Savez Udruženja Paraplegičara Crne Gore upozorio je na ozbiljne nezakonite izmjene predloženog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji predviđa da sve osobe sa invaliditetom ponovo prolaze kroz komisije. Ovaj postupak može dovesti do ukidanja već stečenih prava, odnosno rješenja o invaliditetu, što je, kako ističu iz Saveza, protivzakonito.
Predsjednica Milijana Ćirković poručila je da zakone treba unapređivati u korist osoba sa invaliditetom, a ne ukidati već postojeća, stečena prava.
- Nama je, prije svega, dosadilo da toliko komisija mora da se prolazi da bismo jedva dobili stečena prava i ono što zaista zaslužujemo. Kada je u pitanju ovaj zakon, ne znamo koliko će adekvatno biti sproveden, ali se nadamo da će nijedno lice sa invaliditetom biti ugroženo ili oštećeno, te da će prava koja su već stečena ostati očuvana i eventualno unaprijeđena - &nbsp;rekla je Ćirković.
Prema podacima Monstata, lica sa invaliditetom čine oko 11 odsto ukupne populacije. Ipak, precizan spisak trenutno ne postoji, a očekuje se da bi novi zakon mogao omogućiti njegovo formiranje. Međutim, kako naglašava predsjednica, mnogi neće pristati da se ponovo podvrgavaju komisijama, što je, prema njenim riječima, opravdano, jer su prava već jednom priznata.
- Ne možemo štetiti onome što već postoji, već samo unapređivati sistem. Dok sam u ovoj organizaciji, trudiću se da apelujem da se sistem unapređuje, a ne pogoršava ono što su ljudi već stekli - istakla je Ćirković.
Savez Udruženja Paraplegičara CG nastavlja da prati predložene zakonske izmjene i najavljuje aktivno uključivanje u proces, kako bi se osigurala zaštita prava osoba sa invaliditetom i spriječilo njihovo narušavanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćirković: Zakoni se trebaju unapređivati, a ne oduzimati prava osoba sa invaliditetom

