Predsjednik Milatović sazvao hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sazvao je hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost danas u 18 sati u Vili Gorica, zbog dramatične situacije izazvane širenjem požara širom države.
Na sjednicu su, pored članova Savjeta, pozvani ministri unutrašnjih poslova i odbrane, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore i direktor Uprave policije, najavljeno je iz Kabineta predsjednika države.
Milatović je jutros razgovarao sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem nakon čega je hrvatski kanader stigao u Crnu Goru. 
Takođe se zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci koju je poslala ta zemlja.
- Kasnije u toku dana razgovarao je i sa Radmilom Šekerinskom, zamjenicom generalnog sekretara NATO-a. Ona je predsjednika obavijestila da je aktiviran Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre (EADRCC) – glavni mehanizam NATO-a za civilni odgovor u vanrednim situacijama čime je državama članicama upućen zahtjev za hitnu pomoć - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Milatovića.
Poručeno je da Crna Gora mora koordinisano preduzimati sve mjere kako bi zaštitila živote građana, njihovu imovinu i prirodna bogatstva zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sazvao hitnu sjednicu SOB-a: Koordinisano preduzimati sve mjere kako bi se zaštitili životi građana i imovina

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je zahtjev za hitno sazivanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost predsjedniku države Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću na kojoj bi analizirali trenutnu bezbjednosnu situaciju i usvojili hitne mjere za zaštitu ljudskih života, imovine, infrastrukture i prirodnih resursa
Mandić je, na mreži Iks, kazao da se Crna Gora danas suočava sa prirodnom katastrofom koja ima tendenciju da postane jedna od najvećih u njenoj istoriji.
- Ekstremne vremenske neprilike - temperature iznad 40 stepeni Celzijusa, niska vlažnost vazduha, izuzetno nepovoljna hidrološka situacija i jaki vjetrovi - dovele su do izbijanja masovnih požara i konstantno povećavaju rizik od širenja vatre i pojave novih žarišta. Naredna tri dana, prema procjenama stručnjaka, kritična su za stabilizaciju situacije - istakao je Mandić.
Upravo zbog toga, kaže on, naša zemlja danas od nas zahtijeva bezuslovno jedinstvo.
- U ovakvim momentima ne smiju postojati podjele na većinu i manjinu, vlast i opoziciju. Svi moramo staviti razlike po strani, biti u potpunosti posvećeni izvršavanju svojih zadataka i zajedno podržati one hrabre muškarce i žene koji danonoćno brane ljudske živote, kuće, imanja i prirodne ljepote naše Crne Gore - kategoričan je Mandić.
Poručuje da ćemo zajedno pobijediti vatrenu stihiju.
- Sloga, jedinstvo i zaštita ljudskih života sada su iznad svega - zaključio je Mandić.

Mandić uputio zahtjev Milatoviću i Spajiću za hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost: Zemlja od nas zahtijeva bezuslovno jedinstvo

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je za danas sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, na kojoj će biti razmatran prijedlog za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu Milatovića prisustvovati Lazarević i ministar odbrane Dragan Krapović.
Iz Kabineta predsjednika je najavljeno da će članovi Savjeta na sjednici biti upoznati sa Izvještajem o upotrebi jedinica pripadnika VCG u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za prošlu godinu.
- Jedno od važnih pitanja na sjednici Savjeta biće i dinamički plan izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da su, u tom dijelu, na sjednicu pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će, kako je najavlljeno, razmatrati prijedloge odluka Ministarstva odbrane o postavljenjima, razrješenjima, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Sjednica će biti održana u Vili Gorica, a počeće u 11 sati.

