Bugarska će sljedeće godine postati 21. članica EU koja koristi zajedničku evropsku valutu.
Savjet Evropske unije usvojio je odluku kojom se odobrava pristupanje te zemlje eurozoni od 1. januara 2026. godine.
Odluka je uslijedila nakon Izvještaja o konvergenciji Evropske komisije od 4. juna, u kome se zaključuje da je Bugarska ispunila kriterijume za ulazak u eurozonu, što je u svojoj procjeni potvrdila i Evropska centralna banka.
Savjet je utvrdio i zvanični kurs konverzije između leva i eura, čime su stvoreni uslovi za nesmetan prelazak na novu valutu.
Evropska komisija je pozdravila ovu odluku, naglašavajući da će članstvo u eurozoni donijeti konkretne koristi građanima i privredi Bugarske: ukidanje troškova razmjene valuta, jednostavnije prekogranično plaćanje, veću transparentnost cijena i lakši pristup finansijama.
Očekuje se da to bude snažan podsticaj i za trgovinu, investicije i otvaranje radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet EU odobrio pristupanje Bugarske eurozoni od 1. januara 2026.

Savjet Evropske unije danas je usvojio paket podrške za Vojsku Crne Gore u vrijednosti od šest miliona eura u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći.
Kako je saopšteno iz Evropske kuće, cilj podrške je jačanje kapaciteta Vojske Crne Gore kako bi se unaprijedila nacionalna bezbjednost, stabilnost i otpornost u sektoru odbrane, kao i jačanje kapaciteta zemlje za učešće u operacijama i misijama Zajedničke vanjske i odbrambene politike EU, kao i u međunarodnim koalicijama.
- Navedeni paket podrške predstavlja konkretan rezultat kontinuiranog angažmana EU u oblasti bezbjednosti i odbrane s Crnom Gorom, ali i sa Zapadnim Balkanom u cjelini. Takođe, odražava i punu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - navedeno je u saopštenju.
Konkretno, Evropski instrument mirovne pomoći obezbijediće Vojsci Crne Gore opremu za ekstremne vremenske prilike, opremu za hemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu odbranu (CBRN), kao i opremu za helikopterske jedinice za potragu i spasavanje. Takođe će, gdje bude potrebno, pružiti i prateće isporuke i usluge, uključujući tehničku obuku.
Evropski instrument mirovne pomoći uspostavljen je u martu 2021. godine za finansiranje aktivnosti u okviru Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike s ciljem sprečavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne bezbjednosti i stabilnosti. Evropski instrument za mir omogućava EU da finansira aktivnosti koje imaju za cilj jačanje kapaciteta trećih država, kao i regionalnih i međunarodnih organizacija u oblasti vojnog i odbrambenog sektora.