Nedostatak prilagođenih vozila u auto-školama, visoki troškovi ugradnje ručnih komandi i nepostojanje adekvatne institucionalne podrške u Crnoj Gori ključni su izazovi sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom prilikom sticanja vozačke dozvole, ocijenjeno je na okruglom Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore.
- Iskustvo i praksa zemalja u okruženju u dijelu obuka i provjera vozačkih sposobnosti osoba sa invaliditetom“ da je tema mobilnosti osoba s invaliditetom izuzetno važna, jer se ova populacija u praksi i dalje suočava sa brojnim oblicima diskriminacije, naročito kada je riječ o pristupačnosti i dostupnosti informacija, što se direktno odražava i na oblast saobraćaja- istakla je na okruglom stolu predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković.
Ona je naglasila da je jedan od ključnih problema nepostojanje prilagođenih vozila &nbsp;u auto školama, sa posebnim fokusom na Podgoricu, dakle u Crnoj Gori ne postoje vozila opremljena komandama neophodnom za obuku lica sa invaliditetom.
- Zbog toga su osobe s invaliditetom primorane da vozački ispit polažu na sopstvenim vozilima, često bez duplih komandi, što predstavlja dodatni stres i za kandidate i za instruktore- kazala je Ćirković.
Prema njenim riječima, ovakva praksa jasno pokazuje da sistem nije prilagođen osobama s invaliditetom, navodeći da se odgovornost prebacuje na pojedince umjesto da se obezbijede sistemska, održiva i zakonski utemeljena rješenja.
Ćirković je poručila da je unapređenje sistema obuke i polaganja vozačkog ispita ključno za ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u saobraćaju.
Predstavljanje rezultata aktivnosti projekta ,,Mobilnost OSI kao aktivnih učesnika u saobraćaju” generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica Dejan Bašanović, ukazao je na niz sistemskih prepreka sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju prilikom učešća u saobraćaju, naročito kada je riječ o sticanju vozačke dozvole i prilagođavanju vozila.
Kazao je da je u okviru projekta pokrenuta i inicijativa prema Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore za izmjene Pravilnika o medicinsko-tehničkim indikacijama, posebno u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od plaćanja ručnih komandi za upravljanje vozilom.
- Trenutno, sve troškove nabavke i ugradnje ovih komandi snose sami korisnici. Ručne komande koštaju od nekoliko stotina do više hiljada eura, a dodatni problem je što moraju proći atestiranje kako bi se mogle koristiti- naglasio je Bašanović, dodajući da bez atesta nije moguće ni finansiranje putem kredita ili donacija.
Kao dodatnu temu otvorio je i pitanje subvencionisane nabavke motorizovanih dodataka za invalidska kolica, koji se koriste za samostalno kretanje i prevoz u urbanim sredinama, posebno za osobe koje nijesu u mogućnosti da kupe motorno vozilo.
Bašanović je kazao da je u okviru projekta sprovedena analiza o učešću osoba s invaliditetom u saobraćaju, koja je obuhvatila i njihovu percepciju, ali i stavove građana bez invaliditeta. Istraživanje je sprovedeno u Baru, Cetinju, Kotoru, Podgorici, Bijelom Polju i Rožajama, a učestvovao je ukupno 261 ispitanik.
Od tog broja, 140 ispitanika bile su osobe s invaliditetom, dok je 121 ispitanik bio bez invaliditeta. Među osobama sa invaliditetom, 55 odsto posjeduje vozačku dozvolu, dok je 45 odsto nema.
- Kao glavni razlozi zašto nijesu polagali vozački ispit, ispitanici su naveli: visoke cijene polaganja (37,9 odsto), zdravstvene barijere (34,5 odsto), strah i nesigurnost (17,2 odsto), nedostatak podrške i starost (10,3%)- naveo je Bašanović.
Kazao je da je analiza pokazala da od osoba koje imaju vozačku dozvolu, 59,5 odsto aktivno vozi, dok 40,5 odsto ne koristi automobil, uglavnom zbog nepristupačne infrastrukture, visokih troškova održavanja i adaptacije vozila, kao i zdravstvenih razloga.
- Samo 29,2 odsto ispitanika vozi prilagođeno vozilo, dok 22 odsto ima ugrađene ručne komande. Najčešći način finansiranja ručnih komandi je putem porodice i prijatelja (42,9 odsto), ličnih sredstava (35,7 odsto), donacija i kredita (po 10,7 odsto)- naveo je Bašanović.
