Viši sud u Podgorici je donio pravosnažno rješenje kojim obavezuje RTCG da Srđanu Čoviću isplati 437 eura na ime sudskih troškova koji se odnose na &nbsp;parnicu u kojoj je zaključeno da je Boris Raonić 1. JUNA 2023. PONOVO &nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, I PORED JASNE SMJERNICE DA SE BIRA IZMEĐU PREOSTALIH kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.&nbsp;
Prije par mjeseci Viši sud &nbsp;je donio pravosnažno rješenje i za nezakoniti izbor Raonića od 6. avgusta 2021. Troškovi koje je RTCG morala da plati bili su 950 EURA.
Mora se priznati da fotelju stečenu nezdravom ambicijom, besprizornim ponašanjem i kršenjem zakona, Raonić efikasno brani od dejstva pravde, prolongirajući parnice već tri godine.&nbsp;
Ukupna &nbsp;cijena , prava sitnica – trećina Raonićeve nelegalne mjesečne plate, najveće u javnom sektoru u Crnoj Gori. Međutim, finansijske obaveze nastale parničenjem ne plaća on, već RTCG, dakle i svi građani Crne Gore.
Ali nijesu samo to troškovi čuvanja lika, nedjela, neiskustva i bezakonja Raonića i &nbsp;Savjeta RTCG . U posljednje tri godine tri advokata su od RTCG i GRAĐANA CRNE GORE dobili skoro 90 hiljada eura da bi redovno, na Višem sudu, gubili sporove koje proizvodi nelegalni Raonić, poduprt Drljevićevim Savjetom. &nbsp;
Iz ove perspektive izgledaju groteskno navodi Raonića iz aprila 2022 o „novinarima i osoblju Javnog servisa, rasterećenih svih pritisaka i smjernica, sem onih koji nalaže Etički kodeks novinara i domaće zakonodavstvo“,.
Nadam se da će &nbsp;rasterećenost od etike, procedura i zakona konačno postati i odista operativno interesantna ODT-u, poslije istorijske odluke sveprisutnog PR –a Tužilaštva da predmet odmakne iz svoje ingerencije, jer generalni direktor RTCG i članovi Savjeta, po njegovom tumačenju, &nbsp;nijesu visoki javni funkcioneri i pored povjerenih im 20 miliona budžeta.&nbsp;
Nego, valjda, niski.

Srđan Čović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Koliko nas košta bezakonje Raonića i Savjeta RTCG

Za danas u 14 sati, docent Drljević (Veselin) koji niđe ne predaje ništa, a doktorirao je nesvjesno, što je predmetom etičkih odbora i komiteta, a skoro će biti i tretirano KZCG, zakazao je sjednik na kom će se odraditi jubilarna 779 izmjena u Pravilniku o unutrašnjoj sistematizaciji i organizacijI RTCG.
Ako je magična riječ „uravnoteženo izvještavanje“, onda je realan sistem i organizacija unutar RTCG apsolutno neuravnotežen. Što i ne čudi jer je na čelu kuće neznaveni pravnik, pomaže mu lažni doktor, po dubini su postavljeni ili poslušnici koji znaju, a ne smiju, od straha, varijabila ili obećanja o stanu, ili neznalice koje su čudnom klijentelističko – političkom kombinatorikom došli da savjetuju, kontrolišu, NE OBJAVLJUJU, troše... i prave štetu.
<h2>U Biltenu, staro... kod Drljevića u ladici prečišćeno, skriveno</h2>
Dakle u takvim okolnostima se mijenja Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji koji se nalazi na Portalu RTCG uz Tabelu sistematizacije od 752 mjesta sa potpisom dr Vladimira Pavićevića (stvarnog doktora).
<a href="https://rtcg.me/upload/media/2021/11/11/1167670/TabelaSistematizacije">https://rtcg.me/upload/media/2021/11/11/1167670/TabelaSistematizacije</a>
Prečišćeni tekst Tabele sistematizacije poslije 765 promjena članovi Savjeta su i zvanično dobili u aprilu 2024, ali su konstatovali da je nepotrebno usvajati jer „sve što stoji u tabeli sistematizacije Savjet je već usvojio“. Zašto prečišćeno i transparentno kad može glupo i mutno. On sadrži 815 „racionalisanih“ radnih mjesta.
Za Pravilnik koji i dalje sa tabelom sistematizacije obitava na sajtu niđe ne piše da mu je istekao rok trajanja. On u članu 31 predviđa način promjene Pravilnika, nosioce inicijative za promjenu koju treba pismeno dostaviti Pravnoj službi, kadrovskoj (HR) koji utvrđuju utemeljenost inicijative. I strašno bitno, mijenja se „kada se zbog promjene procesa rada ocijeni da treba sistematizovati novo radno mjesto, ili izmijeniti opis postojećeg radnog mjesta i funkcionalna znanja“.
Niđe ne piše da se kroz ovaj pravilnik otpuštaju ljudi tako što im se UKIDAJU RADNA MJESTA. Tome je Raonić (Boris) pribjegao u decembru 2022, kada je ukinuo 10 radnih mjesta. Bilo je tu i dogovora, ali i brutalnog čiscenja. Savjet je uz nemušto objašnjenje Pravne službe sve odobrio.
<h2>Otvorim - zatvorim&nbsp;</h2>
U novembru 2022, Boris Raonić je ukinuo radno &nbsp;mjesto urednika 1 u Naučno - obrazovnom programu.
Istovremeno je otvorio fiktivno mjesto urednika u Redakciji filmskog i serijskog programa na 2. programu TVCG.
Na to mjesto je rasporedio V.R. Novembarska plata V.R. je uvećana za 180 EUR bez konsultacija sa njenim urednicima, jer nije praktično odradila niti jednu emisiju na novom radnom mjestu.
Već u decembru 2022, nakon mjesec, Raonić je ukinuo radno mjesto urednika u Redakciji filmskog i serijskog programa. V. R. je proglašena za tehnološki višak i isplaćeno joj je 12 bruto plata (po posljednjem obračunu). U taj obračun je ušla i poslednja, uvećana plata u iznosu od 180 EURA neto, tj. 250 eura bruto.
Isplatom otpremnine na osnovu nepravilno uvećane novembarske plate, otpremnina je uvecana za 3000 EUR, čime je ostećena RTCG. Otpremnina je trebalo da iznosi 12685 EUR, a Raonićevom zloupotrebom dužnosti isplaćeno je 15793 eura. Ovakvo ponašanje se u pristojnim okolnostima tretira članovima 413-416 KZCG.
Već treći put u medijima, a želeći da se ne zaboravi, naglašavam da je Raonić u ODT, u aprilu 2023, glede krivične prijave za otkaz o radu, rekao da to nije izraz njegove volje, već odluke Savjeta. Kako Drljević doktorira, tako Raonić otpušta ljude – beslovesno.&nbsp;
Ustaljeni recept ukidanja radnih mjesta Raonić će pokušati da odradi i ovih dana na primjeru Statistike, đe je već otpuštio rukovodioca, inženjera. Izvještaji Statistike, kao i prvog revizora, uklonjenog 2022, nikako se ne poklapaju sa Raonićevim podacima koje on oblikuje i plasira shodno svojim grandioznim idejama i sebičnim porivima. Koji nijesu vjerodostojni, tj. obična su lažavina, počevši od podataka o gledanosti do potpuno neregulisanih procedura koje se ogledaju u haotičnim radnim procesima i nezakonskim ugovorima. Otkriveno je i da se softveri za obradu podataka nabavljaju bez ustaljene procedure, sa nedefinisanim projektnim zadatkom. Istina, cijena od 15 hiljada je prava sitnica u odnosu na crnogorski Netflix – OTT koji košta 600 hiljada EURA.
Ako Savjet namjerava da još jednom bezočno predstavlja korisne idiote Raonićevih zlih namjera koje će ukidanjem radnih mjesta ljude ostavljati bez posla, onda će to proizvesti reakciju baziranu na članu 224 KZCG. A iako preskoče ovo namjeravano nepočinstvo, sa kolegama kanim podnijeti ODT- u krivičnu prijavu za radnje vezane za izbor od 31. avgusta.
<h2>Rješenja i zaključak</h2>
Napominjem da sam o većini ovih pravno neurednih poteza upoznao Milana Kneževića, direktora TVCG, tokom razgovora o načinu rada Statistike. Mislim da mu je sve jasno, ali nema aktivnih poteza. Moja ponuda da gostujem u emisijama TVCG i pričam o kriminalu bijelih kragni kroz „case study“ RTCG bila mu je, izgleda, suviše radikalna i nije odgovarao. Vjerujem da ipak razmišlja o nekoj novogodišnjoj persiflaži kojom bi mogao da odista „razvali“ gledanost. Ipak je on čovjek književnosti, a ne bezdušnih sistematizacija.
U tom slučaju predlažem mu da se Raonićev menadžerski i NVO ljudskopravaški životopis, a i Drljevićevo uzbudljivo akademsko žitije, predstavi sa kolažom đe bi se smjenjivale scene sa Ostapom Benderom, potom likom iz „Catch me if you can“, fratrom iz Kovačevog „Dana i noći“ i Rambovim šibicarom Ragibom.&nbsp;
Psihološku karakterizaciju likova I casting odradiću pro-bono. Raonić i Drljević bi glumili jedan drugog i sami sebe, jer su ista mentalna i moralna matrica. Naod, naravno plakat, Filip sponzorstvo UP. Milica i gospođa Murić će biti publika na projekciji i kao obično pokazaće oduševljenje i nerazumijevanje. Doktor sa Univerziteta, okušan u prijavama akademske neetičnosti, ali nezainteresovan za slučaj Drljević, vodiće računa o copy rights.&nbsp;
I na kraju, da se shvati . Das ist Walter tekst. A vi ga lafčine iz ODT, dobro pročitajte, ako vas ima.
I počnite da radite svoj posao.

