Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće danas sjednicu na visokom nivou o sporazumu o prekidu vatre u Gazi i naporima Izraela da proširi kontrolu na Zapadnoj obali, uoči odlaska svjetskih lidera u Vašington, gdje će razgovarati o budućnosti palestinskih teritorija na prvom zasjedanju Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trampa.
Sjednica Ujedinjenih nacija u Njujorku prvobitno je bila zakazana za sjutra, ali je pomjerena nakon što je Tramp najavio sastanak svog Odbora za mir za isti datum, pošto je postalo jasno da bi to zakomplikovalo planove putovanja diplomata koji namjeravaju da prisustvuju na oba događaja, prenosi AP.
To ukazuje na mogućnost preklapanja i sukoba nadležnosti između najmoćnijeg tijela Ujedinjenih nacija i nove Trampove inicijative, čije su šire ambicije u posredovanju u globalnim sukobima izazvale zabrinutost u pojedinim zemljama da bi mogla pokušati da parira Savjetu bezbjednosti UN, navodi agencija.
Upitan šta očekuje od dva uzastopna sastanka ove sedmice, palestinski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Rijad Mansur rekao je novinarima da Palestinci od međunarodne zajednice očekuju da zaustavi Izrael i okonča njegove nezakonite napore ka aneksiji, bilo u Vašingtonu ili u Njujorku.
Očekuje se da će ministri spoljnih poslova Velike Britanije, Izraela, Jordana, Egipta i Indonezije, između ostalih, prisustvovati mjesečnoj sjednici Savjeta bezbjednosti o Bliskom istoku, koju čini 15 članica, nakon što su brojne arapske i islamske zemlje prošle sedmice zatražile da se prije njihovog odlaska u Vašington raspravlja o situaciji u Gazi i spornom izraelskom projektu naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Odbor kojim će predsjedavati Tramp prvobitno je zamišljen kao mala grupa svjetskih lidera koja bi nadgledala njegov plan u 20 tačaka za budućnost Gaze.
Međutim, ambiciozna nova vizija američkog predsjednika da Odbor postane posrednik u globalnim sukobima izazvala je skepsu kod glavnih saveznika, navodi agencija.
Dok je do sada više od 20 zemalja prihvatilo poziv da se pridruži Odboru, bliski partneri SAD, uključujući Francusku, Njemačku i druge, odlučili su da se još ne priključe i ponovo su izrazili podršku Ujedinjenim nacijama, koje su takođe, suočene sa velikim reformama i smanjenjem finansija, dodaje AP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće sjednicu o prekidu vatre u Gazi

U Njujorku je počela hitna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Venecueli.
Sjednica je sazvana na zahtjev Kolumbije i Venecuele, a njihov zahtjev su podržale Kina i Rusija.
Kina i Rusija oštro su osudile američku vojnu akciju u Venecueli, dok su Sjedinjene Američke Države branile svoje postupke, navodeći da je riječ o legitimnoj operaciji sprovođenja zakona. Rasprava je razotkrila duboke podjele među svjetskim silama nakon hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores.
<h3>Kina: SAD ne može biti svjetski policajac</h3>
Kineski predstavnik pri UN-u Fu Cong optužio je Sjedinjene Američke Države za grubo kršenje međunarodnog prava.
- Kao stalna članica Savjeta bezbjednosti, SAD je zanemario ozbiljne zabrinutosti međunarodne zajednice, bezobzirno pogazio suverenitet, bezbjednost, kao i legitimna prava i interese Venecuele, te ozbiljno prekršio načelo suverene jednakosti- izjavio je Fu.
On je naglasio da se nijedna država ne može nametati kao globalni autoritet.
- Nijedna zemlja ne može se ponašati kao svjetski policajac, niti se ijedna država može postavljati kao međunarodni sudija- rekao je Fu, dodajući da Kina poziva SAD da odmah oslobodi Madura i njegovu suprugu.
<h3>Rusija: Povratak eri bezakonja i dominacije silom</h3>
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja izjavio je da je američka intervencija šokirala sve koji su se nadali novom pristupu administracije Donalda Trampa, usmjerenom ka „diplomatiji i traženju kompromisa“.
Umjesto toga, rekao je Nebenzja, svijet svjedoči opasnom presedanu.
- Napad na lidera Venecuele postao je vjesnik povratka u eru bezakonja i dominacije silom, haosa i samovolje Sjedinjenih Američkih Država- kazao je on.
Dodao je da za američke „zločine“ ne postoji opravdanje i ponovio zahtjev za hitno oslobađanje uhapšenog venecuelanskog para.
Moskva je ranije često pozitivno ocjenjivala spoljnu politiku Donalda Trampa, posebno zbog njegovog blažeg stava prema ruskom ratu u Ukrajini, ističući da se ona „u velikoj mjeri podudara s našom vizijom“.
<h3>SAD: Ovo nije rat, već sprovođenje zakona</h3>
Američki ambasador pri UN-u Majk Volc odlučno je odbacio optužbe, insistirajući da „u Venecueli nema rata“.
Prema njegovim riječima, ne radi se o vojnoj okupaciji, već o ciljanoj operaciji.
- Mi ne okupiramo zemlju. Ovo je bila operacija sprovođenja zakona, zasnovana na zakonitim optužnicama koje postoje već decenijama- rekao je Volc.
On je povukao paralelu s američkim hapšenjem bivšeg panamskog lidera Manuela Norijega 1989. godine, navodeći taj slučaj kao presedan za ovakvu vrstu djelovanja.
Volc je najavio da će „neoborivi dokazi“ o Madurovim zločinima — uključujući optužbe za narko-terorizam, krijumčarenje kokaina i trgovinu oružjem — biti javno predstavljeni u sudskim postupcima u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Maduro nije samo optuženi trgovac drogom. On je bio nelegitimni, takozvani predsjednik. Želim da ponovim da je predsjednik Tramp dao šansu diplomatiji. Ponudio je Maduru više rješenja i pokušao da deeskalira situaciju, ali je Maduro sve to odbio- zaključio je Volc.

