Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), posvećena stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), biće održana sjutra, na zahtjev Rusije. Najavljeno je da će sjednica biti zatvorena za javnost, prenosi agencija Beta.
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je dobro što je Rusija zatražila održavanje vanredne sjednice Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH.
- Naravno da ćemo sve članice Savjeta bezbjednosti obavijestiti, a i već smo ih obavijestili šta se dešava u BiH, odnosno da je u toku udar na državu, njen Ustav i institucije- kazao je Konaković.
Prema njegovim riječima, na toj sjednici Savjeta bezbjednosti "ljudi će čuti sve ono što mi u BiH već znamo i što znaju ambasade u BiH".
- Nema govora da Rusija može ubijediti Savjet bezbjednosti da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovdje radi dobre stvari- naglasio je Konaković.
On je naveo da su Dodik, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković "počinili teško krivično djelo udar na ustavni poredak BiH".
Konaković je još rekao da je ubijeđen da će Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa međunarodnim bezbjednosnim agencijama voditi dalje procedure protiv tih ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na zahtjev Rusije: Sjutra vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a o situaciji u BiH

Odluka Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.
Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija.
Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna.
Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude.
U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti.
- Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata - navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim.
Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosilac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha.
- Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje - ističe Perović.
Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“.
- Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo je podržati, a potom podršku dali drugoj državi - zaključuje on.
<h2>Primjeri Hrvatske i Slovenije</h2>
Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja.
Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB.
- Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umijećem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država - navodi Perović.
Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB.
- Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja - naveo je Perović.

Crna Gora se članstvom u Savjetu bezbjednosti nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Crna Gora se povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027, prenosi Antena M.
- Iako je naša zemlja u ovu trku ušla još 2008. godine, kandidatura je sada i definitivno povučena. Prema dostupnim informacijama, u trci za ovo prestižno mjesto bili smo sa Letonijom, ali je Crna Gora ostala bez realnih šansi da postane dio ovog tijela UN- piše Dan.
Iz Ministarstva vanjskih poslova na čijem je čelu Ervin Ibrahimović do sada nijesu zvanično saopštavali razloge zašto je Crna Gora odustala, niti je Vlada javno istupila tim povodom.

Crna Gora odustala od mjesta u Savjetu bezbjednosti UN

Grčka, Danska, Pakistan, Panama i Somalija od danas su nove nestalne članica Savjeta bezbjednosti UN sa dvogodišnjim mandatom.
Savjet bezbjednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta – Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dvije godine, ali tako da se svake godine zamenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savjet bezbjednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dvije iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dve zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Pakistan koji danas započinje osmi mandat nestalne članice SB UN, potom Panama kojoj je ovo šesti put da ulazi u SB UN, Danskoj je peti put, Grkoj treći, a najmanje iskustva ima Somalija koje je po drugi put ušla među deset nestalnih članica SB UN.
Više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savjetu bezbjednosti UN. Među njima su i Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a od njenog raspada članice tog tijela, kao samostalne države, bile su Slovenija (1998-1999 i 2024-2025), Hrvatska (2008-2009) i BiH (2010-2011).
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Sloveniji, Alžiru, Gvajani, Južnoj Koreji i Sijera Leoneu koji su nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN od prošle godine.
Predstavnicima Ekvadora, Japana, Malte, Mozambika i Švajcarske 31. decembra 2024. završen je mandat.

