Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio je danas zaključke o postupanju policije tokom masakra na Cetinju u kojem je ubijeno 13 osoba, upozoravajući da brojne okolnosti tragičnog događaja i dalje nijesu razjašnjene i da reakcija policije, uključujući blokadu grada i broj angažovanih službenika, nije bila adekvatna.
- Mnoga pitanja i aspekti ovog tragičnog i osjetljivog događaja i dalje ostaju nejasna - navedeno je u zaključcima.
Kako je navedeno u saopštenju Savjeta, porodice žrtava i javnost u cjelini očekuju jasne i pouzdane podatke o ovom i zločinu iz 2022. godine.
- Traži se saopštavanje činjenica, razumijavanje prirode zločina, identifikacija motiva i praktični zaključci. Bez saopštavanja svih raspoloživivih podataka nemoguće je pristupiti rješavanju i naročito prevenciji ponavljanja ovog problema - navedeno je u saopštenju.
Što se tiče masovnih ubistava koja 1. januara ove godine počinio Aco Martinović, Savjet je imao primjedbi povodom reakcije policije, koja se odnosi na period blokade grada pošto su informisani o ubistvima.
- Savjet ima primjedbu na početno uspostavljeni način i raspoložive resurse za kontrolu lica i vozila, u sklopu blokade grada. Iako su policijski službenici sve vrijeme znali koje se lice i vozilo potražuju, blokada grada i s njom kontrola lica i vozila, početno je trebala biti uspostavljena sa više resursa i na efikasniji način - dodaje se u saopštenju.
Na osnovu pruženih podataka i pojašanjenja Uprave policije, Savjet je saglasan u ocjeni da u trenutku početka izvršenja masovnog zločina na teritoriji Prijestonice Cetinje nije bio dovoljan broj policijskih službenika kako bi se početno adekvatno odgovorilo događaju.&nbsp;
- I pored činjenice da je značajno poboljšana organizacija rada policije na Cetinju, nakon prvog masovnog zločina 2022. godine kroz preraspodjelu rada službenika, dogodio se u organizacionom smislu, između smjena, prazni prostor, vremenski interval između 17 i 18 sati što se odrazilo na nedovoljnu, naglašavamo početnu, pripremljenost za odgovor na izvršenje KD - ističe se u zaključcima.
Savjet podržava i zahtjev porodica stradalih sa Cetinja, &nbsp;koji je predočen tokom susreta sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, da se formira ekspertski tim od međunarodno priznatih stručnjaka koji bi u dogovoru sa državnim isntitucijama Crne Gore sporoveli međunarodnu, objektivnu, nepristrasnu i cjelovitu istragu povodom oba slučaja masovnih ubistava na Cetinju.
<h2>Zauzeće stav o prekršajnom postupku prema Petrović</h2>
Na sjednici Savjeta razmatrana je i informacija da je policija pokrenula prekršajni postupak prema članici Savjeta Aidi Petrović.
Članica Savjeta Aida Petrović informisala je Savjet da je do trenutka održavanja sjednice policija nije obavjestila o pokretnju prekršajnog postupka prema njoj.
- Cijeneći iznijetu okolnost, Savjet će povodom ovog slučaja, kada bude dostupna eventualna prekršajna prijava, zauzeti stav i o tome informisati javnost - navedeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mnoga pitanja i aspekti tragedija na Cetinju i dalje nejasna, reakcija policije neadekvatna

Nakon što je iz Uprave policije saopšteno kako je, zbog narušavanja javnog reda i mira na julskom skupu ispred Vile Gorica, procesuirano 35 osoba, među kojima i članica Aida Petrović, oglasili su se iz Savjeta za građansku kontrolu policije.
- Ovim povodom Savjet je od direktora Uprave policije zatražio kopiju spisa predmeta sa dokazima na osnovu kojih je podnijeta prijava u vezi sa predmetnim slučajem - istakli su.

