Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je sinoć za usvajanje američke rezolucije koja podržava plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odobrava međunarodne stabilizacione snage za palestinsku enklavu.
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas prošlog mjeseca su se saglasili sa prvom fazom Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu – prekidom vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazumom o oslobađanju talaca – ali se rezolucija UN-a smatra ključnom za davanje legitimiteta prelaznom upravnom tijelu i za pružanje uvjeravanja državama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Tekst rezolucije navodi da države članice mogu učestvovati u Savjetu za mir, kojim bi predsjedavao Tramp, a koji je zamišljen kao prelazna vlast zadužena za nadzor obnove i ekonomskog oporavka Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacione snage, koje bi sprovodile proces demilitarizacije Gaze, uključujući uklanjanje oružja i uništavanje vojne infrastrukture.
Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružati i da svoju borbu protiv Izraela smatra legitimnim otporom, što ga potencijalno dovodi u sukob sa međunarodnim snagama koje rezolucija ovlašćuje.
- Rezolucija nameće mehanizam međunarodnog starateljstva nad Pojasom Gaze, što naš narod i njegove frakcije odbijaju - naveo je Hamas u saopštenju objavljenom nakon usvajanja rezolucije.
Majk Vonc, ambasador SAD pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja Trampov plan od 20 tačaka uključuje kao aneks, „zacrtava mogući put ka palestinskom samoopredjeljenju… u kojem će rakete ustupiti mjesto grančicama masline i u kojem će postojati šansa da se postigne dogovor o političkoj budućnosti“.
- Ona razbija kontrolu Hamasa i obezbjeđuje da Gaza bude oslobođena sjenke terora, napredna i bezbjedna - rekao je Vonc u obraćanju Savjetu prije glasanja.
Rusija, koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti, ranije je nagovijestila potencijalno protivljenje, ali se uzdržala od glasanja, čime je omogućila da rezolucija bude usvojena.
Ambasadori Rusije i Kine, koji su se takođe uzdržali, kritikovali su to što rezolucija ne predviđa jasnu ulogu UN-a u budućnosti Gaze.
- Suštinski, Savjet daje blagoslov američkoj inicijativi na osnovu obećanja Vašingtona, prepuštajući potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze Savjetu za mir i međunarodnim stabilizacionim snagama, o čijem načinu funkcionisanja za sada ne znamo ništa - rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja.
Palestinske vlasti su u saopštenju pozdravile rezoluciju i poručile da su spremne da učestvuju u njenoj primjeni. Diplomate su navele da je podrška palestinskih vlasti prošle sedmice bila ključna da se spriječi ruski veto.
Tramp je proslavio glasanje kao „trenutak istinski istorijskog značaja“ u objavi na društvenim mrežama.&nbsp;
- Članovi Savjeta, kao i mnoge druge uzbudljive objave, biće predstavljeni u narednim sedmicama - napisao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Trampovom planu za Gazu

Savjet bejzbjednosti Ujedinjenih nacija danas će održati redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini na kojoj će biti predstavljen najnoviji Izvještaj visokog predstavnika Kristijana Šmita o stanju u toj zemlji, a planirano je i da govori predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Na dnevnom redu su ključna pitanja političke krize, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, državne imovine, uloga Kancelarije visokog predstavnika (OHR) te produženje mandata mirovne misije EUFOR-a "Althea", prenosi Klix.ba.
Prema najavama, okvir međunarodne podrške BiH ostaće nepromijenjen, iako se očekuju izazovi od predstavnika koji zastupaju secesionističke stavove iz entiteta Republike Srpske.
Za razliku od ranijih zasjedanja, Šmit se ovog puta neće obratiti u Savjetu bezbjednosti, jer sjednicom predsjedava Rusija, koja ga ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju, koji je uputio Savjetu bezbjednosti, ocijenio da u BiH i dalje prevladava mir, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile poslije napada na osnovna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
On je istakao da sve strane u BiH moraju da poštuju Dejtonski sporazum, kao i sudske presude, bilo da se radi o presudama Suda BiH ili Ustavnog suda BiH, optuživši vladajuću koaliciju u RS da godinama radi protiv države i njenih institucija.
Izvještaj Savjetu bezbjednostu uputila je i Vlada RS, u kojem je navela da je "demokratski ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, nažalost, izmijenjen i narušen nezakonitim diktatorskim dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, a najdrastičnije to čini aktuelni samozvanac - Kristijan Šmit".
U izvještaju se iznosi, kako je navedeno, pravna neutemeljenost suđenja bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku i same sudske odluke, te niza postupaka koji nisu zasnovani na zakonu usvojenom u Parlamentarnoj skupštini u propisanom postupku, kako to nalaže Ustav BiH, već isključivo na "inkriminaciji koju je Šmit lično izmislio i nametnuo".
U ime Bosne i Hercegovine obratiće se Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Komšić će, prema najavama, braniti legitimitet OHR-a i upozoriti na opasnosti po stabilnost zemlje ako bi se ukinula funkcija visokog predstavnika.
Očekuje se da Savjet bezbjednosti bez većih iznenađenja usvoji rezoluciju kojom se mandat EUFOR-a produžava za još godinu dana. To bi, u sadašnjem političkom kontekstu, značilo očuvanje sigurnosne stabilnosti zemlje i potvrdu međunarodne podrške.
Sjednica Savjeta bezbjednosti počeće u 15 časova po srednjoevropskom vremenu, a očekuje se da se obrate predstavnici stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Kine i Rusije, a predviđena su i izlaganja predstavnika Srbije i Hrvatske.