Vještačenje sistematizacije po Savjetu

Sramna je vijest koliku će platu primati generalni direktor RTCG - poručili su u Sindikatu Radio Televizije Crne Gore nakon što je Savjet RTCG na elektronskoj sjednici većinom glasova usvojio prijedlog ugovora o radu Borisa Raonića kojim je predviđena otpremnina do 30.000 eura i plata do 3.500 eura.
U Sindikatu RTCG ocjenjuju da je Savjet odobravanjem visine ove plate pokazao nepoštovanje prije svega radnika u toj kući, ali i svih građana Crne Gore.
- Koji jedva preživljavaju, i čijim takođe novcem bahato omogućavaju svom, ali ne našem, direktoru, vjerovatno i sebi, provjerićemo, enormno bogaćenje - dodali su u Sindikatu RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcamovic-velickovic-raonicu-ugovorom-predvidena-otpremnina-do-30-000-eura-plata-do-3-500-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni poručuju da Raoniću nijesu dodijelili propisani iznos po pravilniku nego mnogo više.&nbsp;
- Zašto? U uslovima kada i predsjednik države ukazuje na namješten konkurs za takvog direktora - dodali su u Sindikatu RTCG.
Prosječna zarada u RTCG je, kažu, daleko ispod one u državi.
- A od narednog mjeseca će se uvećati razlika, pa teško možemo govoriti o zadovoljnim radnicima. Prije smo kolektiv na ivici egzistencije. Savjetu je očigledno bitno da isključivo generalni direktor bude zadovoljan a za radnike, i građane čiji su navodno predstavnici briga ih nije - ocijenili su oni.
Naveli su da Javni medijski servis ima posebnu ulogu u informisanju.
- Za razliku od komercijalnih medija koji su orjentisani ka zaradi, dužnost RTCG je da građanima obezbijedi kvalitetne medijske usluge, raznovrsne informativne, kulturne, obrazovne i zabavne. Tih programa i sadržaja naravno nema bez novinara, urednika, reditelja, snimatelja, montažera i brojnih drugih kreativaca. Oni se pregalaštvom vremenom izdvoje, ostaju upamćeni po nesebičnom i talentovanom angažovanju i mnogima je ugled jedina satisfakcija jer većina zaradama teško izdržava sebe i svoje porodice. I osnova su za neku jadnu penziju - istakli su u reagovanju.
Zarade u Javnom servisu su, kažu, taman tolike da mogu obezbijediti podmirivanje osnovnih životnih troškova - za puko prehranjivanje, a za nešto veće, liječenje, bezbrižno ljetovanje, automobil ili stan ne ostaje ništa.
- Što ne važi za generalnog direktora RTCG kojeg je Savjet naše kuće na jučerašnjoj sjednici častio ni manje ni više nego mjesečnom platom od 3500 eura. Primjera radi plata urednika emisije sa 15 godina radnog staža je u RTCG - 815 eura, komentatora sa preko 30 godina 940 eura, naravno bez varijabile, koju dobijaju samo odabrani i poslušni. Varijabile su tajna ovog menadžmenta, podatke kriju. Popularnost, znanje, učinak i doprinos programu nijesu kategorije koje vrednuju smatra većina uglednih profesionalaca u kući - podvukli su u Sindikatu RTCG.
Reprezentativni sindikat RTCG je, kažu, odlučio da krene u otvorenu borbu za standard svojih članova.
- Pozivamo sve dobronamjerne faktore i kolege u društvu da nam pomognu iako nažalost na prepreke na tom putu nailazimo i tamo đe ih ne bi smjelo biti. Ali o tome narednom prilikom - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

Reprezentativni Sindikat RTCG: Sramno koliko će platu imati Raonić, krenućemo u otvorenu borbu za standard naših članova