Savjet za građansku kontrolu rada policije sazvao hitnu sjednicu zbog prekršajnog gonjenja Petrović

Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/Predstavka.pdf" target="_blank">predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije</a> u cilju ocjene postupanja policije na javnim okupljanjima održanim u podgoričkim naseljima Zabjelo i Siti kvart 27. oktobra, na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 28. oktobra, kao i na fudbalskoj utakmici Crna Gora-Hrvatska 17. novembra 2025. na Gradskom stadionu u Podgorici.
HRA smatra da je policija, koja je obezbjeđivala proteste 27. i 28. oktobra, bila dužna da reaguje na skandiranja „Ubij, ubij Turčina“, „Turci napolje“ i „Nećemo migrante“, koja su predstavljala govor mržnje, koji je zabranjen, i koja su stvarala prijeteću atmosferu u gradu, posebno u kvartovima u kojima živi najviše turskih državljana.&nbsp;
- Prema našem razumijevanju važećih zakona (Zakona o javnom redu i miru, Zakona o javnim okupljanjima, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o zabrani diskriminacije i Krivičnog zakonika) policija je bila dužna da upozori učesnike okupljanja da je govor mržnje zabranjen i da prekine okupljanje na kome su učesnici istrajavali u upotrebi takvog govora - navedeno je u saopštenju HRA.
Takođe, u toj NVO smatraju da neposredno prije i za vrijeme utakmice Crna Gora – Hrvatska, policija nije postupila u skladu sa svojim obavezama i ovlašćenjima propisanim Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Za vrijeme utakmice, hrvatski navijači su uzvikivali parole „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“, i istakli su transparent velikih dimenzija: „Iz Dubrovnika čuju se vici, pu* nam k* četnici. Oprosta nema!“. Sve parole, usmene i pismene predstavljaju nesporan govor mržnje koji je policija najavila da će naknadno procesuirati, pošto su navijači napustili zemlju - kazali su u HRA.
Apostrofiraju da se u takvom slučaju, u kome se radilo o “priredbi povećanog rizika”, od policije zahtijeva da u saradnji sa organizatorom priredbe preduzme posebne preventivne mjere, konkretno, da spriječi unošenje i isticanje transparenata sa porukama mržnje, da zadrži gledaoce koji se nasilno ponašaju ili remete javni red i mir govorom mržnje, da unaprijed zatraži prisustvo sudije za prekršaje i državnog tužioca na utakmici radi efikasnog procesuiranja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na sportskoj priredbi.&nbsp;
- Ipak, policija u saradnji sa organizatorom priredbe, nije spriječila unošenje na stadion ogromnog transparenta hrvatskih navijača sa porukom mržnje, što predstavlja očigledan propust u obezbjeđenju i primjeni zakonskih ovlašćenja. Policija je bila dužna da izvrši pregled, oduzme sporni transparent, identifikuje i sankcioniše odgovorne, udalji ih sa terena ili i prekine priredbu ako se nedopušteno ponašanje nastavi. Izostanak upozorenja ili druge neposredne mjere u takvoj situaciji počinilaca je propust, koji se ponavlja na sportskim utakmicama - ocijenili su u HRA.
HRA je predstavkom zatražila od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da ispita postupanje policije na ovim skupovima, da bi se ubuduće obezbijedilo adekvatno reagovanje protiv govora mržnje na sličnim događajima.&nbsp;
- Konkretno smo od Savjeta zatražili da: pokrene postupak ocjene primjene policijskih ovlašćenja na predmetnim skupovima; zatraži od Uprave policije izvještaj o prisustvu i postupanju službenika, uz obrazloženje zašto okupljanja i utakmica nijesu prekinuti niti su učesnici upozoreni na govor mržnje; utvrdi da li su policijski službenici prepoznali i adekvatno reagovali na govor mržnje i podsticanje nacionalne netrpeljivosti; ispita odgovornost starješina i policijskih službenika zaduženih za obezbjeđenje skupa, ako se utvrdi da su propustili da postupe po zakonu – a posebno da utvrdi kako je omogućeno hrvatskim navijačima da na stadion unesu ogroman transparent sa porukom mržnje, iako je takav materijal zakonom zabranjen - kazali su u HRA.
Očekujeju da Savjet u razumnom roku nezavisno i temeljno provjeri postupanje policije i objavi svoje mišljenje.&nbsp;
- Svjedoci smo sve češćeg govora mržnje i nacionalističkih parola na javnim i sportskim događajima, na koje policija ne reaguje. Vrijeme je da se ovo zaustavi i da nadležni konačno počnu da dosljedno sprovode zakone - poručili su u HRA.
U toj organizaciji podsjećaju i da Evropska unija u pregovaračkom poglavlju 23 od Crne Gore zahtijeva da efikasno suzbija ksenofobiju i obezbijedi efikasno procesuiranje krivičnih djela iz mržnje, uključujući govor mržnje.