1250x600

1084x550

U toku hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN: ''SAD ne može biti svjetski policajac''

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je sinoć za usvajanje američke rezolucije koja podržava plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odobrava međunarodne stabilizacione snage za palestinsku enklavu.
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas prošlog mjeseca su se saglasili sa prvom fazom Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu – prekidom vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazumom o oslobađanju talaca – ali se rezolucija UN-a smatra ključnom za davanje legitimiteta prelaznom upravnom tijelu i za pružanje uvjeravanja državama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Tekst rezolucije navodi da države članice mogu učestvovati u Savjetu za mir, kojim bi predsjedavao Tramp, a koji je zamišljen kao prelazna vlast zadužena za nadzor obnove i ekonomskog oporavka Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacione snage, koje bi sprovodile proces demilitarizacije Gaze, uključujući uklanjanje oružja i uništavanje vojne infrastrukture.
Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružati i da svoju borbu protiv Izraela smatra legitimnim otporom, što ga potencijalno dovodi u sukob sa međunarodnim snagama koje rezolucija ovlašćuje.
- Rezolucija nameće mehanizam međunarodnog starateljstva nad Pojasom Gaze, što naš narod i njegove frakcije odbijaju - naveo je Hamas u saopštenju objavljenom nakon usvajanja rezolucije.
Majk Vonc, ambasador SAD pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja Trampov plan od 20 tačaka uključuje kao aneks, „zacrtava mogući put ka palestinskom samoopredjeljenju… u kojem će rakete ustupiti mjesto grančicama masline i u kojem će postojati šansa da se postigne dogovor o političkoj budućnosti“.
- Ona razbija kontrolu Hamasa i obezbjeđuje da Gaza bude oslobođena sjenke terora, napredna i bezbjedna - rekao je Vonc u obraćanju Savjetu prije glasanja.
Rusija, koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti, ranije je nagovijestila potencijalno protivljenje, ali se uzdržala od glasanja, čime je omogućila da rezolucija bude usvojena.
Ambasadori Rusije i Kine, koji su se takođe uzdržali, kritikovali su to što rezolucija ne predviđa jasnu ulogu UN-a u budućnosti Gaze.
- Suštinski, Savjet daje blagoslov američkoj inicijativi na osnovu obećanja Vašingtona, prepuštajući potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze Savjetu za mir i međunarodnim stabilizacionim snagama, o čijem načinu funkcionisanja za sada ne znamo ništa - rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja.
Palestinske vlasti su u saopštenju pozdravile rezoluciju i poručile da su spremne da učestvuju u njenoj primjeni. Diplomate su navele da je podrška palestinskih vlasti prošle sedmice bila ključna da se spriječi ruski veto.
Tramp je proslavio glasanje kao „trenutak istinski istorijskog značaja“ u objavi na društvenim mrežama.&nbsp;
- Članovi Savjeta, kao i mnoge druge uzbudljive objave, biće predstavljeni u narednim sedmicama - napisao je Tramp.

Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Trampovom planu za Gazu

Savjet bejzbjednosti Ujedinjenih nacija danas će održati redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini na kojoj će biti predstavljen najnoviji Izvještaj visokog predstavnika Kristijana Šmita o stanju u toj zemlji, a planirano je i da govori predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Na dnevnom redu su ključna pitanja političke krize, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, državne imovine, uloga Kancelarije visokog predstavnika (OHR) te produženje mandata mirovne misije EUFOR-a "Althea", prenosi Klix.ba.
Prema najavama, okvir međunarodne podrške BiH ostaće nepromijenjen, iako se očekuju izazovi od predstavnika koji zastupaju secesionističke stavove iz entiteta Republike Srpske.
Za razliku od ranijih zasjedanja, Šmit se ovog puta neće obratiti u Savjetu bezbjednosti, jer sjednicom predsjedava Rusija, koja ga ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju, koji je uputio Savjetu bezbjednosti, ocijenio da u BiH i dalje prevladava mir, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile poslije napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
On je istakao da sve strane u BiH moraju da poštuju Dejtonski sporazum, kao i sudske presude, bilo da se radi o presudama Suda BiH ili Ustavnog suda BiH, optuživši vladajuću koaliciju u RS da godinama radi protiv države i njenih institucija.
Izvještaj Savjetu bezbjednostu uputila je i Vlada RS, u kojem je navela da je "demokratski ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, nažalost, izmijenjen i narušen nezakonitim diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, a najdrastičnije to čini aktuelni samozvanac - Kristijan Šmit".
U izvještaju se iznosi, kako je navedeno, pravna neutemeljenost suđenja bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku i same sudske odluke, te niza postupaka koji nisu zasnovani na zakonu usvojenom u Parlamentarnoj skupštini u propisanom postupku, kako to nalaže Ustav BiH, već isključivo na "inkriminaciji koju je Šmit lično izmislio i nametnuo".
U ime Bosne i Hercegovine obratiće se Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Komšić će, prema najavama, braniti legitimitet OHR-a i upozoriti na opasnosti po stabilnost zemlje ako bi se ukinula funkcija visokog predstavnika.
Očekuje se da Savjet bezbjednosti bez većih iznenađenja usvoji rezoluciju kojom se mandat EUFOR-a produžava za još godinu dana. To bi, u sadašnjem političkom kontekstu, značilo očuvanje sigurnosne stabilnosti zemlje i potvrdu međunarodne podrške.
Sjednica Savjeta bezbjednosti počeće u 15 časova po srednjoevropskom vremenu, a očekuje se da se obrate predstavnici stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Kine i Rusije, a predviđena su i izlaganja predstavnika Srbije i Hrvatske.

Danas sjednica Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH: Sukobiće se izvještaji Šmita i RS, obraća se i Komšić

Izraelski zvaničnici najavili su da neće učestvovati na sastanku Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u Gazi u utorak, zbog jevrejske Nove godine, saopštio je izraelski ambasador, uz opasku da je "žalosno" što se Savjet sastaje bez Izraela.
- Želim da vas obavijestim da izraelska delegacija neće učestvovati na ovom sastanku koji se poklapa sa Roš Hašanom, jevrejskom novom godinom- napisao je Deni Danon u pismu Savjetu bezbjednosti u ponedjeljak.
Uprkos zahtjevu Izraela da se odloži datum sastanka koji su zatražili Alžir, Gvajana, Pakistan, Sijera Leone i Somalija na marginama nedjelje na visokom nivou Generalne skupštine, on nije promijenjen.
- Žalosno je što se Savjet sastaje bez Izraela- dodao je on u video snimku.&nbsp;
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu trebalo bi da govori u Generalnoj skupštini u petak.

