<p>Zbog političkih mimoilaženja i lokalne kampanje u Podgorici nije došlo do smjene načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala<b> Zorana Lazarevića </b>i to ostavlja značajne posljedice po sam sistem izbora u Podgorici, kazao je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>.</p>
<p>Krapović je za TV Prva kazao da se prijedlogom smjene Lazarevića njegove ingerencije završavaju, a smatra da je očigledno volja i želja predsjednika države <b>Jakova Milatovića</b> da drži pat poziciju.</p>
<p>- On će podnijeti političku odgovornost za to. Čudno je, u najmanju ruku, da ministar predlaže smjenu, dva člana Savjeta za odbranu i bezbjednost su za to i sam načelnik traži da bude razriješen i da se to ne desi. To nanosi ozbiljnu štetu sistemu - rekao je ministar odbrane.</p>
<p>Podsjeća i da su održane dvije sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost na kojima nije donijeta odluka, a smatra da su na to uticale i predizborne koalicije u Podgorici.</p>
<p>- Tada su bile okolnosti da je bila u jeku kampanja za lokalne izbore u Podgorici. Milatović je tada napravio koaliciju sa <b>Dritanom Abazovićem </b>koji je postavljenje Lazarevića dogovorio sa <b>Milom Đukanovićem </b>u prethodnom periodu, a kao posljedica cijele kampanje i želje da se oponira Vladi i vlasti došlo je do odlaganja te odluke koja ni dan danas nije donešena. Ona je i dalje pred Savjetom za bezbjednost i odbranu, održane su dvije sjednice i čeka se kada će biti zakazan nastavak - kazao je Krapović.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krapović: Lazarević nije smijenjen zbog političkih mimoilaženja i kampanje u Podgorici, želja Milatovića da drži pat poziciju