Savjet za odbranu i bezbjednost danas o razrješenju Lazarevića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, u kome, nakon današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu kojoj nije prisustvovao načelnik Generalštaba Vojske, konstatuje da je upitan legitimitet predstavljanja Savjeta za odbranu i bezbjednost u Skupštini Crne Gore.
Milatović je reagovao nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović, navodno zato što je načelnik Generalštaba VCG Zoran Lazarević na godišnjem odboru, delegirao njegovu zamjenu za učešće na današnjoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu koja se bavila upućivanjem crnogorskih vojnika u misiju u Ukrajini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.308%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-ministar-odbrane-nije-htio-da-prekida-odmor-lazarevicu-zirojevic-sluzite-se-obmanama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U pismu načelnika Generalštaba brigadnog generala Zorana Lazarevića koje je poslato 28.05.2025. godine na adrese predsjednika Crne Gore, Skupštine Crne Gore i Vlade Gore navodi se da je ministar odbrane Dragan Krapović donio pisanu naredbu koja je suprotna Odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost od 28.08.2024. godine. Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost od 28.08.2024. godine određeno je da u radu Skupštine Crne Gore i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Predloga odluke o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastavu misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM UA) – Savjet za odbranu i bezbjednost predstavlja ministar odbrane i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore kako bi obrazložili predlog Savjeta - naveo je Milatović u pismu.
U tom smislu, ukoliko je ministar odbrane suprotno navedenoj Odluci Savjeta imenovao drugu osobu za učešće na navedenim sjednicama Odbora, bez ovlašćenja nadležnog organa – Savjeta za odbranu i bezbjednost, Milatović navodi da se postavlja pitanje legitimiteta tako određenog lica u predstavljanju Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Takođe, konstatuje da predsjednik Skupštine, koji je jedan od članova Savjeta za odbranu i bezbjednost koji je učestvovao u donošenju navedene Odluke, treba da preduzme eventualne mjere iz njegove nadležnosti u dijelu rasprave u Skupštini.&nbsp;
- Takođe, smatram cjelishodnim da predsjednik Vlade prije zakazanog termina sjednice Savjeta od ministra odbrane pribavi pisanu izjavu u smislu navoda iz navedenog pisma načelnika Generalštaba - stoji u pismu predsjednika Milatovića.

Milatović pisao Mandiću i Spajiću: Upitan legitimitet predstavljanja Savjeta za odbranu i bezbjednost u Skupštini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović za danas je zakazao sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost &nbsp;sa početkom u 15 sati u Vili Gorica. 
 
Kako je juče saopšteno iz njegovog Kabineta, glavna tema sjednice Savjeta biće bezbjednosna situacija u Crnoj Gori. 
 
- Na sjednici će, pored članova Savjeta, učestvovati i najviši predstavnici pravosudnih i bezbjednosnih institucija, koji će razmotriti aktuelne izazove i mjere za unaprjeđenje bezbjednosne situacije u zemlji - navodi se u saopštenju

Danas sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je na današnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost predsjedniku države Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću predložio dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i proglašavanje transnacionalnih kartela za šverc droge terorističkim organizacijama.
- Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jaki uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što prije moguće pristupiti usvajanju posebnog Zakona o borbi protiv terorizma. Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, te omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u Pregovorima sa EU - ocijenio je Mandić na mreži X.
On je rekao da bi se u izradi ovog zakona stručna javnost, eminenti poznavaoci bezbjednosnih prilika, kao i predstavnici građana vodili naboljom međunarodnom praksom i iskustvima. Tu posebno ističe SAD, sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama, smatra Mandić, treba uspostaviti neposrednu saradnju u ovoj oblasti.
- Uz izradu inovirane nacionalne strategije i gore pomenutog zakonskog rješenja, smatram da je neophodno da SPO i GST što prije počnu sa radom u novim adekvatnim prostorijama, kako bi se na taj način riješili prigovori kada je u pitanju efektivnost rada tih organa - naglasio je Mandić.
On tvrdi da su članovi Savjeta su snažno pozdravili ovu inicijativu.
- Zajedno smo odlučili da joj posvetimo posebnu pažnju na narednoj sjednici koja će se održati vrlo brzo. Takođe, period koji je pred nama iskoristili bi da o ovoj inicijativi prvenstveno razgovaramo sa predstavnicima Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država - zaključio je Mandić.

Mandić predložio dopunu Nacionalne strategije bezbjednosti: Narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama

Nakon što je premijer Milojko Spajić odsustvovao sa današnje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, iz njegovog kabineta su saopštili da predsjednik države Jakov Milatović odbija da obezbijedi uslove za rad članovima tog tijela.
- Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost započeta je 11. oktobra u prisustvu ministra odbrane i načelnika Generalštaba što je, bez izuzetka, bio slučaj na svim sjednicama od kad postoji ovo tijelo. Nastavak Sjednice bio je najavljen za danas (10. decembar) i tim povodom predsjednik Vlade Milojko Spajić, je kao član Savjeta, zatražio da se sjednica nastavi u istom formatu. Posebno iz razloga što je jedna od ključnih tačaka bila razmatranje predloga ministra odbrane o donošenju odluke o učešću Crne Gore u NATO aktivnosti podrške Ukrajini - NSATU - naveli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-spajicev-nedolazak-na-sjednicu-savjeta-za-odbranu-i-bezbjednost-je-potvrda-da-nije-dorastao-funkciji-koju-obavlja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kažu da je na toj liniji iz Kabineta predsjednika Vlade juče (9. decembar) u 16.35 sati upućen je mejl sekretaru Savjeta pukovniku Veliboru Bakraču kada je i zvanično zatraženo prisustvo ministra odbrane i načelnika Generalštaba nastavku sjednice.
- Takođe, informišući se o negativnom stavu Predsjednika države iz medija, Kabinet predsjednika Vlade je u namjeri da se osiguraju uslovi za održavanje sjednice - još jednom ukazao na zahtjev premijera koji je jedino i isključivo usmjeren na ostvarivanje minimalnih preduslova za donošenje najboljih odluka. Kako je izostao odgovor sekretara Savjeta na ovaj zahtjev premijera, nijesu se stekli uslovi za održavanje sjednice imajući u vidu da je predsjedniku Vlade, ponavljamo, za donošenje odluka iz domena odbrane potrebno mišljenje i obrazloženje ministra odbrane i načelnika Generalštaba - dodali su u Spajićevom kabinetu.
Oni su, ističu, stava da rješavanje ove situacije zahtijeva povratak ustavnim osnovama i striktno poštovanje pravila rada Savjeta.
- Uz žaljenje što predsjednik države odbija da obezbijedi uslove za rad članovima Savjeta, pa samim tim i onemogućava njegovo funkcionisanje, Vlada će nastaviti da insistira na poštovanju Ustava i poslovnika o radu Savjeta, jer individualne interpretacije ne mogu biti iznad zakona posebno imajući u vidu da je Savjet tijelo koje funkcioniše kolegijalno i po principu konsenzusa. Poruka koju želimo poslati međunarodnim partnerima i građanima Crne Gore jeste da Vlada ostaje posvećena transparentnosti, odgovornosti i profesionalizmu u donošenju odluka - zaključili su u saopštenju.

Spajićev kabinet: Milatović odbija da obezbijedi uslove za rad članovima Savjeta odbrane za bezbjednost

Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je šokiran ponašanjem predsjednika Vlade Milojka Spajića koji se danas nije pojavio na zakazanoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost. Time se, cijeni on, još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.
- Zaista nemam bilo šta da dodam. Mogu samo da još jednom kažem da je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) došao, ali kada je prošlo skoro sat vremena od trenutka kada je sjednica trebala da počne, on je otišao jer se predsjednik Vlade nije pojavio. Koliko sam u saznanju od sekretara savjeta, ne javlja se na telefon i u potpunosti je nedostupan, tako da mislim da je ovo samo kontinuet neodgovornog ponašanja predsjednika Vlade prema državnim institucijama - naveo je Milatović.
To je, kaže on, počelo neodgovornim ponašanjem u Skupštini Crne Gore.
- Nastavilo se i na predsjednika Crne Gore, na samu Vladu a evo danas je kulminiralo na Savjetu za odbranu i bezbjednost kao najvažnijoj državnoj instituciji koja se tiče odbrani i bezbjednosti u zemlji - kazao je Milatović.&nbsp;
Ističe da je očigledno da Spajićevim nedolaskom na sjednicu ona nije mogla da bude održana.
Na pitanje šta dalje, Milatović kaže da je predsjednik Vlade bukirao danas sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost i time pokazao jedno nevjerovatno neodgovorno ponašanje prema Vojsci, državi, predsjedniku Skupštine i države, te prema građanima.
- Nažalost nije svako dorastao funkciji koju zauzima - zaključio je Milatović.

Milatović: Spajićev nedolazak na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost je potvrda da nije dorastao funkciji koju obavlja

Predsjednik države Jakov Milatović zakazao je za danas nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost na kojoj bi trebalo da se raspravlja o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića. 
 
Milatović je rekao da će na sjednici Savjeta tražiti da ministar odbrane Dragan Krapović vrati ingerencije Lazareviću. 
 
Krapović međutim smatra, da Savjet za odbranu i bezbjednost nema ingerencije da izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG. 
 
Milatović je podsjetio da je ranije rekao da je Krapović ponašanjem diskvalifikovao sebe od poziva da prisustvuje sjednicama Savjeta. 
 
- I ja sam uradio ono što sam javno rekao. Na Savjetu premijer zastupa Vladu - pojasnio je Milatović. 
 
