Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Privredna komora Crne Gore (PKCG), kao krovna asocijacija crnogorske privrede, pozvala je na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.
U Privrednoj komori ističu da nisu sigurni da je domaća privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutrašnje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme.
- Ta mjera je odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnološke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan - saopšteno je iz Privredne komore.
Pojašnjavaju da našu ekonomiju karakteriše velika i izražena zavisnosti od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, napominju u PKCG, dvojako opterećuje privredu: prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz kadrovski deficit usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra.
- Kod ovakvog stanja stvari - strahujemo da bi skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile - poručuju iz Privredne komore.

PKCG poziva na oprez: Nismo sigurni da je naša privreda spremna za skraćenje radnog vremena

Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, u Uniji poslodavaca Crne Gore pozivaju ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku u razgovaru o ovom i sličnim pitanjima. 
Crnogorska ekonomija se, kako su ukazali, već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu smatraju da će jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imati suprotne efekte od onih koji se žele postići - pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija.
- Unija poslodavaca Crne Gore ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju - naveli su oni.
Napominju da uslovi rada u Crnoj Gori koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama, a u kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena.
- Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - istakli su u Uniji poslodavaca.
Važno je, cijene oni, napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori.
- Te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate - dodali su oni.
Stoga, kažu da vjeruju da bi ovaj trend trebalo njegovati i afirmisati ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

500x500

1250x600

1084x550

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u Mineapolisu agent američke imigracione službe ICE pokušao ući u njihov konzulat tokom masovne deportacijske operacije, ali su ga spriječili zaposleni u konzulatu.
Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora navelo je da je u utorak agent američke službe ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) pokušao ući u konzulat te zemlje u Mineapolisu, ali su ga u tome spriječili zaposlenici konzulata koji nisu dozvolili njegov ulazak u prostorije.
Zbog ovog pokušaja ministarstvo je uputilo "notu protesta" Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Kitu, glavnom gradu Ekvadora, zahtijevajući da se ovakvi incidenti "ne ponove". U saopštenju se navodi da je postupanje osoblja konzulata osiguralo zaštitu ekvadorskih državljana koji su se u tom trenutku nalazili u zgradi.
U saopštenju je incident opisan kao "pokušaj upada u Konzulat Ekvadora u Mineapolisu od ICE agenata". Incident se dogodio tokom masovne deportacijske operacije u kojoj je oko 3.000 teško naoružanih agenata ICE-a i američke Granične patrole, po nalogu predsjednika Donalda Trampa datom prije nekoliko sedmica, bilo raspoređeno u saveznoj državi Minnesota.
Ni Stejt department ni Ministarstvo za domovinsku sigurnost, pod čijom su nadležnošću ICE i Granična patrola, nisu odmah odgovorili na upite agencije Rojters za komentar. Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora u saopštenju nije iznijelo mnogo dodatnih detalja o dešavanjima u konzulatu.
Svjedoci koji rade u maloprodajnim objektima u blizini konzulata rekli su da su vidjeli imigracione agente kako pokušavaju ući u zgradu.&nbsp;
- Vidjela sam službenike kako gone dvije osobe na ulici, a onda su te osobe ušle u konzulat i službenici su pokušali ući za njima - ispričala je jedna žena, koja je tražila da ne bude imenovana, navodeći strah od odmazde savezne vlade.&nbsp;
Dodala je da agenti, koliko je ona mogla vidjeti, "nisu uspjeli ući u konzulat".
Podsjeća se da se, u skladu s međunarodnim sporazumima, ambasade, konzularna predstavništva i drugi diplomatski objekti smatraju suverenim teritorijem države koju predstavljaju te su zaštićeni diplomatskim imunitetom od neovlašćenog ulaska agenata drugih vlada.
Operacija pod nazivom "Operation Metro Surge", kojom se sprovodi Trampova pojačana primjena imigracionih propisa u Mineapolisu, dovela je do smrtonosnog ranjavanja dvoje američkih državljana na ulicama ovog najvećeg grada Minesote, što je izazvalo sedmicama duge proteste u gradu i širom zemlje.
Kako je politički pritisak za deeskalaciju tenzija rastao, Trampov zaduženi za pitanja granice Tom Homan u utorak se sastao s gradonačelnikom Mineapolisa i guvernerom Minesote, nastojeći smiriti krizu.

