Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) održao je juče redovnu godišnju skupštinu na Luštici na kojoj je predsjedniku Odbora direktora Tamašu Kamarašiju (CKB) povjeren novi dvogodišnji mandat.&nbsp;
Članovi Savjeta izglasali su dvogodišnji mandat aktuelnom sazivu Odbora direktora, koji čine Branko Mitrović (One Crna Gora), Dejvid Margason (Porto Montenegro), Remon Zakaria (EBRD) i Vasilis Panagopoulos (Jugopetrol AD).
Kamaraši je, kako se navodi u saopštenju, kazao da Savjet stranih investitora predstavlja konstruktivnu i proaktivnu poslovnu asocijaciju koja okuplja najznačajnije strane investitore u Crnoj Gori.&nbsp;
- Naše kompanije članice prisutne su ovdje dugi niz godina, kao pokretači ekonomskog razvoja, ali i kao odgovorni partneri društva. Kroz rad komiteta Savjeta, učešće u gotovo svim ključnim ekonomskim inicijativama i događajima, potvrđujemo status pouzdanog saveznika koji ne samo da prepoznaje izazove, već i nudi konkretna rješenja za inkluzivan i održiv razvoj - istakao je Kamaraši.
Govoreći i o investicionom ambijentu u Crnoj Gori naveo je da naša država mora odlučiti da li zaista želi otvoriti ekonomiju za multinacionalne kompanije i produktivne strane investicije.&nbsp;
- Ukoliko je odgovor potvrdan, ta odluka mora biti potvrđena kroz konkretne i dosljedne javne politike. Posebno ohrabruje intenziviranje procesa evropskih integracija, kao i koraci poput pristupanja SEPA sistemu, u čemu je nemjerljiv doprinos dala Centralna banka Crne Gore - kazao je Kamaraši.
Strani investitori, kako je naglasio, ne traže povlašćen tretman.&nbsp;
- Ono što očekujemo jeste stabilnost i efikasne institucije, kao i pravni okvir koji omogućava blagovremeno i pravedno rješavanje sporova, te dosljedno poštovanje ugovornih obaveza. To su temelji pouzdanog i dugoročno održivog investicionog ambijenta koji Crna Gora zaslužuje - istakao je Kamaraši.
Na Skupštini je predstavljen plan realizovanih i planiranih aktivnosti, uključujući rad svih pet komiteta Savjeta. Takođe, ovo je bila prilika da se predstavi izvještaj koji je izradio Savjet stranih investitora – „Trendovi kretanja direktnih stranih investicija u Crnoj Gori od 2018. do 2024. godine“. Prezentaciji izvještaja, osim predstavnika kompanija članica, prisustvovale su i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori postoji već 16 godina i predstavlja jedino poslovno udruženje koje okuplja isključivo strane kompanije. Članice Savjeta zajedno čine više od 23% crnogorskog BDP-a i zapošljavaju preko 6.000 ljudi, što dodatno potvrđuje njihov značaj za domaću ekonomiju i društvo u cjelin

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kamaraši: Strani investitori ne traže povlašćen tretman, očekuju stabilnost i efikasne institucije

