Učitelj Osnovne škole “Oktoih” Sava Kovačević dobitnik je godišnje nagrade Prosvetitelj 2025, koju dodijeljuje Fondacija Alek Kavčić.U trci za ovu prestižnu nagradu bili su još i finalisti: vaspitačica JPU “Ljubica Popović” Biljana Rolović i Ivica Šćepanović, trener i nastavnik fizičkog obrazovanja.
Fondacija Alek Kavčić, uz podršku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), organizovala je svečanu manifestaciju „Izbor Prosvjetitelja Crne Gore za 2025. godinu“, koja je održana u četvrtak, 16. oktobra u Podgorici.
U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, prisutnima se obratila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, koja je istakla da je večerašnja manifestacija priznanje onima koji su stub svakog napretka – prosvjetnim radnicima.
- Večeras odajemo priznanje onima koji svojim znanjem, pažnjom i strpljenjem oblikuju budućnost Crne Gore. Nagrada Prosvjetitelj nije samo priznanje za profesionalni uspjeh, već i za svaku lekciju unijetu s ljubavlju, za svaku riječ podrške, osmijeh i topli zagrljaj kada su bili najpotrebniji - kazala je Jakšić-Stojanović.
Generalni sekretar CANU-a akademik Predrag Miranović , naglasio je da manifestacija „Prosvjetitelj Crne Gore“ simbolizuje priču o uspjehu, radu i posvećenosti.
- Uspjeh pojedinca i društva ne može se ostvariti bez obrazovanja. Nažalost, često zaboravljamo koliko važnu ulogu imaju naši vaspitači, nastavnici i treneri u formiranju ličnosti i karijera. Njihov uticaj ne mjeri se samo ocjenama, već samopouzdanjem i vatrom koju su u nama zapalili - poručio je Miranović.
Osnivač Fondacije Alek Kavčić kazao je da je cilj ove nagrade da podigne ugled prosvjetne profesije i podsjeti javnost na njenu neprocjenjivu vrijednost.
- Ova nagrada ima za cilj da poveća vidljivost i vrati poštovanje prema ovoj profesiji, koja nije samo posao, već životno opredjeljenje i poziv. Svi znamo nekog nastavnika koji nas je inspirisao i pomogao nam da postanemo ono što jesmo. Na ovaj način želimo da pokažemo da cijenimo i vrednujemo njihov rad - poručio je.
Kavčić je dodao da je upravo ulaganje u prosvjetu ključ podizanja kvaliteta obrazovanja, što pokazuju i međunarodni rezultati testiranja poput PISA testova.
Dobitnik nagrade Sava Kovačević, kazao je da je ona priznanje za dugogodišnji rad I trud, za zalaganje I pronalaženje različitih načina da dođemo do određenih rješenja.
- Nastaviću da radim kao i do sada. Nagrade jesu važne, jer ističu pojedince koji svojim radom čine stvari drugačijim. Moj cilj je bio da pokažem nove metode i pristupe, da inspirišem kolege, roditelje i djecu. Važno je naglasiti da škola nije samo ustanova, zgrada, škola je mjesto osjećaja, prostor u kojem svako dijete raste, razvija se i prati svoje mogućnosti, a mi, učitelji, tu smo da pratimo njihove napretke. Očekujem da se prepozna energija koju smo uložili, zahvaljujući Asocijaciji Alek Kavčić i da se sav taj trud vrednuje. Vjerujem da možemo izaći iz granica Crne Gore i pokazati iskustva koja imamo – i šire, i globalno - poručio je Kovačević.
Jedna od finalistkinja, Biljana Rolović poručila je da je njena misija u radu s djecom zasnovana na toplini, razumijevanju i stvaranju okruženja u kojem svako dijete može da raste i razvija se.