Savjet Radio Televizije Crne Gore usvojio je danas na elektronskoj sjednici većinom glasova prijedlog ugovora u radu generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića kojim je, pored ostalog, predviđena otpremnina do 30.000 eura i plata do 3.500 eura. O ovome je javnost obavijestila članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković, navodeći da to čini zbog manjka transparentnosti u radu ovog tijela, dostavljajući medijima i prijedlog ugovora o ur adu Raonića. - Poučena trogodišnjim iskustvom vjerujem da na drugi način nećete biti obaviješteni o ovome, niti da će se uskoro ovaj dokument naći na sajtu Javnog servisa, - navela je Camović Veličković da je od izuzetne važnosti da javnost bude upoznata sa ovom informacijom. Ona ukazuje na članove pet i 10 prijedloga ugovora, kojima su definisane zarada i otpremina, koja bi iznosila od 25.000 do 30.000 eura. - Važna je i činjenica da se ugovor o radu donosi 33 dana nakon imenovanja i stupanja na dužnost generalnog direktora - ističe Camović Veličković. Ona je u mejlu članovima Savjeta, a koji je proslijedila medijima, navela da bi donošenje ovog važno dokumenta trebalo da se donosi na mnogo ozbiljniji način, a ne samo da se da saglasnost i da se potpiše ono što je dostavio Boris Raonić. - Prije potpisivanja ovog ugovora Savjet bi morao da ima zvaničnu informaciju i odgovore na makar dva pitanja: 1. Po kom osnovu/kojem ugovoru je Boris Raonić radio u svojstvu v.d. generalnog direktora? Savjet nikad nije dao saglasnost niti mu je dostavljen bilo kakav predlog tog ugovora što znači da on nije ni postojao. 2. Po kom osnovu/u skladu sa kojim ugovorom je Boris Raonić obavljao dužnost generalnog direktora od 31. avgusta kada je izabran na tu poziciju do danas, odnosno do dana kada bude potpisan ugovor o radu? Po kom osnovu je preuzimao bilo kakve radnje, npr. upravljanje novcem, sklapanje ugovora, otkaza ugovora o radu sa zaposlenima(!), kako će biti obračunata njegova zarada za rad koji je uložio tokom septembra? Za sve ovo, bez ugovora o radu koji se tek sad potpisuje, ne postoji pravni osnov - navela je Camović Veličković. Dobro bi bilo i da se, kako dodaje, objasni i zbog čega se odustalo od toga da ovo bude tačka dnevnog reda regularne sjednice koja je u pripremi i da se po hitnom postupku prebaci na elektronsku. - Gospodine Drljeviću, od Vas očekujem odgovore na pitanja: Kada je u pitanju sadržaj ugovora koji nam je dostavljen već na samom početku nisu dobro navedeni članovi zakona kao osnov za sklapanje ugovora. Kadar ovog profila (pravnik bez pravničkog iskustva) svakako ne treba Javnom servisu tako da odredbu o zadržavanju Borisa Raonića nakon isteka mandata i raspoređivanju na novo radno mjesto treba brisati. Iznenađena sam da se gospodin Milić kao pravnik poziva na Aneks 1 ugovora koji više nije na snazi i samim tim je neobavezujući i ne može biti ni polazna osnova za sklapanje nekog novog koji se donosi po novom osnovu i u novim okolnostima a ne sastavni dio ugovora, između ostalog i jer je (u teoriji) zaposleni moglo biti i neko novo lice - rekla je Camović Veličković. Iako bi, kako je ocijenila, trebalo pojedinačno komentarisati članove ugovora neće se iscrpljivati već će se samo osvrnuti još na zaradu. - Jasno je da je cilj da se opet Raoniću obezbijedi najveća zarada u javnom sektoru ali u ovom ugovoru je to urađeno na nezakonit način. Opet se koriste pojmovi koje nisu dobro rastumačili oni koji su htjeli efekat maksimalne zarade pa se miješaju termin ugovorene zarade i zarade koju propisuje Kolektivni ugovor. Ugovorena zarada se ugovara. (Jednostavno je kao što i zvuči). &nbsp;Pošto u Javnom servisu postoji Kolektivni ugovor koji za poziciju generalnog direktora predviđa koeficijent složenosti posla 20,75 (kako je i navedeno u predlogu ugovora o radu) u ugovoru o radu se mora konstatovati da je to zarada generalnog direktora. Uvećana za minuli rad. I to je sve. U ovom slučaju to bi bilo oko 1.850 eura u neto iznosu (plus minuli rad), bruto iznos je oko 2.500 eura. Sve preko toga je nezakonito. Podsjećam da je predloženo da se ovaj iznos uvećava svakog mjeseca za još po dvije prosječne neto zarade u RTCG iz prethodnog mjeseca. Ili u novcu za još po najmanje 1.600 eura, što je gotovo dupliranje zarade. Da li mjesečni rad generalnog direktora RTCG zaista vrijedi 3.500 eura? Sve pitam jer zastupate interes javnosti - naglasila je Camović Veličković.&nbsp; Takva zarada bi, kako ističe, bila nezakonita, suprotna kolektivnom ugovoru, čista diskriminacija svih ostalih zaposlenih u RTCG, ali i javnom sektoru.&nbsp; - Za dodjelu stimulansa mora da postoji pravilo, mjerljiv sistem radnog učinka iz mjeseca u mjesec... Sve to u ovom slučaju &nbsp;ne postoji a ako se doda i namjera da se iz Statuta RTCG brišu odredbe koje obavezuju generalnog direktora da Savjetu podnosi izvještaj o radu u potpunosti se poništava svrha postojanja Savjeta koji će biti tijelo bez nadležnosti a generalni direktor osoba koja bukvalno nikome ni u teoriji ne podnosi račun za svoj rad. Jasno je da je tako rađeno protekle tri godine jer mi taj izvještaj o radu nikad nismo ni dobili ali je makar postojala formalna obaveza u Statutu, čisto da Savjet ne bude obična ljuštura - rekla je Camović Veličković. O ovome, kako dodaje, treba razgovarati na sjednici a ne samo konstatovati ko je za.&nbsp; - To znamo da će biti svi koji se izjasne ali ipak treba da se zna za šta se glasa - zaključila je Camović Veličković. Ona dodaje i da Savjet nije upoznat sa načinom na koji se došlo do sadržaja Odluke o imenovanju generalnog direktora, o tome nikad nije raspravljano a ni javnost kao ni članovi/članice Savjeta koji nisu prisustvovali nastavku sjednice koja je (valjda) nastavljena nakon što je završen tv prenos sjednice 31. avgusta nijesu obaviješteni. - Zapisnik sa te sjednice još nije dostavljen. Odluka još nije javno objavljena iako je morala biti na sajtu rtcg.me odavno. Savjet još nije upoznat sa rezultatom konkursa koji je sam raspisao još 1. avgusta za člana/članicu Etičkog odbora iz reda nezavisnih stručnjaka. Proteklo je više od dva mjeseca. Savjet još nije upoznat sa rezultatima konkursa, četvrti put raspisanog, za izbor Ombudsmana objavljenog 11. septembra. Podsjećam da sada ne postoji komisija koja je izmišljenja prošlog puta - precizirala je Camović Veličković u dopisu članovima Savjeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161012_efd399b0acf646bb94e5a645b58c6a8eb64422fc9389c83df570b49a7fa5cb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161012_efd399b0acf646bb94e5a645b58c6a8eb64422fc9389c83df570b49a7fa5cb01" data-rendition-name="original" width="1207" height="773" loading="lazy" alt="Raonić plata"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003131016_b73d11293d4a8bc856d02ec91219bd6155a7d20af8b95145749d8f3796c32919.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241003131016_b73d11293d4a8bc856d02ec91219bd6155a7d20af8b95145749d8f3796c32919" data-rendition-name="original" width="1217" height="776" loading="lazy" alt="Ugovor Borisa Raonića"> </figure>  &nbsp;

Camović Veličković: Raoniću ugovorom predviđena otpremnina do 30.000 eura, plata do 3.500 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici u tri odvojena predmeta provjerava postupanje generalnog direktora, pojedinih članova Savjeta Javnog servisa i dijela menadžmenata zbog, kako se sumnja, kršenja zakona prilikom izbora Borisa Raonića.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva Portalu ETV su saopštili da su predmeti formirani zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja putem podstekavanja.
<h2>PRIJAVE</h2>
Tužilaštvo provjerava postupanje Raonića, predsjednika Savjeta Veslina Drljevića te članova savjeta Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Amine Murić, Vladimira Drekalovića, Milice Špajak i rukovodioca Pravne službe Radio-telvizije Crne Gore &nbsp;Želimira Mićovića.
- U Osnovnom državnom tužilaštvu formirana su tri premeta protiv B. R. V.D., Ž. M., N. Z., F. L., A. M., M. S. i V. D – navodi se u odgovorima &nbsp;Portalu ETV.
ODT Podgorica je još 3. juna prošle godine samoinicijativno formiralo predmet zbog &nbsp;ponovnog imenovanja Raonića za generalnog direktora, uprkos pravosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;
Pet dana kasnije i Media centar je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika i pojedinih članova Savjeta, jer su odbili izvršenje pravosnažne sudske presude.&nbsp;
Tada su prijavljeni su i generalni direktor Boris Raonić i šef Pravne službe Želimir Mićović. Ta dva predmeta su potom objedinjena i proslijeđena tokom juna Specijalnom državnom tužil štvu, predmet je zadužio portparol i specijalni tužilac Vukas Radonjić.&nbsp;
U SDT-u su, međutim, godinu odugovlačili „Slučaj RTCG“, svjesni da će na osnovu inicijative glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u paketu IBAR zakona biti usvojene izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu kojima će se smanjiti ovlašćenja tog tužilaštva i što će rezultirati prebacivanjem ovog „vrućeg krompira“ na ionako preopterećno ODT.
Tako je 25. juna ove godine SDT vratilo predmet RTCG Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalje postupanje, iako je GST Novović 20-ak dana ranije, 7. juna - u emisiji „Načisto“ - najavio da će odluka povodom nezakonitih izbora generalnog direktora RTCG biti uskoro donijeta.
- Predmet je formiran 16. juna 2023. godine, nakon što je Osnovno državno tužilaštvo dostavilo spise predmeta SDT-u koje je formiralo po krivičnoj prijavi Media centra. U izviđaju je pribavljena potrebna dokumentacija - zapisnik i tonski zapis sa sjednice Savjeta – kazao je tada Novović.&nbsp;
On je rekao da su saslušani osumnjičeni i svjedoci, da je postupajući tužilac Radonjić pribavio presude i da je tražio glasačke listiće kako bi „nešto provjerio“, a što mu je važno za donošenje odluke.&nbsp;
- Očekujem da će tužilačka odluka biti donijeta brzo – rekao je tada Novović.
No, jedino što se desilo brzo, bilo je promptno oslobađanje ogromnog broja složenih slučajeva, među kojima i „slučaj RTCG“, prema višem i osnovnim državnim tužilaštvima.
<h2>IZMJENE ZAKONA</h2>
Tako je svega nakon 23 dana od Novovićevog drugog televizijskog gostovanja od njegov izbora na poziciju GST-a, 18. marta 2022. godine, predmet dostavljen ODT-u Podgorica, zbog promjena Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.&nbsp;
Tim izmjenama i dopunama smanjene su nadležnosti SDTa, pa je ono sada nadležno za krivično gonjenje isključivo „visokih javnih funkcionera“ što članovi Savjeta i generalni direktor RTCG-a, prema tumačenju, više nijesu.
U slučaju Raonića i njegovih nezakonitih imenovanja sudovi su donijeli više pravosnažnih i prvostepenih presuda u kojima je ustanovljen i konflikt interesa i neispunjavanje uslova konkursa zbog manjka potrebnih kvalifikacija.
Raonićev treći izbor na poziciju generalnog direktora uslijedio je 31. avgusta ove godine, nakon konkursa raspisanog na osnovu, takođe u sklopu IBAR zakona, izmjena Zakona o RTCG-u u kojem su amandmanima pisanim u njegovom kabinetu sniženi kriterijumi za izbor prvog čovjeka Javnog servisa.
Raonić je izabran glasovima pet od devet članova Savjeta, dok je jedan glasački listić bio nevažeći.
<h2>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</h2>
Šestoro zapošljenih u Javnom servisu, uoči trećeg nezakonitog izbora generalnog direktora, protiv Raonića, članova Savjeta Drljevića, Zorića, Lazovića, Murić, Špajak Drekalovića, te rukovodioca pravne službe Mićovića podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Ova grupa je, prema krivičnoj prijavi, u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
Nakon trećeg imenovanja Raonića 31. avgusta, osmoro njegovih protiv-kandidata za poziciju generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, saopštili su da neće prihvatiti taj izbor kao transparentan i praveden, već da će iskoristiti sve pravne mehanizme da dokažu svoje tvrdnje.
Oni su najavili da će o farsičnom izboru Raonića informisati domaće zvaničnike, te predstavnike ambasada i međunarodnih organizacija.&nbsp;
Prije tri dana povodom slučaja RTCG oglasila se i Evropska federacija novinara, koja je pozvala na akciju zbog nezakonitog imenovanja direktora.
Predsjednica Federacije, Maja Sever, kazala je da nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora biti istražen, jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA),