Savjet EU odobrio pomoć od šest miliona eura za Vojsku Crne Gore

Savez kršćana Hrvatske prije nekoliko dana uputio je Savjetu Evropske unije, na njihov zahtjev, dokument koji se odnosi na slučajeve pedofilije u Crkvi Srbije, ali i na druge seksualne prestupe – saopštio je Portalu ETV, bivši svještenik ove vjerske zajednice Bojan Jovanović, koji već nekoliko godina predano radi na objelodanjivanju ovih teških krivičnih djela. Prije Savjeta Evropske unije dokument su zatražile i druge relevantne međunarodne adrese, poput Ujedinjenih nacija. - Tema dokumenta uključuje slučajeve pedofilije i drugih ozbiljnih zločina koje su počinili pripadnici ove crkvene institucije, a koji su bili zaštićeni od strane države Srbije – kazao je Jovanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250111220144_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250111220144_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>Bojan Jovanović</figcaption></figure>  Ovaj dokument, kako je istakao, nije samo pravni korak, već i poziv na odgovornost i transparentnost u vezi s djelovanjem crkvenih i političkih autoriteta u regionu. - Evropska unija, u svom nastojanju da podstakne vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava, nastavlja s temeljnim ispitivanjem svih prijava i optužbi koje ukazuju na sistemsko zanemarivanje žrtava i zaštitu počinilaca – kaže Jovanović. Naglašava da je važno napomenuti „da ovaj korak nije usmjeren protiv vjerskih institucija u širem smislu, već na osiguranje odgovornosti i pravde za one koji su prekršili zakone, uključujući one koji su činili nečasne i zločinačke radnje, skrivajući se iza zaštite vlasti“. - Očekujemo da ćemo uskoro biti primljeni u Savjet EU kako bismo detaljnije razmotrili i pojasnili navode iz dokumenta, te ćemo izložiti sve relevantne informacije. Predstoji nam i prijem u Ujedinjenim nacijama u Ženevi, gdje ćemo dodatno izložiti sve navode i pružiti dodatne dokaze koji potvrđuju našu inicijativu. Ovaj korak predstavlja ključnu priliku da međunarodna zajednica u potpunosti sagleda razmjere problema i preduzme odgovarajuće mjere – poručuje Jovanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250111220144_c72df14cfa0e351d365a1c5ed0a3e1b9bb87c65a1c33879970d3f901cbeec630.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250111220144_c72df14cfa0e351d365a1c5ed0a3e1b9bb87c65a1c33879970d3f901cbeec630" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="Materijal Savjetu EU upućen 9. januara"><figcaption>Materijal Savjetu EU upućen 9. januara</figcaption></figure>  Uvjeren je da će odgovarati oni koji su omogućili ili ignorisali ove teške zločine, te da proces koji je pokrenuo sa timom saradnika „ima potencijal za izazivanje dubokih promjena u odnosima između vjerskih institucija i državnih vlasti, ne samo u Srbiji, nego i u širem evropskom kontekstu“. - Očekujemo da će ovaj slučaj izazvati značajnu pažnju i unutar same Evropske unije, koja se kontinuirano zalaže za zaštitu temeljnih ljudskih prava i pravde – zaključio je Jovanović, ističući da se dio ekspozea koji je dostavljen Savjetu EU odnosi i na Crnu Goru. Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“. Knjiga je stravično svjedočanstvo o seksualnim nepočinstvima visokih crkvenih velikodostojnika Crkve Srbije čije su žrtve, uglavnom djeca i tinejdžeri. - Ekspoze obuhvata nekoliko konkretnih slučajeva zlostavljanja unutar SPC, uključujući i one u Hrvatskoj, gdje su svještenici SPC osumnjičeni za pedofiliju. Ovi slučajevi ukazuju na praksu prebacivanja osumnjičenih sveštenika u druge parohije, što dodatno omogućava prikrivanje zločina i zaštitu počinilaca. Ovi alarmantni podaci ukazuju na postojanje organizovane mreže koja omogućava opasne prakse premještanja osumnjičenih, umjesto da se preduzmu odgovarajuće pravne mjere – kazao je tanije Jovanović za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250111220144_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250111220144_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="SVJEDOČANSTVO O PEDOFILIJI U CRKVI SRBIJE: Knjiga Bojana Jovanovića"><figcaption>SVJEDOČANSTVO O PEDOFILIJI U CRKVI SRBIJE: Knjiga Bojana Jovanovića</figcaption></figure>  On tvrdi da su svi zločini dokumentovani u arhivima Crkve Srbije i da je njihovo otvaranje put da se otkrije istina. Jovanović je i sam bio žrtva seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije, a pokušao je da ga zlostavlja nekadašnji episkop Zvorničko-tuzlanske eparhije (BiH) Vasilije Kačavenda koji je ukazom ove vjerske zajednice 2012. penzionisan. Episkop šumadijski Crkve Srbije Jovan, međutim, ljetos ga je rehabilitovao odlikovanjem koje mu je uručio u Kragujevcu - ordenom šumaričkih mučenika?! Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe iznešene na njegov račun - da je bio pedofil, da je najvjerovatnije stajao i iza ubistva jednog mladića u Crkvi Srbije, da je organizovao orgije sa dječacima... Na osnovu Jovanovićevog materijala Specijalno tužilaštvo Crne Gore formiralo je predmet. Prema njegovim tvrdnjama, dokumentacija dokazuje da je i aktuelni mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović učestvovao u prikrivanju pedofilije, ali i njegov prethodnik, pokojni Amfilohije Radović.

