Američki državni sekretar Marko Rubio posjetiće Saudijsku Arabiju od 10. do 12. marta zbog razgovora sa ukrajinskim kolegama, saopštio je Stejt department.
Do ovog susreta dolazi nekoliko dana poslije odluke predsjednika SAD Donalda Trampa da pauzira vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom nakon verbalnog sukoba u Bijeloj kući sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim 28. februara.
Rubio će boraviti u Džedi kako bi "radio na ostvarivanju cilja predsjednika Trampa da okonča rat Rusije i Ukrajine", saopštio je Stejt department.
On će imati sastanak i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom.
Rubio je 7. marta razgovarao sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijem Sibihom i rekao da američki predsjednik želi da okonča rat Rusije i Ukrajine što je prije moguće.
I Zelenski je najavio da će 10. marta posjetiti Saudijsku Arabiju gdje će se sastati sa bin Salmanom, a da će se dan kasnije ukrajinski diplomatski i vojni predstavnici sastati sa američkim timom.
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u četvrtu godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rubio putuje u Saudijsku Arabiju na razgovore sa ukrajinskim kolegom

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je u četvrtak da će vjerovatno da ode na svoje prvo putovanje u inostranstvo u Saudijsku Arabiju kako bi sklopio sporazum s Rijadom o ulaganju više od bilion dolara u američku ekonomiju, uključujući kupovinu vojne opreme.
Tramp je u razgovoru s novinarima u Ovalnoj kancelariji rekao da će tamo vjerovatno da otputuje u narednih 40ak dana.
Podsjetio je da je prvo prekookeansko putovanje u njegovom prvom mandatu bilo u Rijad 2017. kako bi najavio saudijska ulaganja procijenjena tada na 350 milijardi dolara, prenosi Rojters.
- Ovog puta oni su postali bogatiji, mi smo svi ostarjeli - rekao je Tramp.
Kazao je da su, prema njegovim uputama, Saudijci spremni da ulože bilion dolara tokom četiri godine u američke kompanije, uključujući kupovinu američke vojne opreme.
- I oni su pristali da to učine, tako da ću ići tamo i imam sjajan odnos s njima, i bili su vrlo ljubazni - rekao je Tramp.
Saudijska Arabija preuzima sve istaknutiju ulogu u američkoj inostranoj politici, podsjeća Rojters.
Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je novinarima da će Saudijci sljedeće sedmice da budu domaćini američko-ukrajinskog sastanka na kojem će se raspravljati o prekidu vatre u ukrajinskom ratu.
U februaru se Tramp sastao sa zvaničnicima PGA Toura i LIV Golfa u saudijskom vlasništvu kako bi razgovarao o prevladavanju razdora između dvije kompanije.
Džered Kušner, zet predsjednika i savjetnik za Bliski istok tokom njegovog prvog mandata, pokrenuo je kompaniju privatnog kapitala koja je primila dvije milijarde dolara saudijskih ulaganja nakon što je Tramp otišao sa dužnosti.

Tramp ide u Saudijsku Arabiju kako bi postigao dogovor vrijedan bilion dolara

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se osjeća "mnogo sigurnijim" u postizanje dogovora za okončanje rata u Ukrajini nakon razgovora 18. februara u Saudijskoj Arabiji između američkih i ruskih izaslanika.
Tramp je to komentarisao nakon završetka razgovora u Rijadu između američkog državnog sekretara Marka Rubia i drugih američkih zvaničnika te ruske delegacije koju je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Mislim da imam moć da okončam ovaj rat - rekao je novinarima na konferenciji za novinare u svom domu Mar-a-Lago na Floridi.
Rekao je da bi se mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog mjeseca i da ne bi bio protiv evropskog poteza za slanje mirovnih trupa u Ukrajinu, ideje koja je razmatrana tokom evropskog samita u Parizu 17. februara.
- Ako to žele učiniti, ja sam za to - rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države nemaju planove da doprinesu trupama bilo kojem kontingentu poslanom u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Takođe je odbacio zabrinutost Ukrajine zbog izostavljanja iz razgovora u Saudijskoj Arabiji, ponavljajući svoju tvrdnju da bi, da je bio predsjednik 2022. godine, mogao postići dogovor s Rusijom kako bi spriječio invaziju.
- Danas sam čuo: "Oh, pa, nismo bili pozvani". Pa, vi ste tamo već tri godine. Nikada niste trebali započeti to. Mogli ste postići dogovor - rekao je Tramp, misleći na Ukrajinu.
Tramp nije pojasnio na šta je mislio, ali je često za rat krivio želju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Stručnjaci kažu da je ruska invazija u punom obimu bila vođena Putinovim imperijalnim ambicijama, a ne ukrajinskom ambicijom za NATO, koja je imala malo podrške sa Zapada u to vrijeme.
Tramp je dodao da Ukrajina treba održati izbore, rekavši: "To nije stvar Rusije, to je nešto što dolazi od mene i mnogih drugih zemalja takođe".
Drugi američki zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina mogla održati izbore nakon dogovora o prekidu vatre i da bi to bilo "dobro za demokratiju".
Ali ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod ratnim stanjem, koje je uvedeno kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine i koje traje do danas nakon ponovljenih produženja.
Petogodišnji mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebalo je završiti u maju 2024. godine nakon izbora u martu, a Putin je rekao da neće pregovarati sa Zelenskim jer neće imati ovlasti da potpiše mirovni sporazum.
Na razgovorima u Rijadu, prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od invazije 2022. godine, Rusija i Sjedinjene Države su se složile da uspostave timove za pregovore o putu ka okončanju rata "što je prije moguće", rekao je Rubio.
Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, potvrdio je dogovor o pregovaračkim timovima, ali je rekao da je "teško" razgovarati o datumu potencijalnog sastanka Trampa i Putina.
Rubio je rekao da će Evropska unija "morati biti za stolom u nekom trenutku" zbog sankcija koje je blok uveo.
Sankcije su uvedene kao rezultat sukoba, rekao je u intervjuu za AP i SiEnEn (CNN), da bi se okončao bilo koji sukob".
- Moraju se napraviti ustupci sa svih strana - dodao je Rubio.
Istakao potrebu za poboljšanjima u američkim i ruskim ambasadama kako bi se stvorile misije za podršku mirovnim pregovorima, bilateralnim odnosima i širem obimu saradnje.
- Ako su naši diplomatski kanali prekinuti, biće vrlo teško dosljedno se angažovati na nizu tema, uključujući neke nepovezane iritante koji bi mogli poremetiti šire razgovore o Ukrajini - rekao je Rubio.
Pozvao je na brzu akciju za vraćanje "normalnosti" u ambasadama, dodajući da bi to bilo "važno za postavljanje temelja za druge dvije stvari koje želimo učiniti".
Neki evropski lideri, uznemireni radikalnom promjenom američke politike prema odnosima s Rusijom, strahuju da će Vašington napraviti ozbiljne ustupke i preinačiti sigurnosni aranžman kontinenta.
Zelenski, koji je odgodio posjetu Saudijskoj Arabiji planiranu za 19. februar do sljedećeg mjeseca, rekao je da bilo kakvi razgovori usmjereni na okončanje rata trebaju biti "pravedni" i uključivati evropske zemlje, uključujući Tursku - koja je ponudila da bude domaćin pregovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Valc rekao je da bi bilo kakva poslijeratna mirovna garancija morala biti "evropski vođena", ponavljajući pozive američkih zvaničnika evropskim saveznicima da povećaju troškove za odbranu i pohvalivši Britaniju i Francusku za "razgovore o snažnijem doprinosu sigurnosti Ukrajine".
Tokom samita u Parizu 17. februara, evropski lideri su izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih garancija zavisiti od učešća Vašngtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Francuska će biti domaćin drugog sastanka 19. februara kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i evropskoj sigurnosti. Ovaj put će prisustvovati Kanada i druge evropske zemlje koje nisu bile prisutne na ranijem hitnom samitu.

