Majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra.
Od petka na tom prostoru više nema šatora u kojem su boravili Hrka i ratni veterani koji su joj pružali podršku i zaštitu.
Hrka je na svom Instagram nalogu podijelila stori čiji je autor izvjesni Ivan Radovanović, u kojem se navodi da borbu nastavljaju na drugom terenu.
- Do sada si znao gdje smo, više nećeš znati - piše, između ostalog, u objavi.
Dijana Hrka je 2. novembra, dan nakon godišnjice pada nadstrešnice, ispred Skupštine započela štrajk glađu koji je trajao punih 15 dana, sve do 17. novembra. Tražila je da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice.
Prekidajući štrajk glađu, najavila je da će nastaviti svoju borbu ispred Skupštine.
Posljednji put se javnosti obratila 2. decembra, kada je kazala da više neće najavljivati svoje aktivnosti.
- Biće sve van Beograda, ništa se u Beogradu neće dešavati. Sve držim sada u tajnosti. Ono što planiram ne dam da mi "izbuše" - poručila je Hrka, čiji se šator u tom trenutku i dalje nalazio ispred Skupštine Srbije.
Kako su objavili korisnici društvenih mreža, šatori su u petak uklonjeni sa mjesta na kojem je protestovala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dijana Hrka napustila prostor ispred Skupštine Srbije: "Do sada si znao gdje smo, više nećeš"

Vrlo hrabro smo se uhvatili u koštac sa problemima koji su nas dočekali. Bio bih srećan da je Botun riješen prije, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na jučerašnjoj sjednici gradskog parlamenta.
On je saopštio da su Upravi za inspekcijske poslove izdali nalog da sagleda stanje, da vidi da li je šator u Botunu postavljen na mjestu gdje smije ili ne, i spram toga će se odrediti.&nbsp;
Njegov komentar uslijedio je na pitanje Stefana Ćulafića, odbornika DPS-a, kojeg je zanimalo da li na lokaciji na kojoj je planirana gradnja kolektora postoji privremeni nelegalni objekat i da li će on biti uklonjen kao nedavno tenda u Ulici Ivana Vujoševića.
- Postavlja se pitanje političkog autoriteta ove gradske uprave. Da li se službama Glavnog grada rukovodi unutar Grada ili u partijskim centralama- rekao je Ćulafić.
Mujović je poručio da misli da su se vrlo hrabro uhvatili u koštac sa problemima koji su ih dočekali.

