Stabilnost i ekonomska saradnja su ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - saglasili su se potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović i njegov kolega iz Jermenije Mher Grigorjan razgovarajući o globalnim i regionalnim izazovima.
Osim toga, oni su, kako je saopšteno iz Vlade, na današnjem sastanku razgovarali &nbsp;o unapređenju političkog dijaloga i ekonomskih odnosa između dvije zemlje.
- U kontekstu evropskih integracija, Ivanović je podijelio iskustva Crne Gore i ukazao na značaj strateškog planiranja reformskih procesa. Takođe, razgovarano je o globalnim i regionalnim izazovima, uz obostranu saglasnost da su stabilnost i ekonomska saradnja ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - kazali su u Vladi.
Poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u sprovođenju reformi i digitalne transformacije, kao i na jačanje saradnje u okviru međunarodnih inicijativa.&nbsp;
- Sagovornici su naglasili važnost tehnološkog razvoja i inovacija za napredak i budućnost obje zemlje - istakli su u Vladi.
Prema njihovim riječima, Ivanović i Griogorjan su razgovarali i o daljim koracima formalizovanja bilateralnih veza u oblastima od obostranog značaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović i Grigorjan: Stabilnost i ekonomska saradnja ključni za održiv razvoj i prosperitet

Ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske na jasno trasirani spoljnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilateralnu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama, ocijenio je ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da ova inicijativa ne može predstavijati pandan NATO savezu.
Krapović je to naveo u odgovoru na pitanje nezavisne poslanice Jevrosime Pejović koje će biti postavljeno u Skupštini na ministarskom satu. Pejović je zanimao stav Ministarstva odbrane Crne Gore po pitanju saradnje u oblasti odbrane i bezbjednosti naših susjeda Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je definisana Deklaracijom iz Tirana od 18. marta ove godine.
Deklaracija se odnosi se na jačanje odbrambene saradnje za očuvanje mira, uključujuči obrambenu industriju, djelovanje u suzbijanju hibridnih prijetnji i podršku evroatlantskim integracijama, saopštilo je ranije hrvatsko Ministarstvo odbrane.&nbsp;
Potpisnici Deklaracije su poručili da je otvorena mogućnost pristupanja i drugih članica.
Krapović je u odgovoru istakao da je riječ o inicijativi za jačanje trilateralne saradnje, te da njegov resor nema saznanja da je ova Deklaracija upućena i Crnoj Gori na razmatranje eventualnog pridruživanja.&nbsp;
- U ovom kontekstu važno je istaći da resor na čijem sam čelu je stava da ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije na jasno trasirani spoijnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilaterainu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama. Naime, ostajemo posvećeni jačanju saradnje sa svim zemljama regiona, promovišući evropsku i evroatlantsku viziju Zapadnog Balkana kao najboljeg garanta dugoročne stabilnosti - naveo je Krapović.
U primarnom fokusu je, kako je istakao, implementacija veoma zahtjevne NATO agende, koja je prilagođena kompleksnoj bezbjednosnoj situaciji u evroatlantskom podrućju.&nbsp;
- Zato ćemo jacčnju regionalne stabilosti, pored političke posvećenosti, doprinositi i kroz učešće pripadnika Vojske Crne Gore i predstavnika Ministarstva odbrane u NATO misiji na Kosovu (KFOR), odnosno NATO Kancelariji za savjetovanje i vezu (NALT) - dodao je Krapović.
On je napomenuo da NATO Alijansa nijednoj svojoj članici ne ograničava mogućnost zaključivanja međunarodnih sporazuma i potpisivanja deklaracija o saradnji sa drugim ne-članicama Alijanse.
- Drugo, ni ovaj ni bilo koji drugi međunarodni aranžman ne može, a siguran sam da to nije ni namjera, predstavijati pandan NATO Savezu, budući da je u njegovoj srži sistem kolektivne odbrane, tj. princip da je bezbjednost jedne države pitanje i preostalih saveznica. Kao takav, uloga NATO saveza je u aktulenom bezbjendosnom kontekstu - krucijalna - poručio je Krapović.