Tramp "više uvjeren" u postizanje dogovora o Ukrajini nakon razgovora u Rijadu

Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), usmjereni na poboljšanje odnosa dvije države i rješavanje sukoba u Ukrajini, počeli su danas u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu.
Delegacije dvije države, koje predvode ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Marko Rubio, razgovaraće i o mogućem susretu predsjednika dvije države Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije i član ruske delegacije Kiril Dmitrijev rekao je da su predstavnici dvije države imali neformalne kontakte prije početka glavne runde pregovora, prenosi Anadolija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će sastanak biti fokusiran na bilateralne odnose Rusije i SAD-a, pripreme za pregovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i mogući susret Putina i Trampa.
Prema riječima Peskova, Saudijska Arabija odabrana je kao mjesto pregovora jer odgovara objema stranama, a, kako je dodao, prerano je govoriti o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina.
U pregovorima, osim Lavrova i Rubia, učestvuju i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, savjetnika SAD za nacionalnu sigurnost Majk Valc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i ranije je kazao da Ukrajina neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.

Počeli pregovori Rusije i SAD-a u Rijadu

Ukrajina neće učestvovati u predstojećim razgovorima između američkih i ruskih zvaničnika u Saudijskoj Arabiji - rekao je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski novinarima u Abu Dabiju, gdje boravi u sklopu turneje po Bliskom Istoku, koja uključuje i Saudijsku Arabiju i Tursku.
Zelenski je rekao da Ukrajina nije bila obaviještena o američko-ruskim razgovorima u Saudijskoj Arabiji i smatra da bilo kakvi pregovori o Ukrajini bez Ukrajine neće imati rezultate.
- Ne možemo priznati nikakve sporazume o nama bez nas i nećemo priznati takve sporazume - rekao je Zelenski novinarima u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov otputovaće u Saudijsku Arabiju na razgovore sa svojim američkim kolegama, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Sastanak u saudijskoj prijestonici Rijadu zakazan za 18. februar fokusiraće se na obnavljanje odnosa između Moskve i Vašingtona, rekao je Peskov novinarima.
Sjedinjene Države će predstavljati državni sekretar Marko Rubio, koji je već u Rijadu, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majke Valc i specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potvrdio je Stejt department.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi sa svojim srpskim kolegom uoči američko-ruskih razgovora u Saudijskoj Arabiji 18. februara, Lavrov je rekao da je Evropa već imala nekoliko prilika da bude uključena u rješavanje pitanja Ukrajine i da ne zna kako bi evropske države mogle doprinijeti ako bi bile pozvane za pregovarački sto s obzirom na to da evropski političari žele da rat traje.
Iako među evropskim političarima postoje različita mišljenja o Ukrajini, većina se slaže da žele "pravedan i trajan mir" koji će se postići uz prisustvo Ukrajine za stolom.
Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "biti uključen" u bilo kakve mirovne pregovore za okončanje ruskog rata, dok je takođe izjavio da bi se mogao "vrlo brzo" sastati s liderom Kremlja Vladimirom Putinom.
Tramp, u odvojenim izjavama novinarima 16. februara, nije precizirao detalje dok je diplomatska aktivnost bila u punom jeku od Bliskog Istoka do Pariza i na NASCAR trkalištu u Dejtoni, Florida.
- Nema određenog vremena, ali moglo bi biti vrlo brzo - rekao je Tramp novinarima u avionu Er fors van (Air Force One) na pitanje o potencijalnom sastanku s Putinom, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da on želi okončati (rat), i oni žele da ga brzo okončaju. Obojica. Zelenski takođe želi da ga okonča - rekao je Tramp.&nbsp;
Kasnije, na trkalištu na Floridi – gdje je Tramp gledao trku Dejtona 500 – rekao je novinarima da će Zelenski "biti uključen" u mirovne pregovore usred nekih strahova da će Vašington zaključiti dogovor s Rusijom koji bi mogao zaobići Kijev i Evropu.
Blumberg, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestio je 16. februara da Tramp želi osigurati primirje do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, kako za zapadne tako i za pravoslavne crkve.
Komentari su uslijedili dok su se ključni američki lideri pripremali za razgovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji u narednim danima, predvođeni državnim sekretarom Markom Rubiom.
Pregovarač za Bliski Istok Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Valc takođe će učestvovati, saopštila je Bijela kuća.