- Često se zapitam – da li bih voljela da sam dijete u učionici u kojoj boravim? Moja misija je toplina, jer kao što je ona vitalni element za razvoj svake biljke, tako je neophodna i za dijete. Učenje ne znači samo pamćenje činjenica, cilj je da dijete usvoji što više znanja, ali i da uči da razmišlja kritički i razvija kreativnost. To je moguće samo u atmosferi prihvatanja i podrške, u prostoru gdje se dijete osjeća kao kod kuće. Na tom putu, naš najveći saveznik je roditelj. Kada se povežu ono što mi znamo i ono što roditelj zna o svom djetetu, putevi postaju mnogo širi, otvoreniji i jasniji - navela je Rolović.
Finalista Ivica Šćepanović ističe da kaže da je bio ponosan što je bio dio procesa.
- To je nagrada za moj rad, zalaganje za rad sa djecom posebno na polju fizičke culture . Lagao bih kao sportista kad bih rekao da mi nije žao što nisam dobitnik, ali svakako čestike kolegi Kovačevići na izuzetnom rezulztatu, nagrada je otišla u prave ruke. I da je otišla u bilo čije ruke, ne bi zalutila, jer se radi o sjajnim ljudima - zaključio je Šćepanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sava Kovačević dobitnik nagrade “Prosvjetitelj 2025”

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

Grad pod Trebjesom krase murali herojima antifašizma - Savi Kovačeviću, Ljubu Čupiću i Joki Baletić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907120912_cf4ffc4366abaf17ad527a1c51e21be79c0d1c4700aaaaa755d6c22f2ea95d6f" data-rendition-name="original" width="960" height="1226" loading="lazy" alt="Murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  - Heroji grada - napisano je pored murala u Ulici Alekse Backovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907120912_5971b4b89112bc9a4ad88883c0f3d6245a1f18183b77678c0d5816546db02e83" data-rendition-name="original" width="960" height="1168" loading="lazy" alt="Antifašistički murali u Nikšiću"><figcaption>Foto: Antena M/Privatna arhiva</figcaption></figure>  Murali su nastali kao odgovor grupe nikšićkih antifašista na rehabilitovanje četnika i nedavno podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama.

Antifašistički odgovor iz Nikšića: Grad ukrasili murali Savi, Ljubu i Joki

<h2>Možemo li još uvijek vjerovati onome što vidimo i čujemo?&nbsp;</h2>
Zamislite da na internetu naiđete na video u kojem poznata novinarka predstavlja gosta koji govori o softveru za trgovanje kriptovalutama. Sve izgleda autentično – njen glas, izgled, način govora. Međutim, ispostavlja se da je taj video lažan, kreiran pomoću vještačke inteligencije. Ovaj primjer nije fikcija; upravo to se dogodilo s novinarkom Ksenijom Turkovom iz Glasa Amerike. Ovaj incident postavlja ključno pitanje: Kako razlikovati stvarnost od manipulacije u digitalnom svijetu? Odgovor možemo pronaći na stranicama zvanim medijska pismenost - sposobnosti kritičkog analiziranja i procjene informacija koje primamo. U eri vještačke inteligencije (AI), ova vještina postaje neophodna za navigaciju kroz more informacija koje nas svakodnevno preplavljuju. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, evaluacije i kreiranja medijskih sadržaja. Ona izaziva sumnju, analizu, istraživanje i zaključivanje. To jeste proces, ali i svjesnost trenutka koji živimo. U kontekstu vještačke inteligencije, to znači razumijevanje kako tehnologije poput algoritama i mašinskog učenja oblikuju informacije koje konzumiramo. Na primjer, vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, poznate kao deepfake. Ovi sadržaji mogu prikazivati osobe koje izgovaraju ili rade stvari koje nikada nisu učinile, što može imati ozbiljne posljedice po društvo.