1250x600

1084x550

HRA: Ispitati postupanje policije na antimigrantskim skupovima i utakmici sa Hrvatskom

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom postupanja policije na protestu ispred Vile Gorica 8. jula, održanom zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade. Građani su negodovali, a kao odgovor dobili biber sprej u lice. Postupanjem policije bavi se i Savjet za građansku kontrolu njenog rada, a pod lupom bi mogao da se nađe i jedan od policijskih straješina, koji nije imao uniformu, ali je bio u prvom redu, sa opremom za razbijanje demonstracija. 
 
Neprofesionalno, neozbiljno, mimo svih pravila. To su prve asocijacije koje naviru kao reakcija na nesvakidašnju sliku nastalu tokom građanskog protesta u Podgorici - civila koji stoji sa policijskim štitom u policijskoj blokadi. Brojne građanke i građani 8. jula pokušali su da ispred Vile Gorica protestuju zbog nezakonitog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade, ali ih je policijska blokada zaustavila na ulici, stotinjak metara od Vile Gorica.
U metežu koji je trajao više sati, pripadnici policije su upotrijebili i biber sprej, a trinaestoro, uglavnom starijih građana, potražilo je medicinsku pomoć. Brutalnost policijske akcije nije, nažalost, izuzetak u Crnoj Gori, pa ni u regionu. Sasvim je moguće da su crnogorski policijski blokaderi prekomjernu upotrebu sile koristili po uzoru na policijske odrede Aleksandra Vučića u Srbiji. Ipak, fotografija čovjeka u crvenoj majici i farmericama, koji drži policijski štit, dio zaštitne opreme - nije do sada viđena. Ni u Crnoj Gori, ni prilikom sličnih policijskih intervencija u regionu. A nije ni mogla biti viđena, jer profesionalna policijska intervencija je jasno kodirana, kao i obaveza nošenja uniforme, Pravilnikom o obavljanju policijskih poslova i primjeni ovlašćenja. 
 
- Radi neposrednog preventivnog djelovanja policije u održavanju javnog reda i mira i sprječavanju vršenja krivičnih djela i prekršaja, policijske poslove na pozorničkom i patrolnom rejonu vrše policijski službenici u uniformi - navodi se u članu 117 ovog Pravilnika. 
 
Naravno, blokada kod Vile Gorica nije bila u takozvanom patrolnom rejonu. I tačno je da svi policijski službenici, oni koji nose i oni koji ne nose uniformu, raspolažu istim policijskim ovlašćenjima. Ali, na samoj blokadi se ne bi smjeli pojavljivati policijski službenici u civilu, bez obilježja i bez službenog broja. To je osnovno pravilo koje razlikuje uređenu policijsku formaciju od parapolicijskih snaga. U cilju razjašnjenja posupka policajca u civilu, Televizija E je poslala upit Upravi policije. Uz dopis poslali smo i fotografiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxKh8RoooAz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Poštovani predstavnici Uprave policije, ovo je fotografija snimljena tokom protesta ispred Vile Gorica, 8. jula. Molimo vas na nam izađete u susret i odgovorite na sljedeća pitanja: 
- ko je čovjek u civilu koji nosi dio opreme namijenjen za razbijanje demonstracija? 
- Zašto, kada je u civilu, stoji u kordonu policije i nosi opremu za razbijanje demonstracija? 
- Po čijem nalogu je to učinio i zbog čega? 
 
Iz Uprave policije do emitovanja ovog priloga - odgovora nije bilo. Kako je Televizija E detaljno pratila i izvještavala protest građanki i građana 8. jula, kao i policijsku intervneciju u kojoj je, između ostalog, neprimjereno upotrijebljena veća količina biber spreja - ustanovili smo kretanje i postupke policajca sa fotografije.
Upravo je čovjek u crvenoj majici nekoliko puta upotrebljavao biber sprej, ali i dodavao patrone kolegama u prim redovima kordona. Redakciji Televizije E poznat je identitet policijskog službenika u civilu koji radi u Podgorici, ali ga nećemo saopštavati u nadi da će nadležne institucije dati ocjenu njegovog postupanja. 
 
