Savjet stranih investitora u Crnoj Gori okupio je danas predstavnike svojih kompanija članica na neformalnom druženju kojim je obilježena još jedna izuzetno uspješna godina u radu ove poslovne asocijacije, saopšteno je iz asocijacije.
Govoreći na okupljanju, predsjednik Odbora direktora, Tamaš Kamaraši, podsjetio je na ključne aktivnosti koje su obilježile 2025. godinu: održavanje prve Konferencije o ljudskom kapitalu, objavljivanje Izvještaja o stranim direktnim investicijama, 15. izdanja Bijele knjige, novog broja magazina MFIC Guide, kao i organizaciju MFIC Regate i radionice o pravilima zdrave poslovne konkurencije. Istakao je i važnost kontinuirane podrške kompanija članica u procesu unapređenja poslovnog i investicionog ambijenta.
- Privilegija je biti dio zajednice koja njeguje saradnju, dijalog i profesionalne vrijednosti, i koja kontinuirano doprinosi razvoju Crne Gore, njene cjelokupne ekonomije i kvalitetnijeg života za sve njene građane- poručio je Kamarási.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori jedina poslovna asocijacija koja okuplja isključivo inostrane kompanije. Članice Savjeta generišu oko 21% crnogorskog BDP-a i zapošljavaju skoro 6.000 ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet stranih investitora obilježio godinu značajnih rezultata

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) održao je juče redovnu godišnju skupštinu na Luštici na kojoj je predsjedniku Odbora direktora Tamašu Kamarašiju (CKB) povjeren novi dvogodišnji mandat.&nbsp;
Članovi Savjeta izglasali su dvogodišnji mandat aktuelnom sazivu Odbora direktora, koji čine Branko Mitrović (One Crna Gora), Dejvid Margason (Porto Montenegro), Remon Zakaria (EBRD) i Vasilis Panagopoulos (Jugopetrol AD).
Kamaraši je, kako se navodi u saopštenju, kazao da Savjet stranih investitora predstavlja konstruktivnu i proaktivnu poslovnu asocijaciju koja okuplja najznačajnije strane investitore u Crnoj Gori.&nbsp;
- Naše kompanije članice prisutne su ovdje dugi niz godina, kao pokretači ekonomskog razvoja, ali i kao odgovorni partneri društva. Kroz rad komiteta Savjeta, učešće u gotovo svim ključnim ekonomskim inicijativama i događajima, potvrđujemo status pouzdanog saveznika koji ne samo da prepoznaje izazove, već i nudi konkretna rješenja za inkluzivan i održiv razvoj - istakao je Kamaraši.
Govoreći i o investicionom ambijentu u Crnoj Gori naveo je da naša država mora odlučiti da li zaista želi otvoriti ekonomiju za multinacionalne kompanije i produktivne strane investicije.&nbsp;
- Ukoliko je odgovor potvrdan, ta odluka mora biti potvrđena kroz konkretne i dosljedne javne politike. Posebno ohrabruje intenziviranje procesa evropskih integracija, kao i koraci poput pristupanja SEPA sistemu, u čemu je nemjerljiv doprinos dala Centralna banka Crne Gore - kazao je Kamaraši.
Strani investitori, kako je naglasio, ne traže povlašćen tretman.&nbsp;
- Ono što očekujemo jeste stabilnost i efikasne institucije, kao i pravni okvir koji omogućava blagovremeno i pravedno rješavanje sporova, te dosljedno poštovanje ugovornih obaveza. To su temelji pouzdanog i dugoročno održivog investicionog ambijenta koji Crna Gora zaslužuje - istakao je Kamaraši.
Na Skupštini je predstavljen plan realizovanih i planiranih aktivnosti, uključujući rad svih pet komiteta Savjeta. Takođe, ovo je bila prilika da se predstavi izvještaj koji je izradio Savjet stranih investitora – „Trendovi kretanja direktnih stranih investicija u Crnoj Gori od 2018. do 2024. godine“. Prezentaciji izvještaja, osim predstavnika kompanija članica, prisustvovale su i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori postoji već 16 godina i predstavlja jedino poslovno udruženje koje okuplja isključivo strane kompanije. Članice Savjeta zajedno čine više od 23% crnogorskog BDP-a i zapošljavaju preko 6.000 ljudi, što dodatno potvrđuje njihov značaj za domaću ekonomiju i društvo u cjelin