Duško Mihailović

Marija Žižić

Osnovno državno tužilaštvo provjerava osam osoba iz Javnog servisa

Nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora biti istražen, jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA), saopštila je predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever
Ona je kazala da kriterijumi transparentnosti moraju biti ispunjeni kako bi Javni servis mogao ispunjavati svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i pluralizma.
Evropska federacija novinara, i njen crnogorski partner, Sindikat medija Crne Gore (SMCG), izrazili su danas zabrinutost zbog načina na koji je 31. avgusta 2024. godine izabran generalni direktor Javnog servisa RTCG.&nbsp;
Organizacije pozivaju sve relevantne institucije, prvenstveno Inspekciju rada, da što prije preduzmu mjere kako bi razjasnile situaciju u kojoj je Boris Raonić po treći put postao generalni direktor Javnog servisa.
U objavi na sajtu, EFJ navodi da su crnogorski parlamentarci ignorisali apele upućene prije usvajanja izmjena Zakona o RTCG, koje su se odnosile na nepotrebno snižavanje kriterijuma koje kandidati za funkciju generalnog direktora RTCG moraju ispunjavati.&nbsp;
- Da su apeli uslišeni, Javni servis ne bi bio u ovako nepovoljnoj situaciji. Premijer Crne Gore, Milojko Spajić, izdao je saopštenje u kojem pokušava prebaciti odgovornost za izmjene zakona na Evropsku komisiju. RTCG i Boris Raonić lično izgubili su dva slučaja pred crnogorskim sudovima vezana za njegovo imenovanje 2021. godine, jer je bio u sukobu interesa: nije ispunjavao kriterijume za imenovanje. RTCG, posebno Savjet i Raonić, takođe su izgubili dva slučaja pred Osnovnim sudom u Podgorici u vezi sa njegovim reizborom 2023. godine, gdje je ponovo zaključeno da je njegovo imenovanje bilo nezakonito – navodi se u objavi Evropske federacije novinara.
Oni podsjećaju da je ove godine Raonić podnio ostavku na mjesto generalnog direktora nakon usvajanja zakona koji mu ide u korist, da bi bio imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora u roku od 15 minuta na istom sastanku Savjeta RTCG, što je bez presedana u praksi.
- Izbor 31. avgusta obilježile su brojne kontroverze, prvenstveno zbog nedostatka transparentnosti, što je izazvalo sumnje da je bio politički motivisan ili vođen interesima, kršeći zakonske norme. Savjet, sa šest od devet članova prisutnih, izabrao je Borisa Raonića sa pet glasova za i jednim nevažećim, iako postoje sumnje da nije ispunio jedan od dva uslova za učešće na konkursu – navode iz EFJ-a.
Oni u objavi podsjećaju te uslove:
- Ne ispunjava uslov od pet godina profesionalnog iskustva prema Zakonu o radu Crne Gore,
- Već je dva puta imenovan za generalnog direktora, što je u suprotnosti sa Zakonom o medijima javnih servisa.
<blockquote>Ovakav nedostatak transparentnosti u imenovanju generalnog direktora RTCG mora biti istražen jer predstavlja ozbiljno kršenje evropskih standarda utvrđenih Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Kriterijumi transparentnosti moraju biti ispunjeni kako bi Javni servis mogao ispunjavati svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i pluralizma - izjavila je predsjednica EFJ-a Maja Sever</blockquote>
- Evropska federacija novinara i Sindikat medija Crne Gore podržavaju tvrdnje osam kandidata koji su odbili dalje učešće u, kako se čini, unaprijed dogovorenom izboru. Prema SMCG-u, ukoliko Crna Gora želi da ostane na putu evropskih i NATO integracija, ovakvi pravni propusti i slični skandali ne bi trebalo da obilježavaju Javni servis – zaključuje se u objavi na sajtu EFJ-a.

Evropska federacija novinara poziva na akciju zbog nezakonitog imenovanja direktora RTCG-a

Nakon subotnje farsične sjednice Savjeta Radio-televizije Crne Gore na kojoj je treći put nezakonito za generalnog direktora te medijske kuće izabran Boris Raonić, međunarodnim institucijama obratilo se troje kandidat za ombudsmana Javnog servisa, koji u dopisu insinuiraju da je glasanje za tu poziciju ipak obavljeno u tajnosti, iako je zasijedanje nakon izbora direktora u subotu bilo okončano, a sjednica ostavljena otvorena kako bi se obavio izbor za ombudsmana.
Kandidati za ombudsmana RTCG Danijal Popović, Žarko Božović i Vesna Pejović obtatili su se tim povodom Kancelariji Evropske komisije u Crnoj Gori, zastupniku u Evropskom parlamentu izvjestiocu za Crnu Goru Toninu Piculi, Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici, Misiji OEBS-a, direktoru medijskog programa misije OEBS-a u Crnoj Gori, Evanu Eberleu, te Radki Betčevoj, predstavnici Evropske unije emitera (EBU).&nbsp;
U saopštenju za javnost Popović, Božović i Pejović navode da Javni servis duže od tri mjeseca nema ombudsmana - zaštitnika prava gledalaca, slušalaca i čitalaca, tačnije građana iz čijih džepova se izvlače pozamašne svote novca, i to isključivo voljom Savjeta te kuće.
- Treći konkurs za ovo odgovorno mjesto je, očigledno po automatizmu, poništen, a obrazloženje je da ni jedan od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova. Istine radi, jedini kandidat koji je ostao u konkurenciji, poslije povlačenja kandidatura i neispunjavanja uslova dvojice kandidata (Todor Brajković i Milutin Stijepović - odbijen zbog tehničkog propusta, prim. aut), je Vesna Pejović, dugogodišnja urednica te kuće, koja je i inicijator osnivanja samoregulacije, prve u Crnoj Gori, i jedan od autora Kodeksa novinara Crne Gore – navodi se u saopštenju.
Kako kažu, sramni Savjet nema hrabrosti da javno saopšti da Pejović nije po njihovom ukusu, pa je navodno glasanje, ukoliko ga je uopšte bilo, obavljeno bez prisustva novinara kojima je saopšteno da sjednica Savjeta ostaje otvorena.&nbsp;
- Zna se i razlog zašto ne žele Pejovićevu jer bi njenim angažovanjem ubrzo bila razobličena lažna idilična slika o navodnom najgledanijem mediju sa izbalanisranim izvještavanjem, koja se konstantno plasira iz te kuće. Ostala je i enigma da li je iko od članova Savjeta imao trunčicu razuma da se ne pridruži većini – navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, tako Javni servis, bez ikakve zadrške i bojazni, može da građane izvrgne ruglu, da ih nesmetano optuži za bilo šta, da izvlači riječi i montira rečenice po nečijoj volji, bez ikakve bojazni da ga bilo ko za to može prozvati ili sankcionisati.
- Tako je u tišini prošla himna bez tona. Osakaćena su pitanja i komentari profesora i bivšeg člana Savjeta. Bez reakcije prošla je i emisija „Naše decenije, Satelitski program“, kada su drastičnim skraćivanjem iz cijele priče dvije bivše urednice te kuće izvrgnute ruglu, jer je obesmišljeno njihovo pojavljivanje. Poduži je spisak, a po svoj prilici biće još duži, jer će sramni, bahati Savjet prolongirati izbor dok ne uspije da konačno ugura unaprijed određenog prijatelja predsjednika Savjeta, zbog koga su promijenjeni uslovi, pa i Zakon, koji ovu tragikomediju, bez trunčice stida, upotpunjava prijavom i povlačenjem prijave – kažu potpisnici saopštenja.
Kako navode, njihovo prvo javno obraćanje nakon povlačenja kandidature poslovnog partnera predsjednika Savjeta (Brajkovića, prim.aut), nije naišlo na bilo kavu reakciju nadležnih institucija u zemlji, izuzev ombudsmana Siniše Bjekovića koji se oglasio kao nenadležan, iako od njega nijesu tražili da štiti njih, nego prava građana.
- Predsjednik države vjerovatno nije razumio naš crnogorski, a premijer se umorio baveći se izmjenama Zakona. Za resorno Ministarstvo takođe možemo naći opravdanje zbog zanimanja ministarke. Jedino nema opravdanja za Direktorat za medije, na čijem čelu je naš bivši kolega (Neđeljko Rudović, prim.aut) koji smatra da se iskupio javnom objavom da je bio protiv izmjena Zakona, ali mu to nije smetalo da zadrži fotelju koja je bitnija od ličnog i profesionalnog ugleda. 
 Sramnom Savjetu možemo da poručimo njihovim jezikom: „Ćeraćemo se još“ i nećemo odustajati. U međuvremenu, dobro bi bilo da pojedini njegovi članovi, pored smišljanja kako ugurati prijatelja, prouče i gramatiku, jer je intervju za generalnog direktora pokazao ozbiljne praznine - kratere u njihovom obrazovanju. Takvim likovima dato je pravo da odlučuju i neograničena moć da se poigravaju ugledom Javnog servisa – zaključuju u saopštenju za javnost Popović, Božović i Pejović.