<h2>Vještačka inteligencija i dezinformacije: Kako prepoznati manipulaciju?</h2>
Vještački inteligentne tehnologije omogućavaju kreiranje sofisticiranih dezinformacija koje je teško prepoznati. Evo nekoliko primjera: a) Deepfake video i audio snimciDeepfake tehnologija koristi vještačku inteligenciju za kreiranje lažnih video i audio snimaka koji izgledaju i zvuče autentično. Na primjer, tokom ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, pojavio se lažni video predsjednika Volodimira Zelenskog koji poziva svoje vojnike na predaju. Ovaj video je brzo demantovan, ali je pokazao koliko deepfake može biti opasan. b) Algoritmi i „filter baloni“ Društvene mreže koriste algoritme koji nam prikazuju sadržaje na osnovu naših prethodnih interakcija, stvarajući tzv. „filter balone“. To znači da smo često izloženi informacijama koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja, dok suprotna mišljenja ostaju skrivena. Ovaj fenomen može ograničiti našu perspektivu i otežati kritičko razmišljanje.c) Lažne vijesti generisaneAI-jem Vještačka inteligencija može automatski generisati članke koji izgledaju kao da su ih napisali ljudi. Ovi tekstovi mogu širiti dezinformacije ili propagandu, a da čitaoci nisu svjesni njihove lažnosti. Na primjer, tokom pandemije COVID-19, vještačka inteligencija je korišćena za širenje lažnih informacija o virusu i vakcinama, što je dodatno zbunjivalo javnost. U eri vještačke inteligencije, medijska pismenost je ključna za zaštitu od dezinformacija. Postavlja se pitanje: Kako biti medijski pismen u eri vještačke inteligencije? Na ovo pitanje je teško dati odgovor, pa u nastavku šaljemo par predloga:1. Njegujte sumnju: Provjeravajte izvore informacija – Budite skeptični prema senzacionalističkim vijestima i uvijek provjerite da li su informacije potvrđene od strane pouzdanih izvora. 2. Budite budni: Analizirajte slike i video snimke – Obratite pažnju na detalje koji mogu ukazivati na manipulaciju, poput neprirodnih pokreta ili nesklada između zvuka i slike. 3. Učite: Pokušajte da razumijete kako funkcionišu algoritmi – Budite svjesni da platforme koriste algoritme koji vam prikazuju sadržaje na osnovu vaših prethodnih interakcija, što može ograničiti vašu izloženost različitim perspektivama. 4. Pitajte: Razvijajte kritičko mišljenje – Postavljajte pitanja i ne prihvatajte informacije zdravo za gotovo. Razmislite o motivima iza određenih sadržaja i ko ima koristi od njihovog širenja. 5. I opet, učite: Obrazujte se o medijskoj pismenosti – Učestvujte u radionicama i edukacijama koje vam mogu pomoći da bolje razumijete medije i tehnologije.
<h2>Etika i odgovornost: Ko kontroliše informacije?&nbsp;</h2>
Razvoj vještačke inteligencije postavlja etička pitanja o kontroli i distribuciji informacija, o svjesnosti pojedinca da analizira i provjerava. Ko je odgovoran za sadržaje koje kreira vještačka inteligencija? Kako spriječiti zloupotrebu ovih tehnologija? Velike tehnološke kompanije imaju značajnu ulogu u oblikovanju informacija koje konzumiramo. Njihovi algoritmi odlučuju koje vijesti i sadržaji će nam biti prikazani, što može uticati na naše stavove i ponašanje. Sundar Pičai, izvršni direktor kompanije Google, naglašava odgovornost u razvoju AI tehnologija: „AI je jedna od najvažnijih stvari na kojima čovječanstvo trenutno radi. Ona je dublja od vatre ili struje. Međutim, moramo osigurati da je razvijamo odgovorno kako bismo izbegli negativne posljedice.“ Važno je uvidjeti benefite vještačke inteligencije i upotrebljavati je u korist informacija za razvoj potencijala i mogućnosti. Vještačka inteligencija može biti sredstvo za napredak ili tortura emocija i ponašanja. Zbog toga je važno oslanjati se na etiku i razum u svakom trenutku stvaranja medijskih sadržaja.