Kaćuša Krsmanović

Jovanović: Korak ka pravdi

Savjet Evropske unije danas je usvojio zaključke o proširenju, u kojima je jasno pohvaljen napredak Crne Gore u procesu evropske integracije. Ovim zaključcima potvrđeno je da je plan Vlade Crne Gore, da država postane prva naredna članica Evropske unije, realan i izvodljiv, kazao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
Ivanović je rekao da pohvala Savjeta EU još jednom potvrđuje da sureformski napori prepoznati i vrednovani. 
- Nastavljamo odlučno ka ostvarenju našeg cilja – punopravnom članstvu u EU, što predstavlja najbolji okvir za dugoročnu stabilnost, prosperitet i napredak naše države i svih njenih građana - istakao je on.
On je naveo da je Savjet u svojim zaključcima iznio ključne tačke o napretku Crne Gore - Član 20: Pozitivni rezultati i reformske obaveze.
- Savjet pozdravlja veoma pozitivne rezultate koje je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju dugogodišnjih reformskih obaveza. Istovremeno, Savjet pohvaljuje cilj Vlade da nastavi sa brzim napretkom države na njenom putu ka Evropskoj uniji i ohrabruje sve političke snage da podrže ambiciozni plan za zatvaranje pregovora o pristupanju - naveo je Ivanović.
Takođe, istaknut je i Član 21: Napredak u pregovorima i vladavina prava.
- Savjet prepoznaje dobar napredak postignut u dosadašnjim pregovorima, uključujući činjenicu da su sva 33 poglavlja otvorena nakon procesa skrininga, od kojih je 6 privremeno zatvoreno. Posebna pohvala upućena je Crnoj Gori zbog ispunjavanja privremenih mjerljivih kriterijuma u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Ovo predstavlja važnu prekretnicu i označava ulazak u završnu fazu pregovora. Savjet ohrabruje Crnu Goru da ubrza ispunjavanje zatvarajućih mjerila za ova poglavlja kako bi omogućila dalji napredak - naveo je Ivanović.
Savjet takođe, kako je dodao, pozdravlja nedavno privremeno zatvaranje tri poglavlja i izražava nadu da će ubrzo biti privremeno zatvorena i preostala poglavlja, čim se ispune uslovi.
- Uz nastavak snažnog reformskog zamaha, Savjet potvrđuje spremnost da, u dogledno vrijeme, započne pripreme za izradu Ugovora o pristupanju. Ovim korakom Crna Gora dodatno potvrđuje poziciju lidera procesa proširenja i dokazuje svoju posvećenost ispunjavanju svih obaveza na putu ka evropskoj porodici naroda - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Savjet EU potvrdio da je realan plan Vlade da država postane prva naredna članica Evropske unije

Odlazeći predsjednik Savjeta Evropske unije, belgijski političar Šarl Mišel, zvanično je predao dužnost svom nasljedniku, portugalcu Antoniu Košti.
Mišel je Košti predao zvonce kojim zvoni tokom sjednica Savjeta EU i na taj način mu simbolično predao i moć da rukovodi grupom od 27 evropskih lidera.
- Savjet EU mora biti čuvar jedinstvenosti EU, jer ona je “srebrni metak” naše Unije. Kad smo ujedinjeni, mi smo veoma moćni i veoma uticajni i možemo uraditi velike stvari. Za naše ljude. Ali to zahtijeva velike napore, strpljenje i kreativnost - rekao je Mišel predajući dužnost Košti.
Dodao je da je njegova vizija Evrope koja je “sigurna u sebe, ambiciozna, koja vjeruje u sebe i preuzima odgovornost za ekonomiju, bezbjednost i prosperitet”.
- Uprkos svim izazovima ja sam optimističan u pogledu budućnosti Evrope – zbog građana, njihove energije i snova - dodao je Mišel.
Preuzimajući dužnost, Košta je poručio da je velika čast biti na funkciji predsjednika Savjeta EU i na francuskom jeziku se zahvalio Mišelu na dosadašnjem radu. Kao i njegov prethodnik, najavio je da će njegova misija biti da izgradi i očuva evropsko jedinstvo.
- U ovom globalizovanom ratu jedini način da budete istinski patriota i da osigurate suverenitet, je da izgradite ujedinjenu Evropu. Samo zajedno možemo se izboriti za sigurnost, stabilnost i mir na našem kontinentu… Ali ne smijemo ignorisati naša različita mišljenja niti ih tretirati kao problem. Mi smo 27 različitih istorija i kultura i gledamo na svijet sa različitih geografskih lokacija i ta različitost je savršeno prirodna. To je snaga Evrope - rekao je Košta.
On se u govoru kratko osvrnuo i na proširenje Evropske Unije i naveo da je to “geopolitički imperativ”.
- Proširenje na Zapadni Balkan i naše istočne susjede je moćno sredstvo za mir, sigurnost i napredak i predstavlja geopolitički imperativ. EU i kanidati za članstvo moraju da rade više i brže, bez postavljanja vještačkih rokova, ali i bez beskrajnih prepreka - dodao je Košta.
Iako se u diplomatskim krugovima smatra sposobnim pregovaračem koji je u stanju da različite političke opcije dovede do kompromisa i 27 evropskih lidera je lako postiglo kompromis oko toga da ih on predvodi u Savjetu EU, bivši portugalski premijer je umalo ostao bez visoke funkcije u EU.
On je prošlog novembra podnio ostavku na funkciju premijera zbog skandala sa korupcijom u Vladi Portugala, kada je priveden njegov šef kabineta zbog istrage o korupciji i trgovini uticajem, a potom i nekoliko ministara.
Tužioci su tada najavili da će ispitati njegovu ulogu u korupcionoj šemi, jer su osumnjičeni “koristili Koštino ime i autoritet” u vezi sa zakonskim procedurama oko koncesija za istraživanje litijuma na dvije lokacije na sjeveru Portugala, projekta fabrike vodonika u luci Sines i velike investicije u centar za obradu podataka. Pošto optužnica nije podignuta, nije bilo prepreka za Koštinu kandidaturu, a potom i izbor na funciju predsjednika Savjeta EU.
Iako je danas preuzeo dužnost, mandat Košti zvanično počinje 1. decembra, kada će sa radom početi i nova Evropska komisija koju predvodi Ursula fon der Lejen.
Očekuje se da prije predsjednica Komsije i novi predsjednik Savjeta imati bolju saradnju nego što je Fon der Lejen imala sa Šarlom Mišelom, s obzirom na “javnu tajnu” da su njih dvoje bili u izrazito lošim odnosima i spekulacije da se to u određenoj mjeri negativno odrazilo na funkcionisanje institucija.
Antonio Košta će sljedećeg mjeseca predvoditi prvi sastanak Evropskog Savjeta, koji okuplja lidere država EU, a dan ranije i samit EU – Zapadni Balkan, na kome će ugostiti šest lidera regiona. Prema nezvaničnim informacijama, sa liderima našeg regiona trebalo bi da bude održan u formatu radne večere.