Izrael neće prisustvovati sastanku Savjeta bezbjednosti o Gazi u utorak

Ambasador Islamske Republike Iran Amir-Said Iravani poručio je da će svijet upamtiti licemjerje Sjedinjenih Američkih Država, koje su jedina stalna članica UN-ovog Savjeta bezbjednosti koja je dva puta upotrijebila nuklearno oružje i usmrtila nekoliko miliona nedužnih ljudi. 
Iravani je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, koja je zakazana zbog napada Amerike na iranska nuklearna postrojenja, pozvao SAD da se povuku i obustave rat protiv Irana koji se zasniva na tvrdnjama i lažima.
U svom trećem obraćanju Savjetu bezbjednosti, Iravani je skrenuo pažnju i osudio američki napad na iranska nuklearna postrojenja.
- Cijenimo sve članove koji su izabrali da stanu na pravu stranu istorije. Dok se obraćam treći put od brutalnog napada Izraela, moram da izrazim zabrinutost u ime naše nacije. Još jednom je (izraelski premijer Benjamin) Netanjahu uspio kidnapovati Ameriku i uvući je u rat - kazao je Iravani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerikanci-u-un-u-zaprijetili-iranu-ako-uzvrati-na-napad-ceka-vas-devastirajuci-odgovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je kako je svijet još jednom vidio pravo lice američke politike i njenih lidera koji služe kao produžena ruka "prljavog Netanjahuovog režima" na Bliskom istoku.
- Iran zadržava pravo da se odbrani od američke agresije i vrijeme, mjesto i obim iranskog odgovora biće odlučeno s našim oružanim snagama. Iran se u prošlosti suprotstavljao većim i odlučnijim neprijateljima, a to će učiniti i u ovom slučaju - naglasio je Iravani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istakao je kako je rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država "šupalj u srži" i da isti u stvarnosti ne proizvodi nikakve rezultate.
- Istorija neće zaboraviti ove tragične dane koji će zapamtiti kako je jedna članica Ujedinjenih naroda napadnuta od strane druge, bez ikakvog valjanog razloga - istakao je Iravani.

Iranski ambasador u UN-u: Svijet će upamtiti licemjerje Amerike

Predstavnica SAD-a u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Doroti Kamil Ši je na hitnoj sjednici nakon sinoćnjeg napada na Iran ponovila prijetnje o razornom odgovoru ukoliko Iran uzvrati. Predstavnica SAD-a je kazala da je cilj napada bio da se razmontiraju iranske nuklearne sposobnosti i optužila Iran da je prijetnja svijetu. - Iranska Vlada 40 godina poziva na smrt Americi i Izraelu i prijetila susjedima, SAD-u i čitavom svijetu. Iran je napao Izrael stotinama raketa i kroz terorističke proksije - kazala je Ši. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Navela je da Iran ubio mnoge Amerikance u Iraku i Afganistanu. - Iran je dugo branio svoj nuklearni program i odbacivao dobre namjere u pregovorima. Došlo je vrijeme da SAD u odbrani svojih saveznika i svojih interesa djeluje odlučno. Iranski režim ne može imati oružje. Iran ne treba eskalirati. Svaki iranski napad, direktan ili indirektan, susrešće se sa devastirajućim odgovorom - rekla je Ši. Kazala je da Savjet bezbjednosti mora pozvati Iran da odustane od uništavanja Izraela i ukine nuklearni program, a napad je opravdavala i izvještajem Međunarodne agencije za atomsku energiju, te je tvrdila da je Iran nastavio s ubrzavanjem nuklearnih aktivnosti bez civilnog opravdanja. <h2>Britanci pozvali Iran da se vrati diplomatiji</h2> Ambasadorka Velike Britanije u UN-u Barbara Vudvard rekla je kako se regija Bliskog istoka nalazi u ključnom momentu. - Naš prioritet treba biti biti podrška deeskalaciji. Jasno smo rekli da Iran ne može imati nuklearno oružje i da njihov program predstavlja prijetnju međunarodnom miru. SAD je preduzeo akciju da eliminiše prijetnju, nismo učestvovali u američkim kao ni izraelskim udarima - navela je Vudvard.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Barbara Vudvard"> <figcaption>Barbara Vudvard(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  Ističe i to kako je premijer Velike Britanije Kir Starmer bio jasan i da je pozvao sve strane da se vrate za pregovarački sto i nađu diplomatsko rješenje. - Zajedno s E3 partnerima, Velika Britanija je težila diplomatskom rješenju ove situacije. U petak smo se sastali s šefom iranske diplomatije Abasom Arakčijem u Ženevi kako bismo direktno izvršili pritisak da se vratimo diplomatiji. Nastavljamo da angažujemo partnere na tome - istakla je Vudvard. Na kraju, poručila je kako su prijetnje neprihvatljive. - Velika Britanija podržava rad IAEA. IAEA i NPT sporazum su ključni za međunarodnu sigurnost. Prijetnje su neprihvatljive. Pozivamo Iran da sarađuje u potpunosti s IAEA. Sada je vrijeme za deeskalaciju i vraćanje diplomatiji. Važno je da Iran izabere ovaj put - zaključila je Vudvard.