Evropska unija još od 2019. godine primjenjuje obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, koji funkcioniše u svim državama članicama. Crna Gora, kao država kandidat za Evropsku uniju sa jasnim izgledima za pristupanje, trebalo bi da primijeni ovu najbolju evropsku praksu i time dodatno unaprijedi svoje razvojne politike - ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, na događaju Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, govoreći o interesovanju investitora za Crnu Goru, posebno onih izvan zemalja Evropske unije, kazao da je važno ohrabriti dolazak kredibilnih ulagača, ali da je preporučljivo pažljivo sagledati njihov ukupan uticaj na ekonomski razvoj i strateške interese zemlje.
- Geopolitička situacija nas obavezuje da dobro razumijemo kakve efekte određene investicije mogu imati - kategoričan je Satler.
Politička stabilnost, prema njegovim riječima, ima jednu od ključnih uloga za jačanje investicionog ambijenta i nastavak evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
- Politička nestabilnost početkom godine usporila je sprovođenje reformskih procesa, ali je ovaj izazov zajedničkim naporima prevaziđen - podsjetio je Satler.
Nada se da će "izgubljeno vrijeme u realizaciji reformi biti nadoknađeno".
- Crna Gora ima veliku priliku i otvorena vrata Evropske unije, ali moramo biti svjesni da ta vrata neće ostati otvorena zauvijek. Pred administracijom je ozbiljan izazov, posebno kada je riječ o jačanju kapaciteta za unapređenje ekonomije i poslovnog ambijenta, na što su ukazali i strani investitori u Bijeloj knjizi. Ipak, Evropska unija pruža konkretnu podršku, kroz angažovanje desetina eksperata koji će pomoći crnogorskim institucijama da sprovedu reforme u prepoznatim i ključnim segmentima - rekao je Satler.
Predstavio je i Plan rasta za Zapadni Balkan kao ključni mehanizam kroz koji će Evropska unija podržati Crnu Goru. Za razliku od ranijih programa, ovaj instrument zasnovan je na principu učinka, pa će finansijska podrška zavisiti od uspješnog sprovođenja reformi u predviđenim rokovima.&nbsp;
- Crna Gora je već dostigla više od 50 odsto prosjeka Evropske unije po BDP-u po glavi stanovnika, ali treba nastaviti sa reformama, jačanjem održivih investicija i smanjenjem zavisnosti ekonomije od turizma - istakao je Satler.
Najavio je da se u saradnji sa Vladom Crne Gore planira organizacija velike investicione konferencije u oktobru, koja će dodatno promovisati komparativne prednosti zemlje na međunarodnoj investicionoj sceni.&nbsp;
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori i član Odbora direktora Savjeta stranih investitora Remon Zakaria istakao je da će nastaviti biti snažan partner u procesu reformi.&nbsp;
- Ovo poslovno udruženje već 16 godina okuplja isključivo strane kompanije koje generišu više od 23 odsto domaćeg BDP-a i zapošljavaju više od 6.000 ljudi - istakao je Zakaria.

Satler: U EU obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, Crna Gora bi trebalo da primijeni ovu praksu

Pad prihoda i noćenja u turizmu u 2024. godini, prvi poslije mnogo godina, nastaviće se i ove godine, smatra član Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
– Tome doprinosi nedostatak saradnje između turističke privrede i državnih organa koji su dužni da stvore ambijent kako bi se turistička djelatnost odvijala bez problema. U vremenu kada smo dobili konkurenciju u vidu Albanije, zbog nesaradnje privrede i države, gubimo utakmicu kada je u pitanju kvalitet našeg turističkog proizvoda. Albanija je u mogućnosti da ponudi mnogo veći broj kapaciteta, veći kvalitet destinacije i bolju cijenu i teško se možemo nositi sa takvom konkurencijom, posebno jer nam je Vlada zadala udarac koji niko nije očekivao – rekao je Ivančević.
Istakao je da imamo Vladu koja nije edukovana i koja ne može da procijeni kako funkcioniše organizovani turizam, odnosno da zna da se aranžmani dogovaraju godinu ranije.
– Nakon što se ugovore, nije moguće mijenjati bilo koju stavku u aranžmanu. Ako bi se to radilo, to bi išlo na štetu hotelijera i kompanija, koje bi se dovele do nivoa održivosti i gubljenja konkurentnosti. Povećanje PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto učinilo je našu ponudu nekonkurentnom i dovelo u velike probleme naše hotelijere, koji muku muče kako da trošak prihvate na sebe, iz kojih izvora da nadoknade gubitak i kako da zadrže postojeće cijene. Ako ostane ovaj PDV, onda će naša ponuda morati da poskupi i bićemo još više nekonkurentni, a kako smo pripremili ovu sezonu što se tiče putne infrastrukture, obale, ustupanja kupališta, izgubićemo i onaj dio koji nas je krasio – da imamo najbolju kupališnu ponudu, najuređenija kupališta i najbolju izletničku ponudu. Sada kada idemo prema izletištima vidimo divlje deponije. Bojim se da će ta dva segmenta biti ugrožena. Treba pod hitno, kada bi država bila ozbiljna, umjesto što vlast sebi sriče hvalospjeve, podvući crtu i uvidjeti da je turistička ponuda u problemu, te da će, ako se nešto radikalno ne promijeni, dugoročno ići silaznom putanjom – ocijenio je nekadašnji ministar turizma.Prema njegovim riječima, svaka vlast koja projektuje da turizam bude stožer ekonomije morala bi da proglasi vanredno stanje sve dok se ne riješe problemi u turizmu.
– Bez povećanja broja kvalitetnih hotelskih kreveta, očuvanja prirode, ne možemo voditi tešku utakmicu, jer se konkurencija sve više razvija, a mi stagniramo ili idemo dolje. Na prvoj liniji mora planiramo stanovanje umjesto holidej turizam – kazao je Ivančević.
Odavno se pominje uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, a on smatra da bi to bilo još jedno opterećenje jer već kuburimo sa nedostatkom radne snage.
– Godinama smo zaostajali u obrazovanju ljudi koji čine srednji i niži turistički kadar. Nismo ih obučavali i ostali smo bez radne snage, a ako smanjimo radno vrijeme, još više ćemo ugroziti taj segment. Ako u jednoj turističkoj ponudi izostane učešće ljudskih resursa sa tog područja i potrošnja proizvoda iz te zemlje, onda turizam ne postiže taj efekat – zaključio je Ivančević.

