Nagrada Ardalion za najbolju scenografiju na 29. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu “Bez prevoda” u Užicu, &nbsp;koji se od 1. do 7. novembra ove godine održao pod sloganom „Gdje žive istina i pravda?“, pripala je Vanji Magiću za predstavu "Ibzen mašina“, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.&nbsp;
Režiju predstave potpisuje crnogorska rediteljka Ana Vukotić koja je, sa dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena: "Stubovi društva“, "Heda Gabler“, “Nora” i “Narodni neprijatelj”. &nbsp;Predstava “Ibzen mašina” premijerno je izvedena 28. aprila, dok je učešće na ovom festivalu ujedno i njeno prvo izvođenje van matične scene, poručili su iz CNP-a.
- Autorsko rješenje gradi složenu kompoziciju koja se uz pomoć svjetla (realizovanog u saradnji s rediteljkom Anom Vukotić) pretvara u snažne scenske slike, a na kojima se u velikoj mjeri predstava i zasniva- navodi se u odluci stručnog žirija - navedeno je u saopštenju CNP-a.
Kako kažu iz CNP-a, drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Za dizajn svjetla zaslužni su Ana Vukotić i Vanja Magić, a rediteljka Vukotić je potpisala i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, dok su asistentkinje kostimografa i scenografa Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.&nbsp;
U predstavi uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.&nbsp;
Iz nacionalnog teatra su podsjetili da je na prošlogodišnjem festivalu „Bez prevoda“ nagrada Ardalion za najbolju scenografiju pripala Ivanki Vani Prelević za predstavu “Nesporazum“, prema Alberu Kamiju u režiji Damjana Pejanovića, takođe u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta.

Božena Miljić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vanji Magiću nagrada Ardalion za najbolju scenografiju