Tamara Klikovac

Krapović: Vojni sporazum Kosova, Albanije i Hrvatske nije pandan NATO-u i ne može negativno uticati na spoljnopolitički put CG

Ambasada Crne Gore u Bernu doprinijeće jačanju političkih i ekonomskih veza dvije države, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa ambasadorkom Švajcarske Konfederacije, na nerezidentskoj osnovi, sa sjedištem u Beogradu An Lugon-Mulan. 
Tokom susreta, obostrano je istaknuta posvećenost daljem jačanju bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švajcarske. 
Ivanović je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci koju Švajcarska pruža spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore, posebno u kontekstu evropske integracije i regionalnog razvoja.
Ambasadorka Lugon-Mulan pohvalila je reformske napore Crne Gore i njen napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Sastanak je bio prilika da se razgovara o intenziviranju bilateralne saradnje, uključujući aktivnosti vezane za otvaranje Ambasade Crne Gore u Bernu, što će doprinijeti jačanju političkih i ekonomskih veza dvije države - saopšteno je iz Vlade.
Sagovornici su se osvrnuli na ekonomsku saradnju, budući da je Švajcarska bila među najvećim stranim investitorima u Crnoj Gori tokom posljednjih pet godina. Takođe, razgovarano je o mogućnostima unaprjeđenja avio-povezanosti između dvije države, imajući u vidu značajan broj turista iz Švajcarske koji posjećuju Crnu Goru, kao i brojnu crnogorsku dijasporu u Švajcarskoj.
- Posebna pažnja posvećena je ključnim regionalnim i globalnim temama koje dominiraju u aktuelnim međunarodnim odnosima, pri čemu su posebno istakli značaj dijaloga i saradnje u suočavanju sa zajedničkim izazovima - navedeno je u saopštenju.
Na kraju sastanka, Ivanović je zahvalio ambasadorki Lugon-Mulan na dosadašnjoj saradnji i izrazio uvjerenje da će zajedničkim naporima odnosi između Crne Gore i Švajcarske nastaviti da jačaju na svim poljima od obostranog interesa.

Ivanović sa Lugon-Mulan: Ambasada Crne Gore u Bernu jačaće političke i ekonomske veze

Jačanje dijaloga između nauke i diplomatije hitno je potrebno kao odgovor na globalne izazove - zaključak je u zajedničkoj izjavi ministara na Globalnom ministarskom dijalogu o naučnoj diplomatiji u Parizu, na kojem je učestovovala i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Globalni ministarski forum je održan u utorak i srijedu, u sjedištu UNESCO-a u Parizu. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Globalni ministarski dijalog okupio je ministre i visoke zvaničnike iz cijelog svijeta, s ciljem jačanja međunarodne naučne saradnje i korišćenja naučne diplomatije za rješavanje globalnih izazova. 
 
- Ministri koji su učestvovali u Globalnom ministarskom dijalogu o naučnoj diplomatiji usvojili su zajedničku izjavu u kojoj prepoznaju hitnu potrebu za jačanjem dijaloga između nauke i diplomatije kao odgovora na globalne izazove - kaže se u saopštenju. 
 
U izjavi je naglašeno da je naučna diplomatija važna u promovisanju međunarodne saradnje, jačanju povjerenja u nauku, promovisanju otvorenog pristupa naučnim podacima i bazama i intenziviranju saradnje između zemalja u nauci, tehnologiji i inovacijama. 
 
- Ministri su pozvali UNESCO, uz saradnju sa agencijama Ujedinjenih nacija, naučnim organizacijama, privatnim sektorom i civilnim društvom, da podrži države članice u razvoju kapaciteta za naučnu diplomatiju i osiguranje usklađenosti politika nauke, tehnologije i inovacija sa spoljnim ciljevima- kaže se u saopštenju. 
 
Kako se navodi, ministri su potvrdili posvećenost UNESCO-u u korišćenju naučne diplomatije za mir, saradnju i održivi razvoj. 
 
Iz MPNI su rekli da je Jakšić Stojanović imala priliku da sa ministrima i visokim zvaničnicima iz drugih država razgovara o prioritetima Crne Gore u oblasti nauke, inovacija i tehnološkog razvoja, kao i o mogućnostima za buduće zajedničke projekte i međunarodnu saradnju u tim oblastima. 
 