Ukazao je da je istraživanje pokazalo i da 70 odsto ispitanika nema dovoljno informacija o procedurama nabavke, ugradnje i atestiranja ručnih komandi, dok je 27 odsto imalo poteškoće prilikom dobijanja ljekarskog uvjerenja.
- Većina ispitanika, njih 60,9 odsto, smatra da bi država trebalo da kroz subvencije učestvuje u finansiranju nabavke i ugradnje specijalizovane opreme. Dodatnih 28,4 odsto podržava kombinovani model finansiranja između korisnika i države- naveo je Bašanović.
Prema njegovim riječima, kao ključne preporuke projekta navedeni su: uvođenje subvencija za nabavku i ugradnju ručnih komandi, povećanje broja prilagođenih vozila u auto-školama, razvoj lokalnih servisa za ugradnju opreme, pojednostavljivanje administrativnih procedura i atestiranja, edukacija službenika i jačanje institucionalne podrške, informativne kampanje za smanjenje predrasuda.
Bašanović je istakao i ohrabrujući podatak da je više od 90% građana bez invaliditeta izrazilo povjerenje u osobe sa invaliditetom kao ravnopravne i bezbjedne učesnike u saobraćaju.
- To pokazuje da društvo ima visok stepen povjerenja i da je vrijeme da sistem prepozna i podrži potrebe osoba sa invaliditetom u saobraćaju- zaključio je Bašanović.
Predstavnik Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara Srbije Željko Likić podijelio je iskustva Srbije kada je riječ o ugradnji ručnih komandi i upravljanju prilagođenim vozilima, naglašavajući da su samostalnost i bezbjednost osoba s invaliditetom ključni ciljevi svakog sistema.
- Moje osnovno mišljenje je da ručne komande treba tretirati kao ortopedsko pomagalo. Kao što osoba s invaliditetom ne može da funkcioniše bez invalidskih kolica, isto tako ne može biti samostalna bez prilagođenog automobila- rekao je Likić.
On je naglasio da bez prilagođenog vozila osoba s invaliditetom postaje zavisna od drugih prilikom odlaska na posao, trening, sastanak ili obavljanja svakodnevnih obaveza, što je, kako je rekao, u 21. vijeku neprihvatljivo.
Likić je podsjetio da su u Srbiji još od devedesetih godina ručne komande finansirane od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, navodeći da je u Novom Sadu postojala firma koja ih je proizvodila i ugrađivala. Sredinom 2000-ih, kako je ukazao,sa porastom broja vozila sa automatskim mjenjačem, došlo je do potrebe za ugradnjom savremenijih, namjenskih ručnih komandi, kao i do zakonskih izmjena koje su uvele obavezno atestiranje.
- Atestiranje je uvedeno iz jednog razloga bezbjednosti u saobraćaju, kako za osobe sa invaliditetom, tako i za ostale učesnike- istakao je Likić.
Kazao je da danas Savez paraplegičara i kvadriplegičara Srbije, kroz projekte koje realizuje uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstva pravde, obezbjeđuje ručne komande njemačkog proizvođača „Feige“. Riječ je o komandi koja ispunjava sve propise Evropske unije, atestirana je i priznata širom Evrope.
Likić je rekao da se nakon ugradnje, vozilo upućuje na ispitivanje koje sprovode institucije određene od strane Agencije za bezbjednost saobraćaja, a potrebno je da proizvođač ili serviser posjeduje sertifikat, tehnički nacrt i podatke o materijalima od kojih je komanda izrađena. Ispitivanja se obavljaju na mašinskim fakultetima.
- Nekada je ovaj proces trajao i do 28 dana, ali danas, zahvaljujući razumijevanju nadležnih institucija, traje oko sedam dana, jer se tretira kao prioritet s obzirom da se radi o osobama sa invaliditetom- naveo je Likić.
Govoreći o polaganju vozačkog ispita, Likić je istakao da u Srbiji trenutno ne postoji auto-škola koja posjeduje vozilo namjenski prilagođeno osobama s invaliditetom, sa ručnim komandama za kandidata i dodatnim komandama za instruktora.
- Sve osobe s invaliditetom koje su polagale vozački ispit, a prethodno nijesu imale vozačku dozvolu, polagale su na sopstvenom vozilu. Smatram da to nije bezbjedno, jer instruktor nema mogućnost da reaguje u kritičnoj situaciji- upozorio je Likić.