- Nadamo se da ćemo postići stvarni napredak - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Tramp je novinarima rekao da je njegov tim imao "duge i teške" razgovore s ruskim zvaničnicima i da je Vitkof nedavno razgovarao s Putinom tri sata.
Govoreći za SiBiEs (CBS), Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara nakon putovanja na Minhensku bezbjednosnu konferenciju, rekao je da će naredni dani odrediti da li je Putin ozbiljan u vezi s mirom u Ukrajini.
Do ranog 17. februara, pitanje ko će biti uključen u pregovore u Saudijskoj Arabiji ili kada bi se mogli održati ostalo je nejasno.
Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, izazvao je polemiku kada je rekao da Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posredovale u pregovorima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
To je izazvalo strahove unutar EU i u Kijevu da bi mogli biti isključeni iz odluka u vezi s potencijalnim dogovorom.
Međutim, Kelog je rekao da Evropa neće biti isključena iz procesa donošenja odluka – čak i ako ne bude "za stolom" – i da će Ukrajina imati svoje mjesto u pregovorima, iako je Kijev rekao da nije pozvan na razgovore u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je stigao na Bliski Istok 16. februara, ali Kijev je rekao da je njegova posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj usmjerena na jačanje ekonomskih veza i da nema planova za sastanke s američkim ili ruskim zvaničnicima.
Mihajlo Podoljak, viši savjetnik Zelenskog rekao je da "nema pregovarača koji će predstavljati Ukrajinu u Saudijskoj Arabiji" u mirovnim pregovorima.
- Danas nema ničega na pregovaračkom stolu o čemu bi se moglo raspravljati. Rusija nije spremna za pregovore - rekao je za ukrajinsku televiziju.
Ranije je Zelenski rekao da neće učestvovati u pregovorima prije nego što se sastane sa saveznicima, uključujući evropske lidere, kako bi razvio strategiju.
- Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada - rekao je Zelenski za EnBiSi (NBC) na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.
Rekao je da ne može biti legitimnog mirovnog plana jer "ne mogu ga imati bez" njih.
- Možda postoje neke ideje - dodao je on.
U istom intervjuu, Zelenski je rekao da je Ukrajina pretrpjela "46.000 poginulih vojnika" i "nešto oko 380.000 ranjenih" od početka rata u februaru 2022. godine. Rusija nije objavila gubitke, ali zapadni izvori su procijenili broj poginulih i ranjenih na više od 600.000, ne uključujući gubitke koje su pretrpjeli sjevernokorejski vojnici uključeni u borbe.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je tim bio u Saudijskoj Arabiji kako bi se pripremio za posjetu Zelenskog, ali je naveo ekonomska pitanja kao temu posjete delegacije.
Rubio i drugi američki zvaničnici naglasili su da će Ukrajina i druge evropske zemlje biti uključene u bilo koje značajne pregovore, ako i kada se oni održe.
- Na kraju će doći do tačke – ako su to pravi pregovori, a još nismo tamo – ali ako se to dogodi, Ukrajina će morati biti uključena jer su oni ti koji su napadnuti, a Evropljani će morati biti uključeni jer imaju sankcije protiv Putina i Rusije. Još nismo tamo - rekao je Rubio.
U međuvremenu, oko 4.600 kilometara dalje, francuski predsjednik Emanuel Makron trebalo bi 17. februara ugostiti evropske lidere na hitnom samitu o ratu u Ukrajini.
Neki evropski lideri izrazili su zabrinutost da će Tramp pokušati postići mirovni sporazum s Putinom koji potkopava šire evropske bezbjednosne interese.
- Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i kao rezultat onoga što američki lideri govore, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i na koherentan način, za našu kolektivnu sigurnost - rekao je Makronov savjetnik.
Lideri iz Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske očekuju se na sastanku, koji se održava uoči treće godišnjice ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. februara.
Britanski premijer Kir Starmer, koji će biti na razgovorima u Parizu, izjavio je da je spreman rasporediti mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne dogovor za okončanje rata.
Pišući za Dejli telegraf (Daily Telegraph), Starmer je rekao da podrška Ukrajini znači biti spreman i voljan doprinijeti sigurnosnim garancijama za Ukrajinu stavljanjem njihovih vojnika na teren ako je potrebno.
- Ne govorim to olako. Duboko osjećam odgovornost koja dolazi s potencijalnim stavljanjem britanskih vojnika u opasnost - napisao je Starmer.
- Ali bilo koja uloga u pomaganju garantovanja sigurnosti Ukrajine pomaže u garantovanju sigurnosti našeg kontinenta i sigurnosti ove zemlje - istakao je Starmer.
Finski predsjednik Aleksander Stub, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom, rekao je da razgovori između Vašingtona i Moskve moraju poštovati evropske sigurnosne interese.
- Nema načina na koji bismo trebali otvoriti vrata za ovu rusku fantaziju o novom, nedjeljivom sigurnosnom poretku - rekao je on.