Novi predsjednik Savjeta EU preuzeo dužnost: Proširenje na Zapadni Balkan geopolitički imperativ

Diplomate u radnoj grupi za proširenje u Savjetu EU na današnjem sastanku razmijeniće mišljenja o nacrtima zajedničkih pozicija za poglavlja 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i poglavlje 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).
To su četiri poglavlja koje Crna Gora planira da zatvori do kraja godine.
S obzirom na to da su odluke koje se odnose na proširenje isključivo u nadležnosti država članica, posljednju riječ o tome da li je Crna Gora spremna da zatvori poglavlja daće ambasadori EU zemalja na nekom od narednih sastanaka.
Ukoliko bude postignut jednoglasni dogovor, međuvladina konferencija sa Crnom Gorom mogla bi biti održana sredinom decembra.
Odlazeći evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji u nedavnom obraćanju pred poslanicima Evropskog parlamenta je poručio da se očekuje privremeno zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine, kao i da je ispunjavanjem privremenih mjerila u vladavini prava (IBAR) otvoren put ka daljem zatvaranju poglavlja.
U izvještaju EK za Crnu Goru navodi se da je Komisija spremna da podrži ambiciozni cilj zvanične Podgorice da zatvori pristupne pregovore do kraja 2026, počevši od predloga za privremeno zatvaranje dodatnih poglavlja do kraja ove godine, i sadržajne agende za narednu ako budu ispunjeni relevantni uslovi.
U tom cilju, kako se navodi u izvještaju, za Crnu Goru je od ključnog značaja da implementira struktuiran i dobro planiran pristup koji je razvijen za unaprjeđenje agende evropskih integracija u praksi. Naglašeno je da je neophodan nastavak širokog političkog konsenzusa o ključnim reformama.

U Savjetu EU pripreme za zatvaranje četiri poglavlja sa Crnom Gorom

Savjet Evropske unije u ponedjeljak je usvojio direktivu kojom se uvode novi standardi kvaliteta vazduha i stroža ograničenja za najveće zagađivače, čime se približava smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Nova pravila treba da doprinesu ostvarenju cilja Evropske unije o nultom zagađenju do 2050. godine i da pomognu da se spriječe prevremene smrti uslijed zagađenja vazduha.
Procjenjuje se da u Evropi od posljedica zagađenja vazduha svake godine umre oko 300.000 ljudi.
Izmjenjena direktiva predviđa i da građani mogu da traže nadoknadu u slučajevima da nepoštovanje pravila EU o kvalitetu vazduha izazove štetu po njihovo zdravlje.
- Nova direktiva obezbjeđuje pravičan i jednak pristup pravdi za one koji su pogođeni ili će vjerovatno biti pogođeni primenom direktive. Države članice treba da osiguraju da građani imaju pravo da traže i dobiju odštetu kada im je zdravlje narušeno zbog kršenja pravila o kvalitetu vazduha utvrđenih u direktivi - navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
Novi standardi, koji treba da budu postignuti do 2030, obuhvataju zagađivače kao što su čestice PM10 i PM2,5, azot-dioksid i sumpor-dioksid, koji izazivaju respiratorne probleme.
Standardi će biti usklađeniji sa smjernicama SZO pa će tako, na primjer, za fine čestice PM2,5, koje su odgovorne za najveći broj preranih smrti u Evropi, godišnja granična vrijednost biti smanjena sa 25 µg/m³ na 10 µg/m³, dok SZO preporučuje 5 µg/m³.
Direktiva predviđa poboljšanja praćenja i modeliranja kvaliteta vazduha i redovnu reviziju standarda kvaliteta vazduha u skladu s najnovijim naučnim dokazima.
Savjet Evropske unije je saopštio da države članice mogu da traže da se rok do 2030. odloži ako se ispune specifični uslovi.
Članice imaju rok od dvije godine da direktivu prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

Savjet EU odobrio strože standarde kvaliteta vazduha

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: savjet-evropske-unije