Da li je bila regularna upotreba sredstava prilikom policijskog očuvanja reda i mira, možda će odgovor dati i Savjet za građansku kontrolu policije kojem smo poslali dokumentaciju. U međuvremenu, brojne nevladine organizacije, intelektualci, kao opozicione partije žestoko su kritikovali postupanje Uprave policije tokom večeri u utorak 8. jula. Žestoke ocjene o policijskoj brutalnosti stigle su i iz Evrope. 
 
- Šokiran i zabrinut sam zbog brutalnog gušenja protesta u Podgorici. Građani imaju pravo na slobodu izrađžavanja i okupljanja. Upotreba sile i otrovnih gasov nad miroljubivim demonstrantima, opozicijom i civilnim sektorom je nedopustiva za zemlju koja teži članstvu u EU – poručio je Roman Jakič, evropski parlamentarac na društvenoj mreži X. 
 
I nakon reakcije iz Evrope, čelnici crnogorske policije uporno ćute, ostajući pri prvobitnom stavu da su građani, mahom ljudi srednje dobi, bili nasilni i opasni po javni red i mir. Zašto je civil bio u prvom redu kordona, zbog čega nije poštovan policijski pravilnik, zašto je uopšte policije primijenila biber sprej - to su izgleda pitanja koja političku elitu, time i čelnike crnogorske policije uopšte ne interesuju.

Pod lupom bi mogao da se nađe i policajac koji je bio u civilu - ali sa opremom za razbijanje demonstracija

Savjet za građansku kontrolu rada policije je, po sopstvenoj inicijativi, donio odluku da provjeri postupanje policije u slučaju protesta kod Vile Gorica, a povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, prenosi Portal Analitika.
Podsjećamo, protest ispred Vile Gorica organizovan je zbog odluke da se ovogodišnja Trinaestojulska nagrada dodijeli negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
U intervenciji policije pozlilo je nekoliko građana, među kojima i arhitekti Veselinu Raduloviću. Hitna je došla tek nakon 25 minuta i pružila im pomoć. U drugom naletu upotrebe biber spreja pozlilo je i dekanu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandru Radomanu koga je takođe odvela Hitna pomoć.
Kako je našem portalu juče rečeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, medicinski timovi hitne pomoći su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.

Savjet za građansku kontrolu rada policije provjeriće postupanje policije na protestu kod Vile Gorica

Video nadzor koji je u funkciji, vjerodostojan je i nema takozvanih "mrtvih uglova" koji bi omogućili zloupotrebe, u interesu je javnosti i svakog građanina i štite ih od mogućeg zlostavljanja - kazali su iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Oni su naveli da, povodom primjedbi na rad sistema video nadzora u Odjeljenju bezbjednosti (OB) Budva, pružaju podršku Upravi policije (UP) u naporima da se u svim službenim prostorijama policije osigura funkcionalan i pouzdan video nadzor.&nbsp;
- Posebno ohrabruje i za podršku je činjenica da se Uprava policije poziva i promoviše standarde Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). Takav nastup rukovodstva policijske organziacije i Ministarstva unutrašnjih poslova u cjelini je od ključne važnosti kod zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda - ističu u saopštenju.
Kvalitetan video nadzor je, kako dodaju, i u funkciji potvrde profesionlanosti službenika koji prema građanima, u različitim situacijama i povodima, primjenjuju policijska ovlašćenja.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Funkcionalan video nadzor u stanicama u interesu javnosti

Uprava policije (UP) saopštila je danas da je juče, 14. februara, redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
Oni su reagovali na današnje saopštenje Savjeta za građansku kontrolu rada policije u kome se navodi da Uprava policije nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsavjet-up-nije-dostavila-odgovor-o-postupanju-policije-prije-za-vrijeme-i-poslije-masovnog-zlocina-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uprava policije je, kako je javnost već i obaviještena, juče redovnom poštom uputila detaljnu informaciju o preduzetim mjerama i radnjama, u vezi sa masovnim ubistvom koje je izvršeno 1. januara na Cetinju, Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije i Savjetu za građansku kontrolu rada policije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su u ovom dokumentu sadržane informacije koje se odnose na postupanje policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju.
- Većina pitanja koja su dostavljena Upravi policije već su odgovorena javno od vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića koji je, podsjećamo, sve informacije koje su bile od interesa za javnost saopštavao fazno u više javnih nastupa u prethodnom periodu. Dio pitanja na koje nije odgovoreno javno, odgovori su inkorporirani u informaciji i dostavljeni Savjetu za građansku kontrolu rada policije u sklopu informacije, koja je juče upućena službenom poštom ovoj instituciji, označena klasifikovano i u nju će uvid imati predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, a o čemu će Savjet zainteresovanu stranu upoznati u skladu sa zakonom - piše u saopštenju UP.