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prodaja automobila u Evropskoj uniji (EU) ubrzala je u decembru, ali se u prošloj godini zadržala značajno ispod pretpandemijskog nivoa, objavilo je Udruženje proizvođača vozila (ACEA).&nbsp;
&nbsp;U decembru je u EU registrovano 963,32 hiljade novih automobila, 5,8 odsto više nego na kraju 2024, izračunali su u ACEA.&nbsp;
&nbsp;U novembru je njihov broj na godišnjem nivou porastao 2,1 odsto.
&nbsp;Prodaja novih električnih automobila na baterije skočila je 51 odsto, uz 217,9 hiljada registracija.&nbsp;
&nbsp;Snažan rast zabilježen je i u segmentu plug-in hibrida, 36,7 odsto, uz 102,91 hiljadu registrovanih novih vozila.&nbsp;
&nbsp;Najviše registracija zabilježeno je u kategoriji hibridnih električnih automobila, ukupno 324,8 hiljada, 5,8 odsto više nego na kraju 2024.&nbsp;
&nbsp;Prodaja benzinaca i dizelaša pala je 19,2 odsto, odnosno 22,4 odsto.&nbsp;
&nbsp;U grupi vodećih tržišta, prodaja u Njemačkoj porasla je 9,7 odsto, a u Italiji 2,3 odsto. U Francuskoj je smanjena 5,8 odsto, a u Španiji 2,2 odsto.&nbsp;
&nbsp;U cijeloj prošloj godini prodaja automobila u EU porasla je 1,8 odsto, uz ukupno 10,82 miliona novih registracija, što je i dalje značajni manje nego u periodu prije pandemije.&nbsp;
&nbsp;Električni automobili na baterije činili su 17,4 odsto tržišta EU, značajno više nego u 2024, kada je njihov udio iznosio samo 13,6 odsto.&nbsp;