Ivančević: Turizam gubi na kvalitetu, pad će biti i ove sezone

Direktor Klinike za nefrologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), internista nefrolog dr Elvir Mučić, kazao je za "Dan" da se na hroničnom programu hemodijalize u Crnoj Gori nalazi 230 bolesnika, od čega 90 u KCCG.
Po njegovim riječima, najmlađa pacijentkinja na hemodijalizi u Crnoj Gori ima 18 godina (u Opštoj bolnici u Bijelom Polju), dok u KCCG najmlađi pacijent ima samo 21 godinu.
Hemodijaliza je jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega, druge dvije su transplantacija i peritonealna dijaliza.
Mučić nije precizirao koliko je od 230 oboljelih na listi čekanja za transplantaciju bubrega.
– Pacijentkinja u Herceg Novom je na liječenju hemodijalizom pune 44 godine, a u KCCG jedna pacijentkinja je na hemodijalizi 29 godina – odgovorio je Mučić na pitanje koji je najduži period koji ovi pacijenti provode na hemodijalizi.
Upitan koliko je rizično da pacijent u dužem periodu bude na hemodijalizi, ističe da višegodišnji staž na programu hemodijalize neminovno dovodi do formiranja kalcifikacija na krvnim sudovima srca i promjene elasticiteta, odnosno kvaliteta krvnih sudova u cjelini.
Kako je ranije saopšteno, u Crnoj Gori se 99 pacijenata nalazi na listi čekanja za transplantaciju različitih organa, među kojima je i osmoro djece. Posljednja transplantacija bubrega u KCCG urađena je 2018.godine, nakon čega su pacijenti, koji su imali srodničkog donora, o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje upućivani u Tursku.
Ministarstvo zdravlja je ove sedmice započelo kampanju "Potpis za život – donorska kartica – kartica sa najvećom vrijednošću!", ističući da je to poziv na humanost, solidarnost i hrabrost. Kako su ukazali, iako donorske kartice u Crnoj Gori postoje od 2016. godine, odziv građana do sada je bio veoma mali.
Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, koji je u skupštinskoj proceduri, proširen je krug mogućih živih davalaca organa. Kao što smo ranije objavili, po ovom zakonskom predlogu, živi davalac organa može biti lice sa kojim je srodnik po krvi u pravoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno vanbračni supružnik i partner u zajednici života lica istog pola.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević kazala je nedavno na sjednici Odbora za ljudska prava, koji je jednoglasno podržao predložene izmjene zakona, da se po prvi put zakonski uređuje nesrodničko davalaštvo u cilju utvrđivanja da se zasniva na osnovnim načelima davanja organa u svrhu liječenja: pristanka, odnosno saglasnosti davaoca i primaoca; davanja u cilju liječenja; nekomercijalnog davanja, a posebno kao dobročino davanje, bez novčane ili druge odgovarajuće naknade, uz slobodno izraženu volju.
– Radi toga, predlogom zakona je propisano da o uzimanju organa od živog davaoca u svrhu presađivanja primaocu sa kojim se nalazi u posebnim prijateljskim, emotivnim i sličnim odnosima o uzimanju organa odlučuje Ministarstvo zdravlja, na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta, kao stručnog savjetodavnog tijela – rekla je Vlahović Andrijašević.
Kako je objasnila, za uzimanje organa od umrlog lica potrebna je pisana saglasnost za uzimanje ili neuzimanje organa kod izabranog doktora, koja se uvijek može opozvati.
– Ako umrlo lice nije za života dalo pisanu saglasnost ili nije dalo izjavu kod izabranog doktora da se protivi tom postupku, pisanu saglasnost za uzimanje organa tog lica radi presađivanja organa drugom licu u svrhu liječenja može dati član uže porodice – kazala je Vlahović Andrijašević.