<p>Sjednica Savjet za odbranu i bezbjednost će biti nastavljena 18. ili 19. novembra - najavio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>odgovarajući na pitanje kada će biti održana sjednica i je li vrijeme da se konačno riješi situacija sa načelnikom Generalštaba <b>Zoranom Lazarevićem.</b></p>
<p>On je novinarima, nakon odgovaranja na pitanja studenata na Fakultetu političkih nauka, kazao da će, u zavisnosti od agende ostala dva člana Savjeta, njihovi timovi pronaći termin koji odgovara svima.</p>
<p>- Moje očekivanje je da to bude ili 18. ili 19. novembar - rekao je Milatović.</p>
<p>Imamo situaciju &nbsp;gdje, prema njegovim riječima, ministar odbrane (<b>Dragan Krapović</b>) izlazi iz svojih nadležnosti i preuzima ulogu Savjeta.</p>
<p>- Imali smo situaciju da je načelnik Generalštaba opet od Krapovića spriječen da obavlja svoju funkciju u kontekstu međunarodnih obaveza koje ima. Mislim da to nije dobro. Pozvao sam ministra da se spusti lopta, posebno nakon odluke Komisije za žalbe da se stvari vrate u jednu normalu, zato što ponašanje ministra odbrane, ali ne samo i njegovo, zato što je premijer (<b>Milojko Spajić</b>) na sjednicama i u javnosti u potpunosti stajao iza njegovog mišljenja.. Tako da se ovdje ne radi samo o ministru odbrane, već o Vladi, pozvao sam ih da omoguće Vojsci Crne Gore da normalno funkcioniše - kazao je Milatović.</p>
<p>To će, kako ističe, biti i njegov jasan stav na narednoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost.</p>
<p>- Odnosno na sjednici koja je prekinuta i koju nastavljamo, nadam se, 18. ili 19. novembra - dodao je Milatović.</p>
<h2>Pregovori u Podgorici</h2>
<p>Komentarišući sinoć održan prvi sastanak nosioca lista Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa, u kontekstu formiranja vlasti u Podgorici nakon lokalnih izbora, te da li će se pridružiti idućim razgovorima rekao je da u Građanskom pokretu URA i Pokretu za Podgoricu rade na pregovaračkoj platformi, te da će javnost biti obaviještena blagovoremeno.</p>
<p>- U tim izborima sam podržao ono što je bila građanska lista koju je predvodio <b>Luka Rakčević</b>. Smatram - i tada i sada - da je i Podgorici i Crnoj Gori potreban takozvani treći put, ono što je otklon od loših praksi DPS-a, ali i otklon od loših praksi aktuelne parlamentarne većine - naveo je Milatović.</p>
<h2>Diplomatski odnosi</h2>
<p>Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, te da, kako je naveo na sesiji sa studentima FPN-a, postoji osoba koja nije persona non grata u toj državi, ali je pitanje može li ući, rekao je da je zabrinjavajuće pogoršanje naših bilateralnih odnosa.</p>
<p>- Znate da su dva od tri glavna čovjeka parlamentarne većine proglašene za persona non grata od Republike Hrvatske, da je tu više manje suštinski i predjsednik Vlade. Znate da su proglasili i njega personom non grata to bi suštinski značilo obustavljanje diplomatskih odnosa između dvije zemlje i da to tada nije urađeno zbog toga - naveo je Milatović i dodao da bi pustio njega da odgovori na pitanje u kakvim je odnosima sa zvaničnicima u Hrvatskoj.</p>
<p>Ono što je bilo do njega, kako dodaje, to je da je pozvao tada da se stvari koje nisu u skladu sa državnim interesima, a koje su bile možda podređene određenim partijskim interesima, ne rade.</p>
<p>- Mi smo kao rezultat toga dobili usložnjavanje naših odnosa sa Hrvatskom, koje moramo popraviti. Povjerenje je izgubljeno, a to je najteže povratiti - rekao je Milatović.</p>
<p>Govoreći o tome da je pohvalio rad prethodnih vlada u tom segmentu kazao je da ako je nešto bilo dobro, onda to treba pohvaliti.</p>
<p>- Ako je nešto bilo dobro u dijelu prethodnih vlasti to je bio jedan odnos između Crne Gore i Hrvatske. Da je bilo na nama, kao donosiocima odlua nakon 30. avgusta, da stvari koje su bile dobre dodatno učvrstimo, a da stvari koje su loše ispravimo. A imate u kontinuitetu praksu nove parlamentarne većine da se dobre stvari urušavaju, a da se loše ne popravljaju - ocijenio je Milatović.</p>
<p>Misli da javnost najbolje može da prosudi o onome o čemu govori.</p>
<h2>Izvještaj o naprektu EK</h2>
<p>Govoreći što je iz izvještaja &nbsp;o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2024, koji je nedavno predstavljen, nestao dio koji se odnosi na sastavljanje ugovora, a uz tvrdnje pojedinih analitičara da je na to uticala Hrvatska, naveo je da se vrlo jasno mora reći ko je izglasao Rezoluciju o Jasenovcu.</p>
<p>- Dvije trećine poslanika koje su glasale za ovu rezoluciju, a koja je kasnije urušila naš odnos sa Hrvatskom, su poslanici Pokreta Evropa sad i Demokrate. Nemojte da sad cio teret bude na <b>Andriji Mandiću</b>. Da je samo bilo do njega, rezolucija ne bi bila izglasana, tako da su tu stvari vrlo jasne - ističe Milatović.</p>
<p>Zato je, kako dodaje, u više navrata govorio o tome da je integritet politike PES-a, koji je on osnovao, izgubljen.</p>
<p>- Taj pokret više nema svoju politiku, to je politika Demokratskog fronta, što je legitimno, ali to nije politika pokreta koji smo osnovali Spajić i ja - rekao je Milatović.</p>
<p>Ugovor će, prema njegovim riječima, doći u trenutku kada od institucija Evropske unije bude procijenjeno da smo u završnoj fazi pregovora.</p>
<p>- I tada se pokreće to pitanje. Volio bih, kao svako u Crnoj Gori, da do te faze dođemo što prije. Da bismo došli do te faze što prije, čak i do kraja ove godine ako je moguće.. Mi smo iz Kabineta predstavili dokument o 10 negativnih trendova demokratskog razvoja u Crnoj Gori koji hitno moraju da prestanu. Parlamentarna većina i Vlada moraju da poprave svoje institucionalno i političko ponašanje kako bi demokratski razvoj Crne Gore nastavio ubrzano da teče i kako bi ova zemlja što prije pristupila Evropskoj uniji. Nadam se da će to uslijediti što prije, ali plašim se da zbog određenih neodgovornih ponašanja gubimo jednu priliku koja je pred nama - ocijenio je Milatović.</p>
<p>Ključni korak odblokiranja našeg procesa je, kako je naveo, nastao u Skupštini Crne Gore kada su imenovali određene pozicije u pravosuđu.</p>
<p>- Tu je ključnu ulogu odigrala konstruktivna opozicija, zato što u prethodnom periodu to nažalost nije bio slučaj. Mislim da je ovo zajednički proces i pozivam na odgovornost svih donosioca odluka - poručio je Milatović.</p>

Jasmina Beharovic

Milatović: Nastavak sjednice SOB-a 18. ili 19. novembra, PES nema svoju politiku, već politiku DF-a