Savjet bezbjednosti UN od danas ima pet novih nestalnih članica

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija treba se sastati na hitnoj sjednici o situaciji u Siriji 9. decembra nakon svrgavanja brutalnog režima dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada i pada Damaska u ruke pobunjenika predvođenih islamistima.
Vanredno zasijedanje, koje je sazvala Rusija prema Dmitriju Poljanskom, prvom zamjeniku stalnog predstavnika zemlje u Ujedinjenim narodima, održaće se iza zatvorenih vrata, dok svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u toj bliskoistočnoj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom.
Asad i njegova porodica pobjegli su iz zemlje 8. decembra i nalaze se u Moskvi, gdje su dobili azil, javljaju ruski mediji. Američka administracija nije mogla potvrditi informaciju, ali je rekla da nema razloga sumnjati u nju.
Vazdušni napadi mogli su se čuti u Damasku rano ujutro 9. decembra, navode mediji, iako nije odmah jasno ko je izveo napade. Ranije je Rojters izvijestio da je Izrael izveo tri vazdušna napada na glavni grad Sirije 8. decembra.
Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Asadovom režimu, posebno tokom sirijskog građanskog rata, koji je počeo 2011. godine.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Asad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim učesnicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prenos vlasti".
- Rusija nije učestvovala u ovim pregovorima - saopštilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
U Damasku i drugim sirijskim gradovima ljudi su izašli na ulice da proslave Asadovo svrgavanje, rušeći statue i pljačkajući vladine zgrade i predsjedničku rezidenciju.
Pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), rekli su u izjavi emitovanoj na državnoj televiziji da je Damask "sada oslobođen od Asada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971. godine.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Evropska unija HTS smatraju terorističkom grupom.
Posljednjih godina grupa je prekinula veze sa Al-Kaidom i pokušala da se preobrazi kao pragmatična alternativa sirijskoj vladi. Ali ostaje zabrinutost zbog navodnih zloupotreba prava i veza sa terorističkim grupama. Abu Mohamad al-Jolani, lider HTS-a, pokušao je da uvjeri šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući hrišćane, da neće diskriminisati manjine.
U Vašingtonu je predsjednik Džo Bajden rekao da će Sjedinjene Države "sarađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.
On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Asada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".
- Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela - rekao je Bajden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.
On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke grupe takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.
Bajden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je novinarima da je to bio "značajan" napad na 75 ciljeva "Islamske države"u istočnoj Siriji koristeći B-52 i F-15.
- Ovi momci žele da se rekonstituišu... a mi ćemo se pobrinuti da, ako misle da mogu iskoristiti prednost u ovoj situaciji, to ne mogu - rekao je visoki zvaničnik.
Sirijski građanski rat počeo je 2011. godine nakon što je Asadov režim u martu 2011. pokrenuo brutalnu akciju protiv mirnih demonstranata inspiriranih valom protesta poznatih kao Arapsko proljeće koji su u to vrijeme zahvatili Bliski istok.
Počevši od 2015. godine, Rusija se umiješala u građanski rat na Asadovoj strani, pokrenuvši masivnu kampanju bombardovanja pobunjeničkih grupa, uključujući islamističke militante, uzrokujući brojne civilne žrtve i potaknuvši desetine hiljada na bijeg.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je u saopštenju da je odbijanje Asadovog režima od 2011. da se uključi "u kredibilan politički proces i njegovo oslanjanje na brutalnu podršku Rusije i Irana neizbježno dovelo do vlastitog kolapsa".
- Nakon 14 godina sukoba, sirijski narod konačno ima razloga za nadu - dodao je.
Pad Asadovog režima označava veliki geopolitički nazadak za Kremlj, koji je, zajedno s Iranom, podržao njegovu vladu, smatraju stručnjaci.
Osim Rusije, Asad se oslanjao na Iran i njegove zastupnike Hezbolaha da ostane na vlasti od izbijanja sukoba 2011. Iransko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da očekuje nastavak "prijateljskih" odnosa sa Sirijom i da će zauzeti "odgovarajuće pristupe" prema Damasku.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je Asadov pad "direktnim rezultatom udaraca" koje su "nanijeli Iranu i Hezbolahu".
On je pozdravio Asadovo svrgavanje kao pad "centralne karike u iranskoj osovini zla".
Izrael je pokrenuo višemjesečnu kampanju vazdušnih napada u Libanu protiv Hezbolaha, kojeg su Sjedinjene Države proglasile terorističkom organizacijom.
Procjenjuje se da Rusija ima oko 7.500 vojnika i više vojnih lokacija u Siriji, uključujući vazdušnu bazu u Hmeimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se takođe koriste za podršku akcijama Kremlja u sjevernoj i podsaharskoj Africi.
Ruslan Sulejmanov, ruski stručnjak za Bliski istok, rekao je za RSE da će Moskva "sarađivati s pobunjenicima" ako preuzmu vlast u Damasku i da je i HTS "ranije tvrdio da je spreman da pregovara" sa Kremljom.
- Putin želi da sačuva svoje vojno prisustvo u regionu. U svakom slučaju, da bi to uradio, mora da napravi ustupke- i džihadistima i (turskom predsjedniku Redžepu Tajipu) Erdoganu koji podržava (pobunjenike - rekao je Sulejmanov.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je pad Asadove "varvarske države".
- Odajem počast sirijskom narodu, njegovoj hrabrosti, njegovom strpljenju - rekao je Makron u izjavi.
Kancelar Olaf Šolc rekao je da će Njemačka dati "svoj doprinos" političkom rješenju za mir.
- Asad je ugnjetavao svoj narod na brutalan način, ima bezbroj života na svojoj savjesti - rekao je Šolc.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 9. decembra saopštilo da Peking "pomno prati razvoj situacije u Siriji i da se nada da će se Sirija vratiti stabilnosti što je prije moguće".
Ujedinjene nacije su 6. decembra saopštili da je skoro 300.000 osoba u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi, te da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno da pobjegne dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Assadu, kao i njegovim ruskim i iranskim saveznicima.
Izrael je 8. decembra rekao da je rasporedio snage u demilitarizovanoj tampon zoni duž svoje sjeverne granice sa Sirijom i poslao trupe "na druga mjesta neophodna za njegovu odbranu".
Izraelska vojska je saopštila da je raspoređivanje trebalo da pruži sigurnost za stanovnike Golanske visoravni koju je Izrael aneksirao.
Sjedinjene Države su saopštile da će zadržati svoje prisustvo u istočnoj Siriji i da će poduzeti mjere neophodne da spriječe ponovno oživljavanje Islamske države (IS) u regiji. Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji.
Tom Flečer, čelnik UN-ove agencije za humanitarnu pomoć, upozorio je na težak položaj miliona Sirijaca raseljenih nakon skoro 14 godina građanskog rata u zemlji. Sada je mnogo više njih u opasnosti, rekao je Flečer.
- Reagovaćemo gdje god, kad god budemo mogli, da podržimo ljude kojima je potrebno, uključujući prihvatne centre – hranu, vodu, gorivo, šatore, ćebad - rekao je on.
Hjuman rajt voč (Human Rights Watch) je u međuvremenu upozorio da bi oružane grupe koje su svrgnule Asada trebalo da osiguraju human tretman za sve Sirijce.
- Pad vlade Bašara al-Asada nudi Sirijcima priliku bez presedana da zacrtaju novu budućnost izgrađenu na pravdi, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava - navode u saopštenju.
Amnesti internešenal (Amnesty International) takođe je nazvao kraj Asadovog režima "istorijskom prilikom za okončanje i ispravljanje decenija teških kršenja ljudskih prava" u Siriji.

