Cilj jučerašnjeg protesta primarno je bio povlačenja Nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, formiranje radne grupe u kojoj bi članovi bili najmanje predstavnici tri reprezentativne organizacije osoba sa invaliditetom, kao i hitno korigovanje pravilnika o uslovima, kriterijumima i stepenu, to jest postupku ostvarivanja prava na subvenciju za asistenta u radu - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, projektna asistentkinja u Savezu slijepih Crne Gore Anđela Dragović.
Juče su više sati proveli, kaže Dragović, ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga a sa ciljem očekivanju njihovog odgovora na zahtjeve koje su im prezentovale udruženja i osobe sa invaliditetom.
- Naš primarni cilj je bio predstavljanje tih zahtjeva. Poruka koju smo poslali je svakako da smo istrajni i postoji neka granica koju ne mogu preći, &nbsp;i zapravo koliko god se targetirale te subvencije zarade, da u suštini ljudska prava, pa i ona prava na rad i zapošljavanje su ta koja ne smiju da koštaju, koja nemaju cijenu - rekla je Dragović.
Nakon 15 sati i 30 minuta, podsjeća, uslijedio je sastanak predstavnika organizacija OSI sa ministarkom Naidom Nišić, nakon čega su donešeni određeni zaključci sa ciljem preduzimanja daljih koraka.
- Ono što je ključno jeste to da je onaj Nacrt zakona, o kome smo svo ovo vrijeme govorili povučen iz procedure, i da će sljedeće sedmice uslijediti konsultacije u odnosu na Nacrt zakona, i na daljem radu na unapređenju politika ove oblasti, rada i zapošljavanja lica sa invaliditetom - istakla je Dragović.
Dijalog je ključan, dodaje ona, kao i da do protesta i nije trebalo da dođe, a da je važno bilo da se ispune prethodni koraci da ne bi došlo do protesta.
- Mi i jesmo očekivali odgovor ministarke. Oni nijesu izašli tokom naših protesta, sigurno su ih čuli obzirom da smo bili ispred njihove zgrade, ali očekivali smo, zaista, da dobijemo bilo kakvu reakciju. Mi smo bili spremni, u bilo kom momentu, koliko god je to vremenski bilo potrebno, ostanemo ispred Ministarstva do ispunjenja zahtjeva. Moj je utisak da su oni shvatili da je onaj broj ljudi, one sve poruke koje smo juče čuli zapravo informacija da mi nijesmo spremni da posustane, da je ono granica koju mi nijesmo spremni da pređemo, koju oni ne bi trebalo da prelaze kao nosioci državne vlasti i kao kretaori javnih politika, pa i onih koje se tiču osoba sa invaliditetom, tako da smo u tom smjeru i očekivali neku reakciju - zaključila je Dragović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3vmycYx31DI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dragović: Ključno da je Nacrt zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom povučen iz procedure

Savez slijepih Crne Gore je u susret 15. martu – Međunarodnom danu potrošača predstavio Analizu obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu. Kako ističu, cilj obilježavanja proizvoda Brajevim pismom je da omogući osobama sa oštećenjem vida da sa lakoćom pristupe informacijama o proizvodima, čineći svakodnevnu kupovinu i konzumaciju proizvoda jednostavnijom i pristupačnijom za sve.
Izvršni direktor Saveza slijepih , Goran Macanović podsjetio je da je Zakon o zaštiti potrošača koji je trenutno važeći u Crnoj Gori i koji je donesen 2014. godine po prvi put u istoriji Crne Gore normirao obavezu koja se odnosi na zaštitu potrošača sa oštećenjem vida.
- Propisana je obaveza za sve trgovce koji plasiraju robu na tržištu da informacije o svojim proizvodima koje su inače obavezni da obilježe na crnogorskom jeziku, prezentuju i na Brajevom pismu kako bi te informacije bile pristupačne za osobe sa oštećenim vidom. Pristupačnost informacija je jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju osobe sa oštećenim vidom u svakodnevnom životu - kazao je Macanović.
Podsjetio je i da su sa ministarstvom nadležnim za zaštitu potrošača dogovorili da se propiše lista proizvoda koje su trgovci obavezni da obilježavaju na Brajevom pismu.
- Pravilnik propisuje samo dva proizvoda i to je šampon za kosu i tijelo i tečni deterdžent za odjeću i posuđe. To su dva proizvoda koja smo mi isticali u startu primjene ove zakonske obaveze kao primjere gdje su naši korisnici u praksi imali izazove upravo sa tim proizvodima. Svjesni smo da ova lista nije adekvatna i očekivali smo da ćemo s vremenom doći do toga da će se ta lista proširiti. Međutim, poslije deset godina mogu da kažem da je jako mali broj trgovaca koji primjenjuju ovu zakonsku obavezu - ispričao je Macanović.