<p>Savjet za odbranu i bezbjednost je prije dva mjeseca Skupštini dostavio prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM).</p> <p>Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.</p> <p>Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik <b>Andrija Mandić</b>.</p> <p>Da je taj prijedlog odluke "naišao na opstrukcije u parlamentu" smatra bivši načelnik Generalštaba<b> Dragan Samardžić</b>.</p> <p>Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje.</p> <p>Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241104181136_260f117b9e5d7b93ca81216f1bbf81a2f36ccf71b8765e6cadee7ec902531425" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dragan Samardžić"> <figcaption>Dragan Samardžić<span>(Photo: Nikola Borozan (RFE/RL))</span></figcaption> </figure>  <p>EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO.</p> <h2>Šta je EUMAM?</h2> <p>Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije.</p> <p>Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja...</p> <p>Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se "do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika", kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano.</p> <p>Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje.</p> <p>Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio.</p> <p>Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović.</p> <p>Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.</p> <p>Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241104181136_3b95d75eefad36e26061f217d2356ff89a203c8bcf51ef83e21a842b611ce6fc" data-rendition-name="original" width="1597" height="1064" loading="lazy" alt="Sa jedne od ranijih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost"> </figure>  <p>Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini.</p> <p>Iz kabineta predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini.</p> <p>Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru.</p> <p>Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru.</p> <p>Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj.</p> <p>Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine.</p> <h2>Šta je NSATU?</h2> <p>Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO.</p> <p>Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje.</p> <p>Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu "ukrajinsku misiju", odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).</p> <p>NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima.</p> <p>Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini.</p> <p>- Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse - kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane.</p> <p>Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio "klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo".</p> <p>Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu.</p> <p>- Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze - naveo je Samardžić.</p> <p>Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore.</p> <h2>Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a</h2> <p>Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu.</p> <p>Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana.</p> <p>Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta.</p> <p>Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta.</p> <p>Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO.</p> <p>Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora.</p> <h2>Dio ministara protiv sankcija Rusiji</h2> <p>A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena "na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova".</p> <p>Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji.</p> <p>Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.</p>

Portal ETV

1250x600

1084x550

U Skupštini Crne Gore na "čekanju" odluka o učešću Vojske u misiji EU za podršku Ukrajini

