Klinički centar Crne Gore je u prethodnom periodu suočen sa nizom kadrovskih nepravilnosti, nastalih usljed petnaestogodišnje neusklađene prakse raspoređivanja medicinskih sestara nakon završetka višeg stepena obrazovanja, saopštio je direktor Kliničko-bolničkog centra Crne Gore Saša Radović.
Radović navodi da je riječ o zaposlenim medicinskim sestrama koje su, dok su se nalazile u stalnom radnom odnosu na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, završavale visoke medicinske škole. Međutim, nakon sticanja diplome visokog obrazovanja, nijesu prolazile zakonom propisan pripravnički staž niti polagale stručni ispit za viši stepen obrazovanja, što je preduslov za raspoređivanje na ta radna mjesta.
Ističe da trenutno u Kliničkom centru Crne Gore radi oko 1.700 medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 posjeduju diplomu visokog obrazovanja a koje su u prethodnom periodu, unazad 15 godina, automatski raspoređivane na radna mjesta sa koeficijentima sa visokom stručnom spremom po dostavljenom uvjerenju da su završile školovanje, bez ispunjavanja svih zakonskih procedura, odnosno bez položenog stručnog ispita za visoku stručnu spremu.
- To su sve medicinske sestre i tehničari, mahom sa višedecenijskim iskustvom, od kojih više od 80 odsto ima preko 20 godina rada u struci. Nesporno je da su sve ove medicinske sestre već imale položen stručni ispit za srednju stručnu spremu, &nbsp;na osnovu kojeg su stekle uslov da zasnuju radni odnos u Klinički centar Crne Gore, unazad 15 godina i duže i da su tokom rada obavljale poslove koji su, prema važećem pravilniku o sistematizaciji, gotovo identično opisani za oba nivoa obrazovanja. Njihova stručnost i posvećenost nikada nijesu bili dovedeni u pitanje- objašnjava Radović.&nbsp;
Međutim, inspekcijski nadzor je, kako kaže, nedavno utvrdio proceduralne nepravilnosti i naložio njihovo otklanjanje, ostavljajući rok od 120 dana.
- Time je otvoreno ozbiljno pitanje – kako istovremeno zaštititi zaposlene, obezbijediti nesmetano funkcionisanje sistema i ostati u okvirima zakona?- navodi Radović.&nbsp;
Suočen sa ovim izazovom, menadžment Kliničkog centra je, kako kaže Radović, pokazavši odgovornost i razumijevanje, nakon inspekcijskog nadzora, izvršio analizu zatečenog raspoređenog kadra.
- Od ukupno 442 visoke medicinske sestre koje su raspoređene u skladu sa stečenim visokim obrazovanjem, njih 230 nema položen stručni ispit. Od ukupnog broja koje imaju položen stručni ispit, a to je 212 medicinskih sestara, njih 121 je položilo ispit do 2024, odnosno značajno kasnije čak i poslije 10 godina, pošto su raspoređene na radno mjesto sa visokim obrazovanjem, a 91 medicinska sestra je ispit položila u toku 2024/2025 godine- istakao je on.&nbsp;
Bilo je jasno, kako tvrdi Radović, da bi striktna primjena zakona, bez uvažavanja šireg konteksta, mogla imati teške posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema, iz razloga što bi svaki zdravstveni radnik koji je raspoređen na radno mjesto sa visokim obrazovanjem a za isto nema položen stručni ispit mogao biti isključen iz procesa rada, odnosno ne bi mogao obavljati poslove na kojima je raspoređen, a za koje nije ispunio uslov u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji jasno ukazuje da su zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni da, nakon završenog pripravničkog staža, polažu stručni ispit.
- Naime, medicinske sestre i tehničari predstavljaju ključni kadar u pružanju zdravstvene zaštite, a s obzirom na njihov već izražen deficit, privremeno udaljavanje čak i jednog broja zaposlenih značajno bi ugrozilo kontinuitet rada i dostupnost zdravstvenih usluga. Uprava je stoga donijela odmjerenu odluku: medicinskim sestrama biće omogućeno da naknadno pristupe polaganju stručnog ispita za viši nivo obrazovanja, uz jasno definisan rok za realizaciju. Time se ispunjavaju zakonski uslovi i otklanjaju nepravilnosti, a proces rada ustanove ostaje stabilan i neprekinut- poručuje Radović.&nbsp;
Na ovaj način, kako kaže, izvršava se potrebna provjera znanja, uklanjaju pravne praznine i uspostavlja ravnoteža između poštovanja zakona i uvažavanja specifičnih okolnosti zaposlenih.
Pokazano je, dodaje Radović, da sistem može biti i human i odgovoran, čak i kada ispravlja naslijeđene formalno-pravne propuste.
- Klinički centar Crne Gore ostaje posvećen principima održivosti, pravičnosti i profesionalizma. Poštovanje zakonskih procedura mora ići ruku pod ruku sa razumijevanjem realnih okolnosti. Uprava odlučno stoji u namjeri da prekine sve prakse koje bi nepostupanjem ili odlaganjem odluka mogle ugroziti kredibilitet zaposlenih i povjerenje građana. Konkretno, u ovom slučaju ponuđeno kompromisno rješenje predstavlja primjer kako se sistemske greške mogu ispravljati bez žrtvovanja onih koji su nosioci zdravstvene djelatnosti i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu građanima. Na taj način obezbjeđuje se kontinuitet usluga i ostvaruje najviši cilj – očuvanje zdravlja građana Crne Gore- zaključuje Radović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radović: Bez stručnog ispita 230 medicinskih sestara, otklonićemo kadrovske nepravilnosti