UP: Informacija u vezi sa masovnim ubistvom na Cetinju upućena 14. februara redovnom poštom

Savjet za građansku kontrolu rada policije do danas od Uprave policije nije dobio odgovor povodom zahtjeva o postupanju policije prilikom masovnog zločina na Cetinju 1. januara.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) su 24. januara podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku kojom traže odgovore o postupanju policije.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako su naveli krajem januara, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-i-czp-istraziti-postupanje-policije-i-odgovornost-za-tragediju-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije su danas kazali da su održali sjednicu u 14.30 sati na kojoj su razmatrane aktivnosti povodom predmeta na osnovu pritužbe koju su saglasno uputile nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP).
- Ovom prilikom Savjet je konstatovao da od Uprave policije do trenutka održavanja sjednice nije dostavljen odgovor povodom zahtjeva Savjeta od 28. januara i urgencije upućene 10. februara - navodi se u saopštenju.
Savjet će, kako dodaju, odmah po dobijanju traženog odgovora od Uprave policije, a saglasno Poslovniku o radu, isti proslijediti podnosiocu pritužbe nevladinim organizacijama HRA i CŽP i nastaviti dalji rad u pogledu zaključenja predmeta.

Savjet: UP nije dostavila odgovor o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno, cilj predstavke je da se utvrde sve relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i sloboda. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog dogadjaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim.
- Ovakav pristup ne doprinosi unaprjeđenju bezbjednosti i zaštiti ljudskih prava. Očekujemo od Savjeta da izvrši nepristrasnu analizu i javnosti pruži odgovore povodom masovnog zločina na Cetinju, a koji već 25 dana izostaju. Očekujemo od Savjeta da temeljno i nezavisno istraži odnosno provjeri podatke Uprave policije i ocjeni postupanje nadležnih državnih službenika u cilju spriječavanja ponavljanja sličnih tragedija ubuduće - zaključeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Istražiti postupanje policije i odgovornost za tragediju na Cetinju

Javnost Crne Gore nije ništa naučila iz ranijeg masakra na Cetinju niti su joj nažalost pružene očekivane informacije od strane odgovornih i nadležnih, ocijenili su u Savjetu za građansku kontrolu rada policije povodom današnje tragedije na Cetinju u kojoj je život izgubilo osam osoba.
Članovi i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije kazali su da sa tugom i posebnom pažnjom prate dešavanja na Cetinju.
- Pozivamo sveukupnu javnost Crne Gore da imaju puno razumijevanje prema svim aktivnostima Policije, a svim njenim pripadnicima pruže podršku i pomoć u radu. Empatija i solidarnost su vrijednosti crnogorskog društva koji trebaju doći do punog izražaja. Posebno molimo za razumijevanje mladih zbog promjena u proslavi novogodišjnjih praznika i predstojećeg pravoslavnopg Božića koje neminovno slijede - saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Savjet za građansku kontrolu rada policije pozdravlja brzu reakciju Uprave policije i blagovremeno angažovanje Specijalne policije. Takav pristup je, kako kažu, nažalost izostao avgusta 2022. godine.
- Javnost Crne Gore nije ništa naučila iz ranijeg masakra na Cetinju niti su joj nažalost pružene očekivane informacije od strane odgovornih i nadležnih. Institucije su prošle gotovo bez pouka a sada se već suočavamo sa posljedicama novog masakra, za svega dvije godine, u istom gradu, u istoj zemlji - ističe se u saopštenju.
Na pripadnike starješine i pripadnike policije apeluju da učine sve što je moguće, bez rizika po njihove i živote građana, da se osumnjičeni masovni ubica ne liši života jer je, napominju, za društvo i pravdu krucijalno da se izvede pred sud.
- Ovaj slučaj ponovo ukazuje na brojne institucionalne propuste, na potrebu značajnog unapređenja brige prema žrtvama ali i svih pitanja mentalnog zdravlja u društvu - poručuju iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Iz ranijeg masakra nije ništa naučeno