Iz kabineta premijera Milojka Spajića kazali su da bi Savjet trebalo da nastavi sjednicu u istom formatu u kojem je ona započeta, kako bi se donijele najbolje i najprofesionalnije odluke. 
 
Sjednica, na kojoj se raspravljalo i o smjeni Lazarevića, prekinuta je 11. oktobra i tada je najavljeno da će biti nastavljena kada to dozvole agende članova.

Danas nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Savjet za odbranu i bezbjednost nema ingerencije da izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja Vojske Crne Gore (VCG), kazao je ministar odbrane Dragan Krapović. 
 
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je ranije da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću. 
 
Krapović je, u reagovanju na izjavu Milatovića, naveo da osjeća obavezu da reaguje i ukaže na, kako je rekao, zabrinjavajući nedostatak poznavanja osnovnih zakonskih propisa iz oblasti odbrane i funkcionisanja VCG, koji Milatović, ujedno i predsjednik Savjeta, demonstrira u svom obraćanju. 
 
On je ukazao da su članom 38 Zakona o VCG jasno definisane nadležnosti ministra odbrane, dok su nadležnosti načelnika Generalštaba precizirane u članu 40 istog zakona, prema kojem je načelnik odgovoran ministru odbrane. 
 
- Takođe, član 39 Zakona o VCG nedvosmisleno tretira Generalštab kao združeni štab u okviru Ministarstva odbrane, čime je hijerarhijska struktura jasno uspostavljena - dodao je Krapović. 
 
Kako je kazao, internim procedurama Ministarstva odbrane dodatno su regulisane sve operativne aktivnosti, uključujući obavezu odobravanja svih planova rada od strane ministra odbrane, bilo da dolaze iz organizacionih jedinica Ministarstva ili Vojske. 
 
- Sva odgovorna lica, uključujući načelnika Generalštaba, direktno su potčinjena ministru odbrane i odgovorna za sprovođenje tih planova - rekao je Krapović. 
 
On je istakao da Ustav i relevantni zakoni jasno ograničavaju ovlašćenja Savjeta za odbranu i bezbjednost. 
 
- Savjet nema ingerencije da izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja Vojske - kazao je Krapović. 
 
On je naveo da je, kao ministar odbrane, odgovoran Vladi, odnosno predsjedniku Vlade koji ga je predložio i Skupštini koja ga je izabrala. 
 
 „P-redsjedniče Milatoviću, pokušaji zloupotrebe Savjeta za odbranu i bezbjednost kako biste "disciplinovali" ministre koji Vam politički ne odgovaraju nijesu samo pravno neutemeljeni, već su i opasni po demokratske procese u našoj zemlji - naveo je Krapović u reagovanju. 
 
On je poručio da nijednim postupkom tokom obavljanja dužnosti ministra odbrane nije izašao iz zakonskih okvira svojih ovlašćenja. 
 
Prema riječima Krapovića, reforma Vojske je kompleksan proces, koji zahtijeva odlučnost i profesionalizam, a ne političke manipulacije. 
 
- Na kraju, politički Vam poručujem: nemojte se igrati sa interesima Crne Gore i nemojte se šaliti sa građanima Crne Gore. Tvrdnja da ste poznati "kao čovjek koji ne mijenja svoje stavove" danas zvuči kao ironija - navodi se u reagovanju. 
 
Krapović je rekao da je Milatović u proteklih godinu pokazao nevjerovatnu transformaciju, „od žestokog kritičara bivšeg režima do njegovog najpouzdanijeg saveznika“. 
 
- Vaša nedosljednost jasno pokazuje da je politička korist iznad principa - kazao je Krapović. 
 
On je apelovao na Milatovića da preuzme odgovornost koja dolikuje poziciji koju obavlja. 
 
- Nemojte bježati od donošenja ključnih odluka i prestanite sa opstruiranjem neophodnih reformi u Vojsci i sektoru bezbjednosti. Ne čuvajte partijske kadrove bivšeg režima - naveo je Krapović. 
 
Reforma VCG je, kako je rekao, od vitalnog značaja za očuvanje državne sigurnosti i ugleda na međunarodnoj sceni. 
 
- Odlaganje i manipulacije u ovom procesu nijesu opcija - poručio je Krapović.

Krapović: Savjet nema ingerencije da izdaje naredbe ministru odbrane

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Tag: savjet-za-odbranu-i-bezbjednost