<p>Iznošenjem određenih informacija sa sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, koje nije u skladu sa Poslovnikom o radu, urušava se ugled tog rijela i Vojske Crne Gore i to nije dobro za kredibilnost zemlje u okviru NATO članstvo, poručio je predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović, </b>navodeći da će sjednica SOB-a biti sazvana kada se za to steknu uslovi.</p> <p>Milatović je podsjetio da je ministar odbrane <b>Dragan Krapović </b>samo predlagač, a da Savjet donosi odluku po pitanju smjene načelnika Generalštaba Vosjke Crne Gore <b>Zorana Lazarevića.</b></p> <p>- Odluka Komisije za žalbu je potvrdila neispravnost odluka ministra odbrane koje se tiču načelnika Generalštaba, koje su suprotne stavu Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Milatović na konferenciji za medije nakon susreta sa predsjednikom Rumunije <b>Klausom Johanisom</b>.</p> <p>Smatra da pojedinci koji iznose informacije sa sjednica SOB-a urušavaju ugled i tog tijela i Vojske Crne Gore.</p> <p>- To nije dobro ni za kredibilnost zemlje u okviru NATO članstvo. Na taj način isključuju sebe iz rada Savjeta u budućnosti. Na sjednici sam javno pozvao da se spusti lopta i da odgovorno, profesionalno, u kontekstu naših vanjskopolitičkim, strateškim ciljevima se odgovorno ponašamo prema važnim temama koje se tiču odbrane i bezbjednosti naše zemlje. Što, nažalost, nije bio slučaj od strane određenih aktera u prethodnom periodu.&nbsp;</p> <p>Milatović je kazao i da na Savjetu nije razmatran prijedlog o učešću crnogorskih vojnika u NATO misiji za podršku Ukrajini.</p> <p>- To je pitanje za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore. Kada prijedlog bude na Savjetu ja ću se o njemu vrlo jasno odrediti - poručio je on.</p> <h2>Konsultacije o ambasadorima</h2> <p>Milatović je saopštio i da se nada će na konsultacijama sa ministrom vanjskih poslova <b>Ervinom Ibrahimovićem </b>riješiti pitanje ambasadora.</p> <p>- Ja već duži vremenski period apelujem da Vlada što prije treba da predloži ambasadora pri NATO-u. Zemlja je već godinu bez ambasadora pri NATO-u i to je apel naših strateškuih partnera u okviru NATO saveza. Očekujem da ću o tome diskutovati na novim konultacijama sa šefom diplomatije - rekao je Milatović.</p> <h2>Konačni rezultati, pa pregovori</h2> <p>Predsjednik države je kazao i da treba sačekati konačne rezultate izbora u Podgorici, pa pregovarati o mogućim koalicijama.</p> <p>- Konačni rezultati još nisu objavljeni. Prvo to treba sačekati, a moj odnos prema određenim partijama je uvijek jasno bio prezentovan, posebno u dijelu jednog preuzimanja loših politika od strane trenutne Vlade koji smo prezentovali i u dokumentu koji je institucija predsjednika objavila, a koji sve političke aktere u dijelu parlamentarne većine pozivaju na odgovornost i promjenu institucionalnog i političkgo ponašanja kako bi ova zemlja iskoristila istorijsku šansu po pitanju punopravnog članstva u Evropskoj uniji - naglasio je Milatović.</p> <h2>Izvinjenje novinarki RTCG</h2> <p>Milatović se i izvinio novinarki Televizije Crne Gore<b> Aleksandri Jovančević</b> zbog reakcije na prethodnoj konferenciji za medije</p> <p>- Imajući u vidu da se sada gledamo prvi put nakon onog pressa, želim da kažem da ukoliko je moja reakcija bila neprimjerena - želim da Vam se izvinim zbog toga. Žao mi je što je fokus sa upitne nezavisnosti uređivačke politike Javnog servisa skrenuta u pogrešnom pravcu. Mislim da iz moje reakcije nije bilo ličnog odnosa, već prema jednoj reakciji koja se ticala nazadovanja u dijelu nezavisnosti uređivačke politike javnog servisa - naveo je Milatović.</p> <h2>Velika šansa za ekonomsku saradnju sa Rumunijom</h2> <p>Milatović je na početku konferencije za medije izrazio zadovoljstvo zbog posjete Johanisa, prve nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine, navodeći da je to snažan znak prijateljstva međusobnog povjerenja i partnerstva između dvije zemlje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023131036_7fca7cd342c740ee1f8fe33a7ac196cdae041814da7c7937e6f218123b26e914.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023131036_7fca7cd342c740ee1f8fe33a7ac196cdae041814da7c7937e6f218123b26e914" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Johanis i Milatović"> <figcaption>Johanis i Milatović<span>(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</span><span>© Nebojsa Medo Perkovic</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Visoko cijenimo kontinuiranu podršku Rumunije našim evropskim integracijama i zalaganje za politiku proširenja EU. Vaša podrška nam daje dodatni podstrek na našem putu ka članstvu, s ciljem da postanemo 28. članica do 2028. godine. Želim da se zahvalim ministarki spoljnih poslova Rumunije što u ime Vlade Rumunije daje snažan doprinos ovoj temi. Zahvaljujući partnerstvima sa prijateljskim zemljama poput Rumunije, Crna Gora je odlučno krenula putem reformi, dijeleći viziju ujedinjene, sigurne i prosperitetne Evrope - naveo je Milatović.</p> <p>On je ponovio riječi Johanisa koje mu je uputio tokom boravka u Rumuniji da bi bila velika strateška greška EU ako ne nastavi sa procesom proširenja.</p> <p>- U potpunosti se slažem s ovom procjenom i smatram da, ako iko zaista razumije složenost geopolitike i potencijalne prijetnje koje ona nosi, onda su to naši prijatelji iz Rumunije. Rumunija je, uprkos zahtjevnom i osjetljivom geopolitičkom položaju, uspjela da izvuče maksimum iz ponuđenih prilika i iskoristi ogroman potencijal svog naroda, gradeći snažnu državu u istočnom dijelu Evropske unije - naveo je on.</p> <p>Smatra da je pred dvije zemlje velika šansa za ekonomsku saradnju.</p> <p>- Iako je trenutna trgovinska razmjena ispod nivoa potencijala, posebno u sferi investicija i turizma, uvjeren sam da možemo otvoriti nova poglavlja u našim ekonomskim odnosima. Direktne strane investicije i zajednički projekti su način da dodatno povežemo naše ekonomije i ojačamo veze između naših naroda - naveo je Milatović.</p> <p>Kao NATO saveznici, napominje, dijelimo zajedničke vrijednosti sigurnosti i stabilnosti.&nbsp;</p> <p>- Želim da se ovom prilikom zahvalim predsjedniku Johanisu što je snažno podržavao naš ulazak u NATO 2017. godine. Rumunija je, kroz svoje dvodecenijsko članstvo, pokazala posvećenost očuvanju mira i stabilnosti na našem evropskom kontinentu. Crna Gora ostaje čvrsto posvećena ovim ciljevima, podržavajući Alijansu i principe kolektivne bezbjednosti na kojima ona počiva. U vremenu kada su solidarnost i povjerenje ključni, uvjeren sam da će odnosi između Crne Gore i Rumunije nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja i saradnje. Još jednom, želim da zahvalim predsjedniku Johanisu na njegovoj posjeti i da naglasim – Crna Gora vas uvijek dočekuje raširenih ruku - poručio je Milatović.</p>

Milatović: Ko iznosi informacije sa sjednica SOB-a isključuje sebe iz njegovog rada i urušava ugled Vojske