Postalo je i zvanično, mada se i ranije nagađalo – dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, procesuiran je pred nadležnim sudom u Podgorici, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira tokom građanskih demonstracija protiv uručenja Trinaestojulske nagrade.
Kolega Radoman je neko vrijeme nakon demonstracija proveo u Urgentnom centru, jer je bio meta hemijskih supstanci koju je policija upotrijebila protiv demonstranata. Te večeri niko se nije zapitao da li je policija mogla prouzrokovati i neke teže posljedice po zdravlje Radomana. Sam Radoman to nikoga nije pitao, niti je pokretao tužbe zbog eventualnog prekomjernog postupanja policije. Popio je svoju čaši žuči i vratio se redovnim poslovima.
To je drugi dekan FCJK kome se prijeti sudovima i procesima, jer je prije par godina i kolega Čirgić kao prvi čovjek institucije bio ispitivan povodom određenih optužbi. Ako tome dodamo da je i kolega Boban Batrićević završio pred sudom zbog kolumne objavljene na portalu, jasno je da je FCJK jedna od rijetkih visokoškolskih institucija u cijelom svijetu čiji su rukovodstvo i zaposleni redovna meta policijskih, tužilačkih i sudskih radnji.
Od ovog odnosa dva drastičnija primjera su odnos Vladimira Putina prema pojedinim ruskim intelektualcima i profesorima i odnos Aleksandra Vučića prema pojedinim srpskim intelektualcima i profesorima. U oba slučaja, međutim, riječ je o potezima autokratskih vladara prema kritički nastrojenoj inteligenciji. Crnogorski slučaj je specifičniji, jer se sličan vid pritiska na intelektualce i profesore izvodi u jednoj navodno demokratskoj zemlji, koja se nalazi na par koraka od ulaska u zajednicu koja počiva na pravima i slobodama mislećih ljudi, ljudi koji mogu da slobodno govore, pišu i protestuju.
Pokretanje procesa protiv crnogorskih intelektualaca zapravo najjasnije ukazuje na to kolika je želja vlasti da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Za sumnjati je u tu želju, ne samo zato što se crnogorskim intelektualcima ugrožavaju osnovna ljudska prava, već zato što samo onaj ko neće da vidi ne primjećuje da je FCJK adresa u kojoj su česti gosti i redovni saradnici diplomatski predstavnici svih članica EU. I da svi oni pružaju veliku podršku toj instituciji.