Savjet RTCG tajno poništio konkurs za ombudsmana?

Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG) izabrao je Borisa Raonića za čelnika Radio Televizije Crne Gore uprkos činjenici da Zakon o nacionalnom javnom emiteru ne dozvoljava da jedna osoba tri puta bude na toj funkciji, ali i zanemarivši činjenicu da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova dosadašnja imenovanja bila nelegalna.
Pet od šest članova Savjeta glasalo je za Borisa Raonića, dok je jedan listić bio nevažeći - nije zaokružen niko.
Na sve to su ukazali ostali kandidati za čelnika RTCG koji se danas nijesu pojavili na intervjue. Njih osmoro (Andrijana Kadija, Snežana Burzan Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović) je zatražilo odgađanje intervjua sve dok nadležne institucije ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava.
U pismu koje su uputili Savjetu i Drljeviću su ukazali da, s obzirom na presude protiv Raonića, on u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva – što nije dovoljno za poziciju koju pokriva.
Članovi Savjeta oglušili su se o njihov zahtjev i <a href="https://etv.me/pocetna/savjet-rtcg-ce-intervjuisati-raonica-iako-ostali-kandidati-nijesu-prisutni" target="_blank">svakako održali sjednicu bez njihovog prisustva</a>. Jedini kojeg su intervjuisali bio je upravo Raonić.
-Ako se neko od kandidata pojavi saslušaćemo njegov plan razvoja RTCG. Pravni eksperti su potvrdili da ne postoji zakonski osnov da se sjednica ne nastavi – tvrdio je danas predsjednik Savjeta Veselin Drljević.
Kazao je da su svi kandidati uredno pozvani i da su potvrdili učešće na intervjuima – zanemarivši činjenicu da su jutros obavijestili i njih i javnost o svojem zahtjevu.
- Pošto je (Časlav) Vujotić odustao, pozvaćemo sljedećeg kandidata da se pojavi. Ako se neko pojavi bićemo spremni da saslušamo njegov plan razvoja RTCG, ako se ne pojavi: glasački listići su spremni i na njima se nalaze svi kandidati koji su podnijeli dokumentaciju, a Savjet je ustanovio da je ona valjana. Mi ćemo danas glasati kao da su oni prošli intervju jer zvanično nijesu odustali ukoliko su se prijavili, a uz to su potvrdili prisustvo - rekao je Drljević.
Nemaju, kako je rekao, dileme da li će nastaviti sa sjednicom.
- Na svakih pola sata ćemo se okupiti i prozvati sljedećeg kandidata - rekao je Drljević.
Raonić je u 14 sati započeo intervju pred Savjetom koji je trajao nešto duže od pola sata, kako je i predviđeno.
Drljević je oko 17 sati saopštio da će svi kandidati - bez obzira jesu li bili na intervjuu, biti na glasačkim listićma, te da će članovi Savjeta moći da glasaju za njih.
Balša Milić iz pravne službe je rekao da „pravnih nedoumica nema“, te da „možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs“.
-Upoznati smo da je konkrus raspisan 15.7. Nakon toga je oformljena Komisija za prijave. Otvorila je zapisnik i uputila vama, članovima Savjeta. Na konsultativnom sastanku smo iznijeli nedoumice za tri kandidata. U pitanju su Žarko Božović, Snežana Burzan i Vladimir Maraš. Kod Božovića i Maraša smo uvijdeli da potvrde o radnom iskustvu nijesu bile naznačene za konkurs za izbor generealnog direktora. Kako smo sa vama ustanovili te potvrde je izdala RTCG kao svojim zaposlenim licima, iako je prema Zakonu o upravnom postupku naznačeno da se potvrda može koristiti samo u svrhe koje je naznačena. To bi samo bilo na štetu kandidata. Gospođa Burzan je dostavila radnu knjižicu kao dokaz o radnom iskustvu. Po praksi radna knjižica nije uzimata kao dokaz o radnom iskustvu. Tu smo isto bili široki u tumačenju i uzeli činjenicu da je bila direktorica KIC-a 10 godina, te da je stekla potrebno radno iskustvo. Što se tiče ostalih kandidata sve je bilo u redu i kako treba. Možemo reći da svi ispunavaju uslove za javni konkurs - naveo je Milić.
<h2>PISMO</h2>
Sumnju ostalih osam kandidata da nemaju svi jednak tretman u ovom procesu produbljuje tvrdnja potpredsjednice Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane Komisije.
U pismu koje su jutros dostavili Savjetu i javnosti naveli su da nakon ispunjenja svih navedenih uslova s nestrpljenjem očekuju nove termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG.
- U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključićemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije- zaključili su u saopštenju.
<h2>RASPRAVA</h2>
Marijana Camović Veličković je tokom prvog dijela današnje sjednice saopštila da od drugog neće biti ništa jer kandidati smatraju da nemaju fer uslove. Konstatovala je da od TV prenosa intervjua neće biti ništa jer neće imati ni što da se prenosi.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljevic kazao je da kvorum za sjednicu neće nedostajati jer su ostali članovi na putu i biće prisutni.
Dodao je da će nastaviti rad onako kako je dogovoreno.
Članica Savjeta Amina Murić je saopštila je da nije saglasna sa predlogom Camović- Veličković.
- Mi smo kandidate pozvali i zakazali intervju, na njima je da li žele da dođu na intervju ili ne. Saglasna sam da nastavimo sa sjednicom - dodala je ona.
Camović-Veličković je ukazala da neće imati sa kim da obavljaju intervjue.
Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je krajnje neozbiljno da na putu do sale dobijaju saopštenje da kandidati neće prisustvovati sjednici.
Drljević je kazao da će imati pauzu između dvije sjednice.
- Ostajem pri stavu da niko ne može uslovljavati Savjet. Vidjećemo da li opstrukcija može pobijediti Savjet i državu - dodao je on.
<h2>SPORNO RADNO ISKUSTVO</h2>
Potpisnici dopisa problematizovali su i Raonićevo radno iskustvo u kvalifikaciji traženog nivoa obrazovanja, koje je izmjenama Zakona o RTCG u „pet do 12“ tokom usvajanja seta tzv. IBAR zakona sniženo sa 10 na pet godina amandmanima koji su pisani upravo u kabinetu generalnog direktora RTCG.
- Ko je Borisu Raoniću izdao i potpisao potvrdu da ima radno iskustvo od pet godina, s obzirom da član 5, tačka 8, Zakona o radu radno iskustvo definiše kao vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji - navodi se u dopisu.
Potpisnici ističu da je iz priloženih dokumenata lako uočiti da je Boris Raonić stekao VII1 stepen u aprilu 2018.godine, te da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova imenovanja bila nelegalna, tako da u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva.
<h2>DOGOVOR SA SPAJIĆEM, MANDIĆEM I KNEŽEVIĆEM</h2>
Direktor Media centra Goran Đurović ocijenio je ranije da je treće imenovanje Raonića plod dogovora Milojka Spajića (predsjednika Vlade i PES-a), Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore i NSD-a), Milana Kneževića (predsjednika i poslanika DNP-a) i Borisa Raonića - koji je dva puta nezakonito izbaran na funkciju generalnog direktora.
-To što među prijavljenim kandidatima na konkursu ima dosta prepoznatljivih imena koja zaslužuju poštovanje, neće uticati na članove i članice
Savjeta osim, naravno, Marijane Camović Veličković – ocijenio je Đurović.
<h2>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</h2>
Protiv generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, rukovodioca pravne službe, grupa zapošljenih u Radio televiziji Crne Gore, među kojima su i četiri kandidata za generalnog direktora, podnijela je nedavno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Prema krivičnoj prijavi, ta grupa je u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
- Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova - navodi se u prijavi.
Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to 4 odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.
O prijavi koju su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović, prema najavama ODT Podgorica će odluku donijeti tokom septembra.