<h2>Zbog čega je važno stvarati medijski pismene građane?</h2>
U društvu preplavljenom informacijama, gdje svako može kreirati i dijeliti sadržaj, medijski pismeni građani su ključni za očuvanje demokratskih vrijednosti, kritičkog mišljenja i informisanog društva. Bez medijske pismenosti, ljudi postaju laka meta manipulacija, bilo da je riječ o lažnim vijestima, političkoj propagandi ili komercijalnim prevarama. Kako možemo donositi informisane odluke ako ne znamo prepoznati istinu od laži? Medijski pismeni građani su otporniji na dezinformacije, bolje razumiju kako funkcionišu mediji i tehnologije, i mogu aktivno učestvovati u društvenim diskusijama, umjesto da budu pasivni konzumenti sadržaja. U svijetu gdje vještačka inteligencija sve više oblikuje naše digitalno iskustvo, kritičko mišljenje i sposobnost analize informacija nisu samo korisne vještine – one su neophodne za zaštitu slobode mišljenja i demokratskih procesa.
<h2>Zbog čega je važno biti budan?</h2>
U digitalnom dobu, gdje vještačka inteligencija može kreirati uvjerljive lažne sadržaje, budnost i kritičko razmišljanje su ključni. Medijska pismenost nam omogućava da prepoznamo manipulacije i zaštitimo se od dezinformacija. Biti medijski pismen danas znači aktivno preispitivati informacije koje primamo i razumjeti tehnologije koje oblikuju našu stvarnost. Dakle, sljedeći put kada naiđete na nevjerovatan sadržaj na internetu, zapitajte se: Da li je ovo stvarno? Ko stoji iza ovoga? Koji je cilj ovog sadržaja? U eri vještačke inteligencije, kritičko razmišljanje nije opcija – to je nužnost.Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Istina ili iluzija: Medijska pismenost u eri vještačke inteligencije

Zbog junaštva i podviga koje su pokazali, zbog znanja, zbog ratovanja, zbog nepokolebljivih uvjerenja i zbog harizme koja je vodila naprijed i onda kad naprijed nije postojalo 1322 borca tokom Drugog svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije dobilo je plaketu i orden narodnog heroja. Nijesu odustajali i nijesu pristajali. Za predaju i izdaju nijesu znali. Između časti i smrti život nije bio opcija. Između njih i slobode stajalo je sve i sve su za slobodu dali. Jedan od njih rođen je na današnji dan 1905. u selu Nudo kod Grahova u crnogorskoj knjaževini i živio do 13. juna 1943. kada je kao komandant Treće udarne divizije poginuo na Sutjesci i postao opisani i opjevani superheroj, simbol samožrtvovanja i neustrašivosti. Za svojih 38 godina Sava Kovačević je upoznao siromaštvo, stradanje, nepravdu, radio najteže poslove, tamnovao u zatvorima, dizao ustanke, rukovodio partizanskim jedinicama i svojom pojavom, oštrinom i prekaljenošću podizao moral boraca. Nigdje, međutim, nije zapisano da je Sava Kovačević nekada pokazao kolebanje ili strah. Ni onda kada je sa Centralnom bolnicom i svojom divizijom ostao u neprijateljskom obruču, koji se spuštao sa klisura Sutjeske, rijeke koja će pozajmiti ime jednoj od najkrvavijih bitaka Drugog svjetskog rata. „Sava je uvijek bio prvi u jurišu i narod je bio uvjeren da on ne može da izgubi bitku i da ga metak neće i ne može pogoditi“, svjedočila je Savina sinovica i saborkinja Vjera Kovačević. Četiri generacije Kovačeviča od 14 do 75 godina okupili su čestari i klanci Sujetske. Uz Savu, bili su i otac, braća, snaha, sinovci i sinovica. "Iako smo ga kritiikovali zbog njegove strogosti, Sava nije popuštao. Smatrao je da svi mi moramo biti prava vojska. Opasani, uredni, da svako jutro radimo vježbe, da ustajemo na vrijeme, bez obzira gdje je neko od nas bio te noći". U ranoj mladosti Sava je zbog loše, porodične, materijalne situacije školu morao zamijeniti najtežim poslovima, šumarskog radnika, montera, putara, u halama, rudnicima i štamparijama - idejnim učionicama Komunističke partije Jugoslavije. Pod uticajem brata Nikole, crvenu knjižicu stekao je 1925. Sa knjižicom dolazi i vrijeme štrajkova, agitacija i subverzija te odmetništva, Glavnjače i sudova. Hapšen je u Grahovu, Nikšiću, Cetinju, Kosovskoj Mitrovici i Beogradu iz kojeg je i deportovan. 