Kamaraši: Strani investitori ne traže povlašćen tretman, očekuju stabilnost i efikasne institucije

Evropska unija još od 2019. godine primjenjuje obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, koji funkcioniše u svim državama članicama. Crna Gora, kao država kandidat za Evropsku uniju sa jasnim izgledima za pristupanje, trebalo bi da primijeni ovu najbolju evropsku praksu i time dodatno unaprijedi svoje razvojne politike - ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, na događaju Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, govoreći o interesovanju investitora za Crnu Goru, posebno onih izvan zemalja Evropske unije, kazao da je važno ohrabriti dolazak kredibilnih ulagača, ali da je preporučljivo pažljivo sagledati njihov ukupan uticaj na ekonomski razvoj i strateške interese zemlje.
- Geopolitička situacija nas obavezuje da dobro razumijemo kakve efekte određene investicije mogu imati - kategoričan je Satler.
Politička stabilnost, prema njegovim riječima, ima jednu od ključnih uloga za jačanje investicionog ambijenta i nastavak evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
- Politička nestabilnost početkom godine usporila je sprovođenje reformskih procesa, ali je ovaj izazov zajedničkim naporima prevaziđen - podsjetio je Satler.
Nada se da će "izgubljeno vrijeme u realizaciji reformi biti nadoknađeno".
- Crna Gora ima veliku priliku i otvorena vrata Evropske unije, ali moramo biti svjesni da ta vrata neće ostati otvorena zauvijek. Pred administracijom je ozbiljan izazov, posebno kada je riječ o jačanju kapaciteta za unapređenje ekonomije i poslovnog ambijenta, na što su ukazali i strani investitori u Bijeloj knjizi. Ipak, Evropska unija pruža konkretnu podršku, kroz angažovanje desetina eksperata koji će pomoći crnogorskim institucijama da sprovedu reforme u prepoznatim i ključnim segmentima - rekao je Satler.
Predstavio je i Plan rasta za Zapadni Balkan kao ključni mehanizam kroz koji će Evropska unija podržati Crnu Goru. Za razliku od ranijih programa, ovaj instrument zasnovan je na principu učinka, pa će finansijska podrška zavisiti od uspješnog sprovođenja reformi u predviđenim rokovima.&nbsp;
- Crna Gora je već dostigla više od 50 odsto prosjeka Evropske unije po BDP-u po glavi stanovnika, ali treba nastaviti sa reformama, jačanjem održivih investicija i smanjenjem zavisnosti ekonomije od turizma - istakao je Satler.
Najavio je da se u saradnji sa Vladom Crne Gore planira organizacija velike investicione konferencije u oktobru, koja će dodatno promovisati komparativne prednosti zemlje na međunarodnoj investicionoj sceni.&nbsp;
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori i član Odbora direktora Savjeta stranih investitora Remon Zakaria istakao je da će nastaviti biti snažan partner u procesu reformi.&nbsp;
- Ovo poslovno udruženje već 16 godina okuplja isključivo strane kompanije koje generišu više od 23 odsto domaćeg BDP-a i zapošljavaju više od 6.000 ljudi - istakao je Zakaria.

Satler: U EU obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, Crna Gora bi trebalo da primijeni ovu praksu

