Saradnja Savjeta stranih investitora i Naučno-tehnološkog parka Crne Gore ozvaničena je Memorandumom o saradnji, koji su potpisale izvršna direktorica Savjeta, Arijana Nikolić Vučinić, i izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka, Valentina Radulović.&nbsp;
Memorandum će biti osnova za bližu saradnju kompanija članica Savjeta i Naučno-tehnološkog parka, usmjerenu na razvoj inovacija i jačanje investicione reputacije države.&nbsp;
Potpisivanju su prisustvovali i predsjednik Odbora direktora Savjeta, Tamaš Kamaraši, kao i Kristof Šoen, predsjednik Upravnog odbora Addiko banke i prethodni predsjednik Odbora direktora Savjeta.
Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora, Arijana Nikolić Vučinić, istakla je da je pomenuta saradnja u skladu sa misijom Savjeta.
- Naša misija je da gradimo ambijent u kojem investitori i talenti sarađuju i rade u najboljem interesu crnogorske ekonomije i našeg društva. Partnerstvo sa Naučno-tehnološkim parkom omogućava razmjenu znanja i iskustva, kao i jače povezivanje međunarodnih kompanija sa domaćim inovacionim potencijalom - kazala je ona.
Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno – tehnološkog parka Crne Gore, kazala je da partnerstvo sa Savjetom stranih investitora predstavlja strateški iskorak u jačanju inovacionog i tehnološkog potencijala Crne Gore.&nbsp;
- Kroz ovu saradnju otvaramo vrata za intenzivniju razmjenu znanja, iskustava i međunarodnih praksi, stvarajući povoljan ambijent za tehnološko preduzetništvo i razvoj inovacija. Vjerujemo da će zajednički napori doprinijeti ne samo jačanju investicione reputacije naše zemlje, već i stvaranju održivih vrijednosti za cjelokupno društvo - poručila je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Partnerstvo Savjeta stranih investitora i Naučno-tehnološkog parka

Otvoren i kontinuiran dijalog između institucija i poslovne zajednice je od ključnog značaja za uspješno sprovođenje reformi, jačanje povjerenja u javnu upravu i unapređenje ukupne investicione klime u Crnoj Gori - ocijenjeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa Brankom Mitrovićem i Arijanom Nikolić Vučinić iz Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori.
Dukaj je rekao da Ministarstvo javne uprave prepoznaje partnerstvo sa svim relevantnim akterima kao ključni potencijal za napredak ne samo u procesu digitalne transformacije nego i u svim drugim oblastima.&nbsp;
- Nastavljamo sa kontinuiranim dijalogom sa predstavnicima poslovne zajednice. Vjerujem da zajedničkim naporom možemo stvoriti povoljniju investicionu klimu i tako doprinijeti održivom razvoju naše zemlje - naglasio je Dukaj.
Savjet stranih investitora okuplja kompanije koje generišu oko 21 odsto BDP-a i zapošljavaju gotovo 6.000 osoba.
Mitrović je rekao da je Bijela knjiga zamišljena kao alat za unapređenje javnih politika.
- Snažno podržavamo konkretne korake koje Ministarstvo već preduzima u pravcu digitalne transformacije i modernizacije javne uprave. To je važna komponenta na putu stvaranja atraktivnog i konkurentnog poslovnog i investicionog ambijenta - naveo je Mitrović.
Tokom sastanka su, kako se navodi u saopštenju, razmotreni ključni nalazi Bijele knjige Investiciona klima 2025, koji se odnose na efikasnost javne uprave, digitalizaciju javnih usluga i regulatorni okvir za elektronsku upravu, uz poseban osvrt na njihov uticaj na poslovni ambijent i investicionu klimu u Crnoj Gori.
- Istaknuti su i pozitivni iskoraci koje je Ministarstvo javne uprave već preduzelo, uključujući usvajanje Plana pune implementacije transakcionalnih elektronskih javnih usluga na nacionalnom i lokalnom nivou za period od 2025. do 2027, kao i razvoj novih usluga dostupnih putem Portala e-uprava. Naglašeno je da dinamika digitalizacije podrazumijeva snažnu koordinaciju više institucija i kontinuiranu saradnju svih uključenih aktera - navodi se u saopštenju.
Učesnici sastanka su ukazali na značaj unapređenja dostupnosti i brzine administrativnih procedura, jačanja administrativnih kapaciteta i međuinstitucionalne saradnje, kao i na potrebu daljeg razvoja digitalnih javnih servisa, sa ciljem uštede vremena i smanjenja troškova ne samo za privredu nego i za sve činioce društva.