Anja Ivanović

Savjet i treći put izabrao Raonića za čelnika RTCG

Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG) je donio odluku da danas nastavimo da radimo. Na kraju radnog dana, koji se očekuje oko skoro 19 sati, ćemo glasati za izbor generalnog direktora ako se neko pojavi - saopštio je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević na sjednici koja je se održava iako je osam od devet kandidata za generalnog direktora RTCG najavilo da u znak protesta neće prisustvovati današnjem intervjuisanju, te da zahtijevaju njihovo odgađanje sve dok nadležne institucije ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava svih devet kandidata. Jedini među njima nije aktuelni v.d. generalnog direktora RTCG Boris Raonić.
Ako se neko od kandidata pojavi, Drljević kaže da će biti spremni da saslušaju njegov plan razvoja RTCG. Tvrdi i da su pravni eksperti potvrdili da ne postoji zakonski osnov da se sjednica ne nastavi.
- Svi su kandidati uredno pozvani i potvrdili učešće na intervjuima. Pošto je (Časlav) Vujotić odustao, pozvaćemo sljedećeg kandiata da se pojavi. Ako se neko pojavi bićemo spremni da saslušamo njegov plan razvoja RTCG, ako se ne pojavi: glasački listići su spremni i na njima se nalaze svi kandidati koji su podnijeli dokumentaciju, a Savjet je ustanovio da je ona valjana. Mi ćemo danas glasati kao da su oni prošli intervju jer zvanično nijesu odustali ukoliko su se prijavili, a uz to su potvrdili prisustvo - rekao je Drljević.
Nemaju, ističe, dileme da li će nastaviti sa sjednicom.
- Na svakih pola sata ćemo se okupiti i prozvati sljedećeg kandidata - rekao je Drljević.
Raonić je u 14 sati započeo intervju pred Savjetom.
<h2>PISMO</h2>
Svih osam kandidata, sem Borisa Raonića, su obavijestili jutros javnost i Savjet da u znak protesta zbog netransparentnog procesa izbora generalnog direktora RTCG danas neće prisustvovati zakazanim intervjuima.
- Kao i da zahtijevamo njihovo odgađanje sve dok nadležne institucije države Crne Gore - Inspekcija rada, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kao i Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, pod hitno i bez odgađanja ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava svih devet kandidata za izbor generalnog direktora RTCG – poručili su jutros kandidati Andrijana Kadija, Snežana Burzan Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović.
Njihovu sumnju da svi kandidati nemaju jednak tretman u ovom procesu produbljuje tvrdnja potpredsjednice Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković da je predsjednik Savjeta RTCG, Veselin Drljević, zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane Komisije.
Kazali su da nakon ispunjenja svih navedenih uslova s nestrpljenjem očekuju nove termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG.
- &nbsp;U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključićemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije- zaključili su u saopštenju.
Zamjenica predsjednika Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković saopštila je tokom današnje sjednice da od drugog dijela neće biti ništa jer kandidati smatraju da nemaju fer uslove. Konstatovala je da od TV prenosa intervjua neće biti ništa „jer neće ništa ni prenositi“.
<h2>RASPRAVA</h2>
Predsjednik Savjeta Veselin Drljevic kazao je, kako prenosi Portal Antena M, da kvorum za sjednicu neće nedostajati jer su ostali članovi na putu i biće prisutni.
Dodao je da će nastaviti rad onako kako je dogovoreno.
Članica Savjeta Amina Murić je saopštila je da nije saglasna sa predlogom Camović- Veličković.
- &nbsp;Mi smo kandidate pozvali i zakazali intervju, na njima je da li žele da dođu na intervju ili ne. Saglasna sam da nastavimo sa sjednicom - dodala je ona.
Camović-Veličković je ukazala da neće imati sa kim da obavljaju intervjue.
Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je krajnje neozbiljno da na putu do sale dobijaju saopštenje da kandidati neće prisustvovati sjednici.
Drljević je kazao da će imati pauzu između dvije sjednice.
- &nbsp;Ostajem pri stavu da niko ne može uslovljavati Savjet. Vidjećemo da li opstrukcija može pobijediti Savjet i državu - dodao je on.
<h2>ZAKON NE DOZVOLJAVA TREĆE IMENOVANJE</h2>
Sedam kandidata ranije je pisalo Savjetu ukazujući da je Raonić već dva puta imenovan za generalnog direktora RTCG, te da Zakonu o nacionalnom javnom emiteru ne dozvoljava treći izbor.
Oni su u pismu Drljeviću i članovima Savjeta pitali ko je previdio činjenicu da je Boris Raonić dva puta imenovan za generalnog direktora i to odlukama Savjeta od 06.08.2021. i 01.06.2023. godine, uz podsjećanje da član 35 Zakona o nacionalnom javnom emiteru kaže da „isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta“.
<h2>SPORNO RADNO ISKUSTVO</h2>
Potpisnici dopisa problematizovali su i Raonićevo radno iskustvo u kvalifikaciji traženog nivoa obrazovanja, koje je izmjenama Zakona o RTCG u „pet do 12“ tokom usvajanja seta tzv. IBAR zakona sniženo sa 10 na pet godina amandmanima koji su pisani upravo u kabinetu generalnog direktora RTCG.
- &nbsp;Ko je Borisu Raoniću izdao i potpisao potvrdu da ima radno iskustvo od pet godina, s obzirom da član 5, tačka 8, Zakona o radu radno iskustvo definiše kao vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji - navodi se u dopisu.
Potpisnici ističu da je iz priloženih dokumenata lako uočiti da je Boris Raonić stekao VII1 stepen u aprilu 2018.godine, te da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova imenovanja bila nelegalna, tako da u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva.
Direktor Media centra Goran Đurović je saopštio da je treće imenovanje Raonića plod dogovora Milojka Spajića (predsjednika Vlade i PES-a), Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore i NSD-a), Milana Kneževića (predsjednika i poslanika DNP-a) i Borisa Raonića - koji je dva puta nezakonito izbaran na funkciju generalnog direktora.
- To što među prijavljenim kandidatima na konkursu ima dosta prepoznatljivih imena koja zaslužuju poštovanje, neće uticati na članove i članice Savjeta osim, naravno, Marijane Camović Veličković – ocijenio je Đurović.
<h2>KRIMINALNO UDRUŽIVANJE</h2>
Protiv generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, rukovodioca pravne službe, grupa zapošljenih u Radio televiziji Crne Gore, među kojima su i četiri kandidata za generalnog direktora, podnijela je nedavno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.
U krivičnoj prijavi navodi se da je ova grupa udruženo kršila zakone, čime je omogućila Borisu Raoniću sticanje enormnih novčanih sredstava, te da postoji osnov da budu procesuirani zbog kršenja više članova Krivičnog zakonika Crne Gore: kriminalno udruživanje, stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo, prevara, dogovaranje ishoda takmičenja, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, sprječavanje dokazivanja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja.
Prema krivičnoj prijavi, ta grupa je u dugom roku, od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.
- Sva ova lica su kršenjem Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o radu, i Zakona o platama javnih funkcionera, tri puta nelegalno izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG (6. avgusta 2021, 1. juna 2023. i za v.d. generalnog direktora RTCG 9. jula 2024) uprkos obavezama članova Savjeta da postupaju u skladu sa znanjem, svijesti i savjesti, poštujući odluke nadležnih sudova - navodi se u prijavi.
Dodaje se da su, osim što su tendenciozno tumačili zakone u korist Borisa Raonića, očigledno po prethodnom dogovoru, navedena lica ignorisala i sudske odluke i to 4 odluke Osnovnog suda: slučajevi Marković (Nikola) i Čović (Srđan), odluku Višeg suda (slučaj Marković - prva tužba), odluku Vrhovnog suda (mart 2024), mišljenje ASK (01.03 2024, broj 03-02-24-24-6) i odluku Upravnog suda od 15. februara 2024.
O prijavi koju su podnijeli dugogodišnji profesionalci iz RTCG Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović, prema najavama ODT Podgorica će odluku donijeti tokom septembra.