Amerikanci u UN-u zaprijetili Iranu ako uzvrati na napad: Čeka vas devastirajući odgovor

Iran je u pismu upućenom u nedjelju tražio hitan sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, pozivajući taj organ da osudi američke napade na njegove nuklearne objekte.
U pismu je iranski ambasador pri UN-u, Amir Saeid Iravani, nazvao američki napad „ozbiljnom prijetnjom regionalnom i međunarodnom miru i bezbjednosti.“ 
Potvrdio je detalje napada koji su u ranim jutarnjim satima u nedjelju bili usmjereni na nuklearne lokacije Fordo, Natanz i Isfahan.
Takođe je tvrdio da su napadi izvedeni „pod punim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA),“ nadzornog tijela UN-a za nuklearna pitanja, ali nije pružio dokaze za ovu tvrdnju. Iran je sve kritičniji prema IAEA otkako je sukob sa Izraelom eskalirao.
U pismu je naglasio da ovi udari krše Povelju UN-a i međunarodni Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), te je zatražio hitan sastanak „kako bi se ispitala ova nezakonita akcija, usvojile potrebne mjere za njeno osudu i osiguralo da odgovorni ne ostanu nekažnjeni.“

Iran traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a: Napad SAD-a ozbiljna prijetnja međunarodnom miru

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.
Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.
- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.
Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), posvećena stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), biće održana sjutra, na zahtjev Rusije. Najavljeno je da će sjednica biti zatvorena za javnost, prenosi agencija Beta.
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je dobro što je Rusija zatražila održavanje vanredne sjednice Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH.
- Naravno da ćemo sve članice Savjeta bezbjednosti obavijestiti, a i već smo ih obavijestili šta se dešava u BiH, odnosno da je u toku udar na državu, njen Ustav i institucije- kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, na toj sjednici Savjeta bezbjednosti "ljudi će čuti sve ono što mi u BiH već znamo i što znaju ambasade u BiH".
- Nema govora da Rusija može ubijediti Savjet bezbjednosti da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovdje radi dobre stvari- naglasio je Konaković.
On je naveo da su Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković "počinili teško krivično djelo udar na ustavni poredak BiH".
Konaković je još rekao da je ubijeđen da će Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa međunarodnim bezbjednosnim agencijama voditi dalje procedure protiv tih ljudi.

Na zahtjev Rusije: Sjutra vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o situaciji u BiH

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević sastali su se sa komesarom EU za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majklom Mekgratom, a tokom sastanka je istaknuto da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u ispunjavanju poglavlja 23 i 24.
- Koprivica i Gorčević istakli su punu posvećenost sprovođenju reformi u okviru pregovaračkog procesa, sa posebnim fokusom na oblast vladavine prava i implementaciju mjera za jačanje kapaciteta države u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala- navode iz Vlade.&nbsp;
Sagovornici su, kako je saopšteno, razmijenili mišljenja o dosadašnjim rezultatima u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24, uz ocjenu da je ostvaren značajan napredak, kao i da predstoji dodatni rad na punoj implementaciji reformi, što je prioritet Vlade Crne Gore.
- Koprivica i Gorčević izrazili su posebno zahvalnost na podršci Delegacije EU i institucija EU kredibilnom procesu uništenja zaplijenjenog švercovanog duvana, koji je od značaja za bilans učinaka u poglavlju 24. Upoznali su i komesara Mekgrata sa donošenjem modernog Zakona o slobodnim zonama, u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije, i procesom utvrđivanja Predloga zakona o Vladi, kao važnog instrumenta za transparentnost, odgovornost i integritet izvršne vlasti, te daljim mjerama za ubrzanje ispunjenja ciljeva iz strateških dokumenata- navode u saopštenju.&nbsp;

Koprivica i Gorčević sa Mekgratom: Ostvaren značajan napredak u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24