- Učešće na ovom prestižnom događaju dodatno jača poziciju Crne Gore u međunarodnim naučnim okvirima i potvrđuje njenu posvećenost jačanju naučne diplomatije i globalne saradnje s ciljem razvoja i inovacija- zaključuje se u saopštenju.

Jakšić- Stojanović: Potvrđujemo posvećenost jačanju naučne diplomatije i globalne saradnje radi razvoja i inovacija

Francuska je prepoznata kao jedan od najvažnijih partnera Crne Gore na putu EU integracija i nada, se da će dvije države i u budućnosti raditi na proširenju mogućnosti za saradnju, naročito u sektorima koji su ključni za dalji ekonomski napredak, poručio je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović na sastanku sa predstavnicima MEDEF-a najveće i najznačajnije francuske biznis asocijacije, na čelu sa generalnim direktorom MEDEF International-a Philippe Gautierom, i ambasadorkom Francuske An Mari Maske.
Zogović je iskazao zadovoljno što ima priliku da ugosti brojne predstavnike najuspješnijih francuskih kompanija, i da se raduje unapređenju veza između Francuske i Crne Gore, kao i otvaranju novih mogućnosti za poslovanje i investicije.
- Čast mi je što se mogu obratiti francuskim preduzetnicima koji dolaze iz različitih ključnih sektora, kao što su energetska efikasnost, tretman otpadnih voda, građevinarstvo, vazdušni i željeznički saobraćaj, bankarstvo i konsalting. Svaka od ovih oblasti ima ključnu ulogu u našim naporima da razvijemo održiv i konkurentan privredni model - kazao je Zogović.
On je poručio da su francuske kompanije dobrodošle u Crnu Goru, te da, osim što unapređuju ekonomski ambijent, šalju poruke stabilnosti, poželjnog investicionog i poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.&nbsp;
- Takođe, sektor građevine je u fazi razvoja, a mi smo u potpunosti posvećeni stvaranju modernih i ekološki prihvatljivih infrastrukturnih rešenja. Kroz najznačajnije infrastrukturne projekte, cilj je unaprijediti kvalitet života u različitim regionima i poboljšati ravnomjeran regionalni razvoj - istakao je Zogović.
On je kazao da je Crna Gora postigla značajan napredak u unapređenju poslovne klime, što se ogleda kroz poboljšanje pristupa finansiranju i stvaranje povoljnog okruženja za investicije u svim sektorima.&nbsp;
- Naša posvećenost regionalnom razvoju, energetskoj efikasnosti, inovacijama u građevinskoj industriji, a naročito unapređenju infrastrukture je neupitna. Zajedno možemo otvoriti nove horizonte za oba tržišta i ostvariti dugoročnu saradnju - poručio je Zogović, dodajući da je ponosan što je crnogorska privreda prepoznata kao stabilan okvir za strane investicije.&nbsp;