Otvoren i kontinuiran dijalog između institucija i poslovne zajednice od ključnog značaja za uspješno sprovođenje reformi

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori okupio je danas predstavnike svojih kompanija članica na neformalnom druženju kojim je obilježena još jedna izuzetno uspješna godina u radu ove poslovne asocijacije, saopšteno je iz asocijacije.
Govoreći na okupljanju, predsjednik Odbora direktora, Tamaš Kamaraši, podsjetio je na ključne aktivnosti koje su obilježile 2025. godinu: održavanje prve Konferencije o ljudskom kapitalu, objavljivanje Izvještaja o stranim direktnim investicijama, 15. izdanja Bijele knjige, novog broja magazina MFIC Guide, kao i organizaciju MFIC Regate i radionice o pravilima zdrave poslovne konkurencije. Istakao je i važnost kontinuirane podrške kompanija članica u procesu unapređenja poslovnog i investicionog ambijenta.
- Privilegija je biti dio zajednice koja njeguje saradnju, dijalog i profesionalne vrijednosti, i koja kontinuirano doprinosi razvoju Crne Gore, njene cjelokupne ekonomije i kvalitetnijeg života za sve njene građane- poručio je Kamarási.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori jedina poslovna asocijacija koja okuplja isključivo inostrane kompanije. Članice Savjeta generišu oko 21% crnogorskog BDP-a i zapošljavaju skoro 6.000 ljudi.

Savjet stranih investitora obilježio godinu značajnih rezultata

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) održao je juče redovnu godišnju skupštinu na Luštici na kojoj je predsjedniku Odbora direktora Tamašu Kamarašiju (CKB) povjeren novi dvogodišnji mandat.&nbsp;
Članovi Savjeta izglasali su dvogodišnji mandat aktuelnom sazivu Odbora direktora, koji čine Branko Mitrović (One Crna Gora), Dejvid Margason (Porto Montenegro), Remon Zakaria (EBRD) i Vasilis Panagopoulos (Jugopetrol AD).
Kamaraši je, kako se navodi u saopštenju, kazao da Savjet stranih investitora predstavlja konstruktivnu i proaktivnu poslovnu asocijaciju koja okuplja najznačajnije strane investitore u Crnoj Gori.&nbsp;
- Naše kompanije članice prisutne su ovdje dugi niz godina, kao pokretači ekonomskog razvoja, ali i kao odgovorni partneri društva. Kroz rad komiteta Savjeta, učešće u gotovo svim ključnim ekonomskim inicijativama i događajima, potvrđujemo status pouzdanog saveznika koji ne samo da prepoznaje izazove, već i nudi konkretna rješenja za inkluzivan i održiv razvoj - istakao je Kamaraši.
Govoreći i o investicionom ambijentu u Crnoj Gori naveo je da naša država mora odlučiti da li zaista želi otvoriti ekonomiju za multinacionalne kompanije i produktivne strane investicije.&nbsp;
- Ukoliko je odgovor potvrdan, ta odluka mora biti potvrđena kroz konkretne i dosljedne javne politike. Posebno ohrabruje intenziviranje procesa evropskih integracija, kao i koraci poput pristupanja SEPA sistemu, u čemu je nemjerljiv doprinos dala Centralna banka Crne Gore - kazao je Kamaraši.
Strani investitori, kako je naglasio, ne traže povlašćen tretman.&nbsp;
- Ono što očekujemo jeste stabilnost i efikasne institucije, kao i pravni okvir koji omogućava blagovremeno i pravedno rješavanje sporova, te dosljedno poštovanje ugovornih obaveza. To su temelji pouzdanog i dugoročno održivog investicionog ambijenta koji Crna Gora zaslužuje - istakao je Kamaraši.
Na Skupštini je predstavljen plan realizovanih i planiranih aktivnosti, uključujući rad svih pet komiteta Savjeta. Takođe, ovo je bila prilika da se predstavi izvještaj koji je izradio Savjet stranih investitora – „Trendovi kretanja direktnih stranih investicija u Crnoj Gori od 2018. do 2024. godine“. Prezentaciji izvještaja, osim predstavnika kompanija članica, prisustvovale su i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori postoji već 16 godina i predstavlja jedino poslovno udruženje koje okuplja isključivo strane kompanije. Članice Savjeta zajedno čine više od 23% crnogorskog BDP-a i zapošljavaju preko 6.000 ljudi, što dodatno potvrđuje njihov značaj za domaću ekonomiju i društvo u cjelin