Drljević: Glasaćemo za izbor generalnog direktora ako se neko pojavi

Članovi Savjeta RTCG daće pauzu nakon rasprave o prve četiri tačke dnevnog reda, nakon čega će odlučiti hoće li razmatrati i petu tačku – intervju sa kandidatima za generalnog direktora RTCG.
Pošto je svih osam kandidata, osim aktuelnog v.d. generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, saopštilo da u znak protesta neće prisustvovati intervjuisanju – čeka se odluka o tome hoće li Savjet ovu tačku uopšte razmatrati, odložiti ili otkazati sjednicu.
Zamjenica predsjednika Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković saopštila je tokom sjednice da od drugog dijela neće biti ništa jer kandidati smatraju da nemaju fer uslove. Konstatovala je da od TV prenosa intervjua neće biti ništa „jer neće ništa ni prenositi“.
<h2>RASPRAVA</h2>
Predsjednik Savjeta Veselin Drljević kazao je, kako prenosi Portal Antena M, da kvorum za sjednicu neće nedostajati jer su ostali članovi na putu i biće prisutni.
Dodao je da će nastaviti rad onako kako je dogovoreno.
Članica Savjeta Amina Murić je saopštila je da nije saglasna sa predlogom Camović-Veličković.
- Mi smo kandidate pozvali i zakazali intervju, na njima je da li žele da dođu na intervju ili ne. Saglasna sam da nastavimo sa sjednicom - dodala je ona.
Camović-Veličković je ukazala da neće imati sa kim da obavljaju intervjue.
Članica Savjeta Milica Špajak je kazala da je krajnje neozbiljno da na putu do sale dobijaju saopštenje da kandidati neće prisustvovati sjednici.
Drljević je kazao da će imati pauzu između dvije sjednice.
- Ostajem pri stavu da niko ne može uslovljavati Savjet. Vidjećemo da li opstrukcija može pobijediti Savjet i državu - dodao je on.
<h2>NADLEŽNI DA POTVRDE ISPRAVNOST</h2>
U saopštenju osam kandidata se navodi da u znak protesta zbog netransparentnog procesa neće prisustvovati intervjuima, te da zahtijevaju njihovo odgađanje sve dok nadležne institucije ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava svih devet kandidata.
- Obavještavamo javnost i Savjet RTCG da u znak protesta zbog netransparentnog procesa izbora generalnog direktora RTCG danas nećemo prisustvovati zakazanim intervjuima, kao i da zahtijevamo njihovo odgađanje sve dok nadležne institucije države Crne Gore - Inspekcija rada, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kao i Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, pod hitno i bez odgađanja ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava svih devet kandidata za izbor generalnog direktora RTCG – poručili su jutros kandidati Andrijana Kadija, Snežana Burzan-Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović.
Njihovu sumnju da svi kandidati nemaju jednak tretman u ovom procesu produbljuje tvrdnja potpredsjednice Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković da je predsjednik Savjeta RTCG, Veselin Drljević, zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane Komisije.
Kazali su da nakon ispunjenja svih navedenih uslova s nestrpljenjem očekuju nove termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG.
- U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključićemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije- zaključili su u saopštenju.

Čeka se odluka o eventualnom odlaganju intervjua sa kandidatima za čelnika RTCG, Drljević ih optužuje za opstrukciju

Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević ocijenio je da premijer Milojko Spajić sa Monstatom falsifikuje bruto-domaći proizvod.
- U to osnovano sumnjam. Nadam se da će ovo neko čuti iz Evropske komisije, a ja ću i MMF-u i Evropskoj uniji uputiti dopis da urade kompletnu reviziju BDP-a6 - rekao je Medojević u emisiji Klub A plus.
Medojević tvrdi da predsjednik Vlade uvećava BDP kroz nepostojeće knjigovodstvene kategorije.
- Prije svega, to je kategorija promjene vrijednosti zaliha. Kad je Spajić došao na vlast, te zalihe su iznosile 138 miliona eura. To je oko pet odsto BDP-a. I tada je to bilo puno. Na primjer, u Srbiji je ta stavka 0,9 odsto, a u Hrvatskoj 0,2 odsto. A te zalihe u 2023. godini iznose 554 miliona eura, znači skoro 10 odsto. To nema ni u jednoj zemlji u Evropi - pojasnio je Medojević.
Medojević nadalje ukazuje da ti podaci ne odgovaraju istini jer Crna Gora, kako tvrdi, ne proizvodi ništa.
- To je fiktivna i izmišljena knjigovodstvena stavka - zaključio je on.

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

Televizija je i dalje dominantan izvor informisanja većine ljudi na planeti, veliko pitanje je kako će se televizija, &nbsp;u perspektivi, prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija, &nbsp;i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predstavnica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić.
Svjetski dan televizije je 21. novembar, a Institut za medije televiziju prati kroz ono što su profesionalni standardi, kaže Nikolić, transparentnost vlasništva, odnos prema zaposlenima i, &nbsp;kako kaže, samoregulacija, a to je sve ono što je integritet, ističe ona, jednog profesionalnog medija koji informiše građane.
- Najprije smo orjentisani na ono što su informacije vijesti, ispunjavanje te jedne od osnovnih misija medija i televizije, a to je da informiše. Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik. To je jedan vrlo moćan i uticajan medij, bez obzira na sve ovo što se dešava u odnosu na tehnološke promjene, jer televizija spada u tradicionalne medije, zajedno sa radiom i sa novinama, ali sa pojavom interneta, sa digitalizacijom, pažnja publike se sve više seli na online portale, društvene mreže i na druge platforme, gdje sada televizija jeste u jednom vrlo specifičnom položaju da se izbori za blagonaklonost i povjerenje publike - rekla je ona.
Nikolić je istakla da u tom smislu relevantna istraživanja na globalnom nivou pokazuju da televizija i dalje, bez obzira na digitalizaciju i sve veću popularnost interneta, portala - i dalje je dominantno izvor informisanja većine stanovnika na planeti.&nbsp;
- To je u Crnoj Gori, koja je specifična po mnogo čemu, kad govorimo o televizijama, medijskom tržištu, vlasništvu, to je slučaj i u Crnoj Gori, međutim, ta pažnja se sve više seli sa televizije na digitalne platforme. Sada je veliko pitanje kako će se televizija u perspektivi prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - rekla je Nikolić.
Podaci govore da je u svijetu i dalje televizija dominantan izvor informisanja, podsjeća Nikolić, i sve više se televizija prati preko platformi, ističe ona, i sve više &nbsp;preko mobilnih telefona i računara.
- Veliki je izazov za televiziju kako će ona da se prilagodi onome što jeste tehnološka promjena, koja je brza i čini mi se da uspijeva mnogo brže da se prilagođava i mnogo uspješnije, u tehnološkom smislu, nego u odnosu na ono što jesu stvarne potrebe građana i građanki, kad su informacije u pitanju, kad je edukacija u pitanju, kad je zabava u pitanju. Mislim da se tome mnogo teže prilagođavamo, mislim televizije, okolnosti su različite, pitanje je opstanka, interesovanja, publike, istraživanja koja se rade i tako dalje - istakla je Nikolić.
Za mlade ljude je, po nekim istraživanjima, objašnjava Nikolić, napuštena kategorija, i to je ozbiljan alarm za televizije da se pitaju gdje su mladi ljudi, ističe ona, gdje se informišu.
- Sve &nbsp;je veći broj ljudi koji apstiniraju od informacija, od vijesti i opet ne znamo gdje se informišu. To su vrlo zabrinjavajući trendovi kojima se ozbiljne televizije u svijetu i u Evropi bave, ne bi li izašli u susret onome što jesu potrebe publike, kada govorimo o informaciji, edukaciji, pa i zabavi - zaključila je Nikolić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Nikolić: Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik

Savez slijepih Crne Gore predstavio je rezultate projekta „Jaka žena za jednako društvo“ koji je realizovan od novembra 2023. godine uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Cilj projekta bio je informisanje o politici rodne ravnopravnosti i smanjenje stepena rodne diskriminacije i različitih oblika rodno zasnovanog nasilja kod žena sa invaliditetom u Crnoj Gori.
- Nažalost, o nasilju koje se vrši nad ženama sa invaliditetom se nedovoljno zna, malo se govori, a još manje se o ovoj temi piše. Duboko je uznemirujuće shvatiti da upravo oni koji bi najčešće trebalo da vode najviše brige i da pruže najviše podrške ženama sa invaliditetom budu upravo oni koji to nasilje i vrše. Žrtve nasilja, koje je u najvećoj mjeri porodično, nisu u dovoljnoj mjeri osnažene i ne prijavljuju slučajeve nasilja pa imamo malo informacija i podataka koji će nam govoriti konkretno o nasilju nad ženama sa invaliditetom. Upravo iz tih razloga smo odlučili da javno govorimo o ovoj temi, te smo smo projekat simbolično nazvali "Jaka žena za jednako društvo" jer smo se kroz sve sprovedene aktivnosti trudili da zaista osnažimo žene da progovore kako bismo to nasilje i suzbili - poručila je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić.
Jedna od aktivnosti projekta bio je monitoring prijavljenih slučajeva nasilja kod centara za socijalni rad. Svim centrima za socijalni rad upućeni su dopisi u odnosu na informacije koliko je žena s invaliditetom prijavilo slučajeve nasilja, a samo tri centra su poslala pozitivne odgovore. U Bijelom Polju i Nikšiću prijavljen je po jedan slučaj nasilja nad ženama sa invaliditetom, dok je u Herceg Novom prijavljeno sedam slučajeva nasilja nad ŽSI, ali nije precizirano da li je ista osoba sedam puta prijavila nasilje ili se radi o različitim slučajevima.
- Od tri zvanično prijavljena slučaja nasilja nad ženama sa invaliditetom u dva slučaja su donijete oslobađajuće presude prema počiniocima nasilja jer su prijave od strane žrtve povučene tokom glavnog pretresa održanog pred nadležnim sudom. U jednom slučaju odbačena je prijava zanemarivanja starog lica kao neosnovana, u dva slučaja je prema počiniocu izrečena mjera - psihijatrijsko liječenje, u jednom slučaju je počiniocu nasilja izrečena zaštitna mjera – zabrana uznemiravanja i uhođenja, dok se za jedan slučaj vodi sudski postupak - istakla je Miljić.
Napominje da relativno mali broj prijava zabilježen tokom ovog monitoringa ne znači da nasilje nad ženama sa invaliditetom ne postoji.
- Mali broj prijava ide u prilog nepovjerenju koje žene sa invaliditetom i žene generalno imaju u institucije, ali govori i o nivou ohrabrenosti da nasilje prijave. Takođe, ne postoji registar osoba sa invaliditetom, a svaki invaliditet nije nužno vidljiv, pa zaposleni u centru ne mogu nužno znati da je riječ o osobi sa invaliditetom ukoliko ona to sama ne istakne, zbog čega dobijene podatke moramo uzeti sa rezervom i sumnjom da je broj prijavljenih slučajeva znatno veći od onoga što smo dobili od centara za socijalni rad - napomenula je Miljić.
Kako bi se uvidjelo kako se nasilje percipira, koliko su žene upoznate sa pojmom diskriminacije, održane su tri fokus grupe, po jedna u svakoj regiji Crne Gore. Na fokus grupama akcenat je stavljen na oblicima diskriminacije i nasilja koje trpe ili su trpjele žene s invaliditetom.
- Mnogim ženama bez obzira na invaliditet jedan od glavnih izazova je želja da se ostvare u ulozi majke. Kod ŽSI kada govorimo o ovoj ulozi se stiže znatno krivudavijom putanjom jer upravo je suprotni pol bez invaliditeta prilično rijetko spreman da se upusti u partnerske odnose, a kamoli kasnije u brak sa ŽSI, neki su od navoda na fokus grupi. Ono što ih, kako kažu, sputava da se vežu za OSI i budu u određenom odnosu sa njom jesu jako izražene predrasude i stereotipi, a čak i kada se emocije razviju veza često ne dobije podršku od strane porodice bez obzira da li je samo jedan od partnera OSI bilo da su oba partnera lica sa invaliditetom. Učesnici fokus grupa kažu da porodice veoma često negoduju i ne vjeruju da će OSI samostalno moći odgajati svoju djecu, ispunjavati uloge roditelja - navela je Dragović.
Dragović je ovom prilikom ukazala na više uspješnih primjera u oblasti roditeljstva i partnerskih odnosa bilo da je samo jedan od partnera OSI ili da su oba partnera osobe sa invaliditetom.
- Ključni problem kod nas je što se od žena sa invaliditetom bukvalno ništa ne očekuje - niti da vode domaćinstvo, niti da mogu postati majke, niti da se brinu o djeci što je često stav bliskih srodnika, prijatelja, komšija, što se mora mijenjati - navela je ona.
Učesnici fokus grupa upitani su i o nasilju nad ŽSI.
- Čuli su se stavovi da žene u nekim situacijama ne znaju da prepoznaju nasilje poput omalovažavanja, odlučivanja o raspolaganju njenim finansijskim sredstvima i slično, te da nasilje treba prijaviti anonimno kako bi se izbjegle određene posljedice od strane nasilnika. Stavovi drugog dijela učesnica su suprotni, jer smatraju da se nasilje treba prijaviti punim imenom i prezimenom i da ne treba zatvarati oči pred bilo kojim vidom nasilja - dodala je koordinatorka projekta.
Treći važan segmenat ovog projekta bili su intervjui sa četiri organizacije osoba s invaliditetom i dvije organizacije koje se bave ženskim pravima sa ciljem dobijanja informacija o postojećim servisima podrške, te dobijanja podataka koliko se žena s invaliditetom javilo za podršku u odnosu na intersektorsku diskriminaciju i nasilje.
- Iz svih ovih organizacijama su nam saopštili da su imali iskustvo da rade sa ženama koje su žrtve porodičnog nasilja, i za fizičko, psihičko, emotivno, finansijsko nasilje, a najčešće se govorilo o zanemarivanju, nekada čak i o uskraćivanju pomagala ženama sa invaliditetom od njihovih partnera, a nekada je u fokusu bilo i seksualno nasilje. Ovo nas je podstaklo da se zapitamo zašto će se žene koje imaju iskustvo nasilja češće obratiti ovim organizacijama nego institucijama koje bi formalno i zvanično trebale da zaštite njihova prava i dostojanstvo. Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije kojima će prijaviti nasilje da će one zaista u skladu sa tom prijavom na adekvatan način i reagovati - podvukla je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić
Osim navede tri etape projekta, realizovane su i medijske aktivnosti - dvije petodnevne kampanje na društvenim mrežama sa akcentom na rodne uloge, ponavljajuće obrasce diskriminacije, nasilje, kratki video spot, podcast kao i radijska emisija, “U Njegoševoj ulici”, koja je emitovana na radiju Feniks jednom u dva mjeseca,
Rezultati ovog istraživanja obuhvaćeni su u publikaciji “Jaka žena za jednako društvo” koja je dostupna na sajtu Saveza slijepih i na crnom tisku, a biće štampana i na Brajevom pismu i dostupna u audio formatu.

Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije da bi prijavile nasilje

Rano jutros obavio sam telefonski razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i tom prilikom sam se u ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime posebno zahvalio i čestitao svim pripadnicima MUP-a, Vojske i drugih državnih organa Republike Srbije koji su oko tri sata ujutru sproveli akciju hapšenja odmetnutog ubice Alije Balijagića - saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) naveo da odaje veliko priznanje i pripadnicima Vojske, MUP-a i drugih organa reda, zaštite i mira Crne Gore, kao i svim hrabrim ljudima koji su danonoćno pretraživali izuzetno nepristupačan teren, dobrovoljno stupivši u akciju hvatanja ovog svirepog zločinca koji je terorisao sjever naše zemlje.
- Jutrošnjom akcijom, upravo na Aranđelovdan, povraćen je mir i spokoj u srca i duše građana Crne Gore i Srbije. Imperativ je da država što hitnije procesuira ubicu i da Balijagić odgovara za zločine koje je počinio, posebno kada se uzme u obzir i njegova monstruozna prošlost. Izuzetno je važna činjenica da je Balijagić uhvaćen živ i da ćemo imati mogućnost da čujemo koji su to motivi njegovog zločina, gdje se skrivao i da li je imao saučesnike u svom krvavom piru - napisao je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1859509301477294279%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1859509301477294279%7Ctwgr%5E52613ba586c5f21db313afc2d4efefecb2569ae2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazao je da ćemo mir u našoj zemlji braniti po svaku cijenu.

Mandić pričao sa Vučićem o hapšenju Balijagića: Akcijom na Aranđelovdan vraćen mir i spokoj u srca i duše građana Crne Gore i Srbije

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: savjet-rtcg