On smatra da auto-škole moraju imati vozila sa duplim komandama kako bi se obezbijedila potpuna bezbjednost tokom obuke.
Likić je podsjetio i na primjer dobre prakse iz 2016. godine, kada je u Srbiji nabavljen simulator iz Švedske za procjenu sposobnosti osoba s invaliditetom za upravljanje vozilom. Simulator je mjerio reflekse, reakcije u kriznim situacijama, kočenje i upravljanje vozilom, a na osnovu rezultata se utvrđivalo da li kandidat može nastaviti proces polaganja vozačkog ispita.
- Danas taj simulator više nije u funkciji jer nije bio finansijski isplativ, ali smatram da bi njegovo funkcionisanje trebalo da finansira država, jer je bezbjednost najvažniji segment u saobraćaju- &nbsp;zaključio je Likić.
Prema njegovim riječima, država mora učiniti sve da obezbijedi adekvatne uslove kako bi svi građani, uključujući i osobe s invaliditetom, bili ravnopravni i bezbjedni učesnici u saobraćaju.
Profesor Mašinskog fakulteta prof. dr Milanko Damjanović govorio je o postupku dobijanja atesta za prilagođena vozila za osobe s invaliditetom, ukazujući na nedostatak sistemskog uređenja ove oblasti u Crnoj Gori, ali i u regionu.
Kako je naveo, ni Crna Gora ni države regiona nemaju jasno i sveobuhvatno uređen sistem kada je riječ o prilagođavanju vozila i učešću osoba sa smanjenom pokretljivošću u saobraćaju, dok ni praksa u Evropskoj uniji nije u potpunosti ujednačena.
- Ono što je važno naglasiti jeste da u analizama saobraćajnih nezgoda nijesam naišao na podatak da su osobe sa smanjenom pokretljivošću ruku ili nogu bile uzrok nezgoda“, kazao je Damjanović.
On je naveo da je Mašinski fakultet tokom godina izdao više atesta za prilagođena vozila osobama s invaliditetom, pri čemu se postupalo sa velikom dozom opreza, a sama usluga atestiranja nikada nije naplaćivana korisnicima.
Damjanović je naglasio da je prvi i najvažniji korak u procesu prilagođavanja vozila detaljan ljekarski pregled, kojim se precizno utvrđuju potrebe osobe za dodatnim komandama i pomagalima kako bi mogla bezbjedno učestvovati u saobraćaju.
- Bez obzira na sve okolnosti, ljekarski pregled mora biti temelj sistema, jer on daje sigurnost i osobi s invaliditetom i svim ostalim učesnicima u saobraćaju- &nbsp;rekao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa pokazuje da su osobe s invaliditetom često polagale vozački ispit na sopstvenim vozilima, ali se postavlja pitanje kvaliteta njihove obuke i bezbjednosti tokom procesa osposobljavanja.
Damjanović je podsjetio da je tokom svoje dugogodišnje karijere u ispitnim komisijama zabilježen samo jedan primjer auto-škole koja je posjedovala vozilo namijenjeno obuci osoba &nbsp;invaliditetom, ali da ni to vozilo nije u potpunosti odgovaralo potrebama kandidata.
- Vozilo nije bilo prilagođeno na način da osoba sa određenim ograničenjima može bezbjedno da upravlja, što govori koliko je ova oblast nedovoljno razvijena- naveo je Damjanović.
Dodao je da je potrebno sistemski urediti i teorijski dio ispita, jer pojedine osobe s invaliditetom nijesu u mogućnosti da standardno polažu pisani dio ispita, što takođe zahtijeva prilagođene procedure.
- Procedura atestiranja podrazumijeva dostavljanje kompletne tehničke dokumentacije od strane onoga ko je izvršio ugradnju, uključujući tehničke crteže i spisak materijala. Na Mašinskom fakultetu se potom provjerava funkcionalnost ugrađenih komandi- pojasnio je Damjanović.
On je dodao da Crna Gora trenutno nema ovlašćene firme koje se bave ugradnjom ovakvih sistema, navodeći da se prilagođavanja najčešće rade individualno, u zavisnosti od potreba svake osobe.
- Najčešće se ugrađuju ručne komande za gas i kočnicu, a kod takvih vozila se insistira na automatskom mjenjaču kako bi se smanjilo opterećenje i povećala bezbjednost upravljanja- rekao je Damjanović.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Mobilnost OSI kao aktivni učesnici u saobraćaju“ , kojeg sprovodi Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstu sa Udruženjem paraplegičara Podgorica. Projekat je finansijski podržan od Ministarstva saobraćaja, za 2024. godinu.