1936. u crnogorskoj partijskoj organizaciji dogodila se velika provala, prilikom koje je uhapšeno oko 300 ljudi. Sava se skrivao u šumi i poput hajduka iz narodnih priča izbjegavao potjere 9 mjeseci.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090116_a5f629ea1c91aa9a8d63a94571cbff0e43db2527ccea25431b0b7554197a2925.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090116_a5f629ea1c91aa9a8d63a94571cbff0e43db2527ccea25431b0b7554197a2925" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Sava Kovačević"></figure>  “Sava Kovačević nije bio nepismeni i sirovi seljak. Bio je intelektualac koga je školovala Komunistička partija, sa kojim je moglo da se priča i raspravlja... Bio je rječit, mudar. Svojom pojavom je pljenio, a ljude više puta mirio. Ali, bio je i zadrt” – opisivila ga je dalje Vjera. Napad na Jugoslaviju dočekao je kao iskusni politički radnik, a Trinaestojulski ustanak kao član Okružnog komiteta KPJ za Nikšić. Stavlja se na čelo zemljaka i 25. jula Grahovljani su porazili 80ak italijanskih vojnika i oslobodili svoje mjesto. U jesen 41. ukazom Glavnog štaba NOP za Crnu Goru, Sava postaje komandant Nikšićkog partizanskog odreda. Njegovi su borci u više navrata nanijeli teške poraze četnicima Baja Stanišića na terenu oko Nikšića i Pive tokom naredne godine. Nikšićki partizanski odred je nanosio gubitke okupacionim jedinicama, zarobio nekoliko stotina vojnika, zaplijenio tenkove, topove, kamione i drugo naoružanje i opremu. "Svi mi, pisala je Vjera Kovačević, neizmjerno smo vjerovali u KPJ, do fanatizma. Išli smo i na nemoguće zadatke, znajući da ćemo ih izvršiti. Sava nikada svoju vojsku nije poveo u boj, a da prije toga nije održao partijski sastanak na kojem se sa partizanima, dakle dobrovoljcima, dogovarao da ginu. Sava je bio samokritičan i odgovoran komandant. Tražio je od boraca da vježbaju gađanje, osvajanje terena, da obavezno u borbi koriste zaklon, da čuvaju sebe i svoje drugove. Titove jedinice osnažene su juna '42. čuvenom Petom proleterskom crnogorskom udarnom brigadom, koja će sa svojim slavnim komandantom ući u udžbenike gerilskog ratovanja i zavrijediti gotovo metafizički oreol neuništivosti i junaštva. Ratovali su na Drini, držali položaje u Bosni, prodirali do Konjica, Prozora, Travnika Jajca, pregazili Neretvu. Ratna sreća i napustila ga je na obali druge vode, pored koje je, sa preko 7 hiljada boraca i Centralnom partizanskom bolnicom, zauvijek ostao Komandant Sava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_1ae5d0d2106ad7bb309307c295f45ad4415427e07b39b4e6f7f9eb02de8a3f07.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090120_1ae5d0d2106ad7bb309307c295f45ad4415427e07b39b4e6f7f9eb02de8a3f07" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"></figure>  Pokušali su nemoguće - da poraze 20 puta jačeg neprijatelja i da zajedno sa ranjenicima izađu iz obruča koji se danima stezao oko partizanskih jedinica i Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Nakon epskog stradanja i juriša Prve proleterske brigade, kroz uzak koridor kod Balinovca prošle su Prva i Druga proleterska, potom i Vrhovni štab, a u bezdanu i bezizlazu ostala je Treća udarna divizija čiji se položaj pogoršavao iz časa u čas.