Vlast pritiska FCJK po Putinovom modelu

Uprava policije saopštila je da je 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom incidenta ispred Vile Gorica 8. jula ove godine, uz pojašnjenje da se postupanje prema njima pokreće tek sada jer je Osnovno državno tužilaštvo tek 20. oktobra utvrdilo da u njihovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, već samo prekršaja.
Podsjećamo, protest crnogorskih naučnika, umjetnika i građanskih aktivista povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, odžan je ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, 8. jula ove godine.&nbsp;
Iz Policije su naveli da je prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade, došlo do narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike od strane okupljenih.
- Radi pojašnjenja vremenskog okvira u kojem je postupala Uprava policije, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon sprovedenih službenih mjera i radnji povodom ovog događaja, cjelokupne spise predmeta dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalji rad i postupanje 17. jula 2025. godine. Državno tužilaštvo je 20. oktobra 2025. godine, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica dostavilo izjašnjenje u kojem se navodi da se u radnjama identifikovanih lica ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Nakon dostavljene ocjene spisa predmeta od strane tužilaštva, policijski službenici su bili u obavezi da u zakonskom roku koji teče počev od datuma prijema spisa, a ne manjem od 60 dana, podnesu Sudu za prekršaje u Podgorici zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka - dodaju iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se ističe, zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) prekršajni postupak je pokrenut protiv sljedećih 35 lica: D. M. (čl. 11 i 12), A.P. (čl. 11), I.N. (čl. 11 i 12), F.J. (čl. 11 i 12), V.K. (čl. 11), D. D. (čl. 11 i 12), A.P. (čl. 11 i 12), M.P. (čl. 11 i 12), A.LJ. (čl. 12), D.R. (čl. 12), M.Đ. (čl. 11), R.T. (čl. 11 i 12), B.M. (čl. 11 i 12), D.M. (čl. 11 i 12), H.J.R. (čl. 12), V.L. (čl. 11 i 12), M.G. (čl. 11 i 12), S. S. (čl. 12), M.V. (čl. 12), P.N. (čl. 12), Lj.V. (čl. 12), B.Š. (čl. 12), L.D. (čl. 12), M.S. (čl. 12), M.K. (čl. 12), M. M. (čl. 12), H. H. (čl. 12), S. S. (čl. 12), I.K. (čl. 12), A.R. (čl. 12), S.L. (čl. 12), M.Š. (čl. 12), E.Š. (čl. 12), D.I. (čl. 11 i 12), O.H. (čl. 11).
Prema njihovim riječima, policijski službenici su o pokretanju prekršajnog postupka telefonskim putem obavijestili određeni broj procesuiranih lica, dok je za preostali broj lica sa kojima Uprava policije nije mogla stupiti u kontakt, obavještenje upućeno pisanim putem - službenom poštom na adrese stanovanja pomenutih lica.&nbsp;
- Shodno Zakonu, nadležni Sud za prekršaje obavještava navedena lica o pravima i obavezama u postupku pred ovim sudom - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Imajući u vidu zahtjeve pojedinih neovlašćenih lica da im se dostavi spisak procesuiranih osoba iz ovog događaja a istovremeno poštujući odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, naglašavaju da Uprava policije podatke o procesuiranim licima ne može dostaviti na uvid neovlašćenim licima, već isključivo nadležnom državnom tužilaštvu i sudu, te mehanizmima kontrole rada Policije.
- Takođe, ističemo da su službenici Uprave policije, i pored aktivnog napada na policijske službenike, obaveze zaštite stićenog objekta i prostora oko istog, bili maksimalno trpeljivi i tolerantni i prema okupljenim građanima koji su pokušali da probiju policijski kordon upotrijebili najblaže sredstvo prinude - ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, koji je po hemijskom svojstvu blaže od dejstva suzavca, i to isključivo u cilju odbijanja aktivnog napada usmjerenog prema policijskim službenicima i štićenom objektu - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Iz Uprave policije su podjsetili da je prilikom intervencije povrijeđeno šest policijskih službenika.
- A imajući u vidu navedeno, posebno zabrinjava činjenica da Savjet za građansku kontrolu rada policije nije osudio nasilje od strane građana, kamenovanje policijskih službenika, gađanje jajima, flašama, predmetima i druge oblike javno vidljivog destruktivnog ponašanja, omalovažavanja i ponižavanja policijskih službenika, uključujući i gašenje cigarete na policijski štit, koji ujedno predstavlja i simbol zaštite države Crne Gore i njenih institucija. Policijski službenici nastavljaju sa identifikacijom lica koja su fizički napala i povrijedila policijske službenike, o čijem ishodu ćemo blagovremeno obavijestiti državno tužilaštvo i javnost - istakli su iz UP.&nbsp;
Kako navode, službenici Uprave policije će, kako u ovom, tako i u svim drugim ili sličnim slučajevima, postupati isključivo u skladu sa principima zakonitosti, profesionalizma, operativne nezavisnosti, neselektivnosti, depolitizacije i transparentnosti, bez obzira na vrstu javnog okupljanja.

UP: Tužilaštvo tek u oktobru utvrdilo da nema krivičnog već prekršajnog djela, zbog toga policija tek sada procesuirala 35 učesnika incidenta

Glavni grad sa više nego duplo većim budžetom od Budve ne može da isplati ni 500 eura zimnice zaposlenima, Budva može, Podgorica neće, ukazao je odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić.
- Neko tu ili ne zna da upravlja ili ne želi. &nbsp;Da li je gradonačelnik odlučio da “disciplinuje” zaposlene Glavnog grada ili se odluke kroje prema političkom ukusu većine protiv neistomišljenika? U oba slučaja, račun plaćaju građani i radnici. Vrijeme je za odgovore, a ne izgovore. Politika ili Ljudi?- upitao je Terzić n mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1999167992538505573%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Da li gradonačelnik neisplaćivanjem zimnice ''disciplinuje'' zaposlene Glavnog grada