Danas sjednica Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH: Sukobiće se izvještaji Šmita i RS, obraća se i Komšić

Izraelski zvaničnici najavili su da neće učestvovati na sastanku Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u Gazi u utorak, zbog jevrejske Nove godine, saopštio je izraelski ambasador, uz opasku da je "žalosno" što se Savjet sastaje bez Izraela.
- Želim da vas obavijestim da izraelska delegacija neće učestvovati na ovom sastanku koji se poklapa sa Roš Hašanom, jevrejskom novom godinom- napisao je Deni Danon u pismu Savjetu bezbjednosti u ponedjeljak.
Uprkos zahtjevu Izraela da se odloži datum sastanka koji su zatražili Alžir, Gvajana, Pakistan, Sijera Leone i Somalija na marginama nedjelje na visokom nivou Generalne skupštine, on nije promijenjen.
- Žalosno je što se Savjet sastaje bez Izraela- dodao je on u video snimku.&nbsp;
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu trebalo bi da govori u Generalnoj skupštini u petak.

Izrael neće prisustvovati sastanku Savjeta bezbjednosti o Gazi u utorak

Ambasador Islamske Republike Iran Amir-Said Iravani poručio je da će svijet upamtiti licemjerje Sjedinjenih Američkih Država, koje su jedina stalna članica UN-ovog Savjeta bezbjednosti koja je dva puta upotrijebila nuklearno oružje i usmrtila nekoliko miliona nedužnih ljudi. 
Iravani je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, koja je zakazana zbog napada Amerike na iranska nuklearna postrojenja, pozvao SAD da se povuku i obustave rat protiv Irana koji se zasniva na tvrdnjama i lažima.
U svom trećem obraćanju Savjetu bezbjednosti, Iravani je skrenuo pažnju i osudio američki napad na iranska nuklearna postrojenja.
- Cijenimo sve članove koji su izabrali da stanu na pravu stranu istorije. Dok se obraćam treći put od brutalnog napada Izraela, moram da izrazim zabrinutost u ime naše nacije. Još jednom je (izraelski premijer Benjamin) Netanjahu uspio kidnapovati Ameriku i uvući je u rat - kazao je Iravani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerikanci-u-un-u-zaprijetili-iranu-ako-uzvrati-na-napad-ceka-vas-devastirajuci-odgovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je kako je svijet još jednom vidio pravo lice američke politike i njenih lidera koji služe kao produžena ruka "prljavog Netanjahuovog režima" na Bliskom istoku.
- Iran zadržava pravo da se odbrani od američke agresije i vrijeme, mjesto i obim iranskog odgovora biće odlučeno s našim oružanim snagama. Iran se u prošlosti suprotstavljao većim i odlučnijim neprijateljima, a to će učiniti i u ovom slučaju - naglasio je Iravani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istakao je kako je rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država "šupalj u srži" i da isti u stvarnosti ne proizvodi nikakve rezultate.
- Istorija neće zaboraviti ove tragične dane koji će zapamtiti kako je jedna članica Ujedinjenih naroda napadnuta od strane druge, bez ikakvog valjanog razloga - istakao je Iravani.

Iranski ambasador u UN-u: Svijet će upamtiti licemjerje Amerike

Predstavnica SAD-a u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Doroti Kamil Ši je na hitnoj sjednici nakon sinoćnjeg napada na Iran ponovila prijetnje o razornom odgovoru ukoliko Iran uzvrati. Predstavnica SAD-a je kazala da je cilj napada bio da se razmontiraju iranske nuklearne sposobnosti i optužila Iran da je prijetnja svijetu. - Iranska Vlada 40 godina poziva na smrt Americi i Izraelu i prijetila susjedima, SAD-u i čitavom svijetu. Iran je napao Izrael stotinama raketa i kroz terorističke proksije - kazala je Ši. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Navela je da Iran ubio mnoge Amerikance u Iraku i Afganistanu. - Iran je dugo branio svoj nuklearni program i odbacivao dobre namjere u pregovorima. Došlo je vrijeme da SAD u odbrani svojih saveznika i svojih interesa djeluje odlučno. Iranski režim ne može imati oružje. Iran ne treba eskalirati. Svaki iranski napad, direktan ili indirektan, susrešće se sa devastirajućim odgovorom - rekla je Ši. Kazala je da Savjet bezbjednosti mora pozvati Iran da odustane od uništavanja Izraela i ukine nuklearni program, a napad je opravdavala i izvještajem Međunarodne agencije za atomsku energiju, te je tvrdila da je Iran nastavio s ubrzavanjem nuklearnih aktivnosti bez civilnog opravdanja. <h2>Britanci pozvali Iran da se vrati diplomatiji</h2> Ambasadorka Velike Britanije u UN-u Barbara Vudvard rekla je kako se regija Bliskog istoka nalazi u ključnom momentu. - Naš prioritet treba biti biti podrška deeskalaciji. Jasno smo rekli da Iran ne može imati nuklearno oružje i da njihov program predstavlja prijetnju međunarodnom miru. SAD je preduzeo akciju da eliminiše prijetnju, nismo učestvovali u američkim kao ni izraelskim udarima - navela je Vudvard.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Barbara Vudvard"> <figcaption>Barbara Vudvard(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  Ističe i to kako je premijer Velike Britanije Kir Starmer bio jasan i da je pozvao sve strane da se vrate za pregovarački sto i nađu diplomatsko rješenje. - Zajedno s E3 partnerima, Velika Britanija je težila diplomatskom rješenju ove situacije. U petak smo se sastali s šefom iranske diplomatije Abasom Arakčijem u Ženevi kako bismo direktno izvršili pritisak da se vratimo diplomatiji. Nastavljamo da angažujemo partnere na tome - istakla je Vudvard. Na kraju, poručila je kako su prijetnje neprihvatljive. - Velika Britanija podržava rad IAEA. IAEA i NPT sporazum su ključni za međunarodnu sigurnost. Prijetnje su neprihvatljive. Pozivamo Iran da sarađuje u potpunosti s IAEA. Sada je vrijeme za deeskalaciju i vraćanje diplomatiji. Važno je da Iran izabere ovaj put - zaključila je Vudvard.

Amerikanci u UN-u zaprijetili Iranu ako uzvrati na napad: Čeka vas devastirajući odgovor

Iran je u pismu upućenom u nedjelju tražio hitan sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, pozivajući taj organ da osudi američke napade na njegove nuklearne objekte.
U pismu je iranski ambasador pri UN-u, Amir Saeid Iravani, nazvao američki napad „ozbiljnom prijetnjom regionalnom i međunarodnom miru i bezbjednosti.“ 
Potvrdio je detalje napada koji su u ranim jutarnjim satima u nedjelju bili usmjereni na nuklearne lokacije Fordo, Natanz i Isfahan.
Takođe je tvrdio da su napadi izvedeni „pod punim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA),“ nadzornog tijela UN-a za nuklearna pitanja, ali nije pružio dokaze za ovu tvrdnju. Iran je sve kritičniji prema IAEA otkako je sukob sa Izraelom eskalirao.
U pismu je naglasio da ovi udari krše Povelju UN-a i međunarodni Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), te je zatražio hitan sastanak „kako bi se ispitala ova nezakonita akcija, usvojile potrebne mjere za njeno osudu i osiguralo da odgovorni ne ostanu nekažnjeni.“

Iran traži hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a: Napad SAD-a ozbiljna prijetnja međunarodnom miru

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.
Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.
- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.
Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), posvećena stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), biće održana sjutra, na zahtjev Rusije. Najavljeno je da će sjednica biti zatvorena za javnost, prenosi agencija Beta.
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je dobro što je Rusija zatražila održavanje vanredne sjednice Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH.
- Naravno da ćemo sve članice Savjeta bezbjednosti obavijestiti, a i već smo ih obavijestili šta se dešava u BiH, odnosno da je u toku udar na državu, njen Ustav i institucije- kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, na toj sjednici Savjeta bezbjednosti "ljudi će čuti sve ono što mi u BiH već znamo i što znaju ambasade u BiH".
- Nema govora da Rusija može ubijediti Savjet bezbjednosti da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovdje radi dobre stvari- naglasio je Konaković.
On je naveo da su Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković "počinili teško krivično djelo udar na ustavni poredak BiH".
Konaković je još rekao da je ubijeđen da će Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa međunarodnim bezbjednosnim agencijama voditi dalje procedure protiv tih ljudi.

Na zahtjev Rusije: Sjutra vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o situaciji u BiH

Odluka Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.
Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija.
Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna.
Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude.
U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti.
- Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata - navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim.
Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosilac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha.
- Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje - ističe Perović.
Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“.
- Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo je podržati, a potom podršku dali drugoj državi - zaključuje on.
<h2>Primjeri Hrvatske i Slovenije</h2>
Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja.
Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB.
- Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umijećem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država - navodi Perović.
Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB.
- Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja - naveo je Perović.

Crna Gora se članstvom u Savjetu bezbjednosti nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Crna Gora se povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027, prenosi Antena M.
- Iako je naša zemlja u ovu trku ušla još 2008. godine, kandidatura je sada i definitivno povučena. Prema dostupnim informacijama, u trci za ovo prestižno mjesto bili smo sa Letonijom, ali je Crna Gora ostala bez realnih šansi da postane dio ovog tijela UN- piše Dan.
Iz Ministarstva vanjskih poslova na čijem je čelu Ervin Ibrahimović do sada nijesu zvanično saopštavali razloge zašto je Crna Gora odustala, niti je Vlada javno istupila tim povodom.

Crna Gora odustala od mjesta u Savjetu bezbjednosti UN

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: savjet-bezbjednosti-ujedinjenih-nacija