<p>Ako zbog ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b> budemo imali praznu stolicu na konferenciji Vojnog komiteta EU i NATO-a time će obrakati državu čiji je ministar, kazao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik ETV portala <b>Duško Mihailović</b>.</p>
<p>Mihailović je rekao da očigledno nije došlo do konsenzusa za smjenu načelnika Generalštaba, brigadnog generala <b>Zorana Lazarevića</b> na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, jer je ista i prekinuta.</p>
<p>Navodno je, prema mišljenju Mihalovića, predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> tražio da se ukine zabrana generalu Lazareviću odlaska na konferenciju vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO-a, a ministar odbrane Dragan Krapović je to odbio.</p>
<p>- I onda kad Krapović kaže da general bruka Vojsku, ako zbog Krapovića budemo imali ovu situaciju, biće ipak da je situacija drugačija, da Krapović bruka državu čiji je ministar. I to ministar iz partije, čiji je predsjednik dio, da je nazovemo crne trojke, kojoj je zabranjen ulazak u jednu od država Evropske unije, i NATO partneru, i ne samo ulazak, nego i prelet, onda ponašanje ministra iz ove partije ne iznenađuje, daje nam pravo da razmišljamo u pravcu da to nije slučajno, da nije u pitanju neznanje, nego jedna opasna namjera - rekao je Mihailović.</p>
<h2>Politički proces, odmazda i osveta</h2>
<p>SDT je podiglo optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b>, i visokog policijskog službenika <b>Zorana Lazovića</b>, a takođe je predloženo da im se produži pritvor. U ovom slučaju, podsjeća Mihailović, nije jasno po kom osnovu mu je određen pritvor.</p>
<p>Mnogo je nelogičnosti u optužnici, ističe Mihailović, i stvari koje ne piju vodu, pomjeranja time line-a... Posrijedi je, kako kaže, politički proces, odmazda i osveta.</p>
<p>- Advokat <b>Anto Nobilo</b> je objasnio najbolje to, odluka Višeg suda za produženje pritvora je obrazložena na nekih osamdeset ili sto stranica, nešto potpuno nevjerovatno. I na to je ukazao advokat Nobilo, koji je rekao da su to rutinska dokumenta, koja imaju u principu pet, šest strana, a da kad sudije pribjegavaju tolikim opisima, da nešto definitivno nije u redu, da nešto ne štima, i da pokušava da se prikrije. Čini mi se da razloga za produženja u pritvora nema, doduše nije ih bilo ni ranije, vidjećemo kako će se ta situacija odigrati - zaključio je Mihailović.</p>
<p>Cijelo gostovanje može se pogledati na Jutjub kanalu TV E:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNN2qB7vglDo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Krapović će obrukati državu ako ne budemo imali predstavnika na konferenciji Vojnog komiteta EU

<p>Iako je na početku mandata premijer Milojko Spajić javnost upoznao sa činjenicom da ga resori odbrane i bezbjednosti pretjerano ili gotovo uopšte ne interesuju, smatram da je, kao prvi čovjek izvršne vlasti, dužan da se izjasni o torturi koju Demokrate i ministar odbrane Dragan Krapović sprovode nad načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, generalom Zoranom Lazarevićem - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.<br/>
<br/>
Prosto je, kaže on, nevjerovatna "količina bljuvotina koja može da izbije iz jednog političkog subjekta".</p>
<p>- Pa makar to bile i Demokrate, ali je još nevjerovatnije da se premijer ponaša kao da se ama baš ništa ne dešava. U konačnom, radi se o podvalama i podmetačinama profesionalca koji je veći dio svog života, 35 godina službe, posvetio Vojsci Crne Gore kojoj današnji funkcioneri Demokrata, uključujući i ministra, nijesu ni privirili - naveo je on.<br/>
<br/>
Vrhunac tih laži je, kaže, današnja tvrdnja da je general Lazarević “uhvaćen u pokušaju šverca prevoznog sredstva”.</p>
<p>- Cijeneći da je moguće da oni kojima je ulazak u Hrvatsku misaona imenica ne poznaju procedure, ipak vjerujem da, ko god je ikad imao dodira sa uvozom iz EU, zna da se EORI broj ne vezuje za kupca, već za prodavca i da je namijenjen kompanijama sa teritorije EU koje svoju robu izvoze vam granica unije. Dakle, ne radi se ni o kakvom švercu, već o činjenici da prodavac iz zemlje EU nije imao EORI broj što, u konačnom, nije ni dužan da ima - naveo je Zirojević.</p>
<p>Sviđao se general nekome ili ne, Zirojević poručuje da je on prvi čovjek Vojske Crne Gore i predstavnik jedne od važnijih državnih institucija.</p>
<p>- Na kraju, bez obzira šta ko mislio o generalu Lazareviću, konstantni<br/>
napadi od strane ministra i njegove partije, na nivou Zadruge, na prvog<br/>
čovjeka Generalštaba ipak su skandal za državu. Jer, sviđao se general<br/>
nekome ili ne, on je prvi čovjek Vojske Crne Gore i predstavnik jedne od<br/>
važnijih državnih institucija. Iz tog razloga pozivam Milojka Spajića<br/>
da, kao premijer, prekine ovu agoniju i javno blaćenje generala i VCG,<br/>
ne ni zbog koga lično, već samo i isključivo zbog zaštite integriteta<br/>
sektora bezbjednosti, ugleda institucije i države Crne Gore - zaključio je Zirojević.</p>