Ljekarski tim Kliničkog centra (KCCG) u januaru će izvesti prvu transplantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u državi Aleksandar Radović.
Radović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da transplataciju želi da postavi visoko na ljestvici prioriteta, ali da je oko pitanja značaja doniranja organa potrebno izgraditi svijest i postići široki konsenzus.
- Tu mora biti uključena široka zajednica, od medijskog pa do uticaja vjerskih grupa. Iskustva u bližem regionu nijesu ohrabrujuća, Hrvatska bilježi bolji odziv - kazao je Radović i najavio da će ove godine intenzivirati dijalog po ovom pitanju.
Kada je riječ o medicinskoj osposobljenosti za izvođenje transplatacionih procedura, Radović je ukazao da je potpisan sporazum na osnovu kojeg će eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda pružati stručnu pomoć KCCG u unaprjeđenju transplantacionog programa organa i ćelija i edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara.
- Upravo u okrilju tako uspostavljene saradnje, ljekarski tim KCCG će već tokom ovog mjeseca izvesti prvu transpantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori - saopštio je Radović.
On je kazao da je infrastruktura zdravstvenog sistema Crne Gore izgrađena prije više desetina godina, i da nizak nivo ulaganja dovodi do zaključka da je ukupan sistem trenutno preopterećen.
Radović je istakao da KCCG pruža oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u državi.
Kako je podsjetio, KCCG funkcioniše kao referentna ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu državu i sekundarnog nivoa za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin.
U KCCG se godišnje, prema riječima Radovića, u bolničkim uslovima liječi oko 40 hiljada pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po pregleda.
- U Kliničkom centru se godišnje, u prosjeku, obavi od 2,2 do 2,4 hiljade porođaja, izvede se preko 23 hiljade operacija, na Klinici za nefrologiju obavi se oko 13 hiljada dijaliza, dok se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uradi preko pet miliona analiza - naveo je Radović.
On je kazao da je prošla godina, u kojoj je obilježen jubilej 50 godina od useljenja u zgradu KCCG, bila je više nego dinamična sa aspekta projektnih aktivnosti.
- Otvaranjem objekata za Kliniku za psihijatriju, Infektivnu i dermatovenerološku Kliniku, dobijamo po prvi put savremeni prostor za rad u ovim medicinskim oblastima - rekao je Radović navodeći da je ukupna investiciona vrijednost izgradnje novih objekata iznosila oko 17 miliona eura.
Kako je ukazao, prošle godine je adaptiran Urgentni blok opremanjem prostorija za žrtve porodičnog nasilja, psihijatrijske pacijente i obezbjeđenjem prostorija za Ultrazvučni pregled, rekonstruisan Centar za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike.
Radović je podsjetio da je puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma, dok su u operacionom bloku KCCG prošireni kapaciteti centralne sterilizacije.
- Pokrenuli smo projekat LIFEGATE, putem kojeg će Institut za onkologiju, klinike za kardiologiju i kardiohirurgiju dobiti značajnu opremu iz sredstava EU. U toku je relizacija projekta uređenja zahvata Kliničkog centra - naveo je on.
Kada je riječ o inovativnim procedurama, Radović je ukazao da je prošle godine u KCCG prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, dok je u Institutu za bolesti djece prvi put primijenjena inovativna, revolucionarna, genska terapija.