Kamaraši: Strani investitori ne traže povlašćen tretman, očekuju stabilnost i efikasne institucije

Evropska unija još od 2019. godine primjenjuje obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, koji funkcioniše u svim državama članicama. Crna Gora, kao država kandidat za Evropsku uniju sa jasnim izgledima za pristupanje, trebalo bi da primijeni ovu najbolju evropsku praksu i time dodatno unaprijedi svoje razvojne politike - ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, na događaju Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, govoreći o interesovanju investitora za Crnu Goru, posebno onih izvan zemalja Evropske unije, kazao da je važno ohrabriti dolazak kredibilnih ulagača, ali da je preporučljivo pažljivo sagledati njihov ukupan uticaj na ekonomski razvoj i strateške interese zemlje.
- Geopolitička situacija nas obavezuje da dobro razumijemo kakve efekte određene investicije mogu imati - kategoričan je Satler.
Politička stabilnost, prema njegovim riječima, ima jednu od ključnih uloga za jačanje investicionog ambijenta i nastavak evropskih integracija Crne Gore.&nbsp;
- Politička nestabilnost početkom godine usporila je sprovođenje reformskih procesa, ali je ovaj izazov zajedničkim naporima prevaziđen - podsjetio je Satler.
Nada se da će "izgubljeno vrijeme u realizaciji reformi biti nadoknađeno".
- Crna Gora ima veliku priliku i otvorena vrata Evropske unije, ali moramo biti svjesni da ta vrata neće ostati otvorena zauvijek. Pred administracijom je ozbiljan izazov, posebno kada je riječ o jačanju kapaciteta za unapređenje ekonomije i poslovnog ambijenta, na što su ukazali i strani investitori u Bijeloj knjizi. Ipak, Evropska unija pruža konkretnu podršku, kroz angažovanje desetina eksperata koji će pomoći crnogorskim institucijama da sprovedu reforme u prepoznatim i ključnim segmentima - rekao je Satler.
Predstavio je i Plan rasta za Zapadni Balkan kao ključni mehanizam kroz koji će Evropska unija podržati Crnu Goru. Za razliku od ranijih programa, ovaj instrument zasnovan je na principu učinka, pa će finansijska podrška zavisiti od uspješnog sprovođenja reformi u predviđenim rokovima.&nbsp;
- Crna Gora je već dostigla više od 50 odsto prosjeka Evropske unije po BDP-u po glavi stanovnika, ali treba nastaviti sa reformama, jačanjem održivih investicija i smanjenjem zavisnosti ekonomije od turizma - istakao je Satler.
Najavio je da se u saradnji sa Vladom Crne Gore planira organizacija velike investicione konferencije u oktobru, koja će dodatno promovisati komparativne prednosti zemlje na međunarodnoj investicionoj sceni.&nbsp;
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori i član Odbora direktora Savjeta stranih investitora Remon Zakaria istakao je da će nastaviti biti snažan partner u procesu reformi.&nbsp;
- Ovo poslovno udruženje već 16 godina okuplja isključivo strane kompanije koje generišu više od 23 odsto domaćeg BDP-a i zapošljavaju više od 6.000 ljudi - istakao je Zakaria.