Mujović u gradskoj Skupštini najavio da će inspekcija odlučiti o šatoru u Botunu

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić pozvao je nadležne inspekcije da obiđu Botun i provjere da li je šator koji su prije dva dana montirali Botunjani, postavljen na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, ali i da ispitaju da li za njegovo postavljanje imaju odobrenje, piše Dan.
Botunjani su u petak veče postavili šator na lokaciji gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu sa namjerom da u njemu organizuju danonoćne straže. Nišavić za „Dan" kaže da su za šator u Botunu saznali iz medija.
- Iz medija saznajemo da je na određenoj lokaciji u industrijskoj zoni KAP-a postavljen privremeni objekat, neposredno uz nelegalno postavljenu tablu prije duže od godinu dana, čije postavljanje nije kontrolisano od strane nadležnih institucija. Iako uvažavamo pravo svakog građanina da izrazi svoj stav i iskaže svoje mišljenje, neophodno je da poštujemo zakone naše države, procedure i institucije koje ga sprovode. Pozivam nadležne inspekcije da izvrše kontrolu na terenu i provjere da li je navedeni objekat postavljen na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, te da li postoji odobrenje za njegovo postavljanje - saopštio je Nišavić.
On navodi da je neophodno ispitati da li je tabla za obilježavanje naziva naselja postavljena u skladu sa zakonom.
- Posmatrano iz ugla realizacije projekta, napominjem da urbanističku parcelu namijenjenu za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda čini više katastarskih parcela upisanih u KO Dajbabe i KO Botun, sa jedne i sa druge strane od lokalnog puta. Obaveza investitora je da izvođaču ustupi cjelokupnu urbanističku parcelu, neopterećenu, što je dodatni razlog da nadležne inspekcije u kratkom roku izvrše kontrolu na terenu i reaguju u skladu sa zakonom - poručio je Nišavić.
Botunjanini su i juče stražarili i čuvali lokaciju na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kao i prethodnih dana, jedinstveni su u stavu - kolektor se u Botunu neće graditi.
Stanovnik Botuna Milan Ćetković poručuje da gradnju postojenja neće dozvoliti po cijenu života.
- Nećemo dozvoliti jednu lopatu da stave dok se ne završi referendum. Ako stanovnici Botuna na referendumu kažu da treba da se gradi kolektor- neka im je srećno. Treba dobro da vode računa šta će se desiti posle 14. decembra. Siguran sam da će se Zećani na referendumu izjasniti da neće dozvoliti gradnju i tada će sigurno biti teže nego što je sad. Šator će ovdje biti sigurno do 14. decembra. Ako ne budu postigli sa nama dogovor do referenduma, šator ima da ostane do daljnjeg, a mislim da ćemo, kako su krenuli, ovdje dočekati Božić, da ćemo ovdje badnjake nalagati – rekao je Ćetković.
Ćetković je naveo da se 20 godina bore protiv lokacije u Botunu.
- Predlagali smo da se postrojenje izmjesti na lokaciji gdje je privatna firma počela da gradi hangare, pa smo predložili da ga izmjeste u blizini mosta „Luča". Premijer Milojko Spajić nam je u kabinetu prošle godine rekao da se kolektor neće graditi na ovoj lokaciji ako ne budu imali podršku Botuna. Gradonačelnik Saša Mujović je 14. januara rekao da se postrojenje neće graditi preko koljena, niti protiv volje Botunjana. Ko je njih tjerao da kaže da ga neće graditi, i sada treba da ga grade. Oni vjerovatno imaju pritisak da se kolektor gradi, a vjerovatno će sada imati otpor Botunjana. Mi ćemo ležati na livade ali ga sigurno neće graditi ovdje – rekao je Ćetković. 
Njegov komšija Blagota Stojanović kaže da su Botunjani dali na stotine života zbog bazena crvenog mulja.– Smatram da bi vlast trebala da posveti pažnju našoj mjesnoj zajednici – rekao je Stojanović.
<h2>Očekivali posjete Milatovića, Spajića i Bečića</h2>
Jagoš Bećirović kaže da je očekivao da ih posjete i predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, lider Demokrata Aleksa Bečić.
–Spajić i Milatović su nam pružali podršku kada je Zeta prinudno otcijepljena od Glavnog grada. Da li je Bečić iz Zete ne znam, ali bi on trebalo da obiđe stanovnike Zete jer smo na kraju krajeva mi stanovnici Crne Gore i ništa manja prava nemamo nego Mujović, Bečić, Milatović, Spajić. Vidim da gospodin iz Demokrata sprovodi zakon pa bi trebalo da se pozabave o ovome i da sprovedu zakon jer je ovo lokacija koja je određena na fingiran i bezobrazan način – poručio je Bećirović.

Nišavić traži da inspekcija ispita je li šator Botunjana na parceli Glavnog grada