U Buljarici bjesni požar velikih razmjera koji je preksinoć izbio nakon zapaljenja automobila na magistralnom putu i proširio se na nepristupačne terene i stigao do područja iznad Čanja. - Vatra prijeti da ugrozi stambene objekte, zbog čega vatrogasne ekipe ulažu maksimalne napore kako bi zaštitile naselja u ovom dijelu barske opštine - saopštio je sa terena Aco Vulević, načelnik barske Službe zaštite i spašavanja, prenosi Bar info. Kako prenosi Mediabiro, u gašenje požara su se uključili i vazduhoplovi - helikopter i avion "Air tractor". Pogledajte fotografije Mediabiroa:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_41c80587aef672561e501d557019316abf67a83d3d8516a77ab0fb2bcea6994b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250811150820_41c80587aef672561e501d557019316abf67a83d3d8516a77ab0fb2bcea6994b" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_e2f841e720f9b7bba90377471d0dabfcd5cd78a5e0b0549cce3346c44129e559.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250811150820_e2f841e720f9b7bba90377471d0dabfcd5cd78a5e0b0549cce3346c44129e559" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_e65b4508ac303683979c28a450113c5113212fcb7c1f942f933000c10d9a6614.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250811150820_e65b4508ac303683979c28a450113c5113212fcb7c1f942f933000c10d9a6614" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_fd41d9d95c1676058ddadceb2da60368ba1e776cd0e279fa706868d3503ca385.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250811150820_fd41d9d95c1676058ddadceb2da60368ba1e776cd0e279fa706868d3503ca385" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_dc19ce3dc1fb8e35944f4765c035eca841d7906d535d17aee6a1d72366e62d80.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250811150820_dc19ce3dc1fb8e35944f4765c035eca841d7906d535d17aee6a1d72366e62d80" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_ece6d565ec71e59f536f90e436d4a58f7b026253df8d54dd023f9088ebb6e908.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250811150820_ece6d565ec71e59f536f90e436d4a58f7b026253df8d54dd023f9088ebb6e908" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_2269d48eaedbaa86fe97a37f3afe8600f55ae5948f72c18ad04c2739694165d1.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250811150820_2269d48eaedbaa86fe97a37f3afe8600f55ae5948f72c18ad04c2739694165d1" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_c5d985d1676b94c0feed3791dc3ba2b1683aeb8f29dd5dc37ffe7cbf38d92bf5.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250811150820_c5d985d1676b94c0feed3791dc3ba2b1683aeb8f29dd5dc37ffe7cbf38d92bf5" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_41ba09fb0efad46d41d1d99f3ce929893a0b401836dba204dea20f9755aca6b5.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250811150820_41ba09fb0efad46d41d1d99f3ce929893a0b401836dba204dea20f9755aca6b5" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_725e87701944c8de091a79210373e45e3ae55cbf827997ac100b8c48e33ff1e3.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250811150820_725e87701944c8de091a79210373e45e3ae55cbf827997ac100b8c48e33ff1e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_83df34ad182073a0a20a7ca74bdb2a011bba42c30d6f91a17787fce2e083e3c4.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250811150820_83df34ad182073a0a20a7ca74bdb2a011bba42c30d6f91a17787fce2e083e3c4" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_cf2f1a01bb7b6cd1fad4867d3b55e05163f0cc1806a9a4a8c19596f7120ec0ba.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250811150820_cf2f1a01bb7b6cd1fad4867d3b55e05163f0cc1806a9a4a8c19596f7120ec0ba" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_36649409e9b62337c44278629be906aa1e9f036000661a542f315529c23664db.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250811150820_36649409e9b62337c44278629be906aa1e9f036000661a542f315529c23664db" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_acb08a4c63b43e20cd37f306c66fe9bc889b912ff3b65ad6a5ed5a2e821fd553.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250811150820_acb08a4c63b43e20cd37f306c66fe9bc889b912ff3b65ad6a5ed5a2e821fd553" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_3111cc5aac1a84215ff28693331404e74c8ea2a407253ac755c99484fa9fcd84.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="20250811150820_3111cc5aac1a84215ff28693331404e74c8ea2a407253ac755c99484fa9fcd84" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_bc60061e3ff436b2dd71cc4db3cc050f39713c2a5f7ba5cd8c3830ceb0103a53.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="20250811150820_bc60061e3ff436b2dd71cc4db3cc050f39713c2a5f7ba5cd8c3830ceb0103a53" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_acb08a4c63b43e20cd37f306c66fe9bc889b912ff3b65ad6a5ed5a2e821fd553.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250811150820_acb08a4c63b43e20cd37f306c66fe9bc889b912ff3b65ad6a5ed5a2e821fd553" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811150820_3111cc5aac1a84215ff28693331404e74c8ea2a407253ac755c99484fa9fcd84.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="20250811150820_3111cc5aac1a84215ff28693331404e74c8ea2a407253ac755c99484fa9fcd84" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Požar u Buljarici"> <figcaption>Požar u Buljarici(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>

(FOTO) Pogledajte fotografije požara u Buljaricama snimljene iz vazduha

Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović saopštio je za Portal Analitika da su tražili pomoć iz inostranstva za gašenje požara.&nbsp;
- Tražili smo pomoć preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, očekujemo odgovor. Imaju dva helikoptera u Albaniji, čekamo odgovor da li će ih preusmjeriti kod nas. Pokrenuli smo i bilaterlani sporazum i iz Srbije bi trebalo za nekih dva sata da dođe njihov helikopeter "Kamp" sa pet tona nosivosti - kaže Bešović.&nbsp;
Ističe da u Piperima vatrogasci brane kuće.&nbsp;
- Iznad Čanja i Buljarice malo se stabilizovala situacija. U Piperima je mnogo komplikovana situacija, na veoma raširenom području imamo više požarnih tačaka. Požar gasi avion i helikopter iz vazduha, sa zemlje gase vatrogasci - kazao je Bešović.&nbsp;
U tom naselju neki objekti su i izgoreli.
- Upravo smo odbranili neke kuće, kod jedne je vatra uhvatila krov, ali smo uspjeli da je sačuvamo. Tu je i naše robot vozilo, gasimo i branimo objekte - kaže Bešović.&nbsp;
On je rekao da gori i u drugim djelovima države.&nbsp;
- Imamo požar u Kučima, iznad Vrbice, a gori i na sjeveru Crne Gore. Na terenu su vatrogasaci, plan je da jedan od vazduhoplova preusmjerimo u Kuče - kazao je Bešović.