Napominje da je ova obaveza od samog starta izazvala velike nedoumice.
- Mnogi trgovci su se, možda zbog straha od toga na koji način će se sprovesti ova norma, odmah usprotivili ovoj praksi i isticali su dva ključna argumenta zbog kojih su tražili da se ova norma ukloni iz Zakona o zaštiti potrošača. Jedan argument je da je to tehnički neizvodljivo, drugi argument je da će ta obaveza predstavljati biznis barijeru za trgovce i da će im iziskivati povećanje troškova i da će morati da povećaju cijene svojih proizvoda - ispričao je Macanović.
Međutim, Analiza obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu i podaci od prethodnih nešto više od osam godina pokazuju da su ovi argumenti bili neutemeljeni.
Analiza je urađena za period od 1. septembra 2016. godine do 15. marta 2025. godine.
- Ukupan broj trgovaca koji su naručivali naljepnice na Brajevom pismu od Saveza slijepih je 43 od čega su 40 domaći distributeri, a tri proizvođači iz inostranstva. Mi štampamo i izvozimo naljepnice sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu i za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Za ovaj period od osam i po godina obilježeno je 1.605 različitih proizvoda. Broj artikala obilježenih na Brajevom pismu je 11.602.580 od čega su domaći distributeri obilježili 8.963.180 proizvoda, a proizvođači iz regiona 2.639.400 proizvoda. Ukupni trošak koji su trgovci imali za naljepnice i brošure na Brajevom pismu je nešto manji od 300.000 eura od čega su domaći distributeri potrošili skoro 231.000, a proizvođači iz regiona 66.894 eura - navela je predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, socijalna radnica Nikolina Miljić.
Ključan element analize su podaci o troškovima obilježavanja po proizvodu na mjesečnom nivou.
- Najviše mjesečno za naljepnice po proizvodu su trošili iz kompanije Albus – to je cifra od 11,66 eura mjesečno, dok su najmanje potrošili iz kompanije For Bag – 0,03 eura mjesečno. Više od deset eura troška za naljepnice na mjesečnom nivou imao je jedan od ukupno 43 distributera što bi procentualno bilo 2,33 posto, 9,3 posto distributera imalo je troškove od pet do deset eura na mjesečnom nivou, dok je 38 od ukupno 43 distributera na mjesečnom nivou imalo trošak koji je manji od pet eura za obilježavanje proizvoda naljepnicama na Brajevom pismu. Upravo ovo je ključni argument koji govori da opravdanje za neobilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera - navela je Miljić.
Osim prezentacije Analize obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu današnji događaj je bio prilika da se uruče plakete društveno najodgovornijim kompanijama koje su u prethodnih pola godine najveći broj proizvoda obilježile naljepnicama na Brajevom pismu.
Plakete su uručene crnogorskim kompanijama Bar-Kod, NELT, Ataco i kompaniji Afrodita iz Slovenije. Posebna plaketa uručena je predstavniku portala Investitor.me za podršku u okviru ove kampanje.
- I pored nedovoljne primjene ove zakonske obaveze mi smo veoma zahvalni svim onim trgovcima i kompanijama koje su ipak odlučile da obilježavaju svoje proizvode. Siguran sam da svi trgovci koji obilježavaju proizvode nisu ni svjesni koliko zapravo ta njihova aktivnost pozitivno utiče i pruža podršku osobama sa oštećenjem vida da budu samostalne u svom životu. Pozivam sve kompanije da rade na zaštiti potrošača i osoba sa oštećenim vidom, da gledaju na pristupačnost informacija kao na investiciju u svoj rejting na tržištu, a mi ćemo se u nastavku svog rada truditi da sve one kompanije koje poštuju ovu zakonsku odredbu afirmišemo i da im kroz podizanje rejtinga kao društveno odgovornih kompanija iskažemo zahvalnost što primjenjuju zakonske obaveze -naveo je Macanović.

1250x600

1084x550

Savez slijepih Crne Gore: Obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Savez slijepih Crne Gore traže povlačenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i obustavljanje javne rasprave, saopšteno je iz ovih organizacija.
- Pored toga, tražimo da se stavi van snage Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije koji je objavljen u Službenom listu od 14. februara 2025. uz prethodno kršenje svih procedura i bez sprovedenih konsultacija sa zainteresovanim stranama, u ovom slučaju organizacijama osoba s invaliditetom i poslodavcima- navode u saopštenju iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.
Područje koje uređuje ovaj zakon zahtijeva sprovođenje svrsishodnih konsultacija s osobama s invaliditetom i njihovim reprezentativnim organizacijama, što, kako su kazali, u konkretnom slučaju nije učinjeno na adekvatan način u svim fazama procesa.