Zelenski: Ukrajina neće priznati američko-ruske razgovore u Saudijskoj Arabiji

Američki predsjednik Donald Tramp insistirao je da će ukrajinski Volodimir Zelenski biti uključen u bilo kakve mirovne pregovore za okončanje rata s Rusijom, a naveo je i da bi se "vrlo brzo" mogao sastati s liderom Kremlja Vladimirom Putinom.
Tramp, u odvojenim izjavama novinarima 16. februara, nije precizirao detalje dok su diplomatske aktivnosti bile u punom jeku od Bliskog Istoka do Pariza i na NASCAR trkalištu u Dejtoni, Florida.
- Nema određenog vremena, ali moglo bi biti vrlo brzo - rekao je Tramp novinarima u avionu Er fors van (Air Force One) na pitanje o potencijalnom sastanku s Putinom, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji.
- Mislim da on želi okončati (rat), i oni žele da ga brzo okončaju. Obojica. Zelenski takođe želi da ga okonča - rekao je Tramp.
Kasnije, na trkalištu na Floridi gdje je Tramp gledao trku Dejtona 500, kazao je novinarima da će Zelenski "biti uključen" u mirovne pregovore usred nekih strahova da će Vašington zaključiti dogovor s Rusijom koji bi mogao zaobići Kijev i Evropu.
Blumberg, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestio je 16. februara da Tramp želi osigurati primirje do Uskrsa, koji ove godine pada 20. aprila, kako za zapadne tako i za pravoslavne crkve.
Komentari su uslijedili dok su se ključni američki lideri pripremali za razgovore s Rusijom u Saudijskoj Arabiji u narednim danima, predvođeni državnim sekretarom Markom Rubiom.
Pregovarač za Bliski Istok Stiv Vitkof i savjetnik za nacionalnu sigurnost Majk Valc takođe će učestvovati, saopštila je Bijela kuća.
- Nadamo se da ćemo postići neki stvarno dobar napredak - rekao je Vitkof za Foks njuz.
Trump je novinarima rekao da je njegov tim imao "duge i teške" razgovore s ruskim zvaničnicima i da je Vitkof nedavno razgovarao s Putinom tri sata.
Govoreći za SiBiEs (CBS), Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara nakon što je prisustvovao Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, rekao je da će naredni dani odrediti da li je Putin ozbiljan u vezi s mirom u Ukrajini.
Do ranog 17. februara, pitanje ko će biti uključen u pregovore u Saudijskoj Arabiji ili kada bi se mogli održati ostalo je nejasno.
Kit Kelog, Trampov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, izazvao je polemiku kada je rekao da Evropa možda neće biti "za stolom" ako Sjedinjene Države budu posredovale u pregovorima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine.
To je izazvalo strahove unutar EU i u Kijevu da bi mogli biti isključeni iz odluka u vezi s potencijalnim dogovorom.
Međutim, Kelog je rekao da Evropa neće biti isključena iz procesa donošenja odluka – čak i ako ne bude "za stolom" – i da će Ukrajina imati svoje mjesto u pregovorima, iako je Kijev rekao da nije pozvan na razgovore u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je stigao na Bliski Istok 16. februara, ali Kijev je rekao da je njegova posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj usmjerena na jačanje ekonomskih veza i da nema planova za sastanke s američkim ili ruskim zvaničnicima.
Mihajlo Podoljak, viši savetnik Zelenskog rekao je da "nema pregovarača koji će predstavljati Ukrajinu u Saudijskoj Arabiji" u mirovnim pregovorima.
- Danas nema ničega na pregovaračkom stolu o čemu bi se moglo raspravljati. Rusija nije spremna za pregovore - rekao je za ukrajinsku televiziju.
Ranije je Zelenski rekao da neće učestvovati u pregovorima prije nego što se sastane sa saveznicima, uključujući evropske lidere, kako bi razvio strategiju.
- Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada - rekao je Zelenski za EnBiSi (NBC) na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije.
Rekao je da ne može biti legitimnog mirovnog plana jer "ne mogu ga imati bez" njih.
- Možda postoje neke ideje - dodao je on.
U istom intervjuu, Zelenski je rekao da je Ukrajina pretrpjela "46.000 poginulih vojnika" i "nešto oko 380.000 ranjenih" od početka rata u februaru 2022. godine.&nbsp;
Rusija nije objavila gubitke, ali zapadni izvori su procijenili broj poginulih i ranjenih na više od 600.000, ne uključujući gubitke koje su pretrpjeli sjevernokorejski vojnici uključeni u borbe.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je tim bio u Saudijskoj Arabiji kako bi se pripremio za posjet Zelenskog, ali je naveo ekonomska pitanja kao temu posjete delegacije.
Rubio i drugi američki zvaničnici naglasili su da će Ukrajina i druge evropske zemlje biti uključene u bilo koje značajne pregovore, ako i kada se oni održe.
- Na kraju će doći do tačke – ako su to pravi pregovori, a još nismo tamo – ali ako se to dogodi, Ukrajina će morati biti uključena jer su oni ti koji su napadnuti, a Evropljani će morati biti uključeni jer imaju sankcije protiv Putina i Rusije - rekao je Rubio dodajući da "još nisu tamo".
U međuvremenu, oko 4.600 kilometara dalje, francuski predsjednik Emanuel Makron trebao bi 17. februara ugostiti evropske lidere na hitnom samitu o ratu u Ukrajini.
Neki evropski lideri izrazili su zabrinutost da će Tramp pokušati postići mirovni sporazum s Putinom koji potkopava šire evropske bezbjednosne interese.
- Zbog ubrzanja ukrajinskog pitanja i kao rezultat onoga što američki lideri govore, postoji potreba da Evropljani učine više, bolje i na koherentan način, za našu kolektivnu sigurnost - rekao je Makronov savjetnik.
Lideri iz Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske i Danske očekuju se na sastanku, koji se održava uoči treće godišnjice ruske potpune invazije na Ukrajinu 24. februara.
Britanski premijer Kir Starmer, koji će biti na razgovorima u Parizu, izjavio je da je spreman rasporediti mirovne snage u Ukrajinu ako se postigne dogovor za okončanje rata.
Pišući za Dejli telegraf (Daily Telegraph), Starmer je rekao da podrška Ukrajini znači "biti spreman i voljan doprinijeti bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu stavljanjem" njihovih "vojnika na teren ako je potrebno".
- Ne govorim to olako. Duboko osjećam odgovornost koja dolazi s potencijalnim stavljanjem britanskih vojnika u opasnost - napisao je Starmer.
- Ali bilo koja uloga u pomaganju garantovanja sigurnosti Ukrajine pomaže u garantovanju sigurnosti našeg kontinenta i sigurnosti ove zemlje - istakao je Starmer.
Finski predsjednik Aleksander Stub, čija zemlja ima dugu granicu s Rusijom, rekao je da razgovori između Vašingtona i Moskve moraju poštovati evropske bezbjednosne interese.
- Nema načina na koji bismo trebali otvoriti vrata za ovu rusku fantaziju o novom, nedjeljivom sigurnosnom poretku - rekao je on.