1084x550

OSI i dalje bez adekvatnih uslova za sticanje vozačke dozvole

Pristupačnost plaža licima s invaliditetom lošija je ove nego 2012. godine, a i kada je u pitanju pristupačnost nacionalnih parkova i kulturnih objekata, sve institucije treba da odrede budžetska sredstva koja bi se, na godišnjem nivou, ulagala u prilagođavanje objekata, saopšteno je na pres konferenciji povodom projekta „Povećanjem standarda turističkih usluga do veće uključenosti OSI“ &nbsp;koji realizuju Savez udruženja paraplegičara Crne Gore i Udruženje paraplegičara Podgorica, koji finansira Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković kazala je da je tokom projekta pruženo preko 50 pravnih usluga za lica s invaliditetom.
- Održali smo sastanke sa predstavnicima turističkih organizacija, nacionalnih parkova, Ministarstva kulture i medija, Javnog preduzeća Morsko dobro i lokalnih samouprava, a sve u cilju dobijanja dozvole za monitoring kulturnih objekata, nacionlanih parkova i plaža na crnogorskom primorju- objasnila je Ćirković.
Dodala je da je sproveden monitoring svih objekata kulture u opštinama na sjeveru.
- Svi objekti koji su pristupačni postavljeni su na interaktivnoj google mapi, koja se nalazi na Sajtu udruženja paraplegičara Podgorica i na sajtu Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma. Osim monitoringa objekata, urađen je monitoring plaža na crnogorskom primorju i evidentirano stanje njihove pristupačnosti- &nbsp;kazala je Ćirković.
Naglasila je da je tokom projekta urađena rampa na kulturnom centru Rožaje i time je još jedan kulturni centar postao pristupačan za lica s invaliditetom.
- Vrlo je mali broj pristupačnih objekata, ali se radi na tome. Vrlo mali broj objekata ima toalet koji je pristupačan za lica s invaliditetom. Raduje nas što će Morsko odbro sljedeće godine izdvojiti 50 hiljada eura za prilagođavanje plaža za lica s invaliditetom. Ali nadam se da će uspostaviti komunikaciju sa organizacijama lica s invaliditetom- &nbsp;rekla je Ćirković.
Praksa je pokazala, kako je dodala, da su, zbog održivosti, najbolje betonske rampe, dok drvene uglavnom propadaju. Naglasila je i da očekuje bolju međusektorsku saradnju.
Generalni sekretar Udruženja paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović kazao je da kada je riječ o rampama na plažama moraju se tražiti rješenja koja odgovaraju, a da voda ne utiče na njih.
- Neke plaže imaju urađene staze, ali to su staze za kompletnu populaciju, koja koristi kupalište. Veliki problem su toaleti neprilagođeni osobama koja koriste invalidska kolica. Generalni problem kod rampi, nije samo uraditi rampu, nego odrediti ljude koji će da je održavaju- rekao je Bašanović.
Dodao je da je kada je riječ o pristupačnosti plaža stanje lošije ove godine nego 2012. godine.
Njegov stav je da je potrebno raditi na primjeni zakonskih propisa kada je u pitanju pristupačnost plaža, nacionalnih parkova i kulturnih objekata i sve institucije bi trebalo da odrede budžetska sredstva na godišnjem nivou, koja bi se ulagala u prilagođavanje objekata.
- U nacionalnim parkovima treba da se mnogo radi kada je u pitanju pristupačnost za lica s invaliditetom, ali primjećujemo njihovo interesovanje da u narednom periodu rade na prilagođavanju. Dobili su jedan projekat koji će se odnositi na prilagođavanje nacionalnih parkova za lica s invaliditetom- rekao je Bašanović.
Kada je rađen monitoring, kako je objasnio, cilj nije bio da se vidi samo da li lica s invaliditetom mogu da uđu u neki objekat, već i da li bi te osobe u tim objektima mogle da rade.
- Ovi objekti, posebno centri za posjetioce nemaju toalet za lica s invaliditetom i nemaju liftove da biste mogli da koristite prostorije na spratu- rekao je Bašanović.
Prema njegovim riječima, većina kulturnih objekata ima elemente pristupačnosti, obično se to odnosi na ulazne rampe, ali veliki broj njih nema toalete, taktilne crte, oznake na Brajevom pismu, orjentaciona planove.
- Kod svih instutucija vidimo problem sa podiznim platformama. One se relatiivno brzo kvare, a održavaju ih firme iz inostranstva i dok se odradi servis prođe dug vremenski period. Tako da te rampe mnogo više ne rade, nego što su u funkciji- ukazao je Bašanović.
Dobar primjer pristupačnosti, kako je rekao je, Galerija Risto Stijović.
- Urađeni su toaleti, lift za gornji sprat. Ono što joj nedostaje da bi bila potpuno pristupačna je što nisu urađeni elementi pristupačnosti za lica s oštećenjm vida i sluha- kazao je Bašanović.

Udruženje paraplegičara: Institucije da omoguće licima s invaliditetom bolje pristupe nacionalnim parkovima, kulturnim objektima i plažama

Karnevalska grupa „Diridonde“ osvojila je prvo mjesto u kategoriji grupnih maski, kao i nagradu publike, na tradicionalnom maskenbalu održanom u okviru Zimskih kotorskih karnevalskih fešti u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort.
Maskenbal je okupio veliki broj učesnika i posjetilaca, a sala hotela bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Kreativne i maštovite maske, dobra muzika i razigrana atmosfera obilježili su još jedno uspješno izdanje ove manifestacije.
Žiri je radio u sastavu: Jovica Lalošević Faćo, predsjednik žirija, Radmila Beca Radulović, direktorica Kulturnog centra Kotor, Sanja Čavor u ime medijskog sponzora Radio Kotora, Maja Pejović, predstavnica HTP „Ford“, i Ana Bezanović, predstavnica hotela Hyatt.
<h3>Nagrađene grupne maske</h3>
Prvu nagradu u iznosu od 1.000 eura osvojila je maska „Šjora Fredi je u modi“, koja je ujedno dobila i nagradu publike u iznosu od 900 eura.
Drugu nagradu (800 eura) osvojila je maska „Žirafe“, dok je treća nagrada (500 eura) podijeljena između maski „Paunice“ i „Svi na banj“, kojima je pripalo po 250 eura.
<h3>Pojedinačne i specijalne nagrade</h3>
U kategoriji pojedinačnih maski, prva nagrada (400 eura) pripala je maski „Kruna“, druga nagrada (300 eura) maski „Zubić vile“, dok je treća nagrada (200 eura) dodijeljena maski „Ring masteri“.
Specijalnu nagradu – tortu – osvojila je maska „Euro na infuziju“, dok su vaučer caffe bara „Bandijera“ dobili „Kralj i Kraljica od herca“.
Za muzički dio programa i vrhunsku atmosferu pobrinuli su se Nenad Knežević i Jovana Pajić sa Final Touch bendom, kao i Kira Bend, koji su publiku zabavljali do kasno u noć.
Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, dok je prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor.
Brojni sponzori i medijski partneri podržali su i ovogodišnje izdanje maskenbala, koji je još jednom potvrdio da Zimske kotorske fešte ostaju simbol tradicije, kreativnosti i dobre energije u gradu podno Lovćena.