Prodaja automobila u EU ubrzala na kraju prošle godine

U narednom periodu može se očekivati puna mobilizacija „rusko-srpskog sveta“ na opstrukciji, usporavanju i po mogućnosti prekidu puta Crne Gore u EU. Kao i do sada, glavna poluga tog pritiska će ići kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i antagonizaciju srpskog i crnogorskog identiteta u Crnoj Gori. To je, u razgovoru za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/videnovic-ruska-sluzincad-u-srbiji-nece-dozvoliti-ulazak-crne-gore-u-eu-pred-najopasnijim-ste-periodom-od-2006-godine">Portal Analitika</a>, ocijenio profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović.
<h2>Ko pristaje da mu Knežević bude lider - nije ni Srbin ni Crnogorac</h2>
Kako navodi, u pokušajima opstrukcija evropskog puta Crne Gore, koji dolaze od dijela vladajuće većine predvođenog liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, vidljivi su prsti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali, smatra on, ti prsti pokazuju znake slabosti i nedostatka boljeg izbora.&nbsp;
- Ja zamišljam da je Srbin iz Crne Gore jednako ponosan kao i Crnogorac iz Crne Gore. Zato ne mogu da zamislim Srbina iz Crne Gore koji pristaje da mu Milan Knežević bude lider. To onda nije ni Srbin ni Crnogorac, to je - ništa - ističe Videnović.&nbsp;
Podsjeća da je u nekoj vrsti novogodišnje čestitke, 31. decembra objavio da Crna Gora ulazi u najopasniji period od obnove nezavisnosti 2006.&nbsp;
- Po modelu Ukrajine, radikalska ruska služinčad u Srbiji ne smije dozvoliti sada izvjestan ulazak Crne Gore u EU. Oni će počiniti svaki zločin radi izazivanja haosa i nestabilnosti koji bi odložio ili prekinuo skoro završen proces pridruživanja. Oni ne mogu zamisliti, ne smiju dozvoliti da Srbi, kojima su namijenili mjesto duboke ruske provincije, imaju braću, kumove i prijatelje u Crnoj Gori, koji su građani svjetlucave, moderne, razvijene Evrope. Preuzeće svaki Putinov zločin u Ukrajini da ta bratstva, kumstva i prijateljstva unište. Iskreni srpski patriotizam, kontra-patriotizam izdajničkom radikalizmu vlasti, crkve i dijela opozicije, zahtijeva snažnu podršku Crnoj Gori da se odupre svom snagom ruskim plaćenicima u narednom periodu - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Ne treba mijenjati ljude i identitete već politiku i praksu SPC</h2>
Nedavno je u Podgorici učestvovao na promociji, kako kaže, odlične knjige “Crna Gora i Srbija: Plišani razvod?”, čiji je jedan od dva autora ambasador prof. Vesko Garčević. Tom prilikom je, podsjeća, rekao da ne može biti problem u Crnoj Gori to što postoje dva legitimna nacionalna identiteta – crnogorski i srpski.&nbsp;
- Nacionalni identitet ne možete propisati, ne možete ga oduzeti, ma kad da je stečen, a ne mogu ni oni jedan drugog nadjačati. Problem sa ta dva identiteta nije to što postoje, nego što su asocirani sa različitim politikama. Crnogorski identitet je povezan sa modernom nezavisnom državom i građanskim, multikulturalnim i harmoničnim društvom okrenutim Evropi. Srpski nacionalni identitet je asociran sa radikalskim, proruskim, anahronim, autarhičnim, hegemonističkim, dokazano neuspješnim konceptom srpskog nacionalnog interesa, koji je proizveo teške zločine i genocid. Problem je dakle u politikama, a ne u identitetima - objašnjava Videnović.&nbsp;
Da je srpska politika okrenuta onim ciljevima kojima je okrenuta crnogorska, dodaje, ne bi bilo potrebe da pričamo o identitetima.&nbsp;
- Crna Gora bi bila harmonično građansko društvo u kome bi svako nosio svoj identitet kao što nosi krvnu grupu ili klub za koji navija. I to bi još nekako bilo i rješivo. Ali tu dolazimo do drugog, mnogo većeg problema, a to je većinska crkva – organizacija koja nema predstavnički i izborni legitimitet, a ima ogromnu moć i politički uticaj, koja bez skrupula negira jedan od ta dva legitimna nacionalna identiteta. I to onaj istorijski, po kome država nosi ime. Mi ne treba da mijenjamo ljude i identitete, treba da mijenjamo politiku i praksu Srpske pravoslavne crkve - kategoričan je Videnović.
Upitan šta očekuje da će biti epilog po mnogima otvorene ucjene u zahtjevima koje je Knežević, uz kolektor u Botunu, postavio Vladi - pitanja jezika i promjene Ustava kao uslove za ostanak u vlasti - Videnović naglašava da je, prema njegovom viđenju, Knežević već reterirao u pogledu zahtjeva za promjenom Ustava i ucjena vladajućoj koaliciji.&nbsp;