Zirojević: Spajić da se izjasni o torturi Demokrata nad generalom Lazarevićem

<p>&nbsp;Potpredsjednik srpske vlade <b>Aleksandar</b> <b>Vulin</b> izjavio je u danas u Banja Luci kako je proces ujedinjenja svih Srba započeo i da to više niko ne može zaustaviti.</p>
<p>Vulin je tokom dana boravio u Banja Luci gdje se sastao s čelnikom bosanskih Srba <b>Miloradom Dodikom</b>, a u izjavi novinarima kazao kako je Republika Srpska najvažniji vanjskopolitički prioritet Srbije. Ponovo je promovisao ideju uspostave „srpskog svijeta“ na temeljima deklaracije tzv. svesrpskog sabora iz juna ove godine.</p>
<p>- To više nije moguće ni zaustaviti. Proces stvaranja srpskog svijeta, proces ujedinjenja, započet je - izjavio je Vulin, poznat po zagovaranju velikosrpskog nacionalizma i proruskim stavovima.</p>
<p>Američka administracija kaznila je 2023. godine Vulina sankcijama označivši ga odgovornim za koruptivne i destabilizirajuće aktivnosti koje su omogućile ruski maligni uticaj u regiji Balkana.</p>
<p>Srpski predsjednik <b>Aleksandar Vučić</b> nakon toga ga je smijenio sa pozicije direktora obavještajne agencije BIA i postavio ga za ministra bez portfelja i potpredsjednika vlade u praksi zaduženog za odnose s RS i Rusijom.</p>
<p>Vulin je i u četvrtak u Banja Luci veličao Rusiju, te je najavio kako će Vučić, zajedno sa Dodikom, ići u Moskvu 9. maja naredne godine na poziv ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b> i tamo učestvovati u obilježavanju dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Vulinu se u tim ocjenama pridružio i Dodik koji je Putina nazvao „razumnim političarem“.</p>
<p>- Rusija vodi pravedan rat i u pravu je kada brani svoje državne i nacionalne interese - izjavio je Dodik komentarišući rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine.</p>

Vulin: Proces stvaranja "srpskog svijeta" je krenuo i više ga niko ne može zaustaviti!

<p>Sektor telekomunikacija i ICT-a je i ove godine, kao i prethodnih, najboje ocijenjen u Bijeloj knjizi koju objavljuje Savjet stranih investitora (SSICG), saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).<br/>
<br/>
Iz EKIP-a su kazali da je, prema rezultatima iz Bijele knjige, indeks lakoće poslovanja u sektoru telekomunikacije i ICT-a 7,2.<br/>
<br/>
„To je najbolje ocijenjeni sektor među sektorima koji se prate, a tako je bilo i u nekoliko prethodnih godina“, rekli su iz EKIP-a.<br/>
<br/>
Bijela knjiga je objavljena 14. godinu zaredom i daje pregled rezultata percepcije investicione klime, dobijenih putem standardizovanog upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Odgovore na pitanja iz upitnika daju strani investitori u Crnoj Gori, članovi SSICG, a na osnovu ličnog iskustva i percepcije. Knjiga pokazuje trend kretanja unapređenja poslovne klime, ali i prepoznaje i izdvaja najvažnije propise, procedure i izazove u razvoju poslovanja.<br/>
<br/>
Indeks lakoće poslovanja za Crnu Goru za ovu godinu iznosi 6,5 i on je 0,1 poen veći u odnosu na prošlu.<br/>
<br/>
Članovi Savjeta su ocjenjivali svaki privredni sektor pojedinačno.<br/>
<br/>
„Sektor telekomunikacije i ICT-a, prema mišljenju članica Savjeta, ostvaruje najbolje rezultate u nekoliko prethodnih godina. Višegodišnji kontinuitet ukazuje na stabilnost i otpornost ovog sektora na negativne uticaje u posmatranom periodu“, rekli su iz EKIP-a.<br/>
<br/>
S druge strane, stagnacija u ocjenama sugeriše da, uprkos visokim ocjenama u poređenju s drugim sektorima, nije došlo do značajnijih pozitivnih promjena.<br/>
<br/>
U cilju unapređenja u ovom sektoru, članice su i ove godine istakle nekoliko ključnih izazova koji utiču na stanje u sektoru telekomunikacije i ICT-a.<br/>
<br/>
Članice SSICG smatraju da je neophodna digitalizacija javne uprave kroz dostupnost online servisa, koji bi ubrzali poslovne operacije i ispunjenje birokratskih obaveza prema nadležnim i ostalim institucijama.<br/>
<br/>
Potreban je i dalji razvoj ICT infrastrukture, kako od države, tako i privatnog sektora, uz dodatna ulaganja i praćenje savremenih ICT rješenja.<br/>
<br/>
Članica Savjeta smatraju da je nedovoljno razvijena sajber bezbjednost, kao i da je potrebna dalja standardizacija koda za QR plaćanja.<br/>
<br/>
EKIP, kako su saopštil injegovi predstavnici, u velikoj mjeri utiče da se sektor elektronskih komunikacija u Crnoj Gori razvija u dobrom smjeru i da cijelom društvu omogućava korišćenje savremenih i kvalitetnih elektronskih komunikacinih usluga.<br/>
<br/>
„Operatori koji posluju u sektoru ulažu značajna sredstva u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga. Podaci pokazuju da je prisutan višegodišni trend rasta prihoda, investicija, broja korisnika i obima ostvarenog saobraćaja“, rekli su iz EKIP-a.<br/>
<br/>
Elektronske komunikacione usluge u Crnoj Gori pruža 31 operator.<br/>
<br/>
Operatori elektronskih komunikacija su u prošloj godini ostvarili prihod u iznosu 256,6 miliona EUR, što predstavlja povećanje od 8,84 odsto u odnosu na 2022.<br/>
<br/>
Operatori su u prošloj godini investirali 76,3 miliona EUR, što je 10,9 odsto više nego u 2022.<br/>
<br/>
Nastavljen je trend rasta korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa internetu, dok je u oblasti mobilnih usluga zabilježen porast broja korisnika.<br/>
<br/>
Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) Crne Gore za prošlu godinu je iznosio 35,1 bod i najveći je na području Zapadnog Balkana.<br/>
<br/>
„Na osnovu navedenog može se zaključiti da je EKIP, kao nezavisno regulatorno tijelo u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, postigla visok nivo regulatornih performansi, da je Crna Gora stvorila dobre uslove za razvoj elektronskih komunikacija“, zaključuje se u saopštenju.</p>