Tramp: Zelenski će biti uključen u mirovne pregovore

Američki državni sekretar Marko Rubio stiže danas u Saudijsku Arabiju, uoči očekivanih razgovora s ruskim zvaničnicima koji imaju za cilj okončanje gotovo trogodišnjeg rata Moskve u Ukrajini.
Razgovori dolaze nakon što je predsjednik Donald Tramp prošle sedmice telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i naredio visokim zvaničnicima da započnu pregovore o ratu, koji je više puta obećavao da će okončati tokom svoje predsjedničke kampanje.
Rijad, koji takođe vodi razgovore s Vašingtonom o budućnosti Pojasa Gaze, igrao je ulogu u ranim kontaktima između Trampove administracije, koja je preuzela dužnost 20. januara, i Moskve, pomažući u obezbjeđivanju razmjene zarobljenika prošle sedmice.
Američki najviši diplomata Rubio, koji je u subotu telefonom razgovarao sa svojim ruskim kolegom, ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, sastaće se sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji zajedno s Trampovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom i specijalnim izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok Stivom Vitkofom, rekao je jedan američki zakonodavac i izvor za Reuters. Nije odmah bilo jasno s kim će se iz Rusije sastati.
Ruski list Komersant izvijestio je da će se razgovori održati u utorak u saudijskoj prijestonici Rijadu, pozivajući se na neimenovane izvore.
Ovi razgovori biće među prvim visokim ličnim susretima ruskih i američkih zvaničnika nakon mnogo godina i treba da prethode sastanku između predsjednika SAD-a i Rusije.
Rubio je u nedjelju rekao da će naredne sedmice i dani pokazati da li je Putin ozbiljan u namjeri da postigne mir.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe se nalazi u regionu. Zelenski, koji je u nedjelju stigao u Ujedinjene Arapske Emirate, rekao je da takođe namjerava posjetiti Saudijsku Arabiju i Tursku, ali datumi nisu određeni. Rekao je da nema planove da se sastane s ruskim ili američkim zvaničnicima, a vjeruje se da Ukrajina nije pozvana na razgovore koje organizuje Saudijska Arabija.
RAZGOVORI O GAZI
Rubio bi se u Saudijskoj Arabiji trebao sastati s prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom (MbS). Na dnevnom redu vjerovatno će biti Trampov prijedlog da se palestinski stanovnici Gaze nasele u drugim arapskim državama i da SAD predvodi obnovu njihovih domova.
Taj prijedlog izazvao je bijes u arapskom svijetu i pojačao strahove među Palestincima u Gazi da bi mogli biti istjerani iz svoje obalne enklave.
Gaza je razorena ratom koji je izbio kada su militanti Hamasa, koje podržava Iran, 7. oktobra 2023. napali jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca, prema izraelskim podacima.&nbsp;
U ofanzivi koju je Izrael pokrenuo kao odgovor ubijeno je više od 48.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, prije nego što je prošlog mjeseca postignut sporazum koji je donio krhki prekid vatre.
Saudijska Arabija, zajedno s drugim arapskim državama, odbacila je bilo kakav plan koji uključuje preseljenje Palestinaca, a Rijad predvodi arapske napore na razvoju kontraprijedloga, koji bi mogao uključivati fond za obnovu koji bi predvodile zalivske države i sporazum o marginalizaciji Hamasa.
MbS je takođe insistirao da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom – što je dugogodišnji cilj Vašingtona – bez dogovora o putu ka palestinskoj državi.
Rubio je u nedjelju posjetio Izrael i sastao se s premijerom Benjaminom Netanjahuom, obećavši podršku Izraelu u njegovom regionalnom suparništvu s Iranom.
&nbsp;

