj parlamentarnoj većini i da je Crnoj Goroj što hitnije potrebna snažna, proevropska Vlada. A takve vlade, jasno je, ne može biti bez Demokratske partije socijalista.&nbsp; Portal ETV: Dvije tragedije na Cetinju duboko su uzdrmale povjerenje građana u institucije. Očekujete li da će ti slučajevi dobiti jasan, potpun i pravno valjan epilog? Ima li sistem kapaciteta i volje da utvrdi odgovornost čak i ako vodi ka politički osjetljivim mjestima i što biste Vi smatrali minimumom pravde za žrtve i njihove porodice? Nikolić: Nažalost, nijesam optimista po tom pitanju, jer nijesam uočio da je protok vremena doveo do bilo kakvog suočavanja sa odgovornošću. Čini mi se da, posebno kod stranaka koje rukovode sektorom bezbjednosti, nema dovoljno ni lične ni političke zrelosti da pravilno razumiju odgovornost koja ih je zapala.&nbsp; Svejedno, da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Umjesto toga, svjedočimo tome da se bezbjednosni sektor često doživljava kao instrument za sijanje dnevno-političkih intriga. U takvoj atmosferi, razgovor o minimumu pravde za žrtve i njihove porodice, nemoguće je voditi, jer na drugoj strani nema adekvatnih sagovornika.&nbsp; Portal ETV: Što će biti ključni politički kurs DPS-a u 2026. godini? Da li slijedi jačanje opozicionog savezništva, novo programsko pozicioniranje ili širi politički front? Koja će biti glavna poruka DPS-a biračima u godini koja bi mogla biti presudna za dalji razvoj političke scene u Crnoj Gori? Nikolić: Demokratska partija socijalista nastaviće da radi na obnovi povjerenja kod gradjana i u tokom 2026. godine. Cilj nam je da što spremniji uđemo u predizbornu trku za naredne parlamentarne izbore, bilo da nas čekaju u vanrednom ili u redovnom terminu.&nbsp; Kako god, vjerujemo da će to biti sudbonosni izbori za Crnu Goru. Prelomna tačka. Jer, iako Crnoj Gori trenutno ide solidno na EU putu, opšti je utisak da ova vlast nije zadovoljila. Ni one koji su je u početku podržali, kao ni nas koji smo je kritikovali.&nbsp; Prema tome, ako ne uspijemo na narednim izborima, do nas je. Crnoj Gori moramo vratiti normalnost, a uslov za to je da se svi dobronamjerni ljudi zapitaju, da li smo dovoljno odgovorni pred sobom i šta ostavljamo našoj djeci?! Država ne može preživjeti još četiri godine zadovoljavanja dječačkih ambicija, tolerisanja neznanja i vrijednosnog propadanja. Odgovorni i savjesni pojedinci imaju moralnu dužnost da na tim izborima glasaju za one stranke koje baštine građansku, proevropsku i antifašističku Crnu Goru. Puno je takvih.&nbsp; Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, kakav će konkretno biti modalitet nastupa Demokratske partije socijalista, ostaje da se vidi. Procjenjivaćemo u skladu sa najpragmatičnijim interesima, koji garantuju najbolji izborni rezultat, promjenu vlasti i kraj političke agonije koju živimo u Crnoj Gori od 2020.godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a" data-rendition-name="original" width="896" height="528" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Kineski nacionalni avio-prevoznik Air China i jedna od njegovih podružnica potpisali su sa evropskim proizvođačem aviona Airbusom dogovor o kupovini 60 aviona iz linije A320neo, čija je vrijednost, prema kataloškim cijenama, oko 9,5 milijardi dolara.
Time se Air China pridružila nizu kineskih avio-prevoznika, kao što su Spring Airlines i Juneyao Airlines, koji su ove sedmice najavili kupovinu Airbusovih aviona, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Kinesko tržište avio prevoza drugo je po veličini u svijetu.
Avione će Airbus isporučiti u serijama u periodu od 2028. do 2032, navodi Air China u podnesku šangajskoj berzi.
- Iznimno nam je drago što je Air China odlučila da naruči još aviona iz linije Airbus A320 - objavio je evropski proizvođač.
Kupovina je dio okvirnog dogovora koji je 2022. godine s Airbusom postigao kineski državni holding za snabdijevanje avio sektora CASC, kazao je nezavisni analitičar Li Hanming.
Taj dogovor obuhvata kupovinu 132 uskotrupna aviona iz linije A320, te osam širokotrupnih aviona A350, uz ukupnu vrijednost od oko 17 milijardi dolara.