- Na dan kada se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, pozivamo nadležno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da obustavi Javnu raspravu, s ozbirom na to da je na osnovu objavljenog teksta Nacrta i obrazloženja jasno da izmjene i dopune ne počivaju na analizama, podacima ili drugim činjenično zasnovanim pokazateljima koji ukazuju na opravdanost ograničenja do sada garantovanog obima prava- poručuju oni u saopštenju.
Stoga, neophodno je da nadležno ministarstvo pristupi sveobuhvatnoj analizi svih ključnih odredaba sa aspekta primjene važećeg zakona, posebno, ističu, imajući u vidu da se u obrazloženju za donošenjem novog zakona predlagač isključivo poziva na potrebu izmjena i dopuna zbog visine rashoda i naglog porasta broja poslodavaca koji koriste pravo na subvencije.&nbsp;
- Navedenim kao da se problematizuje povećanje broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom umjesto da to država podstiče imajući u vidu svrhu i cilj zakona- poručuju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.
Oni ističu da je socijalna pravda preambulom Ustava Crne Gore proglašena za jedan od principa javnog poretka.&nbsp;
- Ovo obavezuje nosioce vlasti i cjelokupno društvo da u definisanju i sprovođenju politika i aktivnosti budu vođeni principom socijalne pravde, a u praksi posvećeni rješavanju pitanja siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti, te postizanju jednakih šansi. Socijalna pravda, dakle, podrazumijeva pravičnost u najširem smislu- stoji u njihovom saopštenju.
Podsjećaji nadležno ministarstvo da je Crna Gora ratifikovanjem Konvencije Ujedinjenih Nacija o pravima osoba s invaliditetom preuzela obavezu da, u odnosu na ekonomska, socijalna i kulturna prava, preduzima mjere uz maksimalnu upotrebu resursa kojima raspolaže sa ciljem da se progresivno postigne ostvarivanje njihovih prava.
- Kroz predložene izmjene i dopune ovog zakona, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radi upravo suprotno. Umjesto da radi na poboljšanju uslova i podsticanju sveukupnog ambijenta na podsticanju zapošljavanju osoba s invaliditetom, Ministarstvo ovim nacrtom teži ka povratku na početak koji će za posljedicu imati nemjerive posljedice po socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom koje će se ogledati kroz gubitak posla do sada zaposlenih osoba s invaliditetom, umanjenom interesovanju poslodavaca da ih zapošljavaju odnosno većem stepenu socijalne isključenosti i siromaštva- kazali su iz Saveza slijepih i Udruženja mladih sa hendikepom.
Trenutni pokazatelji ukazuju da, kako su kazali, država decenijama ne rješava pitanje niske zaposlenosti i dugoročne nezaposlenosti osoba s invaliditetom, niti im omogućava uživanje prava na rad, kao osnovnog ljudskog prava kroz potpunu primjenu odredaba, te adekvatnog nadzora primjene zakonskih propisa. Stoga, ne iznenađuje podatak Zavoda za zapošljavanje da je u decembru prošle godine od ukupnog broja nezaposlenih skoro 30% osoba s invaliditetom.
- Apelujemo na vlasti da proklamaciju iz Ustava Crne Gore, koja se tiče socijalne pravde,istinski započnu sprovoditi u praksi, jer smo nebrojeno puta smo na različite načine postavili pitanje o namjerama izmjena i dopuna zakona što je Ministarstvo u svojim odgovorima potpuno ignorisalo. Na kraju, uz isključivanje iz procesa i mogućnosti doprinosa Ministarstvo je objavilo Nacrt koji prethodno nije razmotren ni na sjednici Savjeta za prava lica sa invaliditetom, kao konsultativnog tijela Vlade i institucionalnog mehanizma saradnje, i time jasno ukazala na koji način se odnosi prema osobama s invaliditetom i postojećim mehanizmima saradnje sa civilnim sektorom- zaključuju u saopštenju iz Udruženja mladih sa hendikepom i Saveza slijepih.

Udruženje mladih sa hendikepom i Savez slijepih: Povući iz procedure nacrt o izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom

Inicijalna konferenciju projekta Youth IMPACT u organizaciji Saveza slijepih, koju sufinansira Evropska unija u okviru programa Erasmus+, sa fokusom na izgradnju kapaciteta u oblasti mladih sa invaliditetom održana je danas u hotelu Bristol u Podgorici.&nbsp;
- Pomenuti projekat pomaže u rješavanju brojnih izazove razvojem novih alata i programa koji poboljšavaju &nbsp;vještine i integraciju slijepih u društvu. Osim toga, pomaže u jačanju kapaciteta organizacija koje učestvuju i drugih omladinskih organizacija, omogućavajući im da efikasnije rade sa mladima sa oštećenim vidom. Ovi ciljevi će se postići zajedničkim naporima i kombinovanom ekspertizom pet organizacija iz pet različitih zemalja, uključujući Savez slijepih Crne Gore- kazali su organizatori konferencije.