- Znate kako, srpskoj opoziciji se spočitava da 13-14 godina “ništa nije uradila”. Šta onda reći o crnogorskoj vlasti koja je bila opozicija i 30 godina ništa nije uradila? To se sada ne ispušta tako lako, pogotovo kada je riječ o neprincipijelnim i moći gladnim radikalima -- ukazuje Videnović.
<h2>Jasenovac kao glavna ideološka batina srpskog sveta u Srbiji, Crnoj Gori i BiH</h2>
Upitan da prokomentariše nedavnu posjetu delegacije Evropskog parlamenta Beogradu i odnos vlasti prema toj posjeti, Videnović ističe da je čitav taj događaj višeslojan u porukama i pratećoj ikonografiji.&nbsp;
- Najprije, ogoljeno je pokazao da je Vučićeva vlast u Srbiji, smišljeno i namjerno, ne samo glavni kočničar evropskih inegracija Srbije, već i njihov najveći protivnik i neprijatelj. Ona je, dakle, neposredni i ključni uzrok 14-godišnjeg zastoja u pregovorima sa EU i praktično okretanja Srbije u suprotnom smjeru od Evrope, kao što vidimo, u pravcu istočnih evroazijskih despotija - ocjenjuje sagovornik Analitike.&nbsp;
Videnović se osvrnuo i na postavljanje izložbe o žrtvama logora Jasenovac uoči dolaska delegacije EP-a. Cijela ta, kako je naziva, travestija oko Jasenovca i, nikom spornog i nikad osporenog, ustaškog genocida u NDH, je postala glavna i zajednička ideološka batina „srpskog sveta“ u Srbiji, Crnoj Gori i BiH entitetu Republika Srpska.&nbsp;
- Treba da nam bude jasno da je jedna ista stranka i njoj bliska crkva na vlasti u obje države i dijelu BiH, i da je to Srpska radikalna stranka bosansko-hercegovačka. U njoj su svi – Vučićev SNS, SPS, svi njihovi sateliti u Srbiji, Mandićevi, Bečićevi i Kneževićevi u Crnoj Gori, Dodik i njegovi, kao i dobar dio opozcije u RS. I kao što je Komunistička partija SSSR-a imala ono (b) u zagradi od “boljševika”, tako i ova vladajuća partija srpskog sveta treba da ima pridjev “bosansko-hercegovačka” u zagradi, odnosno – SRS(bh) - mišljenja je Videnović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, u odgovoru na pitanje zašto su Jasenovac i genocid u NDH prije 85 godina toliko goruća tema za SRS(bh) na ovim prostorima, pravi je trenutak da se otvori jedna nova teza.
- Ideološka podloga toga je pokušaj da se glavna istorijska i moralna vertikala svih Srba izmjesti iz Srbije, da se marginalizuje vjekovno savezništvo Srbijanaca i Crnogoraca i brojne zajedničke borbe za slobodu, i da se ta istorijsko-moralna vertikala preseli u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Drugim riječima, ideološka namjera „srpskog sveta“ i SRS (bh) jeste da Jasenovac i genocid u NDH budu ono što primarno i ključno definiše biće srpskog naroda. Da to nisu ni srpska nacionalna i prosvjetiteljska revolucija 1804. i 1815, ni liberalni Sretenjski ustav 1835, ni savezništvo Srbije i Crne Gore u Balkanskim ratovima 1912-13, ni Cer i Kolubara, ni crnogorsko spašavanje srpske vojske na Mojkovcu 1916, ni proboj Solunskog fronta sa zapadnim saveznicima, ni formiranje Jugoslavije, ni antifašistička borba - mišljenja je on.&nbsp;
Sve se to, kaže, sistematski umanjuje, potcjenjuje i poništava naspram te tragične istorijske epizode koja se odvijala u „njihovom dijelu srpskog etničkog korpusa“.&nbsp;
- I zato imate te pompezne političke manifestacije u Srbiji i Republici Srpskoj, pošto-poto da se ide u Hrvatsku i to samo u Jasenovac, pa zabrane ulaska i naravno, remećenje odnosa sa Zagrebom. Zato se ustašama nazivaju ljudi koji se zalažu za građansku, evropsku, multikultiralnu librelanu demokratiju i u Srbiji i u Croj Gori. Zato u Srbiji nije obilježena ni stogodišnjica proboja Solunskog fronta, ni formiranja Jugoslavije. Zato u Srbiji za Badnji dan niko nikad ne pominje zahvalnost Crnogorcima na Mojkovcu, bez čije herojske žrtve bi iznemogla srpska vojska bila pobacana u more 1916. godine. Zato jepomjeren datum oslobođenja Beograda 1944. da bi se uklopio u raspored ruskog hegemona, vrhovnog poglavara „ruskog sveta“ i njegove južne provincije zvane „srpski svet“ - ističe Videnović.
<h2>Dešavanja u Srbiji danas posljedica kukavičluka ispoljenog 15. marta prošle godine</h2>
Na pitanje kako gleda na nedavna dešavanja na Univerzitetu u Novom Sadu i primjene sve veće sile od strane vlasti kako bi se slomio otpor studenata i građana, sagovornik Analitike navodi da ne veruje u tezu da je represija izraz nemoći režima.&nbsp;