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Nikšiću, Baranin Lazar Vulević, saslušan je u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon što je uhapšen u izolovanom objektu u Baru.
Načelnik Regionalnog centra bezbjednosti (RCB) „Zapad“ Darko Radusinović kazao je za RTNK da su nikšićki policajci 8. decembra, oko 19:20 sati, primili informaciju od člana šire familije M.P. (74), da već dva dana nemaju nikakav kontakt sa njim i da ne znaju gdje se isti nalazi.&nbsp;
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su odmah preduzeli niz konkretnih operativno-taktičkih mjera u cilju pronalaska ovog lica i došli do informacije o stanu u Peka Pavlovića za koji smo sumnjali da se isti u njemu nalazi. S obzirom da nije niko otvarao, policija je, shodno svojim zakonskim ovlašćenjima, ušla u stan i u stanu pronašla dva beživotna tijela, lica M.P, koje sam već spomenuo, i lice M.V, stare 41 godinu, sa vidnim ranama nastalim od hladnog oružja, odnosno noža. Odmah je o događaju obaviješten nadležni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici koji je, zajedno sa policijskim službenicima, izvršio uviđaj na licu mjesta i preduzeo niz drugih daljih policijsko-tužilačkih mjera sa ciljem identifikacije počinioca objašnjava Radusinović.
Nakon što su preduzetim mjerama identifikovali mogućeg izvršioca ovog teškog krivičnog djela, odmah je, ističe Radusinović, &nbsp;inicirana potraga, a osumnjičeni je uz pomoć službenog psa Sparte u veoma kratkom roku i lociran.
- S obzirom da su postojale indicije da je isti napustio, odnosno da nije na teritoriji Nikšića, alarmirani su svi resursi Uprave policije sa ciljem njegovog pronalaska i u dogovoru sa višim državnim tužiocem, preduzet je niz drugih mjera sa ciljem njegovog lociranja. On je pronađen u Baru. Menadžment Uprave policije stavio je na raspolaganje sve resurse Uprave policije sa ciljem pronalaska ovog lica koje smo u tom trenutku smatrali aktivnom opasnošću za ostale građane, tako da smo kroz angažovanje kolega iz Regionalnog centra Jug, Sektora granične policije i drugih jedinica Uprave policije uspjeli da lociramo lice, odnosno da dođemo do moguće lokacije na teritoriji opštine Bar, gdje smo nizom drugih operativno-taktičkih mjera došli do njegove bliže lokacije. Juče, manje od 12 sati od samog saznanja mogućeg izvršioca, isti je lišen slobode i danas će tokom dana biti priveden nadležnom Višem državnom tužilaštvu na dalje postupanje - dodaje Radusinović.
On je istakao da je motiv ovog teškog krivičnog djela poznat nadležnim organima. Međutim, zbog očuvanja privatnosti kako oštećenih tako i samog osumnjičenog, Radusinović kaže da u ovoj fazi istrage ne mogu davati više detalja.
- A tokom dalje istrage će se utvrditi i potvrditi motiv za koji policija sumnja da je bio ključan za izvršenje ovog teškog krivičnog djela - kazao je on.
U Nikšiću je u posljednjem periodu primjetan i porast broja saobraćajnih nezgoda, a kao dominantan uzrok izdvaja se ljudski faktor. Prema podacima policije, sve je više slučajeva u kojima učesnici u saobraćaju, nakon konzumiranja alkohola, sjedaju za volan, i tako ugrožavaju i sebe i druge. Iz nikšićke policije apeluju na sve vozače da poštuju propise.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su dana 1. decembra zaprimili informaciju da se desila saobraćajna nezgoda gdje je oboren biciklista sa teškim tjelesnim povredama, opasnim po život, gdje se vozač udaljio sa lica mjesta ne pružajući pomoć. Dana 9. decembra policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su identifikovali i pronašli lice i vozilo sa kojim je isti upravljao i izazvao saobraćajnu nezgodu. Isti je juče priveden Osnovnom državnom tužiocu u Nikšiću koji je protiv njega pokrenuo krivični postupak zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja - poručili su-
Iz policije zaključuju da ostaju posvećeni unapređenju bezbjednosti u Nikšiću i da će javnost o svim daljim koracima biti blagovremeno obaviještena.