Pacijentkinja na hemodijalizi 44 godine

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov danas je izrazio sumnju povodom izbora Vatikana kao mogućeg mjesta drugog rusko-ukrajinskog sastanka, ideju koju su iznijeli papa Lav XIV, SAD i Italija.
- Ne bi bilo mnogo eleganto da pravoslavne zemlje razgovaraju u katoličkoj zemlji o pitanjima vezanim za otklanjanja dubokih uzroka sukoba u Ukrajini - rekao je Lavrov, dodajući da samom Vatikanu ne bi bilo mnogo komotno u takvim uslovima da primi delegacije dvije pravoslavne zemlje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov zatim je potvrdio da za sada nije donijeta odluka niti postignut sporazum oko narednog mjesta pregovora.
Kijev i Moskva su u Turskoj 16. maja održali svoje prve razgovore od proljeća 2022. godine, kada je počeo ruski napad na Ukrajinu. Sastanak je imao jak simboličan značaj ali nije doveo do postizanja primirja, koje su tražili Vašington i Kijev, niti su ostvareni drugi veći pomaci.
Od tada se spekuliše o mogućnosti drugog susreta, iako njegovo održavanje nije potvrđeno.
Prema listu Volstrit džurnal, američki predsjednik Donald Tramp rekao je evropskim liderima 19. maja da bi sljedeći mirovni pregovori Rusa i Ukrajinaca mogli biti održani u Vatikanu.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni u utorak je rekla da je papa Lav XIV potvrdio da je spreman da primi u Vatikanu pregovarače o Ukrajini.
Upitan juče o toj mogućnosti, portparol ukrajinskog predsedništva Sergij Nikiforov odbio je da komentariše.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponjedeljak da Kijev razmatra sve mogućnosti oko mjesta za novi bilateralni susret sa Rusijom, pominjući Tursku, Vatikan i Švajcarsku.
Rusija i Ukrajina su navele da žele sprovođenje velike razmjene zatvorenika, dogovorene na njihovom susretu u Istanbulu 16. maja, pre nego što počnu da planiraju nastavak razgovora.
Tramp je danas objavio da je usaglašena razmjena zatvorenika između dvije zemlje i da će biti sprovedena skoro.
Od ruske ofanzive u Ukrajini početkom 2022. godine Sveta Stolica je u hladnim odnosima sa ruski patrijarhom Kirilom, koji podržava tu ofanzivu i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Lavrov: Ne bi bilo mnogo eleganto da pravoslavne zemlje razgovaraju u katoličkoj

Savjet Evropske unije održaće saslušanje o mogućem gubitku prava glasa Mađarske na sastanku 27. maja prema dnevnom redu objavljenom na veb-portalu Savjeta.
Ovo će biti osmo saslušanje o Mađarskoj otkako je Evropski parlament 2018. godine pokrenuo postupak prema članu sedam protiv te zemlje.&nbsp;
Članak sedam Ugovora o EU-u omogućuje suspenziju prava glasa u Vijeću ako država članica sistematski krši temeljna načela Unije.
Saslušanje se održava u trenutku kada EU traži načine kako zaobići Budimpeštu ako Mađarska uloži veto na pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.&nbsp;
Visoka predstavnica EU-a Kaja Kalas izjavila je 10. maja da Brisel ima alternativne planove u slučaju da Mađarska pokuša blokirati kandidaturu Ukrajine.
- Imamo plan B i plan C. No naš je fokus na planu A, čija je suština dobiti podršku svih - rekla je Kalas novinarima.
Mađarski premijer Viktor Orban više je puta blokirao ili odgađao pakete pomoći EU-a za Ukrajinu, dok se protivi sankcijama protiv Rusije.&nbsp;
Mađarska kontinuirano opstruiranje potpore Ukrajini više je puta izazvalo prijetnje oduzimanjem prava glasa toj zemlji.
Evropski parlament takođe kontinuirano izražava zabrinutost prema članu sedam zbog "erozije vladavine prava" u Mađarskoj.
Pod Orbanovom vladom Mađarska se suočava sa sve većim kritikama međunarodnih organizacija zbog ograničavanja slobode medija i potkopavanja demokratije.

Mađarska bi sljedeće sedmice mogla da izgubi pravo glasa u EU

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;