U sektoru telekomunikacije i ICT-a najveći indeks lakoće poslovanja

<p>Surovost, svirepost, zastrašujuća osvetoljubivost, samo su neke od osobina dvije zavađene mafijaške grupe tokom desetogodišnjeg krvavog rata. Monstruozne zločine počinili su vojnici ovih organizovanih kriminalnih grupa, ali, makar za sada, nema dokaza da su osobe koje su, prema policijskim evidencijama, označene kao vođe mafijaških klanova direktni počinioci nekog od 70-ak ubistava koliko je zabilježeno u krvavom sukobu čiji se kraj ne nazire. Visokokotirani pripadnici mafije, prema dokazima istražitelja, direktno su učestvovali u otimanju žrtava i njihovom mučenju prije nego su ubijani na najsvirepije načine. Kotoranin  <b>Slobodan Kašćelan</b> , kako piše u istražnim aktima, jedan je od njih. 

U večerašnjoj epizodi "Sjenki" koja se emituje od 22 sata na TV E, pogledajte kakva je bila uloga Kašćelana u zločinu počinjenom nad Podgoričaninom <b>Nikolom Stanišićem</b> , ali i kako je ovaj Kotoranin organizovao ilegalan prelazak granice osoba osumnjičenih za više likvidacija. 

Crnogorski istražitelji su sredinom aprila 2021. godine, kada su analizirali prvi paket kriptovane Skaj komunikacije koja im je dostavljena iz Europola, po nalogu tadašnjih čelnika Specijalnog državnog tužilaštvu izveli akciju hapšenja pripadnika kavačkog kriminalnog klana, među kojima je bio i Kašćelan. Nedugo nakon hapšenja, predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije saopštili su da su pripadnici te kriminalne organizacije, prema dokazima koje imaju, odgovorni za smrt Podgoričanina Nikole Stanišića u avgustu 2020. godine. 

- Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je ubila Stanišića su formirali Kotorani Slobodan Kašćelan, Radoje Zvicer. U noći između 2. i 3. avgusta predočili su Stanišiću da neće dočekati dan i uslišili molbu žrtve da se pomoli. Upravo u trenutku dok se molio, u glavu su ispalili više hitaca. U obrzaloženju optužnice stoji čak i da je vođa kavčana Radoje Zvicer tražio, a što su članovi krimianlne grupe i prihvatili da Stanišić ne bude ubijen 2. avgusta jer je tada bio svetac, već su čekali da prođe ponoć - ispričala je za "Sjenke" novinarka  <b>Ana Raičković</b> . 

Nije se dugo čekalo da se ime Slobodana Kašćelana ponovo nađe na spsiku osumnjičenih za monstruozna ubistva. U novembru 2021. godine crnogorski istražitelji saopštili su da su na osnovu skaj komunikacije uspijeli da rasvijetle još jedan zločin. Otkrili su ko je ubio Mila Radulovića zvanog Kapetan koji je važio za visokopozicioniranog pripadnika škaljarskog kriminalnog klana. 