Bešović: Tražili smo avione od EU, stiže i helikopter iz Srbije

Danku Femiću iz Podgorice, određen je pritvor od 30 dana zbog sumnje da je počinio dva krivična djela prinuda - jer je natjerao fotoreportere Pobjede i Vijesti, Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, u Gornjem Zaostru, u Beranama - 8. avgusta.
Femić se tereti i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću.
Pritvor je Femiću, kako se navodi u obrazloženju portparolke Suda, Ane Radunović, &nbsp;određen jer je on ranije osuđivan, i ukoliko bi se našao na slobodi mogao bi načiniti krivično djelo koji prijeti.&nbsp;
- S &nbsp;obzirom &nbsp;da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog &nbsp;državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u &nbsp;predmetnom događaju - navodi se u obrazloženja.&nbsp;
Protiv ovog rješenja, kako se dodaje, osumnjičeni i njegovi branioci mogu izjaviti žalbu vanraspravnom vijeću Osnovnog suda u Beranama u roku od 24 časa od časa uručenja rješenja. &nbsp;
- Javnost će biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Femiću pritvor do 30 dana zbog napada na Vasiljevića i Pejovića

U nedavno rekonstruisanoj Ulici Miloša Obilića na Starom aerodromu rasvjeta još nije u funkciji.
Ovaj dio nove ulice u potpunom je mraku, a osvjetljavaju ga samo farovi automobila. Stanovnici ovog dijela naselja kažu da je neosvijetljena saobraćajnica nebezbjedna i da nadležni pod hitno treba da reaguju.&nbsp;
Žiteljka Jelka Perošević ističe da bi trebalo što prije da puste rasvjetu, jer neosvijetljena saobraćajnica nije bezbjedna.
– Red bi bio da to što prije urade. U naselju ima i starih ljudi i djece, a uveče je mrli mrak i ništa se ne vidi, pa je opasno. Brzo se i vozi ovom ulicom, pa ne bi bilo na odmet postaviti i usporivače brzine. Rizičko je za djecu koja ovuda prolaze. Svaki drugi dan nam i internet nestaje. Za vodu su nam računi stigli ogromni i ustanovili smo da su šahte pune vode, što znači da dobro nijesu nešto uradili - kaže Perošević.
Da ulicom bez rasvjete nije ni malo prijatno prolaziti smatra i Rada Radoman.
– Ni starima ni djeci nije prijatno prolaziti ovuda kada nema rasvjete. To bi što prije trebalo regulisati. Svašta se događa, a djeca su do kasno na ulici, pa ne bi trebalo nadležni hitno da reaguju kako bi rasvjeta profunkcionisala - navodi Radoman.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević kazao je da će rasvjeta u rekonstruisanom dijelu Ulice Miloša Obilića uskoro biti u funkciji.
– U toku je procedura zaključenja ugovora sa CEDIS-om za struju, tako da očekujemo da će rasvjeta u ovoj ulici uskoro biti u funkciji. U pitanju su papirologija koja slijedi nakon što se završe radovi, te ćemo to odraditi vrlo brzo - kazao je Vučićević.
On je istakao da je vrijednost radova, sa aneksom ugovora za nepredviđene radove 510.730 eura.
– Ulica, koja se proteže od Cvijetne do Zmaj Jovine ulcie, dužine je 385 metara, a širina kolovoza je sedam metara i ima dvije saobraćajne trake. Sa obje strane projektovani su trotoari promjenljive širine od 1,9 do 2,9 metara. Na dijelu ulice, od raskrsnice sa Cvjetnom do Ulice Radovana Zogovića, urađen je parking sa 58 parking mjesta, od kojih su tri za osobe sa invaliditetom. Od prateće infrastrukture urađena je atmosferska kanalizacija, vodovod, tk kanalizacija i javna rasvjeta - rekao je Vučićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_B82iHwpZLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rekonstruisani dio Ulice Miloša Obilića još nije osvijetljen: Rasvjeta samo kao ukras