Satler: U EU obavezan mehanizam za provjeru stranih ulaganja, Crna Gora bi trebalo da primijeni ovu praksu

Razvoj strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama znači snažniju ekonomiju, veću bezbjednost i konkretnu korist za građane Crne Gore, poručio je predsjednik države Jakov Milatović iz Vašingtona, gdje je danas, na poziv američkih kongresmena, prisustvovao 74. Nacionalnom molitvenom doručku, jednom od najuticajnijih godišnjih političkih događaja u Sjedinjenim Američkim Državama.&nbsp; Skupu se obratio i predsjednik SAD Donald Tramp. Tokom Nacionalnog molitvenog doručka, Milatović je razgovarao sa američkim kongresmenima, senatorima i visokim zvaničnicima o jačanju političke saradnje, bezbjednosnih veza i ekonomskih prilika za Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205170212_38be0020bf1123b3a6d2bfa622b1080d57ccdef1a5a9a6bc5d77fc147ea30be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205170212_38be0020bf1123b3a6d2bfa622b1080d57ccdef1a5a9a6bc5d77fc147ea30be5" data-rendition-name="original" width="1129" height="1505" loading="lazy" alt="Milatović u Vašingtonu"> <figcaption>Milatović u Vašingtonu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Susreti koje predsjednik Milatović ima tokom boravka u Vašingtonu potvrđuju da Crna Gora ima političku vidljivost i pristup u jednom od ključnih centara međunarodnog odlučivanja, kao i jasan pravac razvoja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama kao strateškog partnerstva, utemeljenog na više od 120 godina prijateljstva i savezništva - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović u Vašingtonu: Snažna poruka partnerstva Crne Gore i SAD

Svim majkama i babama, koje su izgubile nekoga, a nijesu došle do pravde i istine - dajem podršku i poručujem im da će biti vremena za plakanje, ali da svojim članovima porodice dugujemo da krenemo u borbu protiv ovoga sistema, koji je obezvrijedio i ljudskost, i empatiju i sve ono po čemu je prepoznatljiva bila Crna Gora, kazala je u emisiji E-uživo Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru u Medovini – 12. avgusta 2022.
Pejović se osvrnula na tri i po godine borbe koju vodi protiv sistema, tražeći da svi koji su napravili propuste odgovaraju.
- Smatram da rušim jednu po jednu vjetrenjaču i da upravo ova moja borba, neće da vrati moje, ali će vratiti vjeru djeci, za njihovu bezbjednost. Da će možda doći ljudi, koji će shvatiti i dati vrijednost životu, posebno dječjem - kazala je Pejović.
Iako su nadležni, tokom tri i po godine, pokušali da stave tačku na slučaj Medovina, Vesna Pejović to nije dozvolila. Borbe i dalje vodi, a u emisiji se osvrnula na posljednji slučaj kada ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić, na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano. Pejović nije krila ogorčenje prema Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
- Iščekiala sam završne riječi. Cijelu noć nijesam spavala, očekujući prvi korak ka istini, korak poslije tri i po godine borbe - kazala je Pejović.
Ona je pohvalila profesionalnost sutkinje, ali je problematizovala postupke SDT-a u ovom slučaju.
- Moram da naglasim da je uvažena gospođa sudija jedan veliki profesionalac, jedna žena koja je istrajala i koja je, u svakom pravnom smislu, vodila slučaj. Nije željela da se to čeka, jer smo puno čekali. Ročišta su bila, što se kaže, svakoga mjeseca - objasnila je sagovornica TV E.
Pejović dodaje da ni oni, kao ni sutkinja, nijesu bili upoznati sa potezuma SDT-am sve do 28. januara, kada je trebalo da budu održane završne riječi.
- Nađe se neko, onaj neko ko je taj slučaj odbacio odmah u startu, upravo SDT – mi nijesmo znali, oni su rekli nije to za njih slučaj i prebacili su ga u tužilaštvo Cetinja. Pitala sam sutkinju da li je to dosad bila praksa, a ona je to negirala. I, možete misliti da se nijesu udostojili njoj, kao sudiji koja vodi predmet, da joj objasne zbog čega su spisi svi izuzeti od našeg slučaja - kazala je Pejović.
Sagovornica TV E dodala je i da su joj svi pravnici, kako iz Crne Gore, tako i iz regiona, potvrdili da je ovakav potez SDT-a presedan u postupanju.