Na početku se prisutnima obratio izvršni direktor Saveza slijepih, Goran Macanović. On je kazao da je projekat počeo 1. novembra 2024. godine te da će trajati naredne dvije godine, a da na njemu, pored Crne Gore, učestvuje još pet zemalja.
- Ovaj projekat predstavlja početak jednog lijepog puta, kroz koji ćemo raditi na ostvarivanju dva krupna cilja: jačanje kapaciteta organizacija koji se bave mladima i osoba sa invaliditetom. Poseban akcenat je stavljan na osnaživanje mladih na uključivanje u društveni život- kazao je on.
Savez Slijepih je u prethodnom periodu realizovao mnogo aktivnosti koje se odnose na mlade sa oštećenjem vida i mlade sa invaliditetom, napomenuo je Macanović. On je podsjetio da u okviru Saveza funkcioniše i Odbor mladih koji je u prethodnom periodu realizovao niz aktivnosti i inicijativa.
- Savez slijepih, kao jedan od aktivnijih članova Evropskog saveza se uključivao u više projekata, tako da smo i kroz te aktivnosti promovisali značaj aktivnosti za mlade. Veliko mi je zadovoljstvo što smo dio ovog projekta i što ćemo u narednim mjesecima zajedno sa našim partnerskim organizacijama Hrvatskim savezom slijepih koji je nosilac ovog projekta, kao i Savezom slijepih Slovenije i Bosne, raditi na veoma značajnim aktivnostima koje mogu pomoći što boljoj edukaciji mladih sa invaliditetom- rekao je on.
Kreirajući projektnu ideju izazovi su bili manje više identični, jer su glavni izazovi mladih sa oštećenim vidom uključivanje u samostalni život, obrazovanje i kasniji rad, kazala je Anđela Dragović pojektni asistent.
- To je za osobe sa oštećenim vidom malo otežavajuća okolnost zbog nepristupačnosti materijala, informacija i mnogih drugih aktivnosti. Nedostatak umreženosti i komunikacije sa državnim institucijama i drugim omladinskim organizacijama koje se primarno bave mladima, dovelo je do toga da se ovaj projekat kreira, a mladi sa oštećenim vidom će i sami biti dio ovog projekta- kazala je ona.
Cilj ovog projekta primarno jeste osnaživanje mladih kao i organizacija koji se bave osobama sa invaliditetom na nacionalnom i lokalnom nivou. Statistički podaci u državama koje su partneri na ovom projektu govore da su mladi sa invaliditetom u riziku od socijalne isključenosti, ograničenosti informacijama, neformalnom obrazovanju te da su to tačke na koje se upravo treba fokusirati, kazala je Dragović u svojoj prezentaciji projekta.
Na panel diskusiji govorio je Branko Stešević, samostalni savjetnik u Direktoratu za mlade u Ministarstvu sporta i mladih. On je naglasio da je neformalno obrazovanje jako bitno za bolji razvoj omladine sa invaliditetom.
- Neformalno obrazovanje je jako bitno, prvenstveno zbog zaposlenja, stoga, jako je važno da lica sa invaliditetom imaju pristup ovakvom vidu obrazovanja.Izbor za takav vid obrazovanja u našoj državi je veliki, ali je pitanje kolika je pristupačnost za osobe sa invaliditetom, i to je ono na čamu u narednom periodu treba raditi- kazao je on.
ADP Zid aktivno učestvuje u programima podrške osobama sa invaliditetom. Njihova članica Marina Šćepanović podsjetila je na Golbal prvenstvo koje je organizovano u Podgorici kada je oko 100 volontera iz Crne Gore učestvovalo na projektu.
- Imali smo i par volontera koji su i sami osobe sa invaliditetom i to je nešto što je jako bitno. Kroz veliki broj ERASMUS projekata uključujemo mlade sa invaliditetom, koji su takođe kao volonteri veoma aktivni u našim kancelarijama, nastojimo da oni budu potpuno ravnopravno uključeni kao i svi volonteri. Naravno, to se uvijek može unaprijediti, inkluzija je jako bitna, kako bi ih što više uključili u naše aktivnosti- kazala je ona.&nbsp;
Predstavnica ERASMUS plus programa, Rina Muhaj istakla je da je riječ o najvećem prepoznatom programu Evropske unije u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta. Pojasnila je da Crna Gora ima status treće zemlje nepridružene programu, te ima dosta ograničeno učešće.&nbsp;
- Međunarodna dimenzija ERASMUS plus programa za treće zemlje nepridružene programu se otvorila posebno u oblasti visokog obrazovanja. Nama je dugoročni cilj da postanemo punopravna članica u ERASMUS plus programa, a dok to ne uradimo moramo dodatno raditi na jačanju naših kapaciteta. Imamo dosta akcija na raspolaganju koje su trenutno namijenjene nama, a kada postanemo punopravna članica budžet za njihovu realizaciju će biti znatno manji. Ovo je trenutak gdje mi ništa ne plaćamo, a apsorbujemo dosta sredstava. Kada postanemo punopravna članica trebali bi da budemo dovoljno zreli da nudimo sve naše kapacitete i ekspertize trećim nepridruženim zemljama. Cilj je i da osnažujemo i ohrabrujemo učešće institucija i organizacija koje manje učestvuju u programu- istakla je Muhaj.
Dodala je da je ERASMUS program trenutno centralizovan i fokusiran na Podgoricu, te da bi trebao da se proširi i u ostatku zemlje.&nbsp;
- Jako je važno da imamo i što više projekata koji adresiraju potrebe mladih sa manjim mogućnostima. Radimo i na podizanju svijesti o inkluzivnost, diverzitetu, zelenoj ekonomiji i aktivnom učešću u demokratskom procesu- navela je Muhaj.
Uslijedio je panel inspirativnih priča ocoba sa invaliditetom na kojem se takođe govorilo o brojnim izazovima I poteškoćama sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom. Na panelu su govorili Nikola Zekić magistar etnomuzikologije, Nikola Nikolić, Goalball reprezentativac Crne Gore, Sofija Ivanović, višestruko nagrađivana srednjoškolka I Andrea Popović, direktorica Mreže za evropske politike MASTER.
&nbsp;

Savez slijepih: Poboljšati integraciju slijepih u društvu i jačati kapacitete organizacija koje rade sa mladima sa oštećenim vidom

Nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro &nbsp;znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine usvojila Rezoluciju kojom se sve zemlje svijeta pozivaju na obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravna participacija u društvu, pa tako i Crna Gora obilježava 3.decembar i poziva na ravnopravnost.
Datum OSI 3.decembar je dan kad se sumiraju rezultati, kaže Samardžić, svake godine, a ove godine se opet dolazi do zaključka, ističe on, da crnogorsko društvo nije mnogo napredovalo.
- Društvo se nije pomjerilo u znatnoj mjeri. Imamo pojedinačne napretke, imamo medije, koji više nego ikada, čini mi se, govore o osobama sa invaliditetom, apeluju, i mi iz nevladinog sektora koristimo tu spremnost i taj trenutak da zaista pošaljemo pravu poruku, jasnu poruku i zahvalni smo na pažnji, koju zajednica OSI i uopšte civilno društvo OSI dobija. Međutim, ja mislim, da sami sistem i institucije sistema i ono što kolokvijalno nazivamo donosioci odluka, to su u stvari političari, u suštini ne pokazaju spremnost, i čak, mislim, da se malo udaljavaju od onoga što je zacrtano Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, koju su 2006.godine donijele Ujedinjene Nacije, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, a mi smo je ratifikovali 2019.godine - rekao je Samardžić.
Ove godine je bio mali jubilej, podsjeća Samardžić, 15 godina od ratifikovanja Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, i nije se iskoristila šansa, naglašava on, koju je dao taj, kako kaže, civilizacijski iskorak.
Crnogorsko društvo je prošlo kroz turbulentan politički period, smatra Samardžić, i u tom periodu su glavne teme bile identitetska pitanja i, ističe on, razne krize, i već duže vrijeme &nbsp;se crnogorsko društvo nalazi, kako kaže, u krizi.
- Svaki resor je na određen način pogođen krizom, i mislim da u takvoj situaciji političari, naprosto, zaboravljaju ljudska prava. Kriza jeste nešto što najprije ugrožava kulturu, obrazovanje, ljudska prava, jer sve ovo navedeno, u stvari, jesu civilizacijski iskoraci, ali nešto što je u modernom društvu nužnost. Međutim, za donosioce odluka, koji se u ovom trenutku, što zbog identitetskih pitanja, što zbog drugih dilema, previranja, izbora svako malo, bave drugim stvarima, i naprosto nemaju vremena, a možda im je ova priča u startu bila predaleka, možda nijesmo imali dovoljan period nekakve mirne tranzicije, da zaista, donosioci odluka shvate koncept ljudskih prava. Koncept ljudskih prava nije nešto što se tiče samo onih tamo ugroženih, nego da je koncept ljudskih prava nešto što se tiče svih nas, čak i donosioca odluka, čak i njima su potrebna ljudska prava, više nego ikada, čak i oni pripadaju izvjesnim ranjivim grupama i manjinama, s tim što to nije uvijek vidljivo, i sami oni, se možda nekad tako ne deklarišu, i ne osjećaju se tako - poručio je Samardžić.
Ohrabrujuće je za OSI što je ponovo uspostavljen Direktorat za lica sa invaliditetom, poručuje Samardžić, ali je neophodno, ističe on, urediti zakonsku legislativu, ili bar, kako kaže, pooštriti kaznenu politiku.
- Što se tiče moje poruke za kraj je evo već imamo petnaest godina od ratifikovanja Konvencije. Danas je 3.decembar 2024.godine, imamo ove godine ponovo utvrđen Direktorat za lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, koji bi trebalo da se uhodao, imamo Savjet za prava lica sa invaliditetom pri Vladi, koji je takođe ove godine formiran, doduše ne na baš transparentan način, ali imamo i sad taj Savjet, i onda, kao što rekoh, sada je, uslovno rečeno, taj praznik osoba sa invaliditetom i ‘ajde da sačekamo 3.decembar 2025.godine u nekom boljem raspoloženju, da Direktorat zaista profunkcioniše, da se donesu dobri zakoni, da se iniciraju promjene, izmjene i dopune loših zakona, ili potpunosti promjene loših zakona, i da, ako ništa, iduće godine imamo malo bolji zakonski okvir, jer znate nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona, a poruka za građane ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati, jer ste ljudi - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

Austrijske vlasti identifikovale su 33-godišnju Kerstin Gurtner kao ženu koja je preminula od smrzavanja tokom uspona na Grosglokner, najvišu planinu u Austriji. Njen partner, 39-godišnji Tomas Plamberger, optužen je za ubistvo iz nehata, pošto je partnerku ostavio iznemoglu i samu na planini na -20 stepeni Celzijusa.
Gurtner je sebe na društvenim mrežama opisivala kao zaljubljenicu u planine i zimu, ali je i pored toga bila je neiskusna planinarka. S druge strane, Plamberger je bio iskusni alpinista koji ju je poveo na zahtjevan noćni uspon na 3.657 metara, pri temperaturama daleko ispod nule.
Par je na uspon krenuo iako mlada žena nije bila adekvatno pripremljena za takve uslove, a njeno tijelo je pronađeno svega 45 metara ispod vrha grebena.
Javno tužilaštvo u Insbruku tvrdi da je Plamberger bio odgovoran za bezbjednost svoje partnerke jer je upravo on organizovao uspon.
- Oko dva sata ujutro optuženi je ostavio svoju djevojku nezaštićenu, iscrpljenu, hipotermičnu i dezorijentisanu, oko 50 metara ispod Grosgloknera. Žena se smrzla do smrti - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Dodaje se da je Plamberger, kao iskusan alpinista koji je poznavao rutu i uslove, faktički bio “vodič” u tom usponu.
Prema optužnici, tokom dramatičnog uspona temperature su se spuštale i do –20 stepeni Celzijusa. Tužioci tvrde da Plamberger nije potražio pomoć ni kada je u 22:50 sati u blizini video policijski helikopter. Hitni poziv uputio je tek u 1:35 ujutro, a ubrzo poslije toga je isključio zvuk na telefonu.
Samo pola sata kasnije ostavio je Gurtner na zaleđenoj padini, iako su imali ćebad za hitne slučajeve koje je mogao da iskoristi. Nadzorna kamera ga je snimila kako se sam spušta s planine u 2:30 sati, daleko od mjesta gde je ostavio partnerku. Ponovni poziv spasilačkim službama uputio je tek oko 3:30 sati.
Plambergerov advokat je odbacio optužbe i tvrdi da je riječ o tragičnoj nesreći, a ne o krivičnoj odgovornosti.
Suđenje bi trebalo početi u februaru. Ako bude proglašen krivim za ubistvo iz nehata, Plambergeru prijeti kazna do tri godine zatvora.

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Vojska Crne Gore (VCG) ključni je oslonac službama civilne zaštite u kriznim situacijama, a budžetom za narednu godinu potrebno je obezbijediti da VCG i službe civilne zaštite novu sezonu požara, ali i potencijalne druge prirodne nepogode, čekaju spremnije nego do sada.
To je ocijenjeno u razgovoru agencije MINA sa zamjenikom načelnika Štaba Generalštaba VCG za resurse i podršku Hajrudinom Đerekarcem i ekološkim aktivistom Vukom Vujisićem.
Đerekarac je istakao da je VCG prisutna u svim situacijama kada je stanovništvo Crne Gore ugroženo, naglašavajući da je podrška građanima u slučaju elementarnih nepogoda i angažman u podršci civilnim institucijama jedan od važnih zadataka VCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUtGcFNqIAWQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- VCG je prisutna u onim situacijama kada je ugroženo naše stanovništvo. Podrška civilinim institucijama je ne manje važna od odbrane države, ili učešća u međunarodnim misijama i operacijama kao članica NATO - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pripadnici VCG angažuju se u podršci civilnim institucijama ne žaleći svoj život, i to se pokazalo tokom požara ovog ljeta kada je stradao mlađi vodnik Dejan Božović u želji da pomogne građanima Crne Gore.
Vujisić je saglasan da je VCG u svim kriznim situacijama, pored civilnih institucija, značajno pomagala građanima, dodajući da se to posebno vidjelo tokom ovogodišnjih požara.
- Ali čini mi se da sve češće imamo postupanje Vojske zato što imamo manjkavosti u civilnoj službi zaštite, odnosno nedostatak sredstava, vozila i druge opreme - ocijenio je Vujisić.
Govoreći o ulozi VCG u kriznim situacijama, on je kazao da, osim razvoja avijacije i helikopterske jedinice, postoje mogućnosti koje se odnose na upotrebu dronova u gašenju požara, ili tokom drugih nepogoda.
- Uloga VCG je ogromna i veliku su žrtvu napravili ove godine, ali prosto moramo ulagati u kapacitete - poručio je Vujisić.
Prema njegovim riječima, potrebna je i briga o ljudima koji su na prvoj liniji fronta tokom kriznih situacija.
- Nadam se da naši donosioci odluka neće zaboraviti ono što se dešavalo ovog ljeta, kao i da će dodatno ulagati i u Vojsku i u službe civilne zaštite - istakao je Vujisić.
Govoreći o ovogodišnjim akcijama i angažovanju VCG na kopnu, u vazduhu i na moru, Đerekarac je istakao da je oko 350 pripadnika učestvovalo u gašenju požara u više crnogorskih opština.
Prema njegovim riječima, to iskustvo je pokazalo da je crnogorskim vojnicima za takve situacije potrebna bolja oprema.
Zato su, kako je naglasio, u VCG i Ministarstvu odbrane već preduzeli korake.&nbsp;
- Razvili smo kapacitete da Vojska može odgovoriti na prijetnje koje su bile aktuelne tokom ove i ranijih godine, bilo da se radi o borbi protiv požara, poplava, problema koje uzrokuju velike snježne padavine ili zemljotresi - naveo je Đerekarac, dodajući da izuzetno veliki angažman imali ove i 2021.
On je naglasio da, iako VCG ima veliki broj pripadnika, nijesu svi vojnici osposobljeni za rukovanje protivpožarnim vozilima, kao i da nijesu svi opremljeni da djeluju u gašenju požara.
Kako je istakao, ovogodišnje iskustvo sa požarima pokazalo da je da se moraju bolje i kvalitetnije opremiti pripadnici VCG za djelovanje u kriznim situacijama.
Ukazujući na to da je uloga VCG velika u kriznim situacijama, Vujisić je rekao da, osim požara, Crna Gora ima i druge rizike koji postoje u skladu sa klimatskim promjenama.
On je istakao i neophodnost preventivnog djelovanja.
- Imaćemo više poplava i više požara, nažalost. Zato moramo graditi sistem koji može odgovoriti tom izazovu, ali moramo raditi i na prevenciji - rekao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, vide se pomaci u unapređenju i sistema reagovanja i prevencije, a kada je u pitanju uloga VCG najznačajnije bi bilo iskoristiti mogućnosti kroz formiranje dronovske jedinice.
- Vojska tu ima šansu da za relativno mala sredstva uloži i modernizuje se - naveo je Vujisić, dodajući da bi to moglo privući mlade ljude da se uključe u rad VCG.
Vujisić smatra i da bi Crna Gora povećanje ulaganja u odbranu, na koje se obavezala u okviru članstva u NATO-u, mogla da iskoristi upravo u segmentu poboljšanja kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama nastalim usljed elementarnih nepogoda.
Kako je istakao, ono što Vojska radi u pravcu modernizacije ukazuje na to da će Crna Gora u narednom periodu imati modernu vojsku koja je spremna da odgovori na izazove.
- Pored toga, moramo raditi na prevenciji i na jačanju službi zaštite i spašavanja koje bi trebalo da budu primarni faktor za odbranu upravo od posljedica klimatskih promjena - rekao je Vujisić, podsjećajući da je važan i razvoj civilne zaštite u smislu volontera.
Na pitanje gdje je VCG u procesu modernizacije, Đerekarac je ukazao na najave iz Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG da će planirati značajna sredstva za unapređenje ličnih sposobnosti pripadnika VCG, njihovih kapaciteta i kolektivne opreme.&nbsp;
Prema njegovim riječima, potrebe VCG su definisane, a budžetom za narednu godinu predviđena su sredstva za zadovoljene dijela tih potreba.
Đerekarac je rekao da bi VCG do naredne požarne sezone trebalo da ima 250 pripadnika koji su opremljeni kompletnom zaštitnom opremom od dima i vatre, kao i oko deset dodatnih protivpožarnih navalnih vozila.
- Pokušavamo racionalno da koristimo novac koji nam građani daju, a da zadovoljimo sve potrebe koji su nam potrebne u smislu sve tri misije VCG - kazao je Đerekarac.&nbsp;
Plan je, kako je rekao, da se pomenuta oprema nabavi prije naredne sezone požara. Ali “moramo biti svjesni da smo u obavezi da poštojamo zakon o javnim nabavkama, a ugovaranje je proces koji je kompleksan”.&nbsp;
Vujisić smatra da će nabavljanje najavljene opreme pomoći da se vojnici na terenu ne izlažu riziku kada reaguju u kriznim situacijiama izazvanim požarima.&nbsp;
On je apelovao na nadležne organe da treba iskoristiti donacije ili projekte za nabavku dronova, koji se, kako je istakao, u mirnodopskom periodu mogu koristiti u odbrani od požara i poplava.
- Sada će izglasavanje budžeta za narednu godinu i nadam se da će se amandmanima djelovati u pravcu da se Vojsci i drugim institucijama civilne zaštite omogući da sledeću požarnu sezonu dočekaju spremni - naveo je Vujisić.
Na pitanje o inovacijama u VCG i mogućnosti uvođenje dronova, Đerekarac je kazao da prate tehnološka dostignuća i razmatraju najefikasnije rješenja za opremanje pripadnika Vojske kako bi odgovorili na sve tri misije.
- Izazov je naći najbolja rješenja i odgovoriti zahtjevima koje postavlja država, ali i članstvo u NATO-u, jer ne možemo samo uzimati. Bezbjednost košta, moramo nešto i davati - rekao je Đerekarac.&nbsp;
Kako je dodao, u VCG imaju volje i snage da odgovore na potrebe građana u smislu bezbjednosti. “Nesebično se daju svi pripadnici VCG u svakom trenutku, i to je evidentno”.&nbsp;
Vujisić i Đerekarac su saglasni da je u kriznim situacijama važna saradnja na međunarodnom nivou, ali i institucija unutar sistema.
Đerekarac je ukazao na standarde i procedure u kriznim situacijama koji, kako je pojasnio, nalažu da se prvo moraju koristiti kapaciteti države.
On je istakao i da se, nakon nacionalnih, koriste instrumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije, pa, kad se oni iscrpe, onda NATO-a.
Na pitanje kako ocenjuje saradnju relevantnih institucija unutar države u vrijeme kriza, Vujisić je kazao da bi da se tokom ovogodišnjih požara postajalo jedinstvo i službi i u društvu. “Crna Gora je tih dana bila kao jedno”.
Prema njegovim riječima, funkcionisanje sistema i saradnja institucija na terenu je ove godine izgledala dobro i sinhronizovano.
- Mi kao mala država i mali sistem lakše možemo ispraviti određene greške, ali moramo se pripremati i nadam se da će donosioci odluka, pogotovo u budžetskom smislu, “odriješiti kesu” i da neće štedjeti na sistemu zaštita i spašavanja, ali ni na Vojsci - zaključio je Vujisić.

Ulagati u službe civilne zaštite i kapacitete VCG prije naredne požarne sezone

Opština Bar raspisala je ove sedmice javni poziv za raspodjelu subvencija na putarinu za upotrebu tunela Sozina za narednu godinu.
Subvencije se raspodjeljuju korisnicima na način što se vlasnicima automobila sa evidentiranim registarskim oznakama kvartalno uplaćuju finansijska sredstva odobrena Odlukom o raspodjeli subvencija za prolazak kroz tunel Sozina, shodno broju odobrenih prolaza.
Subvencija važi za putnička vozila korisnika subvencije.
Rok za dostavljanje prijava sa potrebnom dokumentacijom je do 18. decembra.
Finansijska sredstva namijenjena za raspodjelu po ovom javnom pozivu obezbijedjena su iz budžeta Opštine Bar i Monteputa.
Subvencije se raspodjeljuju do utroška ukupnog iznosa opredijeljenih sredstava.
Pravo da se prijave na javni poziv imaju fizička lica sa prebivalištem u Opštini Bar kojа pripadaju nekoj od navedenih kategorija u pozivu.
Prijava se podnosi u formi zahtjeva na propisanom obrascu, koji se u elektronskoj formi može preuzeti sa sajta Opštine Bar, a u štampanoj formi u kancelariji MZ Crmnica.
Uz obrazac zahtjeva kandidat dostavlja i dokaznu dokumentaciju, u zavisnosti od kategorije za koju se prijavljuje.
Na javni poziv nijesu obavezni da se javljaju korisnici subvencije, koji su to pravo ostvarili po nekom od prethodnih javnih poziva.

Javni poziv za subvencije za prolazak kroz Sozinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: savez-slijepih-crne-gore