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Vasiljević: Na sjeveru Crne Gore država nema kontrolu, odluke tamo donose druge strukture

Javnost s pravom pita: zašto lider GP URA Dritan Abazović nije u petak bio u Beranama? Gdje je nestao čovjek koji je, kao premijer 2022. godine, svojim potpisom na Temeljni ugovor predao dio državnog suvereniteta Crkvi Srbije? Zašto nije bio prisutan da svjedoči posljedicama tog, po mnogima, izdajničkog čina? Zašto nije bio rame uz rame sa onima koji su u objektu Crkve Srbije slavili lik ratnog zločinca i četničkog komandanta Pavla Đurišića? Zar nije prirodno da se pojavi tamo gdje se njegovo djelo slavi – i to s aplauzima? Jer upravo je on – Dritan Abazović – omogućio ovakve scene. Scene u kojima se u crkve unose kipovi zločinaca, a država Crna Gora ne smije ni da pisne bez “blagoslova” Crkve Srbije. Sve to stoji kao posljedica potpisanog Temeljnog ugovora – dokumenta koji je, u tajnosti, bez javne rasprave, bez parlamentarne procedure, dogovoren s Porfirijem i Srbijom i potpisan u Vili Gorica, 3. avgusta 2022. godine. Tako se ne potpisuje ugovor u ime jedne suverene države. Tako se sklapa pakt u korist druge. Čudi što nije Abazović iskoristio priliku da ga – kako je najavljivao velikosrpski ideolog Matija Bećković – srpska omladina nosi na rukama. Podsjetimo se: - Kad bi Dritan Abazović sjutra stigao u Beograd, nosila bi ga srpska omladina na rukama - izjavio je Bećković nakon izbora 2020. Gdje su sada ti “mladi nosioci”? Gdje su srpski aplauzi za “najbolju investiciju velikosrpske politike” u Crnoj Gori? Tu su bili, spremni, ali Abazovića nije bilo. A bilo je za očekivati da Abazović bude među onima koji su slavili – jer on je omogućio sve: i kip zločinca, i crkvenu moć, i državnu nemoć. Omogućio je da se crkveni hramovi koriste kao političke tvrđave, a oltari kao pozornice za reviziju istorije. Možda je trebalo da bude tamo – da ga dočekaju “prepodobni” vjernici, spremni da mu zapjevaju, uz himnu Srbije. Jer da nije bilo njegovog potpisa – ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Da, Dritan Abazović je potpisao Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije – u ime Crne Gore, a bez Crne Gore. Ignorišući pravna upozorenja, protivljenje stručnjaka, akademske zajednice, NVO sektora, političara… Potpisao je ono što nijedan premijer jedne suverene države sebi ne bi smio dozvoliti. Zato pitamo: ako nije imao problem da potpiše, zašto ima problem da se pojavi? Slavili bi ga. Imaju i razloga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090832_0948673d748876542c9af02a2e055b3b9a4997af5d6306faba16fdc81d811951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250808090832_0948673d748876542c9af02a2e055b3b9a4997af5d6306faba16fdc81d811951" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Metodije drži liturgiju Pavle Đurišić"> </figure>

Tag: scenografija

Vanji Magiću nagrada Ardalion za najbolju scenografiju

(FOTO) Pogledajte fotografije požara u Buljaricama snimljene iz vazduha

Bešović: Tražili smo avione od EU, stiže i helikopter iz Srbije

Femiću pritvor do 30 dana zbog napada na Vasiljevića i Pejovića

Rekonstruisani dio Ulice Miloša Obilića još nije osvijetljen: Rasvjeta samo kao ukras

PRATITE TVe UŽIVO