Radusinović: Policija efikasno okončala potragu za osumnjičenim u slučaju dvostrukog ubistva u Nikšiću

Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ne samo da prenosi znanje i vještine, već oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u crnogorskom pravosuđu, gradeći jedinstven prostor za stručno usavršavanje i predstavljajući strateški stub modernog pravosudnog sistema.
To je poručeno na jubileju povodom obilježavanja 25 godina postojanja i deset godina samostalnog djelovanja Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore.
Predsjednica Upravnog odbora Centra Ljiljana Lakić istakla je da jubilej predstavlja trenutak zahvalnosti, ali i odgovornog pogleda u budućnost.
- Ovo je prilika da odamo priznanje svim generacijama koje su gradile Centar, ali i trenutak da sagledamo izazove sa kojima se susreće savremeno pravosuđe - poručila je Lakić.
Podsjetila je da je Centar osnovan 2000. godine, kao ustanova namijenjena obuci sudija, navodeći da je kroz dug i dinamičan razvoj proširio djelokrug i izrastao u ključnu instituciju za usavršavanje u oblasti prvosuđa u Crnoj Gori“.
Lakić je ukazala na značaj 2015. godine, kada je Centar stekao status samostalne i nezavisne institucije.
- Taj korak je omogućio da Centar postane strateški stub profesionalnog usavršavanja nosilaca pravosudnih funkcija - istakla je Lakić.
Govoreći o ulozi Centra u pravosudnom sistemu, Lakić je naglasila da se njegov doprinos ne mjeri samo brojem obuka, već i vrijednostima koje izgrađuje.
- Centar ne samo da prenosi znanje i vještine, već oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u crnogorskom pravosuđu - poručila je Lakić.
Dodala je da su programi obuka u međuvremenu prošireni i na druge pravne profesije.
- Danas su programi obuka usmjereni ne samo sudije i državne tužioce, već i advokate, notare, izvršitelje, sudske vještake, tumače i druge profesionalce. Na taj način gradimo jedinstven prostor za stručno usavršavanje u pravnom sistemu Crne Gore - rekla je Lakić.
Smatra da je nacionalna, regionalna i međunarodna saradnja temelj uspjeha Centra.
Posebnu zahvalnost uputila je Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, navodeći da je njihova podrška bila presudna za unapređenje tehničkih kapaciteta Centra i kvalitet obuka, naročito u oblastima međunarodne pravne pomoći i borbe protiv organizovanog kriminala.
Takođe je istakla dugogodišnju saradnju sa institucijama Evropske unije i Savjeta Evrope, uključujući Horizontalni mehanizam, HELP program, ERA Akademiju i Evropsku mrežu za obuku u pravosuđu.
Vrhovni državni tužilac, Milorad Marković, istakao je da savremeno pravosuđe više ne podrazumijeva samo poznavanje propisa, već i dubinsko razumijevanje složenih i sve modernijih oblika kriminaliteta, visok nivo stručnosti u radu sa dokazima i predmetima različite složenosti, uključujući i međunarodnu dimenziju.
Od sudija i tužilaca se, kako je rekao, očekuje sposobnost odlučivanja u uslovima pojačane javne odgovornosti, uz institucionalnu ozbiljnost i transparentnost.
Marković je poručio da znanje predstavlja najpouzdaniju garanciju stabilnosti pravnog sistema.
- Bez kontinuirane i ciljano usmjerene edukacije, pravda zaostaje za kriminalom, a to sebi nijedna ozbiljna država ne smije dozvoliti - jasan je Marković.
Govoreći o reformskim procesima u tužilaštvu, Marković je naveo da je uveden novi sveobuhvatni model procjene potreba za obukom, usklađen sa metodologijom Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu. Time su, po prvi put, stvarne potrebe tužilaca i savjetnika povezane sa strateškim prioritetima institucije.
- Obuke se više ne planiraju formalno. Planiraju se ciljano, u skladu sa izazovima u praksi, nivoom odgovornosti, složenošću predmeta i razvojnim potrebama svakog pojedinca. Ovakav pristup već daje rezultate i, uvjeren sam, dovešće do modernog i održivog sistema profesionalnog usavršavanja - kazao je Marković.
On je podsjetio da tužilaštvo nosi jednu od najzahtjevnijih ustavnih funkcija – zaštitu zakonitosti i javnog interesa.
- Ali tužilaštvo ne smije tražiti autoritet samo u normama. Autoritet se svakodnevno zaslužuje stručnošću, integritetom i rezultatima - poručio je Marković, dodajući da isto važi za cijeli pravosudni sistem.
Marković je podsjetio i na ključne prioritete koji stoje pred pravosuđem: digitalizaciju sistema, snaženje borbe protiv svih oblika kriminala, unapređenje regionalne i međunarodne saradnje i dodatnu zaštitu ljudskih prava kroz etičke i efikasne postupke.