- Naprotiv, izraz je moći i bezobzirnosti. O kakvoj nemoći govorimo ako niko nije u zatvoru, a optužnice odbačene zbog ubistva 16 ljudi pod nadstrešnicom? Ako se centar Beograda pretvori u svinjac koji stoji devet mjeseci i koji niko ne smije da ukloni? Ako se hapse advokati zbog korišćenja Ustavom garantovanog prava na slobodu misli i govora? Ako se protivzakonito otpuštaju profesori univerziteta i zatvaraju gimnazije? Ako se ultra-lojalisti postavljaju na čela kulturnih institucija, sa jedinim kriterijumom potpune pokornosti Vučiću? Ako svjedočimo prostačkoj osionosti prema delegaciji Evropskog parlamenta? Sve što se događa je očekivana razobručena osveta Vučića građanima, sadističko ponižavanje zbog njihove nemoći da mu se suprotstave. Sve je to posljedica kukavičluka koji je ispoljen 15. marta prošle godine - jasan je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, taj martovski dan u Beogradu bio je prekretnica, onaj jedan tenutak koji određuje budućnost za mnogo narednih godina, kako podsjeća, upravo o situaciji u SAD pišu bivši predsjednici Obama i Klinton.&nbsp;
- Okupiti pola miliona ljudi, sve studente Srbije, i onda napraviti tu prvu bolnu pukotinu između studenata i građana i ostaviti okupljene građane na cjedilu, a studente vratiti kućama neobavljenog posla zbog kojeg su došli. Sve zbog straha od sukoba sa znatno slabijim i demoralisanim protivnikom koji je, realno, imao samo ta dva strašila na raspolaganju – oko hiljadu huligana i bašibozuka okupljenog u Ćacilendu, koji bi se razbježali da je protest krenuo ka njima, i taj zvučni top, od koga su mediji napravili nekakvo strašno smrtonosno oružje. A zapravo su dozovolili da Vučićev pokeraški blef “odsviraćemo kraj” zaista upali i donese rezultat. Bez plana, bez jasnog zahtjeva za ostavkom glavnog protagoniste nasilja i blokade društva, studentski pokret se od te kapitulacije nije oporavio - konstatuje Videnović.&nbsp;
Mišljenja je da ono što od tog 15. marta javnost gleda liči na studentske demonstracije 1968, kada studenti, podsjeća, nisu tražili temeljnu modernizaciju, liberalizaciju i demokratizaciju društva, nego više komunizma i smjenu onih koji su podlegli luksuzu i oglušili se o principe “revolucionarne klasne borbe”.&nbsp;
- Slično tome, ono što je ostalo od studentskog pokreta ne traži temeljan otklon društva od 40 godina starih koncepata višestruko neuspješnog srpskog nacionalizma, nego više crkve, više Kosova i više Rusije, a smjenu samo na vrhu piramide ogrezle u klijentelizam i korupciju - ocjenjuje on.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaje, stiče se utisak da su studenti, odbijanjem saradnje sa opozicijom, nju oslobodili tereta dopadanja i dodvoravanja biračkom tijelu i niskim nacionalističkim strastima, i da je opozicija nekako uspjela da pronađe svoju svrhu i počela da radi stvari koje je davno trebalo, a to je, ističe, internacionalizacija autoritarizma u Srbiji i pronalaženje saveznika u Evropi.&nbsp;
- Javnost nije podijeljena između podrške studentima i opoziciji, nego između podrške opoziciji i nekolicini politički neostvarenih predatora sa ekstremne desnice i ekstremne ljevice, koji se predstavljaju kao zaštitnici studentskog pokreta. Od njih se studenti nisu ogradili, za razliku od brojnih dokazanih demokratskih organizacija, grupa i pojednaca od kojih se jesu ogradili u ovih 15 meseci - stava je Videnović.
<h2>Vučić nije ubijeđen u pobjedu, zato ne raspisuje izbore</h2>
Na pitanje šta očekuje da će se desiti ako vanredni izbori, koje studenti i građani traže već gotovo godinu, budu raspisani, profesor podsjeća da je Vučić najavio da do toga neće doći tokom 2026. godine, tj. da se vanredni izbori mogu očekivati po završetku EXPO-a 2027.&nbsp;
- Očigledno je da je razlog u istraživanjima koja pokazuju da ne može da pobijedi, inače ništa takvo kao EXPO njega ne bi spriječilo da ih raspiše. On ionako nikada nije formirao vladu u kraćem roku od 6 mjeseci od održanih izbora, obožava te interegnume kada vlada kao knjaz Miloš, a i kada se vlada formira, to bude zapravo kabinet njegovih sekretara. Studenski faktor na političkoj sceni je očigledno poremetio njegovu izbornu matematiku i procjenjuje da ni uz sve manipulacije i pojačanu kontrolu što studenata, što međunarodnih organizacija, ne može da obezbijedi većinu za formiranje vlade - pojašnjava Videnović.&nbsp;