Rubio stiže u Saudijsku Arabiju

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Faisal bin Farhan stigao je danas u Damask u svoju prvu službeu posjetu Siriji od pada režima Bašara al-Asada prošlog mjeseca.&nbsp;
Vijest o posjeti objavio je saudijski državni kanal Al-Ekbarija na svom X nalogu, ali više informacija nije podijeljeno. Očekuje se da će se Bin Farhan sastati s Ahmedom al-Šaraom, šefom nove sirijske administracije, u predsjedničkoj palati u Damasku.
Bin Farhanu je ovo prva posjeta Damasku od pada Asadovog režima, a u Siriju dolazi nakon posjete Libanu. Ovaj zvanični dolazak, koji je dio niza posjeta arapskih, regionalnih, međunarodnih i delegacija UN-a Siriji, ima za cilj da procijeni viziju sirijskog vođstva za novu fazu u zemlji.
Prethodna Bin Farhanova posjeta Damasku dogodila se 18. aprila 2023., kada se sastao s Bašarom al-Asadom, svrgnutim vođom Sirije. Asad, koji je vodio Siriju gotovo 25 godina, pobjegao je u Rusiju nakon što su antirežimske grupe preuzele kontrolu nad Damaskom 8. decembra 2024., okončavši tako višedecenijsku vladavinu njegove porodice.

Saudijski šef diplomatije posjetio Siriju prvi put od pada Asada

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se danas tokom svoje zvanične posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji sa Nj. E. dr Abdulahom Al aš-Šeikom, predsjednikom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika Skupštine.
Mandić je istakao da Crna Gora želi da gradi najbolje moguće odnose sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, jer je u pitanju velika zemlja, sa razvijenom i naprednom ekonomijom.
- Naš glavni spoljnopolitički cilj je ulazak u Evropsku uniju, ali želimo dobru saradnju i sa brojnim zemljama iz drugih djelova svijeta- kazao je Mandić.&nbsp;
Sagovornici su saopštili da odnosi između dvije zemlje napreduju rastućom dinamikom u posljednjih par godina te da je realizacija ove zvanične posjete koja je uslijedila ubrzo nakon prvog susreta dva predsjednika parlamenta potvrda toga.
Predsjednik Skupštine je podsjetio da je Crna Gora ukinula vize za građane Saudijske Arabije i istakao da bi otvaranje ambasada u Rijadu i Podgorici bili dodatan podstrek za jačanje saradnje između naših zemalja. Zadovoljan je što je krajem prethodne godine formirana grupa prijateljstva sa Crnom Gorom u Parlamentu Kraljevine Saudijske Arabije i u tom kontekstu, predsjednik je dodao da će odmah po povratku u Crnu Goru inicirati proceduru formiranja grupe prijateljstva našeg parlamenta.
Mandić je istakao da je naša zemlja zainteresovana za investicije u sektorima turizma, ugostiteljstva i energetike, te u tom kontekstu dodao da bi Skupština Crne Gore sa zadovoljstvom bila domaćin okupljanja privrednika dvije zemlje koje bi se organizovalo na nekom od brojnih prelijepih lokaliteta koje naša zemlja nudi. Predsjednik saudijskog parlamenta sa složio i okarakterisao ovaj prijedlog kao suštinski važan, a iskoristio je priliku i da zahvali Crnoj Gori zbog ukidanja viza za državljane njegove zemlje.&nbsp;
Predsjednik Al aš-Šeik se zahvalio Crnoj Gori na podršci da Rijad bude domaćin Expo 2030, a istakao je da je otvaranje dvije ambasade od ključne važnosti za valorizaciju brojnih potencijala koji proističu iz dobrih međudržavnih odnosa.&nbsp;
Na samom kraju sastanka, predsjednik Mandić je uputio predsjedniku Al aš-Šeiku zvaničan poziv da posjeti Crnu Goru i bude naš gost, kazali su iz Skupštine Crne Gore.

Mandić želi dobre odnose sa Saudijskom Arabijom, pozvao ih da investiraju u turizam, ugostiteljstvo i energetiku

Saudijska Arabija je nedavno tri puta upozorila njemačke vlasti na potencijalnu opasnost koju predstavlja saudijski državljanin koji je izveo jučerašnji smrtonosni napad na božićni sajam, piše njemački list Der Spiegel. 
 
Reuters citira izvor koji također kaže da je Njemačka upozorena na Taleba al-Abdulmohsena zbog ekstremističkih stavova koje je objavljivao na društvenim mrežama.
Podsjetimo, u napadu u njemačkom Magdeburgu pet osoba je poginulo, a blizu 200 je povrijeđeno kada je automobil prošao kroz prazničnu gužvu. Jedna od žrtava bilo je malo dijete.
Vjeruje se da je blizu 50 od 200 povrijeđenih osoba u izuzetno teškom stanju, pa se zato sumnja da bi konačan broj žrtava mogao biti mnogo veći od pet.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije juče su osudili ovaj zločin.
Saudijci su se oglasili nakon što je njemačka vlast ranije objavila da je osumnjičeni za sinoćnji zločin iz Saudijske Arabije. Izrazili su solidarnost s njemačkim narodom i porodicama žrtava.
- Kraljevina potvrđuje svoj stav u odbacivanju nasilja i izražava iskreno saučešće porodicama preminulih, Saveznoj Republici Njemačkoj, vladi i narodu, sa željom da se povrijeđeni što prije oporave - objavili su iz Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije.

Saudijska Arabija tri puta upozorila njemačke vlasti na Taleba al-Abdulmohsena prije napada u Magdeburgu

Evropski savez nije samo još jedan politički pokret – to je glas svih nas koji vjerujemo da možemo bolje. 4. jula 2024. pravimo prvi korak ka državi u kojoj se poštuju pravda, rad i dostojanstvo svakog građanina i građanke - poručili su oni.
Vrijeme je, podvlače, da prestanemo da se dijelimo i počnemo da gradimo.&nbsp;
- Zajedno, uz jasnu viziju i hrabrost, možemo stvoriti Crnu Goru kakvu zaslužujemo – modernu, jaku i ponosnu! Već ubrzo nakon osnivanja, Evropski savez je stao pred prve ozbiljne izazove – izbore u Podgorici, Kotoru, Budvi i drugim crnogorskim gradovima. Bili su to trenuci istine, prve prilike da pokažemo da ovaj pokret nije samo ideja, već snaga koja okuplja, pokreće i mijenja - naveli su u tom savezu.
I pokazali su, kažu, da su tu sa razlogom.
- Na svakim od tih izbora, Evropski savez je dobijao podršku nezavisnih intelektualaca, uglednih građana i građanki, ljudi koji do tada nijesu bili dio politike – ali su prepoznali iskrenost, hrabrost i odgovornost. Iz izbora u izbore, povjerenje raste. Ljudi vide da nijesmo isti. Da slušamo, da radimo, da ispunjavamo. Evropski savez postaje pokret nade – ne samo za novu politiku, već za normalnu, poštenu i uređenu Crnu Goru. A onda su na red došli izbori u Nikšiću – gradu prkosa i ponosa, ali i gradu u kojem se prelamaju svecrnogorske podjele i nade. Početak kampanje bio je sve samo ne lak - ističu u Evropskom savezu.
Ali ni oni, kažu, nijesu došli da odustanu.
- Došli smo da se borimo – čisto, hrabro i s vjerom u ljude. U Nikšiću smo razgovarali sa svakim čovjekom. Slušali njihove brige, dijelili viziju budućnosti u kojoj glas građana i građanki nešto znači, u kojoj mladi ostaju, a radnici žive dostojanstveno. Nikšić nije samo još jedna izborna trka – to je ispit zrelosti za Evropski savez, ali i za cijelu Crnu Goru. I već sada osjećamo – vjetar promjena u Nikšiću. Jer ljudi prepoznaju istinu kada im je kažete u lice. A onda…Onda će svaki pojedinac uraditi NAJBOLJE ŠTO MOŽE – Evropski savez- Ivan Radojičić! - zaključili su u Evropskom savezu.

Evropski savez: Nikšić nije samo još jedna izborna trka - to je ispit zrelosti za nas, ali i za cijelu Crnu Goru