- U svim tim procesima, Centar za obuku mora ostati intelektualni stub pravosudnog sistema - zaključio je Marković.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, je ukazala da je značaj pravosudne obuke danas veći nego ikada, s obzirom na ubrzane globalne promjene i rastuću složenost slučajeva sa kojima se suočavaju tužioci i sudije.
Navele je da tehnološki razvoj, posebno vještačka inteligencija, kao i sve snažnija međupovezanost društava, donose i nove izazove i nove mogućnosti.
- Neophodno je da te promjene iskoristimo za unapređenje efikasnosti institucija, olakšavanje razmjene podataka i pojednostavljenje procedura. Moramo stalno jačati znanje, kako bi naše institucije ostale centri stručnosti i izvrsnosti - poručila je Rajzing Rajnke.
Posebno je izdvojila važnost borbe protiv organizovanog kriminala, ističući da je riječ o jednom od najviših prioriteta Sjedinjenih Američkih Država.
- Nijedna država ni institucija ne može sama odgovoriti na izazov transnacionalnog organizovanog kriminala. Uspjeh zavisi od naše sposobnosti da sarađujemo, dijelimo iskustva i zajednički gradimo kapacitete. Nijedan pravosudni sistem ne funkcioniše izolovano, a međunarodna saradnja je ključna - naglasila je Rajzing Rajnke.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je, obraćajući se putem video poruke, da je 25 godina postojanja Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ostavilo snažan trag u razvoju pravničke profesije, pravne nauke i pravne misli u Crnoj Gori.
Istakao je da predstoje godine koje će, kako je rekao, obilježiti jedan od najvažnijih perioda u savremenoj istoriji države.
- Pred nama je ključan korak, posebno za nas pravnike, a to je zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 23. Ne možemo govoriti o vladavini prava bez efikasnog pravosuđa. A da bismo imali efikasno pravosuđe, moramo kontinuirano ulagati u znanje, edukaciju, razvoj i razmjenu mišljenja - poručio je Božović.
On je naglasio da su stručno usavršavanje i profesionalno sazrijevanje pravnika neophodni za kvalitetan i odgovoran rad u pravosudnom sistemu.
- To je put kojim moramo ići kako bismo osigurali pravničko sazrijevanje i uspješan, odgovoran rad svih koji doprinose pravdi - zaključio je Božović.
Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać, naglasio je da 25 godina rada Centra nije veliki jubilej u poređenju sa državama u kojima se takve institucije grade decenijama, ali da je ovaj jubilej riječ svakako važan iskorak ka savremenim pravosudnim standardima.
- Prvi korak u osposobljavanju za rad sudija i tužilaca počinje upravo u ovom Centru. Ipak, moramo se podsjetiti da temelj postavljaju pravni fakulteti - kazao je Korać, ukazujući na problem edukacije mladih pravnika.
On je ocijenio da su ranije generacije studenata bile bolje pripremljene nego današnje i postavio pitanje da li je način implementacije Bolonjskog procesa u Crnoj Gori doprinio padu kvaliteta obrazovanja.
- Ideja mobilnosti studenata i profesora je dobra, ali način na koji je sprovedena kod nas nije dao očekivane rezultate. Posebno u studijama prava, gdje koncept završetka fakulteta bez usmenih ispita jednostavno nije prihvatljiv - istakao je Korać.
Prema njegovim riječima, u toku su određene korekcije obrazovnog sistema, što je, kako smatra, važno za stvaranje kvalitetnijih pravnika.
Pozvao je Centar za obuku da ostane otvoren za nove programe, inovacije i prilagođavanja potrebama savremenog društva.
- Centar mora stalno dobijati povratne informacije od onih koji su prošli inicijalnu i kontinuiranu obuku, kako bi program bio unapređivan. Neznanje je najšira oblast i mora se stalno sužavati - poručio je Korać.
On je naglasio da je kvalitet edukacije direktno povezan sa kvalitetom sudskih odluka, efikasnošću postupaka i povjerenjem građana u vladavinu prava.
- Zato edukacija mora biti stalna obaveza i na nivou Centra, i na nivou fakulteta - rekao je Korać.
Direktor Akademije za evropsko pravo (ERA) Žan Filip Ražad naglasio je da ERA intenzivira saradnju sa regionom, što potvrđuje i činjenica da su Albanija i Srbija postale članice akademije, dok se očekuje pridruživanje i drugih država Zapadnog Balkana.
- Neću nagađati koje zemlje će se pridružiti, ali ko zna, možda to bude i Crna Gora. Zaista se nadam da će biti tako - poručio je Ražad.
Kazao je da sa velikom pažnjom prati Izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore, posebno u oblasti vladavine prava.
Podsjetio je na izjavu evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, da Crna Gora može završiti pregovarački proces do kraja 2026, odnosno 2027. godine.
- Mnogo posla je pred vama, ali perspektiva članstva u Evropskoj uniji sada je jasnije postavljena nego ikada - istakao je Ražad.

Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u pravosuđu

Portparol Evropske Komisije Gijom Mersije saopštio je za TVCG izgradnja novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane Evropske unije, predstavlja savremeni, bezbjedan objekat usklađen sa pravilima EU, koji ne predstavlja prijetnju okolnim zajednicama.
- Naprotiv, on pruža ključnu zaštitu javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne administrativne, pravne i ekološke zahtjeve. Njegova izgradnja je od suštinskog značaja da Crna Gora ispuni svoje obaveze u skladu sa evropskim ekološkim standardima. Pozivamo sve aktere da se uzdrže od širenja neistina o navodnim ekološkim ili zdravstvenim posljedicama projekta. Daleko od toga da bude zagađivač, postrojenje predstavlja ključno rješenje dugogodišnjeg problema neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana koji zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more - kaže on.
Dodaje da su upoznati sa opredjeljenjem vlasti u Podgorici da obezbijede javni pristup relevantnoj projektnoj dokumentaciji i odgovore na zabrinutosti lokalnih zajednica.
- Na kraju, podsjećamo da su pokušaji zastrašivanja ili diskreditacije predstavnika Evropske unije neprihvatljivi i suprotni jasno definisanom strateškom nacionalnom prioritetu evropskih integracija. Evropska unija stoji uz svog ambasadora, koji svoj mandat obavlja transparentno i u potpunosti u skladu sa politikama i vrijednostima EU - zaključio je.

Portparol Evropske Komisije: Postrojenje za preradu otpadnih voda savremen i bezbjedan projekat

U požaru u stambenoj zgradi u južnom kineskom gradu Shantou poginulo je 12 osoba, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua.
Požar je izbio sinoć u 21:20 sati u četverospratnoj zgradi i ugašen je oko 40 minuta kasnije. Istraga o uzroku požara je u toku.
Incident se dogodio nakon što se broj poginulih u najsmrtonosnijem požaru u Hong Kongu u posljednjih nekoliko decenija popeo na 160.
Požar je izazvao pozive najviših kineskih zvaničnika da se eliminišu sigurnosni rizici u stambenoj industriji.
Kina je takođe prošlog mjeseca najavila sveobuhvatnu inspekciju standarda zaštite od požara u visokim zgradama širom zemlje nakon smrtonosnog požara u Hong Kongu, kako bi se spriječila slična katastrofa.
Požar u Shantouu je posljednji u nizu sličnih smrtonosnih incidenata širom zemlje posljednjih godina.
U aprilu je 20 osoba poginulo u požaru koji je izbio u stanu za starije osobe u staračkom domu u sjevernoj provinciji Hebei.
Nekoliko sedmica kasnije, u požaru u restoranu na sjeveroistoku Kine poginule su 22 osobe.

Još jedna tragedija u Aziji: Vatra progutala stambenu zgradu u Kini, poginulo 12 osoba

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Tag: savjet-stranih-investitora