Dodaje da to Vučića onda vodi u brutalnu krađu izbora i u, kako navodi, poziciju evropskog Madura, a tada, upozorava, u ovom haotičnom trenutku u svijetu, „više ništa nije ni sigurno, ni nemoguće“.&nbsp;
Ipak, kako kaže, ne veruje u mogućnost ujedinjenja studenata i opozicije u predizbornu koaliciju, ali vidi mogućnost i vrijeme za temeljno preispitivanje studentske liste i njenog uravnoteženja u smislu prihvatljivih centrističkih kandidata.&nbsp;
- Teško je zamisliti zajedničku izbornu listu na kojoj su naizmjenično kandidati opozicije koji su godinama u političkoj borbi sa SNS-om, i kandidati studenske liste koji se, prema njihovim kriterijumima, do sada nisu bavili politkom, dakle ili su spavali im je sve do sada bilo prihvatljivo. Međutim, sinergija birača koji bezrezervno podržavaju bilo kakvu studentsku listu i onih koji podržavaju proevropsku opoziciju bi mogla da dovede do smislene postizborne koalicije, dogovora o rješavanju ključnih pitanja oko kojih postoji konsenzus i do tranzicione vlade bez SNS-a i njegovih satelita - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Izbacivanje Rusa iz NIS-a pitanje nacinalne bezbjednosti i državnog suvereniteta</h2>
Mišljenja je i da situacija sa NIS-om samo i isključivo pozitivno utiče na politička dešavanja u Srbiji. Smatra da je potpuno izbacivanje, kako kaže, nelegitimnog ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije vrhunsko pitanje nacionalne bezbjednosti i državnog suvereniteta. Kako dalje pojašnjava, to vlasništvo je nelegitimno jer je, prema međudržavnom sporazumu iz 2008, zaključeno zajedno sa obavezom izgradnje magistralnog gasovoda, poznatog “Južnog toka”, koji bi prolazio kroz Srbiju i za koji bi Srbija naplaćivala transportne takse.&nbsp;
- Rusija se pokazala nesposobnom da stvori povoljne uslove i sprovede izgradnju tog gasovoda. Nas ne interesuju razlozi zbog kojih je taj projekat propao. Nemate dobre odnose sa EU, pa vam nisu dozvolili? Ne zanima nas. Što niste stvorili dobre odnose? Možda ste mogli da ne okupirate Gruziju 2008. i Krim 2014, pa biste imali bolje odnose sa EU i možda bi vam dozvolili. Dakle, nema kmečanja, razumijevanja i opravdavanja kao što to čine njihove sluge i izmećari u srpskoj vladi i proruskoj opoziciji. Apsolutno je sva odgovornost za isporučivanje rezultata u rukama Rusije, koja je preuzela tu obavezu i nije je ispunila - podsjeća Videnović.
Ističe i činjenicu da nikad ništa sa Rusijom nije samo čista ekonomija, već je sve, kako tvrdi, politika.&nbsp;
- Rusija u NIS-u ima zaokružen sistem samoodrživog centra obavještajnih i hibridnih aktivnosti u srpskom društvu i obavještajno-propagandnu bazu za Zapadni Balkan. Ne mora ni jedan jedini cent da dođe iz Rusije. Oni sa NIS-om imaju dovoljno za samostalno finansiranje soptsvenih agenata koji sjede u zgradi NIS-a u Novom Sadu, sopstvenih televizija i državnih medija koji posluju u Srbiji, kao i lokalnih agenata uticaja – srpskih medija, stranaka, organizacija, političara, novinara, sportista, kulturnih radnika, koji obavljaju propagandno-obavještajne aktivnosti u interesu Kremlja. Zato je izuzetno važan ovaj boa-konstriktor zagrljaj američkog OFAC-a, za koji se nadam da neće popustiti nikakvim manipulacijama sa prodajom dionica trećem licu koje je u bilo kakvim otvorenim ili tajnim poslovnim vezama sa Rusijom - jasan je Videnović.

Videnović: Crna Gora ulazi u najopasniji period od 2006, trebaće vam snažna podrška da se oduprete ruskim plaćenicima

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina. &nbsp;
Popodne i tokom noći, povremeno se očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
&nbsp;Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
&nbsp;Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Tag: sedmocasovno-radno-vrijeme

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

PKCG poziva na oprez: Nismo sigurni da je naša privreda spremna za skraćenje radnog vremena

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prodaja automobila u EU ubrzala na kraju prošle godine

Videnović: Crna Gora ulazi u najopasniji period od 2006, trebaće vam snažna podrška da se oduprete ruskim plaćenicima

Danas oblačno, popodne i tokom noći padavine

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO