<p>U Kantonu Sarajevo (KS) zabilježeno je osam novih slučajeva zaraze leptospirozom, saopštio je danas Zavod za javno zdravstvo KS.</p>
<p>Prema posljednjim podacima Zavoda, prijavljena su ukupno 43 slučaja oboljelih, dok nijedan slučaj nije imao smrtni ishod.</p>
<p>Trenutno se na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo liječe tri pacijenta, a stanje ostalih oboljelih se prati u skladu s epidemiološkim protokolima, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Navodi se da do sada nema potvrđenih slučajeva zaraze leptospirozom u sarajevskim opštinama Hadžići, Vogošća, Ilijaša i Trnovo.</p>
<p>U KS je ranije proglašena epidemija leptospiroze, bolesti koja se prenosi s glodara na ljude, najčešće putem zagađene vode.</p>
<p>Epidemiolozi su prethodno objavili da je proteklih godina izostajala redovna deratizacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, dok kantonalno Tužilaštvo istražuje da li je bilo propusta i ugrožavanja zdravlja ljudi.</p>
<p>Prvi slučajevi zaraze potvrđeni su 15. maja, a epidemija je zvanično proglašena 23. maja, kada je iz kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo objavljeno da je do zaraze došlo zbog povećanog broja glodara i da je početkom maja počela deratizacija.</p>
<p>Obavezna deratizacija javnih površina sprovodi se dva puta godišnje, u proljeće i na jesen.</p>
<p>Iz kantonalnog Zavoda su za RSE ranije kazali da ona nije rađena od 2022. do jeseni prošle godine.</p>

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Kantonu Sarajevo osam novih slučajeva leptospiroze

<p>U blizini prihvatnog centra za migrante u Blažuju, kod Sarajeva, u ponedjeljak naveče desila se pucnjava pri čemu je više osoba povrijeđeno.</p>
<p>Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo su naveli da je “došlo do sukoba među migrantima, te da je korišteno vatreno oružje”.</p>
<p>- Trenutno se na Kliničkom centru u Sarajevu nalazi šest muškaraca, koji su na ljekarskoj obradi. Stepen povreda nije poznat - navodi se u saopštenju sarajevske policije.</p>
<p>Navedeno je da je o svemu obaviješteno Kantonalno tužiteljstvo, kao i da su policijski službenici na terenu.</p>
<p>Kamp Blažuj je jedan od četiri prihvatna centra za migrante u BiH. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), početkom maja je u ovom kampu bilo oko 320 osoba od ukupno oko 540 u četiri kampa.</p>

Portal ETV

Pucnjava u blizini migrantskog kampa kod Sarajeva, više osoba povrijeđeno

<p>Fićom proizvedenom prije 45 godina, Baranin <b>Ifet Pačariz</b> sa suprugom, stigli su do Sarajeva preko Šćepan polja na 23. Međunarodni susret Old timer automobila. Imali su kako navode ugodnu vožnju. Nepunih 300 kilometara prešli su za nešto više od pet sati, a Ifat kaže da je vozio u prosjeku 60 km/sat.</p> <p>Loš put na dionici od Šćepan polja do Foče, nije bio težak jer fića kako ističu, sagovornici Primorskog portala, ima udobna sjedišta “kao fotelja”.</p> <p>Povod za odlazak u grad na Miljackoj polovinom maja bio je međunarodni susret ljubitelja starih automobila koji se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine održava tradicionalno, u organizaciji Old timer kluba Sarajevo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521180524_56ada16038a19d0693ac925e2aa2b73e096c0f1d1902091222901bda071a4135.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521180524_56ada16038a19d0693ac925e2aa2b73e096c0f1d1902091222901bda071a4135" data-rendition-name="original" width="1183" height="1152" loading="lazy" alt="Fića u Sarajevu"> </figure>  <p>- Moja fića je proizvedena 1980. godine. Već 18 godina dolazim u Sarajevo na ovu manifestaciju gdje se okupljaju ljubitelji oldtajmera. &nbsp;Zaista lijepo druženje, upoznali smo dosta novih ljudi iz svih republika nekadašnje Jugoslavije i drugih zemalja: Mađarske, Austrije, &nbsp;Njemačke, Slovenije, čak i iz Amerike - kazao je sagovornik Primorskog portala.</p> <p>Fića možda nije nastariji automobil koji je učestvovao na manifestaciji u Sarajevu, ali je najmanji i među najatraktivnijim za današnje vrijeme. Izloženi uz rijeku Miljacu, preko puta Gradske vijećnice, ispred Inat kuće, oldtajmeri su privukli pažnju brojnih Sarajlija i turista.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521180524_4eee52f5c2face40319446d87fdddfd24e8b2191601b37d75b2fb6a3af2c0bdb.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250521180524_4eee52f5c2face40319446d87fdddfd24e8b2191601b37d75b2fb6a3af2c0bdb" data-rendition-name="original" width="850" height="535" loading="lazy" alt="Fića u Sarajevu"> </figure>  <p>- Volim stare automobile. Ranije sam imao folciku, a već godinama fiću. Fićom smo supruga i ja &nbsp;bez problema stigli iz Bara do Sarajeva. Sve funkcioniše, u odličnom je stanju. Fića je izuzetno udoban automobil. Na skupovima, a i mimo događaja kad se pojavim fićom, posebno &nbsp;djeci je zaista interesantan. Najviše pažnje posvećuju fići. &nbsp;Na našim prostorima ovo auto ima istorijisku ulogu. Generacije su porasle uz fiću. Jako je zapažena fića danas - kaže Ifat.</p> <p>Na pitanje je li stariji fića, ili vlasnik - Ifat uz osmjeh kaže: „ Stariji sam ja“.</p> <p>- Istina, bio sam mali kada je proizvedena moja fića. Kupio sam ovo auto od Beograđanina koji je namjervao ostaviti je na otpad. Vozilo je bilo godinama u garaži, on je nije upotrebljavao. Posrećilo se da smo stupili i kontakt i kupio sam fiću. Kompletno sam je posle restaurirao. Ja sam autolimar lakirer - kaže Ifat. čija fića ima nesvakidašnju boju automobila, svjetlo-plavu.</p> <p>- Ofarbao sam fiću u fabričku boju. Ova svijetlo plava je boja prvih serija fića. Inače, prva fića se proizvela u Kragujevcu 1953. godine. &nbsp;Takođe, jedna serija fapova isto je imala tu boju. U Sarajevu na susretu oltajmera fića starijim posjetiocima podstakne emocije, nostalgiju za Jugoslavijom. Djeci je interesantna, žele da sjednu u malo auto. Brojnim generacijama nekadašnje Juge fića je bila limuzina - kaže Ifet Pačariz.</p> <p>On je dodao da ne vozi fiću samo kad ide na susrete oltajmera.</p> <p>- U Baru fića je garažirana, ali kad je lijepo vrijeme dođe mi da napravim đir. Gdje god se pojavim, fića privuče pažnju. Ljudi se fotografišu, pitaju za detalje o brzini, karakteristikama . navodi sagovornik Primorskog portala.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521180524_208bc6e91ade617fa3e90f8fe596b2e891ad24646b742c5481529ddc7820d471.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250521180524_208bc6e91ade617fa3e90f8fe596b2e891ad24646b742c5481529ddc7820d471" data-rendition-name="original" width="1024" height="784" loading="lazy" alt="Fića u Sarajevu"> </figure>  <p>On kaže da je na fići maksimalna brzina gravirana na 120 km/ sat.</p> <p>- Ali ne može toliku brzinu razviti. Ja sam je vozio po boljim putevima 100 km na sat. To je maksimum - tvrdi Ifet.</p> <p>Ako je fića „ljubimac“ kome se posvećuje posebna ljubav i pažnja - šta Ifet vozi svakodnevno?</p> <p>- Mercedes C klase. Iz mercedesa uživam da sjednem u fiću. Zanimljivo je - istakao je Ifet Pačariz.</p> <p>Strastveni ljubitelj starih automobila uživa u strasti da fiću sačuva od zaborava.</p>

Strastveni ljubitelj starih automobila simbol Juge čuva od zaborava: Baranin fićom stigao u Sarajevo

<p>Bivši predsjednik Crne Gore<b> Milo Đukanović </b>boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu "Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.&nbsp;</p>
<p>Đukanović je tom prilikom istakao da su trenutni regionalni odnosi lošiji nego prije desetak godina, a kao jedan od glavnih razloga naveo je zamućenu evropsku perspektivu zemalja regiona.</p>
<p>- Nažalost, moram kazati da je danas stanje u regionu lošije nego prije desetak godina. Prije svega, čini mi se da je dodatno zamagljena evropska perspektiva svih zemalja regiona. Ako bismo tražili odgovornost za to, ona je na obje strane. U nedovoljnoj odlučnosti Evropske unije da nastavi projekat ujedinjenja Evrope, ali i u zapostavljanju reformskog posla u regionu - rekao je Đukanović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u međuvremenu je došlo i do pogoršanja geopolitičkih odnosa pa Zapadni Balkan danas pati i od "deficita pažnje", što dodatno otežava prevazilaženje naslijeđenih problema i produbljuje zaostalost u odnosu na savremenu evropsku civilizaciju.</p>
<p>- Mislim da nas očekuje jako puno izazova, jako puno posla. Za razliku od nekih prethodnih vremena, sada će mnogo više zavisiti od geopolitičkog raspleta. Imali smo privilegiju da dugo nakon kraja Hladnog rata imamo stabilne geopolitičke odnose, a sada prisustvujemo porađanju nekog novog poretka sa mnogo kontroverzi i, bojim se, negativnih refleksija na region - upozorio je bivši predsjednik Crne Gore.</p>
<p>Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.</p>
<p>- Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije - istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden "po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije".</p>
<p>Đukanović smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do "vaskrsavanja nacionalizama", koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.</p>
<p>- Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom - naglasio je on.</p>
<p>Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FbstxEcaMp8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Đukanović: Crna Gora zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma

<p>A.T. (31) iz Sarajeva, koji se potražuje po međunarodnoj potjernici Interpola Njemačke zbog sumnje na silovanje, uhapšen je u Crnoj Gori.</p>
<p>- Međunarodna potjernica je raspisana 24.4.2025. godine po nalogu lokalnog suda u Hajdelbergu, radi obezbjeđenja prisustva ovog lica u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u Njemačkoj izvršio 23 krivična djela silovanje na štetu jedne ženske osobe, u svim slučajevima u sticaju sa tjelesnim povredama - saopšteno je iz policije.</p>
<p>Crnogorska policija je A.T. privela sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.</p>
<p>- Slijedi dalja komunikacija po ovom predmetu između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Visbaden radi izručenja ovog lica - dodali su u policiji.</p>

Uhapšen muškarac iz Sarajeva kojeg Njemačka potražuje zbog silovanja

<p>Više od 500 kamiona prolazi kroz Sarajevo 21. aprila u protestnom defileu izražavajući nezadovoljstvo zbog, kako su ranije rekli, višegodišnjih problema u ovom sektoru zbog kojih domaći prevoznici nisu konkurentni na tržištu.</p> <p>Prevoznici navode da su godinama diskriminisani, jer državna uprava konstantno mijenja propise i pravilnike, bez konsultacija i na njihovu štetu.</p> <p>Zahtijevaju i hitno smanjenje zadržavanja na granicama, kroz digitalizaciju procesa carinjenja.</p> <p>Uz to, prevoznici traže da EU obustavi pravilo 90/180, po kojem bh. vozači, kao i svi građani, mogu provesti u EU maksimalno 90 dana u toku šest mjeseci, što im otežava poslovanje i čini ih nekonkurentnim, naveli su.</p> <p>Njihov četvrti zahtjev je povrat trošarina koje plaćaju državi, prvenstveno najmanje polovine akciza na gorivo koje profesionalni prevoznici plaćaju, kao i svi građani BiH.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421140424_bc2c1ff04d43b71a4a48433df1179c35d26567a4c3357521d3b6f3f7cc506e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421140424_bc2c1ff04d43b71a4a48433df1179c35d26567a4c3357521d3b6f3f7cc506e90" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ulice Sarajeva pune kamiona na protestima prevoznika, 21. april 2025."> <figcaption>Ulice Sarajeva pune kamiona na protestima prevoznika, 21. april 2025.<span>(Photo: Melisa Teletović (RFE/RL))</span></figcaption> </figure>  <p>Ako nadležne institucije vlasti Bosne i Hercegovine ne počnu hitno rješavati njhova četiri ključna zahtjeva, međunarodni prevoznici su zaprijetili da će 25. aprila potpuno blokirati saobraćajnice u Bosni i Hercegovini.</p> <p>Ministar prometa i komunikacija BiH <b>Edin Forto</b> rekao je 17. aprila da će formirati interresornu radnu grupu, koja će se baviti uklanjanjem barijera koje otežavaju rad prevoznika, kao i ubrzanje digitalizacije transporta, kako bi domaći prevoznici bili što konkurentniji.</p> <p>Takođe je naveo da će imenovati savjetnika za transport, koji će biti u svakodnevnoj komunikaciji sa prevoznicima.</p> <p><b>Velibor Paulić</b>, koordinator Konzorcijuma "Logistika BiH", naveo je nakon sastanka sa ministrom da je EU propis 90/120 direktan udar na prevoznike koji su "privredni krvotok BiH", jer više od 90 posto roba stiže u BiH upravo cestovnim transportom.</p> <p>- Ako ne budemo imali vlastiti, zdrav privredni krvotok, imaćemo onda tuđi, i to po mnogo većim cijenama. A cijena transporta utiče na cijenu svih proizvoda koje građani konzumiraju, od doručka pa do večere - istakao je Paulić.</p> <p>Dodao je da nije opravdano da prevoznik čeka po 14 sati na granici da bi vratio prazan kamion u BiH, te da to čekanje prevoznike "košta" 208 sati godišnje po jednom kamionu, te da su birokrate u posljednjih 20 godina stvorile brojne nepotrebne administrativne prepreke industriji u kojoj radi 47.000 ljudi.</p> <p>Vijeće ministara BiH je i ranije pregovaralo sa predstavnicima EU o ovom pitanju, ali je EU odbila izuzeti vozače od pravila koje reguliše pravila boravka u EU.</p> <p>Zajedničkim protestima su prevoznici u BiH, ali i drugim zemljama regije i proteklih godina ukazivali na goruće probleme u ovom sektoru.</p> <p>Bosna i Hercegovina je gotovo potpuno zavisna od međunarodnog cestovnog prevoza u robnoj razmjeni sa državama EU.</p> <p>Osim BiH, ugroženi su vozači i iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore, a sa istim problem se suočavaju i vozači iz Turske i Moldavije.</p>

Više od 500 kamiona u protestnom defileu kroz glavni grad Bosne i Hercegovine

<p>Američki Njujork Tajms je 1996. godine objavio članak o prvim danima nakon rata u bolnici Koševu gdje su razgovarali s doktorima koji su prvi put nakon četiri godine dobijali platu i godišnji, ali i sa izazovima u postratnom periodu u liječenju brojnih posljedica rata, prenosi Klix.ba.</p>
<p>- Na traumatološkom odjeljenjuu bolnice Koševo ovdje više ne padaju granate, a prvi put nakon četiri ljeta doktori i medicinske sestre idu na godišnji odmor. Voda i struja sada dolaze redovno. Kad <b>Biljana Jandrić</b>, bibliotekarka, poželi šoljicu kafe više se ne mora šuljati u mrtvačnicu, gdje su snažni dezinficijensi gorjeli bolje od većine stvari za kuhanje vode - započinje tekst na Njujork Tajms.</p>
<p>- Mir za nas je jako lijep - rekao je doktor <b>Ismet Gavrankapetanović</b>, ortopedski hirurg koji je tri godine manje-više živio unutar bolnice, izvodeći stotine amputacija među hiljadama operacija dok su on i malo, prezaposleno osoblje doktora njegovali gotovo sve ljude, više od 50.000, ranjenih u opsadi Sarajeva koju su vodili bosanskih Srba. Ipak, rat zapravo nikada nije napustio Koševo. Kao što je i istina oko Bosne u gotovo svakom kutku života, mir je donio svoje probleme.</p>
<p>Na dječjem odjeljenju koji nadgleda, doktor Gavrankapetanović brinuo se o natučenom i jaučućem dječaku starom oko pet godina, glave zašivene na nekoliko mjesta, ruke i noge u zavojima.</p>
<p>- Potreban mu je odmor, ali ne smije zaspati - kazao je doktor.</p>
<p>Drugi dječak, <b>Maid Bucman</b>, (7) naslanjajući se na štake, gledao je.</p>
<p>Prvog dječaka, rekao je doktor, udario je automobil, nešto što je sve češće ovih dana dok Sarajlije jure ulicama, nenaviknuti na vožnju nakon gotovo četiri godine ostavljanja automobila u skladištu. Drugom dječaku je u Mostaru od protivpješačke mine raznesena lijeva noga.</p>
<p>Povrede od mina najčešće su teške povrede koje se vide u bolnici otkako su borbe i granatiranja prestale krajem prošle godine.</p>
<p>- Bojim se da ćemo u budućnosti toga imati još više - rekao je doktor Gavrankapetanović.</p>
<p>Možda nijedno mjesto u Bosni nije svjedočilo većem broju ratnih užasa od bolnice Koševo, ogromnog kompleksa "kutijastih" zgrada na brdu u sjevernom Sarajevu koje se nalazilo u jasnom pogledu na položaje bosanskih Srba koje su granatirali.</p>
<p>Same cifre su nevjerovatne. Doktor <b>Fuad Šišić</b>, ovdašnji glavni hirurg, ove je godine (1996.) objavio sumorno ilustriranu knjigu o umijeću ratne medicine.</p>
<p>U njemu je sastavio statistiku za prve tri godine. Tako je 1992. godine u bolnici liječeno 22.549 ranjenika. To znači 1.879 ljudi mjesečno, 62 ljudi dnevno. Najgori dan te godine bio je 8. juna, kada su stigle 332 ranjene osobe.</p>
<p>Cifre ne pokazuju da su hirurzi često radili sa svjetiljkom na podovima koji su ostali izbrazdani krvlju jer niko nije želio potrošiti dragocjenu količinu vode da ih očisti.</p>
<p>Doktor<b> Mufid Lazović</b>, zamjenik direktora Klinike za traumatologiju, kaže da se jedan dan posebno istakao. Godine 1992. u minobacačkom napadu na staru gradsku jezgru Sarajeva poginulo je osam, a više ih je ranjeno. Operirao je nekoliko djevojčica, sve užasno osakaćene. Ispostavilo se da ih je sve poznavao.</p>
<p>- Svi su oni bili moji susjedi. Nisam ih prepoznao. Nakon operacije došli su roditelji i raspitivali se za svoju djecu, tada sam shvatio ko su - rekao je doktor Lazović, govoreći isprva s odmakom, a zatim s narastajućim emocijama.</p>
<p>Doktor Gavrankapetanović, krupan i živahan muškarac sa samo 33 godine, promolio je glavu kroz prozor i pokazao ogromnu rupu u betonskoj strani zgrade u koju je pala srpska granata.</p>
<p>- Gledajte, tu je prvo udarilo - rekao je. Zatim je otvorio vrata sobe 123 kako bi pokazao rupu kroz koju je granata probila na putu niz hodnik, ranivši troje ljudi, ali srećom nikoga ne ubivši.</p>
<p>Oko bolnice postoje spori znakovi oporavka. Tek prošle sedmice radnici su postavili opremu kako bi osigurali stalnu opskrbu vodom svih zgrada, što još uvijek nije slučaj u okolici Sarajeva.</p>
<p>Jedan radnik u mrtvačnici prisjetio se da je njegovog prvog radnog dana, 12. juna 1992. godine, unutra bilo naslagano 250 tijela, s prostorom za hlađenje samo za 10. U prošloj sedmici samo je 13 tijela stiglo da bude tamo pohranjeno, svi ljudi koji su umrli prirodnom smrću.</p>
<p>Gospođa Jandrić, bibliotekarka, izvijestila je da sada ima 64 kilograma, u odnosu na 45 kilograma u najgore vrijeme rata.</p>
<p>- Sada smo debeli, ali tokom rata bili smo jako mršavi - kazala je ona.</p>
<p>Doktori i medicinske sestre konačno su plaćeni, što nije bio slučaj veći dio rata. I, kao što je Koševo iz redovne bolnice naglo moralo preći u ratno odjeljenje, sada se suočava s pitanjem kako se, dok traje mir, vratiti u redovnu bolnicu.</p>
<p>- Ima dosta promjena. Nema više tenzija kao što je bilo. Dakle, promatramo različite vrste problema. Kako se organiziramo? Kakve bismo plaće trebali imati? Idemo iz socijalizma u kapitalizam, iz rata u mir - kazao je doktor Lazović.</p>
<p>Doktor je ustao i brzo prošao kroz odjeljenje. Zaustavio se kako bi porazgovarao s <b>Ostojom Obradovićem </b>(42), bivšim vojnikom koji je prvi put došao na traumatološko odjeljenje u novembru 1994. kada je izgubio veći dio noge od mine. Ali ono što mu je ostalo od noge ponovno je počelo boljeti i bilo mu je potrebno dodatno liječenje.</p>
<p>Drugi pacijent, <b>Ripet Hairić </b>(38) nikada nije dobio odgovarajuću njegu kada mu je prije dvije godine slomljen kuk nakon što je granata pogodila automobil koji je vozio. Sada je ležao čekajući rekonstruktivnu operaciju, s nekoliko igala u boku.</p>
<p>Doktor je stao razgovarati sa ženom koja ima 67 godina, ali je izgledala deceniju ili više starije. Rekao je da su njeni noćni vrisci budili druge pacijente. Ona je muslimanska izbjeglica iz Srebrenice, gdje su bosanski Srbi masakrirali možda 5.000 Muslimana (tekst je iz 1996. godine kada još uvijek nisu bile u potpunosti poznate razmjere genocida u Srebrenici op.a), a sanjala je i svojih pet sinova za koje nikada nije čula, rekao je doktor.</p>
<p>Lazović je rekao da su rat i sva tuga koja je odjekivala koševskim hodnicima promijenila i njega i njegove kolege.</p>
<p>- Možete vidjeti što se u životu stvarno računa. Materijalne stvari nisu toliko važne. Naučiš kako biti sretan - kazao je Lazović.</p>
<p>Doktor Gavrankapetanović je rekao da mu je drago što Sarajevo više nije tako odsječeno, iako još nije uspio pronaći doktore izvan Bosne da mu pošalju nove medicinske knjige, koje ne može pročitati već četiri godine.</p>
<p>- Sada imamo vezu s vanjskim svijetom. Možeš sjesti u auto i otići na selo. Možete ići na obalu, ali nije kao prije rata. Stari smo. Toliko toga znamo. Još se sjećamo stvari koje su se ovdje dogodile. Sva sreća da imamo mozak pa neke stvari možemo zaboraviti - kazao je Gavrankapetanović.</p>
<p>Žena je pozvala doktora Gavrankapetanovića u hodnik i dala mu mali omot novčanica. Bila je to njegova plata, još uvijek dovoljno nova ideja da se široko nasmiješio.</p>
<p>- Da, da - rekao je, gurajući novac u džep na prsima.</p>

Kako je Njujork Tajms pisao o bolnici Koševo 1996. godine: Noćni vrisci majke iz Srebrenice budili su sve

<p>Policijski službenici Uprave policije MUP-a KS uhapsili su <b>Ć.O.</b> (41) iz Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo, javlja Klix.ba.</p>
<p>- Djelo je počinio na način da je danas oko 13 sati, nakon međusobne tuče u kojoj je učestvovalo više osoba, oštrim predmetom nanio povrede B.M. (44), usljed kojih je u 14:20 sati preminuo na KCUS - saopštila je portpsrolka MUP-a KS, <b>Mersiha Novalić</b>.</p>
<p>Uhapšeni se sumnjiči i da je nanio teške tjelesne povrede supruzi preminulog, <b>E.P. </b>(42) i njenoj sestri<b> A.P. </b>(37) obje iz Sarajeva.</p>
<p>- Uviđajem je rukovodila dežurna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a obavili su ga pripadnici Uprave policije MUP-a KS. Takođe, zbog osnovna sumnje da je počinila krivično djelo Pomaganje, uhapšena je i S.O. (42) iz Živinica - dodala je Novalić.</p>
<p>Mjesto izvršenja krivičnog djela je ulica <b>Rahima Ćatovića</b>, opština Ilidža. Osumnjičeni će nakon kriminalističke obrade u Upravi policije MUP-a KS biti predati KTKS na dalje postupanje.</p>

Ubistvo u Sarajevu, uhapšene dvije osobe

<p>Zavog za udžbenike i nastavna sredstva predstaviće se na 36. Sarajevskom sajmu knjiga, koji će biti održan od 9. do 14. aprila u dvorani “Mirza Delibašić” i izložbenim prostorima Doma mladih Skenderija.</p>
<p>Ovo je, kako se navodi u saopštenju, drugi put da Zavod učestvuje na renomiranom Sajmu knjiga u Sarajevu na kom će promovisati bogatu vanudžbeničku literaturu iz sopstvene produkcije.</p>
<p>- Zavod će predstaviti svoje biblioteke: Savremenik, Mostovi, Zublja, Puls, Velikani, Genius, Lektira, U svijetu bajki i druge. Cilj nam je da se čitalačka publika iz Bosne i Hercegovine, ali i iz regiona, upozna sa izdavačkim poduhvatima Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva - ističu u saopštenju.</p>

Djela Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva na Sarajevskom sajmu knjiga

<p>Na današnji dan prije tačno 33 godine, počela je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj istoriji. Sarajevo, grad poznat po svojoj multikulturalnosti, olimpijskom duhu i otvorenosti, našlo se u potpunom okruženju. Granatirano iz dana u dan, gađano iz snajpera s okolnih brda, izgladnjelo i ranjeno, ali nikada potpuno pokoreno – Sarajevo je u vremenu tame postalo simbol otpora, prkosa i nade.</p>
<h2>Početak bez kraja: april 1992.</h2>
<p>Uoči međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 5. aprila 1992. godine, Sarajlije su izašle na ulice tražeći mir. Protesti su bili masovni, a Vrbanja most postao je simbol tragičnog početka – pripadnici Srpske demokratske stranke su pucali sa krova hotela<a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Holiday_Inn&amp;action=edit&amp;redlink=1" target="_blank"> </a>Holiday Inn na demonstrante i ubili dvije žene: <b>Suadu Dilberović</b> i <b>Olgu Sučić</b>. Njihova smrt označila je kraj iluzije da rat može biti izbjegnut.</p>
<p>Ubrzo je počelo i sistematsko granatiranje grada. Srajevo su brzo opkolile jedinice VRS, raspoređene na brdima oko Sarajeva, potpomognute paravojnim jedinicama i logističkom podrškom iz Srbije. Granatiranja i snajperska paljba postali su svakodnevnica. Tokom opsade, prosječno je na grad padalo između 300 i 500 granata dnevno – rekordni dan bio je 22. jul 1993. kada je na Sarajevo ispaljeno preko 3.700 granata. Aerodrom, koji je kasnije koristila međunarodna zajednica, postao je linija razgraničenja, a svaki pokušaj bijega mogao je završiti smrću.</p>
<h2>Život pod opsadom: glad, strah i nada</h2>
<p>Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. U tom vremenu, prema podacima Historijskog muzeja BiH, na grad je palo više od 329.000 granata. Najveći broj žrtava bili su civili – ubijeno je preko 11.000 ljudi, uključujući najmanje 1.601 dijete. Više od 50.000 osoba je ranjeno. Granate su padale na škole, tržnice, bolnice...</p>
<p>Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. februar 1994. godine, kada je granata ispaljena na sarajevsku pijacu Markale ubila 68 i ranila više od 140 civila. Taj zločin šokirao je svijet i označio prekretnicu u međunarodnoj percepciji sukoba.</p>
<p>Uprkos svemu, stanovnici Sarajeva pružili su primjer otpora, solidarnosti i kulture života u najtežim uslovima – radile su škole, bolnice, pa čak i pozorišta.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Ljudi su se vjenčavali, rađala su se djeca, studenti su polagali ispite, a umjetnici nastupali u podrumima. Grad je živio zahvaljujući otpornosti svojih građana i pomoći koja je dolazila kroz UN-ove konvoje i tzv. sarajevski tunel spasa – iskopan ispod aerodromske piste.</p>
<p>Opsada Sarajeva bila je ne samo vojna strategija već i psihološki rat. Stanovnici su godinama živjeli bez osnovnih uslova: bez struje, grijanja, vode. Snajperisti su ciljali djecu, starce, trudnice...&nbsp;</p>
<p>Opsada je okončana 29. februara 1996. godine, nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.</p>
<h2>Pravda?</h2>
<p>Za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju je na doživotnu kaznu zatvora osuđen <b>Stanislav Galić</b>, nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS <b>Dragomir Milošević</b>.</p>
<p>Za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS <b>Radovan Karadžić</b> osuđen je na doživotni zatvor.</p>
<p>Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen i komandant VRS <b>Ratko Mladić</b>.</p>
<p>U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.</p>
<p>Ipak, za mnoge građane Sarajeva, osjećaj potpune pravde ostaje nedostižan. Brojna ubistva nikada nijesu procesuirana, a politička retorika u regionu često i daanas relativizuje patnje Sarajeva.</p>
<p>Danas, 5. aprila 2025. godine, Sarajevo se ponovo okuplja u tišini i bolnom sjećanju. Opsada Sarajeva nije samo istorijski događaj, već i trajni podsjetnik na razornu moć rata, da se zlo može dogoditi bilo gdje, te da se mržnja širi lako, ali i da se zajedništvo gradi teže, ali i traje duže. Danas, 33 godine kasnije, Sarajevo je grad koji pamti, ali i grad koji ide naprijed – s vjerom da se takva tragedija nikada i nikome više ne ponovi.&nbsp;</p>

Duško Mihailović

Sarajevo pamti: 33 godine od početka opsade

<p>Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog Vlade da <b>Olivera Injac</b> bude imenovana za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, sa rezidentnim sjedištem u Briselu. Očekuje se da će predstavljati Crnu Goru ne samo pred institucijama Kraljevine Belgije, već i u okviru NATO i Evropske unije, gdje je Brisel ključna diplomatska tačka za zemlju kakva je Crna Gora.</p>
<p>Međutim, imenovanje Injac izaziva ozbiljna pitanja – ne zbog njenih formalnih kvalifikacija, već zbog ranijih javnih nastupa koji dovode u sumnju njenu spremnost da zastupa državne interese s jasnim i odlučnim stavovima, posebno u kriznim momentima.</p>
<p>Podsjetimo, Olivera Injac je kao ministarka odbrane Crne Gore, u februaru 2022. godine, u jeku napetosti pred rusku invaziju na Ukrajinu, na pitanje novinara o stavu u odnosu na grupisanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici,  odgovorila:</p>
<p>"Dolazim iz male zemlje, Crne Gore, i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada…”</p>
<p>Dodala je:</p>
<p>“Nadam se da će sve biti OK.”</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D41IW7dP7UcQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova izjava – izrečena svega nekoliko dana uoči invazije – odražavala je ne samo nedostatak jasne političke vizije, već i zabrinjavajuću spremnost da se nacionalna odgovornost i glas zemlje članice NATO relativizuju i prepuštaju “nekome sa Zapada”.</p>
<p>Upravo taj “Zapad” čiji je Crna Gora formalno dio od 2017. godine, očekuje da saveznici imaju artikulisan stav, makar on bio u duhu diplomatije. U trenutku kada se Evropa suočavala sa najozbiljnijim bezbjednosnim izazovom još od Hladnog rata, tadašnja ministarka odbrane odbacila je sopstvenu ulogu i ostavila utisak političarke bez jasnog stava. </p>
<p>Zato se s punim pravom postavlja pitanje – hoće li Olivera Injac sada, kao ambasadorka, u kritičnim momentima ponovo ćutati i “nadati se da će sve biti OK”? Ili će ovog puta pokazati da zna i može da vodi ozbiljnu diplomatsku politiku, bez povlačenja pred sopstvenom nesigurnošću?</p>
<p>U vremenu kada Crna Gora pokušava da konsoliduje vanjsku politiku, obnovi povjerenje partnera i pokaže da je ozbiljan član evroatlantske zajednice, slanje predstavnika koji relativizuju osnovne bezbjednosne izazove djeluje kao opasan luksuz.</p>
<p>Možda dolazimo iz male zemlje – ali male zemlje često glasnije govore, ako ih predstavljaju ljudi s jasnim uvjerenjima.</p>
<p>Zemlje poput Luksemburga, Letonije, Estonije,  su upravo kroz diplomatiju i sjajne diplomate “nadomještale”  male brojke kad su stanovništvo i pivršina države u pitanju. Sve te države su veoma jasno odlučile da upravo diplomatija i ljudi budu njihovo glavno "oružje" na putu razvoja i pripadnosti jedinstvenom sistemu vrijednosti i razvijenom svijetu. </p>

Može li diplomatija bez stava: Olivera Injac u Briselu, Crna Gora u sjenci

<p>Klub odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada danas je održao konferenciju za medije povodom situacije u Javnoj ustanovi Kakaricka gora, te usljed ozbiljne zabrinutosti zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad, saopšteno je iz Evropskog saveza.&nbsp;</p>
<p>Na konferenciji su govorili odbornici Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada<b> Miloš Mašković</b> i <b>Budimir Mugoša</b>.</p>
<p>Mašković se na početku obratio povodom dopisa koji je danas uputio Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koji se odnosi na inicijativu za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora u Javnoj ustanovi Kakaricka gora.&nbsp;</p>
<p>- Razlog za ovakav korak je ozbiljna zabrinutost zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad - kazao je on.&nbsp;</p>
<p>Mašković je dodao da je na osnovu uvida u dokumentaciju i dodatnih provjera, utvrđeno da su tri licencirana stručna radnika napustila ustanovu, a ukupan broj stručnih radnika koji su prestali sa radom, bilo otkazom ili odlukom direktora, iznosi šest.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto njih, zaposlene su uglavnom osobe koje ne posjeduju licence za obavljanje stručnih poslova, čime je prekršen i član 130 i član 136 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Taj zakon izričito propisuje da i ustanova kao pružalac usluge, i svaki stručni radnik pojedinačno, moraju biti licencirani - naveo je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Uz to, kako je dodao, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovi nije usklađen ni sa Statutom ustanove, ni sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast, uključujući i Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;</p>
<p>- Članovi 12 i 13 tog zakona jasno definišu koji su uslovi za pružanje usluga rehabilitacije i resocijalizacije.Prema dostupnim informacijama, ustanova trenutno pruža tretman za 25 korisnika u rezidencijalnom režimu i dodatno 22 korisnika u nerezidencijalnom tretmanu. Međutim, u odnosu na broj korisnika, ustanovi nedostaju licencirani stručni saradnici i pravni stručni radnici – što znači da ustanova ne ispunjava minimum zakonskih normi propisanih za posjedovanje licence - dodao je Mašković.&nbsp;</p>
<p>On je posebno istakao da se ovdje ne radi o bilo kojoj ustanovi – već o jedinoj ustanovi tog tipa u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- To ovoj situaciji daje dodatnu težinu. Bilo kakvi propusti u kadrovskoj strukturi, organizaciji rada i poštovanju zakonskih normi nijesu puka proceduralna greška, već direktna prijetnja opstanku sistema koji ne postoji nigdje drugo u državi. U pitanju su ljudi čiji je život i rehabilitacija u potpunosti zavisna od kvaliteta rada ove jedine institucije kojom upravlja kadar demokratskog fronta <b>Marko Čađenović,</b> postavljen isključivo po partijskoj kvoti i to bez prethodnog radnog iskustva na rukovodećim pozicijama, o čemu smo ranije i govorili - naveo je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Pored toga, kako se dodaje, prema Pravilniku o uslovima koje mora ispunjavati ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju lica liječenih od bolesti zavisnosti, jasno su definisani minimumi stručnog kadra koji se moraju obezbijediti u odnosu na broj korisnika.&nbsp;</p>
<p>- U ovom trenutku, ustanova na tretmanu ima ukupno 47 osoba. Po važećim standardima, za 20 korisnika ustanova bi morala imati najmanje četiri licencirana stručna radnika, jednog stručnog saradnika &nbsp;(radno okupaciona terapija i slično) i jednog stručnog radnika za pravne poslove. Za svaki dodatni broj korisnika, mora imati više kadra - naveo je on.&nbsp;</p>
<p>Međutim, kako je kazao, prema dostupnim informacijama, ustanovi u ovom trenutku nedostaju i stručni saradnici i pravni stručni radnik, a broj licenciranih stručnih radnika je ispod zakonom propisanog minimuma.&nbsp;</p>
<p>- To znači da u ovom trenutku ustanovi nedostaje najmanje još 1 stručni radnik za rezedincijalni tretman i najmanje još 4 za nerezidencijalni tretman, plus ranije pomenuti pravik i stručni saradnik. Napominjem da je kapacitet 60 korisnika u muskom bloku I 16 u zenskom bloku.Time se ne samo ugrožava kvalitet pruženih usluga, već i direktno krše zakonski propisi, čime se otvara mogućnost da ustanova izgubi licencu – što bi imalo nesagledive posljedice po sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori - rekao je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Zbog svega navedenog, Mašković je kazao da je u svom dopisu pozvao ministra <b>Damira Gutića </b>da hitno naloži sprovođenje inspekcijskog nadzora u ustanovi, utvrdi sve činjenice i moguće nepravilnosti u pogledu zapošljavanja i licenciranja kadra, preduzme mjere u skladu sa zakonom, uključujući i eventualnu smjenu rukovodstva ako se utvrde nepravilnosti.&nbsp;</p>
<p>On je istakao da ga posebno brine činjenica da je zvanični dokument kojim je Skupština Glavnog grada informisana o broju korisnika potpisala bivša rukovoditeljka pravne službe JU Kakaricka gora,<b> Đurđina Marković</b> – i to nakon što je dobila otkaz, o čemu svjedoči i nalaz inspekcije rada.</p>
<p>- Ovakvo postupanje baca sjenku na vjerodostojnost kompletne interne dokumentacije ustanove i pokazuje potpuni raspad sistema od kojeg zavise mnogi životi. Dakle, kako je navedeno u nalazu inspekcije rada, nakon utvrđenih nepravilnosti prilikom zapošljavanja Marković Đurđine, dana 07.05.2025. godine JU Kakaricka gora potsupajućem inspektoru dostavio rješenje o prestanku radnog odnosa zaveden pod brojem 01-1300 od dana 22.04.2025. u kojem se konstatuje da pomenutoj radni odnos prestaje, a ona je 6 dana kasnije, odnosno 13.05.2025. potpisala dokument koji je dostavljen Skupštini Glavnog grada - istakao je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je da je direktor ustanove, <b>Marko Čađenović</b>, više puta bio predmet prijava i institucionalnih postupaka.&nbsp;</p>
<p>- Agencija za zaštitu ličnih podataka je donijela rješenje da je nezakonito objelodanio imena bivših korisnika ustanove. Pokrenut je postupak i pred Ombudsmanom. Mediji su prenijeli svjedočenja roditelja o zloupotrebama psihoaktivnih supstanci unutar ustanove, uključujući kokain i fentanil, što je direktor i sam potvrdio - naveo je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Uprkos svemu, kako je dodao, gradska uprava predvođena tadašnjom gradonačelnicom Oliverom Injac nije preduzela nijednu mjeru.&nbsp;</p>
<p>- Nijesu reagovali ni kad su zakoni prekršeni, ni kad su životi korisnika bili ugroženi, a za postojeći haos unutar ove institucije danas je odgoovran samo akutelni gradonačelnik <b>Saša Mujović -</b> zaključio je Mašković.&nbsp;</p>
<p>Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša apelovao je da se uklone nepravilnosti koje se dešavaju u JU “Kakaricka gora”.</p>
<p>- Nadam se da će ovaj pres izvršiti blagi pritisak na institucije da se tamo izvrši nadzor - poručio je Mugoša.&nbsp;</p>

Mašković: Kakaricka gora ne ispunjava uslove za licencu, šest stručnih radnika napustilo ustanovu