Svjetske i regionalne sile pozivaju na stabilnost u Siriji, sjednica Savjeta bezbjednosti UN iza zatvorenih vrata

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je pozvao na prekid ''pokolja'' u Siriji koji kontinuirano traje od 2011. godine i početka građanskog rata u toj zemlji. Prema njegovoj ocjeni, ovo je rezultat ''hroničnog kolektivnog neuspjeha'' koji nije dozvolio da se na teritoriji Sirije uspostavi primirje i postave uslovi za dalju primjenu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.&nbsp;
- Poslije 14 godina sukoba krajnje je vrijeme da sve strane rade sa mojim specijalnijm izaslanikom za Siriju Geirom Pedersenom da na kraju počnu da slijede novi pristup, obuhvatan za rješenje ove krize- izjavio je Gutereš.
Koalicija pobunjenika predvođena radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam je započela 27. novembra blic ofanzivu na sjeveruzapadu Sirije, iako u toj regiji od 2020. godine vlada relativni mir.
Nakon Alepa, oni su danas zauzeli i grad Hamu.

Gutereš: Događanja u Siriji su rezultat hroničnog kolektivnog neuspjeha

Članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) pozvale su danas na povećanje pomoći za Palestince u Pojasu Gaze, upozoravajući da se situacija u enklavi sve više pogoršava. 
 
Britanski šef diplomatije Dejvid Lemi kazao je da je potreban "ogroman porast pomoći" Gazi, gdje je većina stanovništva od 2,3 miliona ljudi raseljena, prenosi Rojters. 
 
On je ocijenio da situacija postaje gora, a ne bolja. 
 
- Zima je tu. Glad je neizbježna, i nakon 400 dana u ovom ratu potpuno je neprihvatljivo da je teže nego ikad da se pomoć dostavi u Gazu - rekao je Lemi. 
 
Američka ambasadorka pri UN-u Linda Tomas Grinfild kazala je na sjednici SB da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate koje akcije preduzima Izrael da bi se povećala humanitarna pomoć za Palestince i da se angažuju sa izraelskom vladom da se poboljša situacija u palestinskoj enklavi. 
 
- Izrael mora hitno da preduzme dodatne korake da bi se ublažila katastrofalna humanitarna situacija u Gazi - rekla je Grinfild. 
 
Koordinator UN-a za Bliski istok Tor Venesland naveo je da se humanitarne agencije suočavaju sa izazovnim i opasnim operativnim okruženjem u Pojasu Gaze i ograničenjima pristupa koja ometaju njihov rad. 
 
On je kazao da je, kako počinje zima, humanitarna situacija u Pojasu Gaze katastrofalna.

Članice Savjeta bezbjednosti UN-a pozvale na povećanje pomoći za Pojas Gaze

Egipatsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je sinoć Savjet bezbjednosti UN i druge međunarodne faktore da "odmah intervenišu" kako bi se okončala "opasna izraelska eskalacija u Libanu".
U izraelskim udarima danas su poginule 274 osobe u Libanu, označivši najtežu eskalaciju od početka prije gotovo godinu svakodnevne razmjene prekogranične vatre između Hezbolaha i izraelske vojske, poslije početka rata u Gazi.
Egipatsko ministarstvo je upozorilo da bi to moglo da dovede do "opšteg regionalnog rata".
Istovremeno, Irak je saopštio da namjerava da organizuje "hitan sastanak" delegacija arapskih zemalja u Njujorku, na marginama godišnje Generalne skupštine UN, kako bi se razgovaralo o posljedicama izraelskog napada na Liban i da "zajednički rade na zaustavljanju njegovog kriminalnog ponašanja".
- Irak poziva i radi na tome da se održi hitan sastanak šefova delegacija arapskih zemalja koji su trenutno u Njujorku - navodi se u izjavi premijera Mohameda Čia al-Sudanija.
Prema njegovim riječima, tema razgovora bile bi "posljedice cionističke agresije na Liban i zajednički rad na tome da se stavi tačka na kriminalno ponašanje“ Izraela, rekao je Al Sudani u Njujorku.
Libansko Ministarstvo zdravlja objavilo je 23. septembra da je najmanje 356 ljudi ubijeno i više od 1.200 ranjeno u izraelskim napadima 23. septembra - najsmrtonosnijem danu sukoba između Izraela i Hezbolaha od 2006. godine.
Izrael je pozvao građane Libana da se evakuišu iz oblasti u kojima, kako tvrdi, ova šiitska grupacija drži uskladišteno oružje.
Libanski ministar zdravlja dr Firas Abijad kaže da desetine hiljada ljudi napušta svoje domove na jugu zemlje, dodajući da je "glavni cilj ovih napada bio da se podstakne egzodus civila iz ciljanih područja".

Egipat traži intervenciju Savjeta bezbjednosti UN zbog Libana, Iran sastanak arapskih delegacija

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) osudio je nastavak diskriminacije žena u Avganistanu.
U deklaraciji za koju je glasalo 12 od 15 članica izražava se zabrinutost zbog uvođenja novog zakona o moralu u toj zemlji.
- Najoštrije osuđujemo sistematsku rodno zasnovanu diskriminaciju i ugnjetavanja žena i djevojaka koje sprovode talibani - saopštio je japanski ambasador Jamazaki Kazujuki.
Dodao je da takvi potezi potkopavaju napore međunarodne zajednice da se uključi u dijalog sa talibanima, da se postigne mir i da se Avganistan reintegriše u međunarodnu zajednicu.
Zakon talibanske vlade za "promovisanje vrline i sprečavanje poroka" reguliše aspekte života Avganistanaca u skladu sa šerijatskim zakonom.
Njime se ženama zabranjuje da govore izvan njihovih domova i zahteva da pokriju telo i lice ako moraju da izađu iz kuće.
Deklaraciju SB UN izglasale su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Ekvador, Francuska, Gvajana, Japan, Malta, Mozambik, Južna Koreja, Sijera Leone, Slovenija i Švajcarska.
Rusija, Kina i Alžir bili su uzdržani.

Savjet bezbjednosti UN osudio talibane zbog diskriminacije žena

Večeras se dogodio udes na putnom pravcu Podgorica - Cetinje, u mjestu Carev laz, potvrđeno je iz OKC-a.&nbsp;
U udesu su povrijeđene tri osobe. Transportovane su u Klinički centar Crne Gore, potvrdio je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice, Zdravko Blečić.&nbsp;
Kako &nbsp;je kazao Blečić, u udesu su učestvovala tri vozila.&nbsp;
Zbog nezgode je, kako navode, u prekidu saobraćaj.&nbsp;
Iz OKC-a ističu da nemaju informaciju o broju vozila niti da li ima povrijeđenih.&nbsp;
Na putu Podgorica - Cetinje &nbsp;formirale su se velike kolone.&nbsp;

Tri osobe povrijeđene u udesu na putu Podgorica-Cetinje, transportovane u KCCG

Nakon besprizornog, udruženog i nadasve neutemeljenog napada tokom posljednje debate na RTCG-u, koji su koordinisano sproveli Marko Kovačević, Nemanja Vuković i njihovi proksiji, uputio sam im otvoren poziv na sučeljavanje – kako bismo građanima predstavili ono što zbog vremenskog ograničenja u studiju nijesmo uspjeli, kazao je nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću, Ivan Radojičić.
&nbsp;- S obzirom na to da se služe podmetačinama, neistinama i raznim manipulacijama – kako to njima i dolikuje – predložio sam fer i otvorenu debatu u kojoj bismo pred građanima Nikšića razjasnili sve dileme i pokazali ko zaista ima plan, viziju i odgovornost da vodi ovaj grad naprijed- pojašnjava Radojičić i dodaje da je Marko Kovačević &nbsp;taj poziv odbio, čime je i javno pokazao da iza njegovih napada ne stoje ni argumenti, ni istina – već isključivo goli strah od suočavanja sa realnošću i od fotelje koja mu se izmiče.
 
 
&nbsp;Jasno je, ističe nosilac liste ES, da je nezaustavljivi rast podrške Evropskom savezu, o čemu govore i svi relevantni podaci koji su poznati i aktuelnoj vlasti, ozbiljno uzdrmao njihove političke pozicije. I sada, u panici i strahu, posežu za provjerenim metodama – lažima, spinovima i prljavom kampanjom. Ali uzalud.
 
 
&nbsp;- Uzalud, jer građani Nikšića prepoznaju razliku – između onih koji nude razvoj, evropske vrijednosti i stabilnost, i onih koji se drže matrice iz devedesetih, politike podjela, konflikta i zaostajanja- kazao je Radojičić.
&nbsp;Poručio je da će im građani 13. aprila i presuditi. Presudiće politici mraka, bahatosti i nezakonitosti. A potvrdiće da je Nikšić spreman za budućnost – za politiku koja okuplja, stvara i poštuje svakog čovjeka.
&nbsp;
- Za nas, odbijanje sučeljavanja od strane Marka Kovačevića nije iznenađenje. Ali sada je čitavoj crnogorskoj javnosti jasno da nema ni hrabrosti, ni kapaciteta da se suoči – ne sa mnom, nego sa istinom, činjenicama i voljom slobodnih građana Nikšića- dodaje Radojičić.
Na kraju, za trenutnog predsjednika opštine Nikšić i ponovnog kandidata, Radojičić je imao poruku.
- I zato mu poručujemo – ne bježi, jer nemaš kud. Bježeći od sučeljavanja, bježiš od građana. A 13. aprila, baš ti građani će presuditi vašoj destruktivnoj politici – i pokazati pravu snagu građanskog i proevropskog Nikšića i Crne Gore- zaključuje u saopštenju Radojičić.

Radojičić: Kovačević pobjegao od sučeljavanja sa mnom, izbori će pokazati snagu Evropskog saveza i građanskog Nikšića

U jučerašnjem napadu Rusije na Ukrajinu ispaljivanjem balističke rakete na stambeno naselje u Krivom Rihu poginulo je 18 osoba, od toga 9 djece, a povrijeđeno je šezdeset dvoje. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova zbog današnjeg napada na civile, optužuje Rusiju za ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Iz ukrajinskog MVP-a su istakli da je ovo granatiranje šokiralo je Ukrajinu i svijet posebnom svirepošću, jer je ruska balistička raketa, koja je gađala obične stambene zgrade, dječja igrališta i drugu civilnu infrastrukturu, bila opremljena kasetnom bojevom glavom s ciljem da se izazove što veći broj žrtava.
- Kategorički odbacujemo ruske laži o navodnim vojnim ciljevima ovog napada. Činjenice sa mjesta zločina jasno pokazuju da nije bilo nikakvih vojnih objekata. Cilj Rusije bio je namjerni teror nad civilnim stanovništvom. Ovaj napad predstavlja još jedan ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- poručuje ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Ovim varvarskim napadom na ukrajinske civile i djecu, kako dodaju iz ukrajinskog MVP-a, Rusija pokazuje potpuno nepoštovanje međunarodnih mirovnih napora pod vođstvom predsjednika SAD Donalda Trampa.&nbsp;
- Ovo je signal Moskve Vašingtonu da će Putin nastaviti da vodi rat i ubija Ukrajince sve dok ne osjeti drugačiji nivo pritiska i sile. Ukrajina je bila i ostaje posvećena miroljubivim naporima i preduzela je konkretne korake ka postizanju mira, za razliku od Rusije, koja nastavlja da odugovlači i čini zvjerstva- kazali su.
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine već je informisalo sve partnere i međunarodne organizacije o detaljima ruskog napada na Krivi Rih 4. aprila, o tipu korišćene rakete i posljedicama ovog zločina.
- Pozivamo na jasne javne reakcije, osudu ruskih zvjerstava i konkretne korake za povećanje pritiska na Moskvu i jačanje Ukrajine, uključujući ojačavanje naše protivvazdušne odbrane i obezbjeđenje dodatne vojne pomoći za zaštitu života Ukrajinaca. Zahvalni smo našim partnerima koji su već reagovali, jasno osudili postupke ruskih zločinaca i obezbjeđuju konkretnu pomoć - poručuju Ukrajinci.
Pored toga, ukrajinska strana je već pokrenula inicijativu za sazivanje sastanaka više međunarodnih organizacija radi adekvatne reakcije na rusko granatiranje Krivog Riha i stalne napade na stambena područja u drugim ukrajinskim gradovima.
- Ukrajina, zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, nastavlja dokumentovanje ruskih zločina i radi na tome da ruski zločinci budu izvedeni pred lice pravde za sva zvjerstva počinjena protiv Ukrajine i njenih građana- zaključuje u saopštenju MVP Ukrajine.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova optužuje Rusiju za ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik predložio je u danas na proširenoj sjednici Vlade RS, da taj bosanskohercegovački entitet zatraži statusni prijem u okviru bezbjednosnog sporazuma između Srbije i Mađarske.
Istakao je kako Republika Srpska na to "ima pravo", te da "već danas može, imajući u vidu da raspolaže sa značajnim policijskim kapacitetima, podržati" taj sporazum.
- Kad kažem statusni prijem, možemo biti posmatrači, možemo biti članice, možemo biti samo saradnici u okviru policijskih ili nekih drugih obavještajnih pitanja, ali u svakom slučaju Republika Srpska ima i može da ima pravo na to- rekao je Dodik na sjednici Vlade RS posvećenoj političkoj i ekonomskoj situaciji.
Dodik je na sjednici najavio i da će RS zatražiti od Srbije i Hrvatske zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma, imajući, kako je rekao "u vidu ukupno stanje vezano za rušenje" tog sporazuma.
Najavio je i da će isti zahtjev biti upućen i Rusiji, SAD i Francuskoj kao "garantima Dejtonskog sporazuma".
Dodik, koji se nalazi na centralnoj potjernici u BiH, zbog narušavanja ustavnog poretka zemlje čija vlast je donijela niz antiustavnih i secesionističkih odluka, najavio je i razgovore o mogućem sporazumu o specijalnim vezama sa Mađarskom.
Ministri odbrana Mađarske i Srbije, u Beogradu su u 1. aprila potpisali dokument kojim se konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji Mađarske i Srbije u oblasti odbrane iz 2023.
Saopšteno je da su u 2025. Budimpešta i Beograd dogovorili 79 odbrambenih aktivnosti u koje spadaju zajedničke obuke, helikopterske i druge vježbe, te saradnja u sektorima namjenskih industrija, sajber bezbjednosti, mirovnih operacija, vojnog obrazovanja i medicine.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnosti za vođenje vanjske i vojne politike, za šta su nadležne isključivo institucije BiH.
Državni Ustav takođe predviđa da svaki entitet može sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
Takođe, entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, ali u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH. Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke.
Orban, njegova stranka i dužnosnici su se do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u BiH.
Prvi sastanak Dodika i Orbana u junu 2019. otvorio je teren "direktnim vezama Mađarske i entiteta RS", kako ih je nazvao mađarski premijer, koje su kasnije prerasle u program ekonomske suradnje.
Orban je spriječio 2021. godine njemačku inicijativu da se Dodiku uvedu evropske sankcije zbog potkopavanja institucija BiH zbog čega je, uz optužbe za korupciju, sa članovima porodice i vrhom entitetske vlasti na "crnoj listi" SAD-a.
Mađarska je jedina država članica EU koja se u Opštoj skupštini UN-a svrstala uz stav Srbije i vlasti RS, te glasala protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine.

Dodik želi da Republika Srpska pristupi bezbjednosnom sporazumu Srbije i Mađarske

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: savjet-bezbjednosti-ujedinjenih-nacija