- Krivično djelo otmice izvršeno je u oktobru 2020. godine na teritoriji opštine Danilovgrad, dok je ubistvo lica M.R. izvršeno nekih dva i po mjeseca nakon toga. Do granica osnovane sumnje prikupljeni su, ne samo personalni, već i materijalni dokazi koji ukazuju da je ovo lice lišeno života, a potom da su njegovi posmrtni ostaci uklonjeni, odnosno da su pripadnici ove kriminalne organizacije nastojali da unište sve tragove o izvršenim krivičnim djelima - rekao je tada <b> Saša Čađenović</b> , suspendovani specijalni tužilac. 

Ekspert za bezbjednost,  <b>Ivan Pekić</b> , ukazao je da Kašćelana ne optužuju samo crnogorski organi gonjenja. 

- Već su i putem Europola dostavljeni određeni ključni dokazi o skaj komunikaciji i prepisci, i to će biti nešto što će sjutra cijeniti sudije, a i tužioci koji su proslijedili određenim sudijama u Crnoj Gori - dodao je on. 

Ista kriminala grupa se tereti i da je iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda, na svirep i podmukao način pokušala da ubije Kotoranina  <b>Jovana Jovanovića</b> .  Ekipa Sjenki u večerašnjoj epizodi, prvi put javnosti prikazuje fotografije koje su putem Skaj aplikacije razmjenjivali pripadnici kavačakog klana tokom planiranja i pripreme likvidacije ovog Kotoranina. 

Emisiju Sjenke pogledajte večeras od 22 sata na TV E.</p>

Sjenke na TV E: Koja je bila uloga Kašćelana u ubistvu Stanišića

<p>Vojova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, &nbsp;na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje &nbsp;prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio i &nbsp;to je preselio u svoj atelje - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, umjetnica Danijela Drakulović.</p>
<p>Cijela nacija je iznenadila reakcijom na smrt slikara Voja Stanića, &nbsp;kaže Drakulović, odavanjem počasti i tugom sa kojom se oprašta od crnogorskog velikana, a smatra i da je nacija bila dužna da mu se oduži na &nbsp;takav jedan način.</p>
<p>- To je slikar koji je trajao, bio vjeran svom poslu u apsolutu, i niz stvari koje bih pomenula što se tiče njega, kako je bio &nbsp;suptilno nježan i jedinstven, malo intervjua u svom životu, tako da smo kroz te slike znali sve što se tiče velikana umjetnosti kao &nbsp;što je Vojo Stanić - rekla je Drakulić.</p>
<p>Njegova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, cijeni Drakulović, na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje, kako kaže, prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio, ističe ona, to je preselio u svoj atelje.</p>
<p>- Jednako je je to doživljavao kao da je u susretu sa tim likovima i ljudima, što jeste radio povremeno silazeći na svoj čuveni Škver i ljudi su ga obožavali, nije bio nametljiv. Ali, ako ćemo da se vratimo na vrijeme kad se on rodio, 1924.godine, to je neki poslijeratni period, živio u doba previranja, doba komunističkog vremena, u doba 1968.godine, omladinskih, studijskih, velikih protesta tadašnje velike Jugoslavije. U takvim previranjima biti tako suptilan, nježan, posvećen umjetnosti, posvećen Crnoj Gori i kroz svoje nazive koje vidite, Nikšićke zime, taj Škver pomenut toliko, do tih nekih minijaturnih stvari, koje su toliko bile prisutne u njegovoj ličnosti kao što je to more, i zadovoljan time što bi pogledao to more i vidio te predivne suptilne bonace, do nemira mora i tako dalje - istakla je Drakulović.</p>
<p>Sagovornica emisije Srećan dan evocirala je uspomene i na čuvenog Gaja galeristu, koji je, kako kaže, na jedinstven način vezan za umjetnike.</p>
<p>- Nije Gajo bio ograničen na velikane, pokušavao je da otvori umjetnost svima, ali je velikane držao sa obje ruke i znao je da ih pokrene. Vojo Stanić kaže u Rimu, dok je izlagao, na pitanje koliko je zadovoljan i sretan što je izlagao u Rimu, ipak je to prestižno mjesto, a on kaže nisam. Bio je tako jednostavan u nekim odgovorima, i šaljiv, nije bilo ironije koja je značila da posle toga ne ostaje ništa, nego kaže nagovorio me Gajo. To je toliko jednostavno i jasno da je Gajo ipak potezao te ljude i nekako ih izvodio iz ateljea i trebalo je da je to svjetska, odnosno evropska umjetnost da vidi i zadovoljstvo je moje danas govoriti o tome, iako sam ja jedna iz mlađe plejade ljudi koji o tome mogu govoriti - zaključila je Drakulović.</p>

Drakulović: Vojo je bio suptilan, nježan, posvećen umjetnosti i Crnoj Gori

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: savjet-za-odbranu-i-bezbjednost