Pejović: Želim da moja borba vrati bezbjednost svakom đetetu

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je lani za naknade članovima i članicama izdvojila 934.566 eura, pri čemu je 930.265, 80 eura uplaćeno do 20. decembra, a 4.300,20 eura od 21. do 31. decembra 2025. godine - kazala je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa.
Podsjeća da je CGO 22. decembra uputio CANU zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražeći podatke o naknadama za redovne i vanredne članove, zaključno sa 20. decembrom. Ti podaci su 5. januara objavljeni na sajtu CANU, što su u ovoj nevladinoj organizaciji pozdravili kao doprinos transparentnosti rada ove institucije.
 - Naknadno je CGO zatražio i podatke za period od 21. do 31. decembra, koje je CANU dostavila krajem januara. Ovog puta, međutim, ti podaci nijesu objavljeni na sajtu CANU. Izražavamo žaljenje što objedinjeni iznosi za cijelu godinu nijesu javno dostupni na jednom mjestu, imajući u vidu veliko interesovanje javnosti za ovu temu, ali ih činimo makar na ovaj način široko dostupnim - navodi Čabarkapa.
Kako je pojašnjeno CGO-u, sredstva isplaćena od 21. do 31. decembra odnose se na finansiranje projekta enciklopedije i leksikona iz zasebne budžetske stavke, za šta je izdvojeno 3.550,20 eura, kao i na projekte i ostale aktivnosti, za šta je izdvojeno 750 eura. 
- Ove naknade primilo je devet redovnih i vanrednih članova CANU, među kojima su i akademici Dragan Vukčević i Zoran Rašović, koji su po tom osnovu primili po 150 eura. Podsjećamo da su Vukčević i Rašović među pet akademika koji su tokom 2025. godine od CANU primili više od 40 hiljada eura. Tako su konačni godišnji iznosi honorara za tih pet akademika: Predrag Miranović - 42.803,20 eura; Zoran Rašović - 41.108,40 eura; Žarko Mirković - 40.859,60 eura; Ljubiša Stanković - 40.544,00 eura; Dragan Vukčević - 40.446,00 eura - precizirala je Čabarkapa.
Napominje da se ovi iznosi odnose na dodatna primanja, jer akademici istovremeno ostvaruju prihode po osnovu redovnog zapošljenja, penzija, statusa istaknutih umjetnika i drugih honorarnih angažmana. 
- Drugim riječima, akademici CANU ne žive isključivo od sredstava koja primaju od CANU, iako su ona značajna. Podsjećamo da je budžet CANU u 2021. godini iznosio 1,33 miliona eura, što znači da iznos isplaćen članovima i članicama u jednoj godini predstavlja oko 70 odsto tog budžeta. CANU je, za razliku od pravosuđa kojem se dugo obećava Palata pravde, u vrlo brzom roku dobila zgradu koja je koštala devet miliona eura - podsjeća Čabarkapa.
 Imajući u vidu da je budžet CANU od 2021. do 2026. godine porastao za 135 odsto, te da za ovu godinu iznosi rekordnih 3,13 miliona eura, CGO će nastaviti da prati rad Akademije i način trošenja javnih sredstava, o čemu će redovno informisati javnost. 
- CANU se finansira novcem svih građana i građanki Crne Gore, koji imaju pravo da znaju kako se taj novac troši - zaključila je Čabarkapa.

Čabarkapa: CANU lani za naknade izdvojila više od 930.000 eura

Novinar crnogorskog nedeljnika Monitor Zoran Radulović kazao je da bi radnije svjedočio ispaljivanju vatrometa u čast ostavki funkcionera, nego onima kojima se slavi nečija ubistva.
Radulović je to izjavio, komenatišući riječi direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića u emisiji "Načisto" na TV Vijesti, da bi "organizovani kriminal sa zgrade Bemaxa ispaljivao vatromet kada bi podnio ostavku".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4XzidVQB7iE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Izgleda da direktor policije ne zna, ili ga baš briga - otkad je on na tom mjestu, organizovani kriminal je u Podgorici, Nikšići i na Cetinju ispalio više vatrometa, slaveći ubistva članova drugog klana i nije našao za shodno ni on, ni neko iznad i ispod njega da reaguje na sve to - rekao je Radulović u emisiji "Ukrštene riječi" emitovane u ponedjeljak na TV E.
Vjeruje, kako je rekao, da značajan javnosti dijeli negov sud.
- Radije bih svaki dan gledao vatromet ispaljen u čast nečije ostavke, makar ga organizovao organizovani kriminal, nego one u čast nečijeg ubistva, a bilo ih je više od jednog - poručio je Radulović.

Tag: savjet-stranih-investitora