<p>Evropski put je jedini ispravan za Crnu Gori i nema alternative, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, <b>Marjan Šarec</b>, navodeći da u državi postoji visok stepen svijesti o tome.</p>
<p>Kako je saopšteno iz kabineta Šareca, EP je danas u Strazburu usvojio izvještaj o godišnjim izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. i prošlu godinu.</p>
<p>Šarec je tom prilikom ukazao na jasan napredak i posvećenost Crne Gore evropskom putu.</p>
<p>- Izvještaj utvrđuje da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i da je uspjela održati visoku javnu podršku za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koja dostiže i do 80 odsto - naveo je Šarec.</p>
<p>On je istakao i da je važno to što su i vladajuće i opozicione stranke sarađivale u usvajanju potrebnog zakonodavstva.</p>
<p>- To pokazuje visok nivo svijesti da je za Crnu Goru evropski put jedini ispravan, da nema alternative - kazao je Šarec.</p>
<p>On je pozdravio sve dosadašnje napore u usvajanju zakonodavstva za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i naglasio da su, uprkos privremenom uskraćivanju saglasnosti Hrvatske za Poglavlje 31, bilateralni razgovori dvije države u toku.</p>
<p>- Ovo je izuzetno važno jer bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces, baš kao što to nijesu ni tokom posljednjeg proširenja, iako neka pitanja i danas čekaju konačno rješenje - rekao je Šarec.</p>
<p>On, kako je istakao, smatra da dosadašnja dostignuća Crne Gore pružaju dobru osnovu za suočavanje s budućim izazovima, koji su brojni i neće biti laki.</p>
<p>- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija i sprječavanje uticaja trećih zemalja najvažnije su za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.</p>
<p>On je pohvalio to što Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, ali je naglasio da su potrebna konkretne akcije u tom pravcu.</p>
<p>Šarec je kazao i da je reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima, jer, kako je podsjetio, česti izbori u raznim opštinama blokiraju rad i lokalnih zajednica i države.</p>
<p>- Lokalni izbori moraju se održati u cijeloj zemlji istog dana, a lokalne vlasti moraju se konstituisati odmah nakon izbora - poručio je Šarec.</p>
<p>Kako je istakao, Crna Gora je mala zemlja i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje.</p>
<p>- To uzrokuje da se politika preokupira sama sobom umjesto važnim pitanjima - poručio je Šarec.</p>
<p>On je kazao da je saglasan sa komesarom za proširenje <b>Martom Kos</b> da je zajednički zadatak da se pomogne Crnoj Gori da ostvari sve kriterijume i bude spremna za članstvo u EU.</p>
<p>- Sve zemlje koje su se pridružile EU, uključujući i Sloveniju 2004. godine, suočile su se sa teškim zahtjevima i mnogo toga je moralo da bude ispunjeno. Ali uspjeli smo jer smo radili udruženim snagama - naveo je Šarec.</p>
<p>On je pozvao političare i civilno društvo u Crnoj Gori na isto takvo djelovanje.</p>
<p>Prema njegovim riječima, zadatak predstavnika EU je da ukažu na ono što nije dobro i da budu beskompromisni kada je to potrebno.</p>
<p>- Naravno, uz razumijevanje da smo tu da pomognemo i da smo svi zajedno jedan tim - zaključio je Šarec.</p>

Šarec: Evropski put jedini ispravan za Crnu Goru, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

<p>Er Montenegro je dodao treći avion tipa E195 svojoj floti i potpisao višegodišnji ugovor o učešću u Pool Programu sa kompanijom Embraer (NYSE: ERJ; B3: EMB3), koji obuhvata novi avion, kao i dva postojeća E195 aviona koji su dio flote crnogorske nacionalne avio-kompanije. Trenutno, Pool Program podržava više od 60 avio-kompanija širom svijeta.</p>
<p>- Iako je naša saradnja sa kompanijom Embraer dugotrajna i uspješna, vjerujemo da njen vrhunac tek dolazi. Dalji razvoj Air Montenegra i modernizacija naše flote otvoriće nove mogućnosti za produbljivanje partnerstva i ostvarivanje zajedničkih ciljeva u oblasti sigurnosti, inovacija i izvrsnosti u pružanju usluga - izjavio je <b>Tihomir Dragaš</b>, predsjednik Odbora direktora Er Montenegra, na konferenciji za medije koju je ovim povodom Embraer organizovao na jednom od najvećih sajmova avijacije u svijetu Paris Air Show.</p>
<p>Izvršni direktor Er Montenegra <b>Vukadin Stojanović </b>kazao je da su ponosni što su, uz vrijednu podršku i blisku saradnju sa kompanijom Embraer, u flotu Er Montenegra uveli još jedan avion. </p>
<p>- Ova prekretnica ne odražava samo naše snažno partnerstvo sa proizvođačem, već i zajedničku posvećenost unapređenju sigurnosti i operativnih standarda u korist naših putnika i posade. Koristim ovu priliku da izrazim iskrenu zahvalnost kompaniji Embraer na kontinuiranoj podršci i posvećenosti tokom našeg dugogodišnjeg partnerstva - kazao je Stojanović.</p>
<p>Predsjednik i izvršni direktor Embraer Services &amp; Support <b>Karlos Naufel </b>rekao je da je Er Montenegro pokazao snažan rast tokom protekle godine.</p>
<p>- Raduje nas što možemo biti dio tog zamaha, obezbjeđujući dodatne kapacitete i usluge svjetske klase. Naš cilj je da E-Jets avioni budu uvijek spremni za let i da nastavimo da jačamo naše uspješno partnerstvo i u godinama koje dolaze - izjavio je Naufel.</p>
<p>Embraer je globalna vazduhoplovna kompanija sa sjedištem u Brazilu i vodeći proizvođač komercijalnih mlaznih aviona do 150 sjedišta. Od osnivanja 1969. godine, Embraer je isporučio više od 9.000 aviona. U prosjeku, svakih deset sekundi jedan Embraer avion poleti negdje u svijetu, prevozeći više od 150 miliona putnika godišnje.</p>

Treći E195 avion u floti Er Montenegra

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: sarajevo