„Diridonde“ trijumfovale na kotorskom maskenbalu

Crnogorska umjetnica Snežana Ljubojević biće gošća ovosedmičnog izdanja astropsihološkog talk show programa "Znak Podznak".
U razgovoru će biti riječi o njenom umjetničkom stvaralaštvu, ličnim iskustvima i životnim temama koje se prepliću sa simbolikom znaka i podznaka.
Emisiju "Znak Podznak" gledajte u subotu od 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtFgPWMLihCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Snežana Ljubojević gošća emisije „Znak Podznak“

Gost najnovijeg izdanja podkasta Dres nacija reprezentacija bio je Bojan Šuković iz PVK Budućnost, koji je govorio o profesionalnim izazovima, ličnim ambicijama i ciljevima u nastavku sportske karijere.
U razgovoru su otvorene teme o razvoju vaterpola, radu u klubu, timskom duhu i planovima za predstojeće takmičarske obaveze.
Podkast Dres nacija reprezentacija pratite na Televiziji E, subotom od 21 sat
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS4cDhhl3bHw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojan Šuković gost podkasta „Dres nacija reprezentacija“

MOD FEST – Minority Open Days, jedini filmski festival u Crnoj Gori u potpunosti posvećen temama nacionalnih manjina, biće održan 23. i 24. aprila 2026. godine u Crnogorskoj kinoteci u Podgorici.
Nakon dva uspješna izdanja, tokom kojih je sala Crnogorske kinoteke bila ispunjena do posljednjeg mjesta, festival se i ove godine vraća u prostor kinoteke, potvrđujući svoju poziciju relevantne kulturne i društvene platforme koja kroz filmsku umjetnost promoviše dijalog, razumijevanje i veću vidljivost manjinskih zajednica.
Treće izdanje donosi takmičarski program domaćih i međunarodnih filmova koji se bave pitanjima identiteta, pripadnosti, različitosti i društvene inkluzije. Za međunarodnu selekciju MOD FEST-a 2026 pristiglo je više stotina filmova iz cijelog svijeta, što potvrđuje rastući međunarodni interes i prepoznatljivost festivala.
Organizatori su uputili poziv domaćim autorima i autorkama, posebno pripadnicima i pripadnicama nacionalnih manjina, da prijave igrane i dokumentarne filmove za domaću selekciju festivala.
Prijave su moguće putem platforme FilmFreeway, mejlom na adresu art365nvo@gmail.com ili direktno putem Instagram stranice Art365.
Festival ohrabruje autore da prijave filmove koji donose autentične, lične i društveno relevantne priče o identitetu, pripadnosti i iskustvima manjinskih zajednica u Crnoj Gori.
Podsjećaju da je prethodno izdanje MOD FEST-a okupilo filmove iz Evrope, Azije i Bliskog istoka, uz panel diskusije sa predstavnicima institucija, savjeta manjinskih naroda i civilnog sektora, kao i organizovane posjete srednjoškolaca, čime je potvrđena edukativna i društvena dimenzija festivala.
MOD FEST organizuje NVU Art 365, a kompletan program ovogodišnjeg izdanja biće objavljen naknadno.

Tag: savez-udruzenja-paraplegicara-crne-gore

Ćirković: Zakoni se trebaju unapređivati, a ne oduzimati prava osoba sa invaliditetom

OSI i dalje bez adekvatnih uslova za sticanje vozačke dozvole

Udruženje paraplegičara: Institucije da omoguće licima s invaliditetom bolje pristupe nacionalnim parkovima, kulturnim objektima i plažama

„Diridonde“ trijumfovale na kotorskom maskenbalu

Snežana Ljubojević gošća emisije „Znak Podznak“

Bojan Šuković gost podkasta „Dres nacija reprezentacija“

MOD FEST 2026 u aprilu u Podgorici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO