U Crnoj Gori se negira i krši Ustav, Ustavni sud čini disfunkcionalnim, pravda je selektivna i ne reaguje se na brojne negativne tendencije u društvu. To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E univerzitetski profesor Saša Milić. Više je nego jasno, dodaje on, da su neki kontrolni mehanizmi, koji tu moć mogu da kontrolišu, sve slabiji, ili gotovo ne postoje. Upravo zbog toga, smatra da je studentski protest, iako nažalost pokrenut tragičnim događajem na Cetinju i gubitkom velikog broja života, u potpunosti opravdan.
Podsjeća da je odgovornost uvijek na strani onoga ko vrši vlast, a ljudi iz sistema bezbjednosti se nijesu bavili tim sektorom i nijesu doveli do povećanog nivoa sigurnosti, već su ga, kako kaže, smanjili.
- Odgovor na pitanje gdje je odgovornost počeo bih riječima grčkog predsjednika Kostasa Karamanisa, koji je prilikom tragedije koja je zadesila Grčku 2023.godine rekao “Desila se stašna, stravična nesreća, ne možemo se praviti kao da se ništa nije desilo”. Meni se čini da se predstavnici vlasti u Crnoj Gori pokušavaju praviti kao da se ništa nije desilo, uostalom tu poruku smo od ministra Danila Šaranovića čuli odmah posle stravičnih događaja na Cetinju. Jutros čitamo o tome da klub poslanika Demokrata, u državnom parlamentu kažu da teret prošlosti ne blijedi, da se ne zaboravljaju svi tereti koji su u prošlosti bili. Moram reći, posle pet godina iskustva sa aktuelnom vladajućom većinom da oni itekako blijede, jer teret onoga što su nam oni donijeli je, zaista, ogroman oni su došli na vlast pod izgovorom borbe protiv korupcije, borbe protiv kriminala, borbe za bolje sjutra i borbe za veću bezbjednost i države i građana - rekao je Milić.
Smatra da vlast, niti po jednom osnovu ne zaslužuje pozitivnu ocjenu. Jer, kako objašnjava, korupcije nema manje, ali ima partijskog zapošljavanja i, prema njegovoj ocjeni veći je broj kriminalnih klanova.
- Da li živimo bolje? Objektivno, primamo više eura, ali nam je kupovna moć manja. Posebno zaslužuju negativnu ocjenu kad je u pitanju bezbjednost, zato ja zaista mislim da je studentski protest apsolutno opravdan, i opravdan je u svjetlu da su naše aktuelne vladajuće strukture, posebno onaj sektor koji se bavi bezbjednošću, potpredsjednik Vlade i ministar, da nijesu radili ništa, mi smo 2022.godine imali stravičnu tragediju na Cetinju, i pogibiju 10 ljudi na Medovini, šta se od 2022.godine desilo? Šta je naša vlast uradila? Da li je primila grupu građana koja je napravila nacrt Zakona, takozvani Markov i Mašanov zakon? Da li su doprinijeli podizanju nivoa bezbjednosti? Da li povećali broj policajaca? Ne, smanjili su. Oni su doveli, novim zakonskim rješenjima do enormnog nedostatka policijskog kadra, omogućavajući ranije penzionisanje - istakao je Milić.
Podsjeća kako se vlast bavila nabavkom novih vozila, na kojima je, kako kaže, najvažnije bilo da li nešto piše ćirilicom. Navodi kako je nevažno na kom pismu piše, ako je ugrožena bezbjednost građana i države.
- Oni su se bavili zamagljenim naočarima u večeri kad je poginulo 12 ljudi, kasnije 13. Oni su postavljali i fake, lažne fotografije lažno zapaljenih svijeća za duše poginulih na Cetinju. Šta su uradili, dočekali smo 1.januar 2025.godine sa izgubljenih 12, odnosno 13 ljudskih života. Gospodin, novoizabrani gradonačelnik, Mujović nam kaže “ali odgovornost nije isključivo na MUP-u”, ja se slažem da odgovornost nije isključivo na MUP-u, ali dozvolite da je odgovornost najveća upravo na Ministarstvu unutrašnjih poslova, i moramo poručiti, i studenti, i svi mi koji podržavamo studente, i profesori, i intelektualci, kulturni stvaraoci, građanski aktivisti, i svi ostali slobodomisleći građani Crne Gore, da nama nijesu zamagljene oči, da nama nije zamagljen pogled, i da nam nije zamagljen um, i da zaista, posle pet godina, mi pet godina slušamo da se oni bore sa zaostavštinom bivše vlasti, šta treba, još pedeset godina da slušamo da su oni nesposobni da vrše efikasno vlast - rekao je Milić.
U svjetlu te odgovornosti, smatra on, studenti imaju pravo da pozivaju vlast na odgovornost, i dobra je prilika što je danas u posjeti Crnoj Gori evropska komesarka Marta Kos, pa se, kako kaže, dobro podsjetiti kako preuzimanje odgovornosti izgleda u evropskim državama.
- U Norveškoj, 2012.godine, Breivik je ubio 77 ljudi, istog dana je direktor policije podnio ostavku. 2013. Riga, pad krova na jednom tržnom centru, cijela vlada je podnijela ostavku. 2015.godine požar u noćnom klubu u Bukureštu, u Rumuniji, posle protesta kompletna vlast, vlada podnosi ostavku. 2023.godine željeznička nesreća u Grčkoj, ministar saobraćaja posle sat vremena podnosi ostavku. Mi smo imali jedan takav, nesretan slučaj, 2006.godine, kad je poginulo 47 naših ljudi, ministar Lompar je podnio ostavku. Nažalost, vrlo brzo on je vraćen na tu funkciju, pa se samim tim ostavka pokazala kao formalna, ili suštinski bez moralne odgovornosti - istakao je Milić.
Preko 100 univerzitetskih profesora i saradnika je potpisalo pismo podrške studentima, podsjeća on, i oni imaju nespornu podršku, ali je iznenađen što ta podrška nije i veća.
- Očekivao sam, i mogu reći da me čudi, pogotovu me čudi od nekih univerzitetskih profesora koji su do 2020.godine bili jako kritični, jako bučni, i stalno pozivali na pravo da se čuje glas studenata, da ih odjednom nema. Dozvolite, ja moram zaključiti da, negdje, ti ljudi u stvari su istupili iz svojih ideoloških, nacionalističkih, sektaških pobuda, a ne sa željom da se čuje glas studenata. U punoj profesorskoj, i ljudskoj odgovornosti stojim iza onoga što jeste podrška našim studentima, jer to je budućnost ove države. I na kraju, ako igdje treba da stanuje kritička svijest, ona treba da stanuje upravo među našom studentskom populacijom. Da li je ona dovoljno moćna da se iznese sa svim ovim, ja se iskreno nadam da da, ali da li to mogu da garantujem, zaista ne bih mogao - istakao je Milić.
Ako se, kako kaže, targetiraju mladi ljudi, koji žele i imaju potrebu da iznesu svoje mišljenje i prozivaju se da su partijski eksponenti ìli predstavnici kriminalnih klanova, još ako se takva slika šalje i sa Javnog servisa, to govori da se crnogorsko društvo teško može nazvati iole zrelom demokratijom.
- Jedan poslanik, koji je opšte prisutan, je rekao da 95 posto studenata i njihovih &nbsp;podržavalaca pripada ili ovoj partiji, ili kriminalnoj organizaciji, da li to znači da smo to i svi mi potpisnici? Oprostite ja sam vidio i preko 200 kulturnih stvaralaca. Ne znam nijednog ozbiljnijeg kulturnog stvaraoca koji nije potpisao podršku studentima, takođe građanski aktivisti, i ostali. Živimo u jednom momentu teške manipulacije gdje vam direktor jedne vladine agencije studentima podmeće da su ovakve, ili onakve pjesme na protestima pjevane, i vrši se jedna montaža i manipulacija”, naveo je on.
Smatra da svi profesori i slobodomisleći građani trebaju da stanu u zaštitu studenata iz organizacije “Kamo śutra”, koji su izloženi raznim vrstama prijetnji.
- Da li je i njihova bezbjednost ugrožena, možda u ovom trenutku nije toliko, ali pogledajte šta se dešava u posljednja dva, tri dana u Srbiji, kolima ih obaraju po bulevarima, njihovi životi već počinju biti ugroženi. Ja nijesam siguran da eksponenti vlasti Aleksandra Vučića u Crnoj Gori neće vrlo brzo posegnuti za sličnim metodama razračunavanja sa našim studentima, zato trebaju našu podršku, i trebaju sve nas - poručio je Milić. 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCQjL4j5dOYc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milić: Studenti trebaju našu podršku i sve nas

Nekadšnji visoki policijski funkcioneri Enis Baković i Saša Milić nijesu danas svjedočili na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću koji se tereti za zloupotrebu položaja. Bakoviću i Miliću nije uručen poziv za saslušanje pa je sudija Igor Đuričković saopštio da im se poziv ponovo uputi.
Za naredno ročište koje je zakazano za 11. novembar osim Bakovića i Milića planirano je saslušanje i svjedoka Darka Milonjića i Luke Radovića.
Stojanović se tereti da je izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Svjedok Vuk Kljajić kazao je da ga je 2018. godine Dežurna služba policije uputila u Zetu gdje je bio kamion sa utovarom.
- Vođa grupe je obavio razgovor sa vozačem- rekao je Kljajić. Pregledom su kolege utvrdile da su u kamionu cigarete. Zadatak njegov i kolege bio je, kako kaže, da isprate kamion do Centra bezbjednosti Podgorica. Međutim, uslijedila je promjena plana da kamion ostave kod carinskog terminala u blizini Zetatransa. Svjedok Kljajić je rekao i da je dosta vremena prošlo od tog događaja i ne može da se sjeti svih pojedinost. Objasnio je i da nije siguran da li su u službenu zabilješku unijeli podatak o kojim se cigaretama radilo.
- Ukoliko to nijesmo uradili, onda nijesmo imali taj podatak - kazao je Kljajić.
Svjedok Milorad Krivokapić saopštio je da je prodao kamion Slobodanu Baćoviću, te i da nije imao kontakt sa Igorom Baćovićem.
- Nijesam ni sanjao da oko ovoga mogu biti pitan nešto - rekao je Krivokapić.
Podsjetimo, za upravljačem kamion u kojem su pronađene cigarete bio je Igor Baćović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhMVPZuuzcxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Sud naredio da se ponovo uputi poziv Bakoviću i Miliću

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je na pres konferenciji povodom 100 dana rada gradske administracije da je Kolektorsko postrojenje najveći izazov s kojim se suočavaju.
Mujović je rekao da mu je prva posjeta bila Golubovcima, gdje je razgovarao sa građanima i predstavnicima opštinske uprave. Mještani Botuna, svjestan je, ne žele postrojenje.&nbsp;
- Mogu reći da lokacija i način komunikacije sa mještanima bio je neadekvatan. Ti ljudi su prevareni kad je građen KAP, mislim da projekat kolektora sa njima nije dobro iskomuniciran. Građani su pitali osnovne stvari i životna pitanja su pitali a do sada nijesu dobijali odgovore. Ja sam se obavezao da uradim sve da se ovo pitanje riješi i da se eventualno nađe nova lokacija. Sastao sam se i sa predstavnicima Vodovoda i tražio sam poboljšanje rješenja. Našli smo ga i predstavili, a rješenje se sastoji da postrojenje ostane na istom mjestu, a da se ispust pomjeri za nekoliko stotina metara. Mještani ni to nijesu prihvatili. Sljedeći sastanak smo opet imali sa predstavnicima ministarstva i vodovoda i KfW banke, tada je predočeno da izmjene lokacije nijesu poželjne i dozvoljene, a sva sredstva su validna do kraja juna ove godine. Takođe turska kompanija koja je nabavila opremu, najveći dio opreme je nabavila i on je u Crnoj Gori i postoji mogućnost da nas tuže ako se izmijeni lokacija. Imamo još jednu ideju ali sad ne mogu o njoj govoriti - kazao je Mujović.
Ako već postrojenje ne može da se izmjesti, Mujović kaže da je tražio kompromis da se jedan dio izmjesti iz Botuna.
- Prva opcija je bila da se spalionica mulja izmjesti u Dajbabe. Ali kada je to došlo do mještana odmah su počele priče o protestima. Predlagao sam da spalionica mulja bude na Deponiji, ali odgovor je bio negativan. Problem je kako transportovati mulj osam kilometara. Plus Tuzi su pokrenule pitanje razgraničenja i naveli da će možda Deponija pripasti njima. U narednih 90 dana Vodovod treba da da odgovore da li je postrojenje štetno i da odagnamo sumnje mještana. Kakav će biti finalni izvještaj ostaje da vidimo. Sigurno na silu nećemo ići na narod, tražićemo kompromis - rekao je Mujović.

Mujović o kolektoru u Botunu: Nećemo silom ići na narod, tražićemo kompromis

Portal otvorenih podataka Vlade Crne Gore (https://data.gov.me//) bilježi značajan napredak u pogledu transparentnosti i dostupnosti informacija javnog sektora. Na platformi je trenutno dostupno 500 skupova podataka, što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na IV kvartal 2024. godine, kada je bilo objavljeno 280 skupova, saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.
Navode da je u odnosu na novembar 2020. godine, kada je na portalu bilo dostupno 138 skupova podataka koje je objavilo 20 institucija, broj podataka se gotovo učetvorostručio, dok se broj aktivnih institucija skoro udvostručio.&nbsp;
- Danas podatke aktivno objavljuje 38 institucija, dok je cilj da se ovaj broj u narednom periodu poveća kroz edukativne i promotivne aktivnosti- ističu iz MJU.
Naglašavajuu da ovaj razvoj pokazuje kontinuiranu posvećenost Ministarstva javne uprave i Vlade Crne Gore unapređenju otvorenosti, transparentnosti i efikasnosti javne uprave, gdje je kroz definisanje strateških ciljeva u ključnim strateškim dokumentima poseban akcenat upravo dat transparentnosti i otvorenosti javne uprave prema građanima.&nbsp;
- Otvoreni podaci imaju ogroman potencijal za primjenu – ne samo unutar državne administracije, već i u privredi, akademskoj zajednici i nevladinom sektoru, pružajući osnovu za razvoj digitalnih usluga, analizu javnih politika i inovativnih rješenja. Otvoreni podaci predstavljaju temelj za razvoj pametnih usluga, digitalnih alata i inovacija koje mogu unaprijediti svakodnevni život i poslovanje građana i privrednih društava, što doprinosi da Crna Gora nastavlja da korača ka modernoj, digitalno transformisanoj upravi - pojašnjavaju iz MJU.
Ministarstvo javne uprave poziva sve institucije koje još nisu aktivno uključene da objavljuju podatke u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kao i građane, preduzetnike i organizacije da koriste dostupne podatke i doprinesu njihovoj daljoj valorizaciji kroz konkretne projekte i analize.
- Razvoj i unapređenje Portala otvorenih podataka predstavlja važan iskorak u pravcu jačanja transparentnosti, odgovornosti i usklađivanja sa evropskim standardima u oblasti digitalne uprave i otvorenosti institucija. Za više informacija posjetite https://data.gov.me// - poručuju iz MJU.

MJU: Na platformi je trenutno dostupno 500 skupova podataka

Advokat Nikola Martinović nako ročišta za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice ASK-a Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović kazao je novinarima da se radi o politički motivisano postupku i da su osporili sve navode iz optužnog akta. Sudu su predali i dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. - Izjašnjenje Jelene Perović i moje kao njenog branioca bilo je detaljno po svim tačkama optužnice i mi smo osporili sve navode iz tog akta. Ono što je tužiteljka navela ne stoji i postoje pravosnažne odluke parničnih sudova. Mi smo dali jedan vrlo interesantna dokument. Tužilaštvo tereti Perović da je nezakonito sebi i članovima Savjeta ASK-a dodjeljivala naknade koje ih sleduju po zakonu. Mi smo danas pokazali dokument u kojem predsjednik Tužilačkog savjeta sam sebi i članovima dodjeljuje te naknade - kazao je Martinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_5be9c28577f4f77d37e45748dd0b7917a7150e6227dfb87ca87369d1abf36ff4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410110440_5be9c28577f4f77d37e45748dd0b7917a7150e6227dfb87ca87369d1abf36ff4" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="odluka"></figure>  Prema njegovim riječima, Tužilački savjet je u istoj poziciji kao i Savjet ASK-a i Sudski savjet. On je naglasio da ta tri savjeta na identičan način postupaju. - Mi smo danas pokazali sudiji nešto što je neobično da Tužilaštvo postupa na identičan način na koji je postupala i Jelena Perović ali da nju za to optužuju a za sebe koriste novac koji im država opredjeljuje za te naknade. Šteta što novinari nijesu bili u sudnici da čuju i što je saopštila Jelena Perović o jednom putovanju za koje Tužilaštvo tvrdi da je bilo privatno a to putovanje nije bilo privatno. Radi se o putovanju u Ljubljanu. Na tom putovanju je bila i njena kćerka ali o svom trošku a Jelena je putovala zbog sastanka sa predstavnicima Agencije Evropske komisije za borbu protiv korupcije Agencije Olaf gdje je dobila podatke sa Skaj aplikacija i iz drugih obavještajnih izvora o vezama i ona je saopštila to pred sudom. Ona je dobila podatke o koruptivnim vezama određenih političara u Crnoj Gori koji su danas na vlasti i nosilaca pravosudni funkcija. Biće vrlo interesantno da čujemo izjašnjenje suda o tim detaljima koje je Perović iznijela - naglasio je Martinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_19a5e71df452759917252ea7dcd7dc1863ad449b3411c93c1aa96fe6a74be111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250410110440_19a5e71df452759917252ea7dcd7dc1863ad449b3411c93c1aa96fe6a74be111" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="naknade"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_d21e0dcfd8a77eb1aec219fdd20e5a82ffd013d65c01aaf6eeb1389274927940.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250410110440_d21e0dcfd8a77eb1aec219fdd20e5a82ffd013d65c01aaf6eeb1389274927940" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="naknade"></figure>  Istakao je da je istraga politički usmjerena, hapšenja Perović je najavljeno prije nego što se desilo- to je najavio Aleksa Bečić tri sata prije nego se desilo. Martinović je ukazao i da su novinari i javnost bili spriječeni danas da čuju ono što Perović govori. Advokat je kazao i da je predočio sutkinji Nadi Rabrenović da se radi o političkom progonu Jelene Perović. Martinović je naveo da je želio da mediji prisustvuju i da je to bio i interes Jelene Perović i da javnost čuje sve ali i o pozadini optužnice i onima koji su je kreirali. - Zašto je sudija spriječila da ne samo novinari nego i javnost bude isključena ne znam jer u sudnici su bile samo optuženi, advokati i tužilac. Mi to nijesmo tražili naprotiv želja odbrane je bila da javnost bude prisutna i što bolje čuje i optužnicu i razloge koji stoje kao motiv koji je politički - kazao je Martinović. On je na pitanja novinara rekao i da je Nina Paović negirala sve ono što joj se stavlja na teret. Prema mišljenju Martinovića, Paović je koleteralna šteta Jelene Perović. - Svrha ovog postupka bila je uklanjanje Jelene Perović kao žene koja je hrabra i koja je predano do kraja radila svoj posao - istakao je Martinović. On je na pitanje novinara o sastanku kojem je Perović prisustvovala u Ljubljani i kazao da vjerovatno i sadašnji direktor zna o tom sastanku i što je bilo u prethodnom mandatu. - Na tom sastanku je saopšteno o koruptivnim vezama vrha crnogorske vlasti i nosilaca pravosudnih funkcija - kazao je Martinović. On je rekao da će Perović saopštiti detalje - imena na glavnom pretresu.

Martinović: Politički motivisan proces, predali smo dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević, uputio je pismo evropskoj komesarki za proširenje, Marti Kos, u kojem traži zvanično mišljenje povodom sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
„Izuzetno cijeneći vaš stav i spremnost da Crnoj Gori pružite svu neophodnu pomoć i podršku na njenom evropskom putu jer nam je cilj isti - članstvo u EU, ovim putem vam se obraćam kako bi nam Evropska komisija pomogla u razjašnjavanju nedoumica koje bi mogle negativno uticati na naš proces integracija”, navodi se u pismu Kneževića upućenog Kos u srijedu preko Delegacije Evropske unije.
On je naveo da vjeruje da je Kos upoznata sa činjenicom da je nedavno potpisan međudržavni sporazum o investicijama između Crne Gore i UAE, koji je u crnogorskoj javnosti otvorio niz pitanja, nedoumica i kontroverzi, koje bi mogle uticati na njihov partnerski odnos sa EU.
“Imajući u vidu dosadašnje izjave evropskih zvaničnika povodom ove teme, uključujući i posljednju od gospođe Kaje Kalas da “moraju postojati jednaki uslovi za sve, jer su i evropske kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru. Dakle, jednaki tretman je izuzetno važan”, smatramo veoma značajnim da povodom potpisanog sporazuma dobijemo zvanično mišljenje Evropske komisije (EK)”, rekao je Knežević.
On smatra da bi se dobijanjem zvaničnog mišljenja njihovih evropskih partnera i prijatelja da je potpisani sporazum usklađen sa zakonodavstvom i regulativama EU, stvorio osnov da ovaj sporazum potpisan sa UAE bude podržan kroz opšti konsenzus u crnogorskom parlamentu.
“Poštovana gospođo Kos, vjerujem da razumijete moje pobude zbog kojih vam se obraćam, jer naš započeti evropski put nema alternativu, a stranka na čijem sam čelu dala je i daje nemjerljivi doprinos u evropskim procesima", kazao je Knežević.
On je naveo da zato i vjeruje da će im pomoći u razjašnjavanju svih nedoumica u vezi pomenutog sporazuma koji budi strah da bi moglo doći do zastoja na našem evropskom putu.

Knežević od Kos traži zvanično mišljenje EK o sporazumu sa UAE

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.