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_15802a9ef9c4ce1f4011c4029d4ac7bcf732d3f3fa4de774d48bfb3d414a3fc6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090120_15802a9ef9c4ce1f4011c4029d4ac7bcf732d3f3fa4de774d48bfb3d414a3fc6" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Partizani tokom bitke na Sutjesci"><figcaption>Partizani tokom bitke na Sutjesci(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Sedma SS, Stoosamnaesta lovačka, Prva brdska i italijanska divizija "Ferara" polako su zatvarale svaku pećinu i pukotinu zmeđu Pive i Sutjeske. Počeo je lov na partizane, ranjenike, doktore i bolničarke, a "plijen" je često ostavljan živ njemačkim psima tragačima. Sava je poslednji put komandovao juriš i pao pokošen mitraljeskim rafalom. Sa njim, pored Sutjeske, ostali su njegov brat Janko, otac Blagota i sinovac Dragan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_c9bef8bfe6a16105fbfe47268a90b592d342343ecfdc9b45184e1e3390422355.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125090120_c9bef8bfe6a16105fbfe47268a90b592d342343ecfdc9b45184e1e3390422355" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Partizanske jedinice tokom borbi na Sutjesci"><figcaption>Partizanske jedinice tokom borbi na Sutjesci(Photo: UGC)</figcaption></figure>  "Bitka na Sutjesci je bila nešto stravično, pokolj, klaonica koja se ne može opisati. Bilo je strašno. Poželela sam da sam mrtva. Svuda oko nas ležali su mrtvi i ranjeni borci. Zovu te da im pomogneš, a ti ne možeš. Ljudska klanica. Sutjeska krvava, svi izvori krvavi", pričala je Vjera Kovačević. Prilikom očajničkog proboja Treće divizije poginulo je dvanaest narodnih heroja: legendarni komandant Sava, njegov kurir Veselin Đurović, Dušan Bojović, Momčilo Stanojević, Stevo Baljević i Nikola Lješković, Marko Baletić, komandiri četa Veljko Aleksić i Bajo Prelević, svi iz 5. crnogorske brigade; komandir čete Mostarskog bataljona 10. hercegovačke brigade Šefik Obad, Hamid Baširević i član Izvršnog odbora AVNOJ-a Veselin Masleša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_c37c54fe602d1bd26aafeeb3dedecc1a71e45de16de7bd9da0e1a1c5760ad9ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250125090120_c37c54fe602d1bd26aafeeb3dedecc1a71e45de16de7bd9da0e1a1c5760ad9ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="spomenik"></figure>  Ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza Sava Kovačević odlikovan je Ordenom Kutuzova, a Odlukom partizanskog Vrhovnog štaba 6. jula 1943. među prvima je proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije „Na osnovu rješenja Vrhovnog štaba daje se naziv narodnog heroja drugu Savi Kovačeviću, komandantu Treće udarne divizije, koji je poginuo junačkom smrću juna mjeseca 1943. godine, kod Vrbnice jurišajući na čelu svojih boraca na neprijateljske bunkere pri probijanju neprijateljskog obruča. Slava velikom crnogorskom junaku drugu Savi Kovačeviću!”  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090120_c449d16bea87d4b0eeb628952c905a17ccd4df2ad1c42ebf62710b903574adc9.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250125090120_c449d16bea87d4b0eeb628952c905a17ccd4df2ad1c42ebf62710b903574adc9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Grob Save Kovačevića"><figcaption>Grob Save Kovačevića(Photo: Antena M)</figcaption></figure>

Slava velikom crnogorskom junaku Savi Kovačeviću

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sava-kovacevic