- Sa uspjehom se nastavlja izvođenje veoma kompleksne HIPEC procedure (metoda kombinovane terapije malignih oboljenja koja zahvataju trbušnu duplju), čime smo omogućili da ova tehnika bude ponovo dostupna pacijentima u našoj ustanovi, tako da se ne moraju upućivati u druge zdravstvene centre u region - naveo je Radović.
On je istakao da je prethodnih par mjeseci eliminisana lista čekanja za koronografiju pacijenata, kao i da na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja.
- U Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju početkom septembra bilo je 2,9 hiljada nezavršenih biopsija i prosječno se čekalo za ove nalaze od dva i po do tri mjeseca. Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - naveo je Radović.
On je kazao da je, u vezi faktora koji utiču na čekanja, identifikovan veliki broj zakazanih a nerealizovanih pregleda pacijenata, odnosno da su uočene moguće desinhronizacije u radu ljekara specijalista.
- Shodno u kontinuitetu djelujemo na uspostavljanju sistema sinhronizovanog rada ljekara, sa druge strane uvodimo SMS servis zakazivanja u namjeri da smanjimo broj nerealizovanih pregleda - rekao je Radović i dodao da će uskoro biti pokrenuta kampanja na tu temu.
Kako je naveo, nastavlja se sa pilot projektom prvih i kontrolnih zakazivanja za kardiološke, reumatološke i endokrinološke specijalističke preglede.
- Uspostavljanje što bolje komunikacije na relaciji ljekar/osoblje/pacijent nam je jako važno i tu ćemo nastojati u poboljšanjima u mjeri mogućeg - rekao je Radović.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Radović je istakao da angažmani nadležnih institucija idu u pravcu rasterećenja KCCG, kako kroz implementaciju novih politika upravljanja zdravstvenim sistemom, tako i realizacijom novih infrastrukturnih projekata.
On je podsjetio da je pokrenut proces sagledavanja i mogućeg projektovanja novog Univerzitetsko medicinskog kliničkog centra, koji je, kako je rekao, za crnogorske prilike kapitalan projekat.
- Projekat je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti. Potencijal izgradnje novog, najsavremenije opremljenog Univerzitetsko medicinskog centra uz oslobađanje kapaciteta trenutnog KCCG je od nemjerljivog uticaja na rasterećenje tercijarnog i unaprijeđenjenje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite Crne Gore - istakao je Radović.
On je kazao da u maju planiraju uvođenje treće angio sale, instalaciju novog linearnog akceleratora i izgradnju sterilne operacione sale na klinici za Ortopediju sa intenzivnom njegom.
- Obezbijeđena su sredstva i pripremljena tehnička dokumentacija za rekonstrukciju intenzivne njega. Vrijednost ovog zahvata je 1,5 miliona eura i realizuje se prvi put od 1991. godine, a predstavlja srž našeg zdravstvenog sistema - naveo je Radović.
Kako je dodao, pripemljena je dokumentacija za adataciju odjeljenja za radiologiju, a u januaru je planirano izvođenje radova.
Radović je podsjetio da je od Evropske banke za obnovu i razvoj obezbijeđeno sedam od 12 miliona eura za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova, a koji se realizuje u cilju unapređenja energetske efikasnosti KCCG.
- U toku je izrada glavnog projekta za izgradnju Klinike za hematologiju i PET scan, u maju očekujemo objavljivanje poziva za izbor izvođača radova - rekao je Radović i dodao da je predviđena i adaptacija odjeljenja za nefrologiju, urologiju i neurohirgiju.
Prema njegovim riječima, planirana je izrada Idejnog projekta za proširenje IBD za potrebe Banke mlijeka i in vitro fertilizaciju (IVF).
- Godinu će obilježiti i uvođenje vještačke inteligencije u procedure onkološke i patološke dijagnostike kroz projekte LIFEGATE i PathAI - istakao je Radović.

Govoreći o iznosima budžetskih sredstava koja se godinama unazad izdvajaju za potrebe KCCG, Radović je rekao da je potencijal savremenih tehnoloških dostignuća i digitalizacije nemjerljiv i da novca nikada nije dovoljno.

On je kazao da budžet za ovu godinu iznosi 121,41 milion EUR, od čega se 43 odsto odvaja na zarade, 48 na ljekove i medicinska sredstva, a tek preostali dio na materijalne troškove i kapitalne izdatke, iz čega je potrebno obezbijediti kontinuitet u snabdijevanju energentima i održavanju svelokupnog sistema KCCG.

Radović je istakao da su, u upravljačkom smislu, ključne riječi racionalizacija, odgovorno trošenje sredstava i saradnja sa svim entitetima koji mogu podržati realizaciju kapitalnih projekata.
- Osoblje, struka, oprema i medicinska sredstva - to su prioriteti. Održivost i unaprijeđenje sistema snabdijevanja, kako administrativnog, tako i infrastrukturnog je nepobitna - naveo je Radović.
Kada je riječ o kadru KCCG, Radović je rekao da u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji radi preko 370 specijalista i 25 specijalista stomatologije, kao i 104 užih specijalista.
Prema njegovim riječima, 124 doktora upućena su na specijalističko usavršavanje, dok je 115 doktora specijalista upućeno na uže specijalističko usavršavanje.
- Do kraja godine očekuje se da 30 doktora koji su upućeni na specijalističko usavršavanje steknu zvanje specijaliste, dok se sa uže specijalističkog staža očekuje povratak 36 doktora specijalista - kazao je Radović.
On je ukazao na potrebu medicinskog kadrovskog jačanja naročito u medicinskim oblastima onkologije, pedijatrije, neonatologije, vaskularne hirurgije, anesteziologije i patologije.
Kako je dodao Radović, srednje medicinski kadar je uvijek potreban i o tome svjedoče u kontinuitetu objavljeni konkursi.
- Ono što me negdje zabrinjava, a vjerujem da se stanje koje je preslikano u cijeloj crnogorskoj ekonomiji, je nedostatak ne-kvalifikovanog kadra, koji predstavlja važnu sponu u funkcionisanju ukupnog sistema KCCG, kao što je na primjer nedostatak prijava za poslove održavanja higijene - rekao je Radović.

Ljekari KCCG će u januaru uraditi prvu transplantaciju matičnih ćelija

Dok političari konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjećamo na član 11 stavovi 1 i 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: "Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti" - kazali su iz Sindikata medija Crne Gore, nakon što su iz Opštine Zeta pozvali RTCG da kazni novinara Sašu Radovića zbog, kako su ocijenili, skandaloznog priloga u Zeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarleusa-priganice-i-kokain-razljutili-opstinare-sporan-im-prilog-rtcg-a-u-obracanju-vrijedali-novinara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Sindikata medija ističu da se osobi iz stava 1 ovog člana "ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima".
- Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira Etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti - ističu iz Sindikata medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.5455%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradovic-obavijestio-sam-sindikat-medija-i-rtcg-o-prijetnjama-u-zeti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Medijima su dostavili i objašenjenje Radovića koje je njima stiglo:
"Moja sagovornica, direktorka TO opštine Zeta se par minuta pred uključenje pojavila i rekla, Jeste li me Vi zvali juče?&nbsp;
Ja sam rekao - Da.
Pa ste me zvali dan pred koncert?
Ja sam joj odgovorio da jesam i da sam je i jutros zvao i da mi je čudno da nije odgovorila, jer je logično da mi ona bude sagovornica.&nbsp;
Međutim, ona mi na to kaže da je njoj bio slobodan dan i da smo trebali ranije da joj se najavimo?! Na to sam odgovorio da je za TO Zete to događaj godine i da mi je logično da će se novinarama javljati u radno vrijeme dan ranije, ali i da joj, takođe, uopšte nije obaveza, tj. da ne mora da mi bude sagovornik. Ona na to dodaje da i neće, ali u posljednjem momentu ipak staje do mene ispred kamere.&nbsp;
Uključenje ste vidjeli ili možete vidjeti. Našalio sam se na račun izbora pjevačice. No, problematično i najbitnije je da mi je poslije snimanja postavila pitanje:
"Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?&nbsp;
- Ja rekoh - Da - samo da bih čuo šta će mi reći.
Ona tada izgovara rečenicu:
"U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!"
Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, "razgovarao" sa mnom i "učio" me poslu novinara.
Iz istih stopa smo otišli. Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz CG, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, tj. TVCG i osjećam zabrinunutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome. U svakom slučaju, moja je obaveza da se obratim Sindikatu medija, kako bi svi novinari ubuduće mogli da imaju slobodu, i da, ponašajući se skladu s etičkum pravilima esnafa, nemaju strah od pritisaka političara."