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

Nagrada me dodatno motiviše da nastavim da radim još jače i da se svakog dana trudim da budem bolja - poručila je kapitenka ekipe Budućnost Bemaks Zorana Radonjić koja je izabrana za najbolju košarkašicu u Crnoj Gori za 2025. godinu.
Ona je u intervjuu za Primorski.me poručila da je ova nagrada za nju ima posebnu vrijednost.
- Jer dolazi nakon godine koja je bila puna izazova, rada i velikih emocija. Doživljavam je kao krunu svega što sam prošla tokom sezone, ali i kao priznanje svima koji su bili uz mene na tom putu, trenerima, saigračicama, porodici i ljudima koji su vjerovali u mene i naš zajednički cilj - kaže Zorana.
Ona ističe da je godina bila veoma zahtjevna, ali i izuzetno bogata iskustvom.
- U reprezentaciji je svaka utakmica posebna, jer nositi dres Crne Gore znači igrati sa velikom odgovornošću i ponosom. Imale smo važne mečeve koji su tražili maksimum, i vjerujem da smo pokazale karakter, zajedništvo i napredak kao ekipa. Na klupskom nivou, sezona je bila duga i fizički zahtjevna, ali ispunjena dobrim rezultatima i velikim zalaganjem cijelog tima. Ponosna sam na način na koji smo se borile tokom cijele godine, bez obzira na prepreke, jer smo pokazale stabilnost, odgovornost i timski duh, i tako došli do pobjede i osvajanja WABA lige - navela je ona.
Finalne utakmice ostale su joj u sjećanju.
- Najviše će mi ostati u sjećanju emocije nakon teških pobjeda i trenuci kada vidiš da se sav rad sa treninga prenese na teren. Posebno mjesto zauzimaju utakmice u finalu, jer taj osjećaj pun ponosa i odgovornosti je nešto što se ne može opisati riječima. Takođe, pamtiću i podršku saigračica i ljudi oko mene, jer je upravo to zajedništvo ono što ovu godinu čini posebnom i nezaboravnom - istakla je Radonjić.

Radonjić: Nagrada za najbolju košarkašicu 2025. me dodatno motiviše da svakog dana budem bolja

Na putu Podgorica - Nikšić trenutno se saobraća otežano zbog nevremena.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgGSdY45VI5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Zbog snijega su na djelovima puta formirane kolone.

(VIDEO) Zbog nevremena otežan saobraćaj na putu Podgorica - Nikšić

Državljanin Srbije D.D. (43) uhapšen je na Graničnom prelazu Ranče pošto je policija kod njega pronašla više od 22 grama kokaina i utvrdila da je vozio pod dejstvom droga.
- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, D.D. je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su u policiji.
Od D.D. su privremeno oduzeti mobilni telefon, pasoš i vozačka dozvola.

Državljanin Srbije uhapšen na GP Ranče: Vozio drogiran, pronađeno više od 20 grama kokaina

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

Rusija je danas saopštila da je izvukla i dekodirala fajl sa ukrajinskog drona oborenog ranije ove sedmice, za koji tvrdi da pokazuje kako je cilj bio ruska predsjednička rezidencija, i da će relevantne informacije predati Sjedinjenim Američkim Državama.
Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev da je pokušao da pogodi rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u ruskoj sjevernoj Novgorodnoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Navodno je Rusija saopštila da će preispitati svoj pregovarački stav u tekućim razgovorima sa SAD o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajina i zapadne zemlje osporile su ruski izvještaj o navodnom pokušaju napada.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije objavljenom danas na Telegramu stoji: “Dekodiranje podataka o rutiranju pokazalo je da je konačni cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra 2025. godine bila institucija u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Novgorodskoj oblasti”.
- Ovi materijali biće preneseni američkoj strani preko utvrđenih kanala - dodaje se u saopštenju.
The Wall Street Journal je u srijedu izvijestio da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije ciljala Putina niti neku od njegovih rezidencija u napadu dronom. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvještaj.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u početku pokazao razumijevanje prema ruskoj optužbi, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu i da je bio “veoma ljut”.
Do juče, Tramp je djelovao skeptičnije, dijeleći na društvenim mrežama urednički članak New York Posta koji je optuživao Rusiju da blokira mir u Ukrajini.
Ukrajina je negirala izvršenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformacija, namijenjene da stvori raskol između Kijeva i Vašingtona nakon vikend sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tag: sef-poslanickog-kluba-dps

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

Radonjić: Nagrada za najbolju košarkašicu 2025. me dodatno motiviše da svakog dana budem bolja

(VIDEO) Zbog nevremena otežan saobraćaj na putu Podgorica - Nikšić

Državljanin Srbije uhapšen na GP Ranče: Vozio drogiran, pronađeno više od 20 grama kokaina

PRATITE TVe UŽIVO