Mještani Botuna i danas su sa mjesta gdje su postavili šator poručili da, po cijenu života, neće dozvoliti početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra, upozoravajući da bi eventualni pokušaj izvođenja radova mogao dovesti do još većih tenzija. Botunjanin Milan Ćetković kazao je novinarima da ne planiraju da napuštaju taj prostor dok se ne odustane od ideje da se kolektor postavi na predviđenoj lokaciji. - Po cijenu života nećemo dati da zabodu jednu lopatu dok se ne završi referendum u Zeti. Kad se završi referendum, ako stanovnici Zete i Botuna budu da se gradi kolektor - neka im je srećno. Ali, treba dobro da vode računa što će se desiti poslije 14. decembra. Siguran sam da &nbsp;stanovnici Zete neće dati da se gradi kolektor i tada će možda biti još teže nego sad - poručio je Ćetković. On je istakao da su predložili nekoliko alternativnih lokacija Glavnom gradu, ali, kako kaže, niko im se iz lokalne samouprave im se nije obratio. Pozvao je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da dođu da razgovaraju jer su, poručuje, spremni da nađu kompromis. - Radunović i Mujović bi bez incidenta bili dočekani ovdje. Neka dođu da pogledaju lokacije koje im nudimo. A dudi li doveli mašinu, mogu samo da nas gaze njima - istakao je Ćetković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlsdE6vFPO-w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjeća i da im je premijer Milojko Spajić obećao prošle godine da se kolektor neće graditi ako to ne budu željeli Botunjani. - Šta je bilo sa Mujovićem kad je 14. januara boravio u Zeti? I on je tada rekao da se kolektor neće graditi "preko koljena", niti volje Botunjana ne bio on gradonačelnik. Ko ih je tjerao to da obećavaju - pita Ćetković. On je istakao da Glavni grad radi pod pritiskom Evropske unije.&nbsp; - Oni imaju veliki pritisak da se kolektor gradi, bogami će imati i otpor Botunjana, leći ćemo na livade - neće ga graditi ovdje - poručio je Ćetković. Mještani Botuna su poručili da će šator biti tu do 14. decembra kada će biti održan referendum. Ukoliko Zećani većinski ne budu za gradnju, a izostane dogovor sa nadležnima, Ćetković kaže da će tu ostati do daljnjeg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_c101e4cc0cc2c76b86fbb1c741386965c85fadced684bb63cb687653e377e44b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115131116_c101e4cc0cc2c76b86fbb1c741386965c85fadced684bb63cb687653e377e44b" data-rendition-name="original" width="1600" height="701" loading="lazy" alt="Botun"> </figure>  - A s obzirom da nema reakcije i to kako oni djelu i ministar Slaven Radunović, sigurno će nas i Božić ovdje dočekati i da ćemo ovdje i badnjake nalagati - kazao je Ćetković. On je pozvao i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se izjasni po ovom pitanju. - Teško je izaći iz fotelja kad se u nju uđe. Teško je Radunoviću, pa i Andriji Mandiću. Sad ni on neće da se izjasni, a bilo bi dobro da znamo je li za gradnju kolektora - rekao je Ćetković, tvrdeći da politika nema nikakve veze sa njihovim otporom i zahtjevom da se kolektor gradi na drugoj lokaciji. <h2>Delegacija EU: Postrojenje nije prijetnja, već pruža zaštitu</h2> U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori. Neprečišćena voda se trenutno, napominju, ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju. - Evropska unija očekuje da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - kazali su iz Delegacije EU u odgovoru Televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_8ab5f1047377fe5b5aa3034846d511f865daed6c8a6c7089cc1859017d13c290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251115131116_8ab5f1047377fe5b5aa3034846d511f865daed6c8a6c7089cc1859017d13c290" data-rendition-name="original" width="1919" height="910" loading="lazy" alt="Botun"> </figure>  <h2>Radunović: Rješavanje velikog problema za građane Zete</h2> Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ostaje pri istom stavu - gradnja mora početi do kraja godine. - Imamo dopis od KFK-e banke, koji je podržan od Evropske unije, gdje se jasno kaže da ukoliko se sredstva ne počnu koristiti do 31. decembra, Podgorica će platiti veliku odštetu. To je najmanje 70 miliona eura - kazao je Mujović ranije za Televiziju E. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović juče je za TVCG rekao da će se postrojenjem riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice. Napominje da je to jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 27 u pregovorima s Evropskom unijom. - U momentu, kad su se stekli svi uslovi, kada smo imali potpuno čistu dokumentaciju, sve saglasnosti, sva mišljenja, mi smo izdali građevinsku dozvolu, jer je to naš posao i to je propisano zakonom. Da smo uradili drugačije, ovaj bi ministar vjerovatno dobio krivičnu prijavu, što bi bilo potpuno logično - kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Tamara Klikovac

(FOTO) Šator u Botunu ostaje do 14. decembra, možda i duže: "Branićemo prostor po cijenu života, poslije referenduma bi moglo biti još teže"

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

(VIDEO) Botunjani postavili šator: "Mujović i Radunović ne mogu preći granicu naselja, ovdje neće graditi kolektor"

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tužilaštvo obaviješteno o prijetnjama Vukoviću, policija izdala naređenje o prikupljanju obavještenja

U Osnovnoj školi "Pavle Rovinski" na Starom aerodromu jutros je izbio požar koji je podgorička Služba zaštite i spašavanja ugasila za šest minuta. U objavi na društvenim mrežama naveli su da je danas u 10.56 sati izbio požar u ovoj obrazovnoj ustanovi. - Na teren su odmah upućena dva vatrogasna vozila sa osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja - istaknuto je u objavi. Požar je, dodaju, lokalizovan i ugašen za svega šest minuta, a niko od učenika i osoblja nije bio ugrožen. - Ljudski životni nijesu bili ugroženi - ističu iz Službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2" data-rendition-name="original" width="481" height="759" loading="lazy" alt="Intervencija"> </figure>

Tag: sator