Crnu Goru čeka najintenzivnija godina kada je u pitanju pregovarački proces, a opredijeljenost Vlade &nbsp;da taj proces okonča u zadatom roku, vrlo je visok, poručio je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović za<a href="https://rtnk.me/politika/zenovic-za-rtnk-za-zatvaranje-spremno-poglavlje-21/"> RTNK.&nbsp;</a>
Da je ta dinamika moguća, dodao je, potvrđeno je i zatvaranjem poglavlja 32- Finansijski nadzor početkom godine. Vlada, istakao je Zenović, istovremeno radi na svim preostalim pregovaračkim poglavljima.
- Važno je na kraju da se pokaže da ste u procesu pregovora ostvarili neke rezultate, bitan je taj bilans rezultata. Važno je da su institucije i politike dale neke rezultate. Radi se zaista predano i danonoćno. Mi danas možemo reći da već je jedno pregovaračko poglavlje završilo svu proceduru, da je već u razmatranju kada je u pitanju Savjet, riječ je o poglavlju 21- Transevropskim mrežama, a to je jedno od poglavlja koje nas očekuje u najbližoj budućnosti- istakao je Zenović.
Dodaje i da su druga poglavlja u vrlo zreloj fazi te da kompletna administracija Vlade Crne Gore ali i Evropske komisije predano radi da Crna Gora do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Zenović: Poglavlje 21 spremno za zatvaranje

U političkoj većini ne doživljavaju ozbiljno izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera, iako bi posljedice takvog zanemarivanja mogle biti dalekosežne, smatra građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
– U političkoj većini se takođe ne doživljava ozbiljno izjava Davida Mekalistera, iako su posljedice tog zanemarivanja ne samo unutrašnja destabilizacija koja je veoma česta, već bi se trebalo zbog uticaja Rusije i Srbije ozbiljno zabrinuti za integritet izbora, kad god oni bile, jer u kontekstu trenutnih dešavanja teško mogu biti u cijelosti fer i slobodni zbog masovnog dezinformiranja stanovništva – rekla je Bajramspahić u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E.
Mekalister je otvoreno kazao da Rusija i Srbija koriste medijske, političke, ali i vjerske kanale kako bi promijenile orijentaciju Crne Gore, plasirali narativ o drugoj srpskoj državi i jačali anti-NATO raspoloženje.
Prema riječima Bajramspahić, ta izjava izazvala je veliku medijsku pažnju, iako ne bi trebalo da bude iznenađujuća, jer je borba protiv malignog uticaja postala zvanični dio pregovora sa Evropskom unijom i nalazi se u jednom od završnih mjerila u poglavlju 23.
Ona objašnjava da se problem malignog uticaja ogleda u kreiranju javnog mnjenja putem neistinitih informacija, što je, kako navodi, ozbiljan izazov i za samu Evropsku uniju, koja od 2014. godine razvija instrumente za suzbijanje takvih pojava.
– Kada smo dobili IBAR u junu 2024. godine naše obaveze u poglavlju 23 su značajno redukovane u odnosu na to da smo imali 84 prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Sada u poglavlju 23 imamo samo tri završna mjerila koja su dalje razrađena kroz 17 podmjerila. Jedno od tih podmjerila je da Crna Gora mora da demonstrira zaštitu slobode izražavanja i da demonstrira borbu protiv stranog uticaja i manipulacija. Međutim, baš sam obratila pažnju, akcioni plan Vlade za postizanje završnih mjerila u poglavlju 23 nema apsolutno nijednu mjeru koja se tiče borbe protiv stranog uticaja. Ta izjava je nešto što nije samo ocjena jednog evropskog &nbsp;poslanika, već nešto što je dio našeg formalnog procesa i za šta mi moramo da demonstriramo da preduzimamo konkretne i jasne mjere da suzbijemo taj problem. Sa druge strane i sami ste svjesni da to uopšte nije tema u većini medija i kod naše političke većine to se apsolutno ne percipira kao problem, a u nekom malom dijelu većine možda se i doživljava kao problem, ali se ništa ne preduzima- rekla je Bajramspahić.
Ona smatra da dio vladajuće većine ne tretira maligni uticaj kao problem jer se nalazi na liniji stavova koji se plasiraju, iako su metode različite.
Prema njenim riječima, dezinformacije najčešće dolaze putem neregistrovanih medija i društvenih mreža, a sadržaj sa tih platformi u velikoj mjeri oblikuje crnogorsko javno mnjenje.
– Mi u svakom trenutku imamo veoma intenzivnu anti EU kamanju a koju nema zvaničnih odgovora iz institucija, a sa druge strane imaćemo ozbiljan problem sa izborima i mislim da će određenim činiocima unutar parlamentarne većine taj problem početi da smeta kada vide kako se odražava na njihov rejting, međutim tada će biti suviše kasno, tako da jeste jedan od problema koji &nbsp;konstituentima vladajuće većine doprinose ovim problemom- istakla je Bajramspahić.
Govoreći o pristupu Evropske unije, navela je da se EU protiv ruskog i kineskog malignog uticaja bori suzbijanjem nezakonitih sadržaja, ali i proaktivnim djelovanjem kroz razotkrivanje netačnih narativa.
– Same zabrane aktera ne daju rezultate, umjesto toga treba proaktivno raskrinkavati sadržaje koji ne odgovaraju činjenicama i narative koji se nameću društvu i taj dio nama izuzetno nedostaje, jer kada biste emancipatorski uticali na stanovništvo ono bi samo odbacivalo i te aktere koji plasiraju sadržaje koji ne odgovaraju javnom interesu- naglasila je Bajramspahić.
Ona ocjenjuje da je čitav proces donošenja zakona, strategija i odluka iz evropske agende obesmišljen, jer se zbog kratkih rokova ne može govoriti o kvalitetu reformi.
– Vremena je toliko malo ostalo da ja vrlo sumnjam da ćemo mi moći da sprovedemo neke od ključnih reformi, međutim još uvijek imamo podršku da se taj proces od strane određenog broja aktera privodi kraju i u našem je interesu, bez obzira na to što su manjkave reforme, da iskoristimo tu šansu. Problem je u tome da svaki od naših internih problema može da posluži kao izgovor državama članicama da blokiraju proces. Mi u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati koji od naših internih problema može poslužiti kao izgovor za blokiranje procesa, može bilo koji i zbog toga mi ne trebalo da sami kreiramo situacije koje se nama mogu staviti na teret- rekla je Bajramspahić.
Na kraju, ukazuje na različite aktere na političkoj sceni – od onih koji se deklarativno zalažu za evropski put, a rade na njegovom blokiranju, preko onih koji smatraju da je proces već završen, do onih koji nemaju dovoljno znanja i kapaciteta da ga vode.
– Kada sve saberete situacija je vrlo nevesela i zabrinjavajuća. Djeluje kao da ćemo mi veoma teško uspjeti da ovo izguramo do kraja, međutim, to je i dalje naš najveći državni interes i mi moramo da uradimo sve što je moguće. Moj utisak je da Evropska unija nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine, demostriramo greške svakodnevno i da nabrajamo do sjutra ne bismo stigli nabrojati sve gdje smo prekršili naše obaveze iz pregovaračkih poglavlja. Takvih je primjera nažalost previše, ali je pitanje u kom trenutku će neka od država članica izabrati bilo koju od tih studija slučaja naših grešaka koja će im poslužiti kao izgovor da se proces blokira- zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Većina ne doživljava ozbiljno Mekalisterovu izjavu, EU nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine

Službenici Uprave policije uhapsili su državljanina Ukrajine V. S. (21) koji je osumnjičen za izazivanje saobraćajne nezgode danas u Kolašinu u kojoj su učestvovala vozila iz pratnje štićene ličnosti, a u kojima su bila tri policijska službenika, od kojih je jedan teže povrijeđen, saopšteno je iz Uprave policije.
Ova nezgoda se desila danas oko 16.30 sati u mjestu Skrbuša, na putnom pravcu Mateševo-Kolašin, a u kojoj je učestvovalo službeno vozilo marke "Mercedes", prvo vozilo iz pratnje štićene ličnosti, a u kom su bila tri policijska službenika koja su zadobila povrede.
- Nakon okončanog uviđaja, te preduzetih zakonom propisanih mjera i radnji, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, uhapšen je ukrajinski državljanin V. S. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja - precizirano je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkolasin-saobracaj-ka-auto-putu-zatvoren-zbog-udesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Jedan od policijskih službenika je, kako dodaju, u ovoj nezgodi zadobio teške tjelesne povrede.
- Osumnjičeni će sjutra biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu na dalju nadležnost i postupanje - navodi se u saopštenju.
Saobraćaj na ovoj dionici puta je uspostavljen.

Tag: savjet-bezbjednosti-ujedinjenih-nacija