1250x600

1084x550

SMCG o slučaju Radovića: Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da kažnjava zbog načina na koji neko izvještava

Novinar Radio televizije Crne Gore Saša Radović oglasio se nakon što su iz Opštine Zeta pozvali javni servis da ga sankcioniše zbog, kako su ocijenili, "skandaloznog priloga".
Radović je kazao da se njegova sagovornica iz priloga, direktorica TO Zeta Tatjana Bojanić nije javljala na telefon u subotu, a ni u nedjelju ujutru, da bi na kraju kazala da je novinari uznemiravaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkarleusa-priganice-i-kokain-razljutili-opstinare-sporan-im-prilog-rtcg-a-u-obracanju-vrijedali-novinara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radović je pojasnio i da je od čelnice Turističke organizacije Zeta dobio prijetnje, koje nije htio prijaviti policiji, već je napustio Zetu u kratkom roku.
Njegovo saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
"Povodom jučerašnjeg događaja i nastupa na TVCG danas moram da se oglasim, povodom pritisaka i prijetnji.
Moja sagovornica, direktorica TO Zeta Tatjana Bojanić, inače domaćin manifestacije se nije javljala na telefon u subotu, tj. dan ranije meni (dakle novinaru TVCG). Nije mi se, u duhu "dobrog" domaćina javila ni ujutro (svi pozivi evidentirani).&nbsp;
Mi smo (ekipa TVCG) došli tamo u nedjelju ujutro i za moju muku ja sam morao sam da govorim o njenoj i njihovoj priganicijadi i da eventualno uključim i neku od domaćica koja sprema priganice. Za to vrijeme, dok se mi spremamo za direktno uključenje, iza kamere stoji dotična Bojanić, koju i ne poznajem i dobacuje mi:&nbsp;
"Jeste vi iz TVCG?"
Ja kažem: Jesmo.
Direktorka Bojanić Tatjana mi i dalje dobacuje dok stojim s mikrofonom ispred kamere:
"Pa ste me TEK JUČE zvali da vam gostujem danas?"
- I juče i jutros, gospođo. Nego kada smo trebali?
A ona će, vjerovali ili ne meni reći:&nbsp;
"Juče je bila subota i to mi je slobodan dan".
(Sve se dešava dok ja stojim ispred kamere, minut pred uključenje, na ušima mi slušalice i slušam program tv i čekam najavu svaki sekund)
Kratka digresija, dragi Fb prijatelji. Direktorka gospođa Tatjana stavlja do znanja medijima da pred događaj godine za njenu TO ona uzima slobodan dan, a mi je uznemiravamo! Da li je ovo za vjerovati?! I sve mi to dobacuje iza kamere 30 sekundi pred uživo uključenje! Ja je kratko pitam?&nbsp;
- Oćete li vi da iskoristite priliku i da promovišete vaš događaj?
"Ne!" osdsječno i protestno kaže direktorka Bojanić!
- Ok, gospođo, to je vaše pravo, onda ću ja to uraditi i reći da se nalazite tu na pet metara.
Ona 10-ak sekundi pred uključenje pritrčava i staje pred mikrofon. Prelomila direktorka! Preumila.&nbsp;
Nakon uključenja, koje je bilo skroz korektno, sve smo informisali kako treba, uz moju šalu na račun pjevačice (jer glavna gošća pjeva o kokainu, mud..a, pi...nom soku itd) što je potpuno legitimno sa stavova struke. Međutim tu direktorka Tatjana razgovor diže na viši nivo i każe mi sljedeće:
"A tako vi radite?! Ostanite tu i snimite što treba, a nakon toga ćemo drugačije razgovarati!"
Kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga u svojoj karijeri, jasno mi je bilo da se radi o prijetnji. Odmah smo otišli da ne bismo gatali ko će i na koji način sa mnom "razgovarati" i na koji način učiti novinara TVCG kako i šta da govori.
Sve se ovo odigravalo u prisustvu snimatelja i vozača koji sve čuli i vidjeli.
Pisao sam odmah sinoć Sindikatu medija, obavijestio i Sindikat RTCG i još nekoliko adresa o prijetnjama, a savjetovan sam i da slučaj prijavim policiji, što nisam htio.
Nadam se da će rukovodstvo RTCG smoći snage da se odbrani od uticaja politike i napada na mene, pa da me ko zna koji put i ne premjeste na drugo radno mjesto, kazne itd, što sam odavno navikao, nažalost, već da ću biti adekvatno nagrađen za iskazanu slobodnu i hrabru i istinitu riječ.
Javnost, ubijeđen sam zna koliko sam se u svojoj karijeri vodio profesionalnim standardima i objektivnim informisanjem."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fsasa.radovic.758%2Fposts%2Fpfbid0WWzUuoVxxyQACyKewY2GQEFV839NrY9NceH7Q5g9CfwCHnQV2WqtiK1n1XYvarv8l%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radović: Obavijestio sam Sindikat medija i RTCG o prijetnjama u Zeti

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sasa-radovic