Proces eurointegracija Srbije ne napreduje, što je posljedica politike koja se vodi čitavu jednu deceniju, kaže spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, ocjenjujući da je prijedlog Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana kolektivno uđu u EU zapravo miniranje drugih partnera, prije svega Crne Gore i Albanije.
&nbsp;Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da je na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i evropskim zvaničnicima predložio da čitav Zapadni Balkan zajedno uđe u EU, navodeći da su ga, kada je iznio tu ideju, saslušali kao pristojni ljudi, ali da nisu ništa rekli na tu temu.
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić u gostovanju na Televiziji N1 kaže da Vučićeva poruka predstavlja vid opstrukcije partnera u regionu.
- Prije svega, to je miniranje Albanije i Crne Gore, koje su svojim reformskim učincima zaslužile da uđu prije. A Vučić je, čini mi se, motivisan sopstvenom sujetom – ‘kako je moguće da neko prije zemlje koja je lider u regionu, a to je Srbija, uđe u EU’. Dakle, oni su uspješniji. A sada ih vi vučete da čekaju dok se Srbija ne pripremi za EU“, objašnjava Jakšić.
&nbsp;On ocjenjuje da Srbija ne želi da se pripremi za članstvo, te da Vučić to pokazuje svojom politikom.&nbsp;
- To potvrđuju pisanja režimskih medija proteklih deset godina. Zašto bi sada neko čekao Srbiju koja to ne želi? U krajnjoj liniji, taj predlog je potpuno suprotan politici EU. Plan rasta EU, program od šest milijardi eura do 2027. godine, jasno kaže da će finansijski biti nagrađene one zemlje koje se brzo i uspješno reformišu. Albanija je nedavno dobila 100 miliona eura upravo po tom osnovu, zbog brzih reformi. Mi nijesmo dobili ništa – nijesmo ni zaslužili. Zašto bismo dobili? Dakle, ostajemo uskraćeni za sredstva iz tog plana, a onda će neko reći: ‘to je zavjera EU, samo nama ne daju pare, vidi kako daju Albaniji, vidi kako daju Crnoj Gori’- kaže Jakšić.
Zbog svega toga, zaključuje on, Srbija u ovakvom stanju ne zaslužuje da bude dio EU ni po jednom važnom parametru.
- Srbija pune četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Nema šanse da otvori klaster tri, po svemu sudeći, jer je protivljenje određenih članica EU i dalje veoma aktivno. U isto vrijeme imate Crnu Goru, koja je još 2020. godine otvorila sva poglavlja. Kako da objasnimo činjenicu da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija stoprocentno uskladile svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Brisela, a Srbija tek nešto više od 60 odsto? Kako da objasnimo činjenicu da u Albaniji više od 80 odsto stanovništva podržava članstvo u EU, a u Srbiji tek oko 30 odsto? To su sve posljedice politike koja se vodi čitavu jednu deceniju- naveo je Jakšić.
Kakav je bio razgovor sa predsjednicom EK?
 
 Jakšić ocjenjuje da razgovor Aleksandra Vučića sa Ursulom fon der Lajen u Briselu „nije mogao da bude prijatan“.
- Bio bi prijatan samo ako ni predsjednica Evropske komisije ni predsjednik Evropskog savjeta nijesu postavili ona neprijatna pitanja, a nagovijestili su ih tokom ranijih posjeta Beogradu: da očekuju izvještaj od Vučića, neku vrstu raporta, šta je uradio povodom važnih zahtjeva – vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike itd. Vidimo da ništa nije urađeno. REM – obećano pa neispunjeno. Izborni zakon usvojen, ali smo na nedavnim lokalnim izborima vidjeli da se u praksi apsolutno ne sprovodi. Prema tome, Srbija ovakva kakva jeste, na moju žalost, ni po jednom važnom parametru ne zaslužuje da bude u EU- zaključuje Jakšić.

Jakšić: Prijedlog Vučića o zajedničkom ulasku država Zapadnog Balkana u EU je miniranje drugih partnera

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: savjet-za-gradansku-kontrolu-rada-policije