Mi se ođe ne borimo samo za naš grad i bolji život u njemu, mi se borimo za Crnu Goru - poručio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Boris Muratović na završnoj konvenciji te partije uoči lokalnih izbora u Nikšiću 13. aprila.
Nepomenicima, kako je rekao, Crna Gora nije ni matica ni majka.
- A nama je sve na svijetu. Pobijedićemo i zbog Nikšića i zbog Crne Gore - dodao je on.
Nikad, kaže, nije bio uvjereniji u ispravnost ovog puta nego noćas.
- Svaki talas koji je krenuo iz Nikšića bio je nezaustavljiv. Neka one fotelje s kojima su srasli nose doma za uspomenu i sjećanje. A kad ove neposobnjakoviće, neznalice i destruktivce isprašimo iz opštine: nemojte imati dilemu, Vladi koja nas je otjerala u dužničko ropstvo odsviraćemo kraj. U neđelju moramo dokazati da smo, kao i naši slavni preci, najbolji baš kad je najteže, da smo dostojni slavnog imena nikšićkog i crnogorskog - istakao je Muratović.
Dužni su, kaže, da Marka Kovačevića i njegovu bandu razbojnika pošalju u političku istoriju.
- I zbog srednjeg prsta tokom himne, uriniranja po spomeniku Ljubu Čupiću, zbog uvreda patriotama koje je nazvao ustašama, zbog prijetnje da će se sa političkim neistomišljenicima obračunati kao sa Turcima i zbog sluganskog odnosa prema beogradu gdje je pokorno odlazio da polaže račune i Aleksandra Vučića da moli za milostinju - naveo je Muratović.&nbsp;
Moraju se, kaže, potruditi da Nikšić nikad ne padne u ruke onih koji neskriveno mrze Crnu Goru i koji ih zarad &nbsp;interesa podržavaju.
- Zato u neđelju nema razlike između velikosrpskog DF-a, osramoćenih Demokrata i Pokreta Evropa sad - čiji nosilac liste mijenja partije kako izbori dođu i najavljuje postizbornu koaliciju sa Markom Kovačevićem. Zato i večeras želim da ponovim: glas za DF jednako što i glas za PES, da je glas za Demokrate jednako što i glas za DF. Tu nema razlika: svi su oni zajedno Marko Kovačević koji je uništavao naš grad u prethodne četiri godine - jasan je Muratović.
<h2>PES I DEMOKRATE SU KRPE MANDIĆA I KOVAČEVIĆA</h2>
Poslanik DPS-a Jevto Eraković poručio je da su sramota i poniženje, kroz koje je ovaj grad prošao u prethodne četiri godine, opomena za sve.
- Ovaj sramni period je bio pod dirigentskom palicom Aleksandra Vučića i njegovih poltrona - ukazao je Eraković.
On je podvukao da će Nikšić opet biti perjanica, te da ovim gradom ne može da upravlja politika i čovjek (Marko Kovačević) koji diže srednji prst na Crnu Goru.
&nbsp;- Nikada više: ni on, ni njegove političke krpe oličene u Demokratama i Pokretu Evropa sad. Oni nijesu ništa drugo nego do političke krpe Andrije Mandića i Marka Kovačevića - istakao je Eraković.
Upozorio je da je svaki glas za njih zapravo glas za Marka Kovačevića.&nbsp;
- Znamo svi dobro: možeš kako hoćeš, ali ne koliko hoćeš. Uništili su sve - govore kako su otvorili noav radna mjesta: jesu ali u svojim privatnim firmam u Beogradu i u svojim porodicama, govore kako imaju velike projekte ali jedini njihov veliki projekat je uništenje Crne Gore - ali da će ga ostvariti - biće ih želja - naveo je Eraković.
U nedelju će, poručuje on, pokazati da se DPS vraća na vlast u Nikšiću, a ubrzo i u Crnoj Gori.
<h2>GRAĐANSKI I EVROPSKI ILI RETROGRADNI I PRIMITIVNI</h2>
- Pred nama su lokalni izbori koji će odrediti pravac Nikšića. Vjerujem da svi shvatamo ozbiljnost trenutka u kojem se postavlja pitanje: da li će Nikšić biti građanski, multinacionalni, multikulturalni i evropski - ili ćemo ostati u zarobljeni u retrogradne, primitivne i nazadne politike - poručila je Violeta Vukosavljević na konvenciji Demokratske partije socijalista (DPS).
Ona je pohvalila inicijativu da Nikšić bude evropska prijestonica kulture do 2030. godine, ali se pita: da li u evropskoj prijestonici kulture njen predsjednik opštine pokazuje odnos prema himni te države srednjim prstom.
- Da li u evropskoj prijestonici kulture se urinira po spomeniku narodnog heroija? Da li se ne obilježvaju važni državni datumi? Da li predsjednika građane i građanke naziva kriminalcima i lopovima? To nije kulturno - a još manje evropske. Biće Nikšić opet i građanski i antifašistički i evropski. Zato je tu ova pobjednička lista - poručila je Vukosavljević.
<h2>Šaljemo u prošlost srednji prst i one koje ga tolerišu</h2>
I Srđan Mrvaljević se osvrnuo na ponašanje aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića poručujući da u političku prošlost šalju i srednji prst i one koji taj srednji prst tokom intoniranja himne tolerišu.
Mrvaljević je poručio da je njegova najsjajnija medalja ljubav prema Crnoj Gori i Nikšiću.
- Evo da odgovorim Marku Kovačeviću na srpskom jeziku, koji on toliko voli, ali ga ne govori: Nijesam ja ni lopov, ni kriminalac, ja sam ponosni sportista svoje države, olimpijac i šampion. Ali moja najsjajnija medalja je ljubav prema mojoj Crnoj Gori i mom Nikšiću. A tu medalju nosimo svi mi u ovoj sali i nikad nam je nećeš uzeti - podvukao je on.
<h2>Kovačević - vazal, podanik, kukavica</h2>
Rajo Perović je, na početku skupa, rekao da je čuo da je Marko Kovačević rekao da su oni svi lopovi i kriminalci.
- Ja mu moram reći da je ovo najčasniji i najpostojaniji dio Crne Gore. A u ime vaše i svih glasača DPS-a i moje bolesne majke, moram mu reći: gospodine Kovačeviću, Vi ste jedna obična kukavica, vazal, podanik - kazao je Perović.
Tokom konvencije, okupljenima su predstavljeni svi kandidati za odbornike sa liste "Bori se za Nikšić".
Uoči početka konvencije Sportskim centrom su se vijorile crnogorske zastave, ljudi su uglas pjevali patriotske pjesme i državnu himnu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-pogledajte-atmosferu-uoci-pocetka-konvencije-dps-a-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Muratović: DF, Demokrate i PES su svi zajedno Marko Kovačević, mi se ne borimo samo za Nikšić - nego za Crnu Goru

Vlasnik „Bat Bojana“ Žarko Bulatović upravo je izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhPnHZD2H5jc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
On je uhapšen u današnjoj akciji po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Osim njega su procesuirani i vlasnik poljoprivredne apoteke „Agrarija“ Velimir Milačić i Rožajac Mujo Mujević.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka.&nbsp;

VIDEO: Žarko Bulatović izveden iz SPO

Velimir Milačić, vlasnik poljoprivredne apoteke "Agrarija", čije se sjedište nalazi u podgoričkom naselju Dahna, Rožajac Mujo Mujević i vlasnik "Bat Bojana" Žarko Bulatović uhapšeni su u današnjoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)
Tu informaciju objavile su Vijesti.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da SPO, po njihovom nalogu, izvršava hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici i Rožajama zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje i preduzima mjere i radnje radi njihovog hapšenja.
Specijalno državno tužilaštvo će, kako se navodi u saopštenju, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja uhapšenih kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka. &nbsp;

Uhapšeni Velimir Milačić, Žarko Bulatović i Mujo Mujević

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: saudijska-arabija