Zogović: Francuske kompanije dobrodošle u Crnu Goru

U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou, smatram da moramo bliže sarađivati upravo ovdje na Balkanu, jer jedni drugima nemamo bližih saveznika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji sa bugarskim kolegom Rumenom Radevom.
Milatović boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Bugarskoj, a ovom prilikom je rekao da je i svoju poruku jasno prenio Radevu i njegovoj delegaciji.
On je podsjetio da su dvije države saveznice u okviru NATO-a i da dijele zajedničku viziju stabilnosti i bezbjednosti u regionu i šire.
- Crna Gora doprinosi jačanju istočnog krila Alijanse aktivnim učešćem pripadnika Vojske Crne Gore, upravo ovdje stacioniranih u Bugarskoj. Broj crnogorskih vojnika izvan teritorije Crne Gore najveći je upravo u Bugarskoj - istakao je Milatović.
Ocijenio je da to dovoljno govori o nivou povjerenja i savezništva koje postoji između naših dviju zemalja.
- I zaista mi je veliko zadovoljstvo što ćemo sjutra predsjednik Radev i ja posjetiti crnogorske i bugarske vojnike u NATO bazi Novo Selo. Takođe, zahvalan sam predsjedniku Radevu na inicijativi da u narednom periodu razmotrimo mogućnost obrazovanja naših oficira na vojnim akademijama u Bugarskoj - dodao je Milatović ističući da je to još jedan konkretan i vidljiv način saradnje u oblasti vojske i odbrane.
<h2>Slijede sporazumi privrednih komora, u oblasti sporta, naučno-tehnološke razmjene...</h2>
On je saopštio i da su potpisan važan sporazum u okviru naučne saradnje između Crne Gore i Bugarske - odnosno Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Polarnog instituta u Sofiji.&nbsp;
- Ovaj sporazum će po prvi put otvoriti vrata našim istraživačima za dugoročnije planirano istraživanje Južnog pola. Želim da se zahvalim i uvaženom profesoru na ovom značajnom koraku, a prije svega i predsjedniku Radevu, jer je inicijativa za ovu saradnju potekla upravo od njega tokom prošle godine - naveo je Milatović.
Pored ovog sporazuma, koji je, prema njegovim riječima - odličan, ako ne i najbolji primjer naučne saradnje između naših dviju zemalja, najavio je da će uskoro biti potpisana još tri važna sporazuma između Bugarske i Crne Gore.&nbsp;
- Prvi se odnosi na saradnju između naših privrednih komora, drugi na saradnju u oblasti sporta između ministarstava i vlada Republike Bugarske i Crne Gore, dok se treći tiče dodatne saradnje u oblasti naučno-tehnološke razmjene i prosvjete. Ovi konkretni sporazumi dodatno će unaprijediti ukupnu bilateralnu saradnju između Crne Gore i Bugarske - rekao je Milatović.
<h2>Bili bismo odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice</h2>
On je kazao da je, po pitanju evropskih integracija, Crna Gora najnaprednija zemlja među svim kandidatima.
- Ovom prilikom želim da se zahvalim Bugarskoj, koja je iskren partner Crnoj Gori na našem evropskom putu. Crna Gora želi da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. To je ambiciozan, ali jasan i realan cilj koji smo postavili. Smatramo da je sada pravi trenutak i zato dodatno pozivam Bugarsku da bude još snažniji glas Crne Gore na sjednicama Savjeta Evropske unije - izjavio je Milatović.
Takođe, kaže, vjeruje da bi Crna Gora bila odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice.
- Koji smo predložili da se održi na proljeće naredne godine, kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. Zahvalan sam predsjedniku Radevu i Vladi Bugarske na podršci Crnoj Gori u procesu postepenog uključivanja u različite evropske regionalne platforme. Nadamo se da će Crna Gora uskoro postati pridružena članica Inicijative tri mora na predstojećem samitu u Varšavi - istakao je on.
Saopštio je da su na bilateralnom planu odnosi dvije zemlje izuzetno dobri.
- Naravno, postoji prostor za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i investicija. U tom kontekstu me raduje i skorašnje potpisivanje memoranduma o saradnji između naših privrednih komora. Razgovarali smo i o uspostavljanju direktne avio-linije između Bugarske i Crne Gore. Raduje me sve što su u tom pravcu učinile obje vlade i optimista sam da ćemo ove godine dobiti direktne letove između Bugarske i Crne Gore, čak i uz angažovanje avio-kompanija iz trećih zemalja, poput onih iz Republike Turske. Na kraju, želim da se zahvalim Bugarskoj na konzularnoj podršci koju pruža crnogorskim građanima u Jermeniji, Gruziji, Kazahstanu i Moldaviji - rekao je Milatović.
To je, kaže, još jedan dokaz naših odličnih odnosa.
- Zamolio sam predsjednika Radeva da razmotri mogućnost da Bugarska predstavlja Crnu Goru u konzularnom smislu i u nekim drugim zemljama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko predstavništvo, i drago mi je što će Bugarska tu mogućnost razmotriti - naveo je on.
<h2>Odnose ojačati imenovanjem ambasadora</h2>
Kaže da je siguran da ćemo imenovanjem ambasadora u Sofiji dodatno ojačati odnose između naših zemalja.
- Uz želju da dodatno učvrstimo veze između Crne Gore i Bugarske i trasiramo put još snažnijoj saradnji u budućnosti - kako u okviru NATO savezništva, tako i na našem evropskom putu i unapređenju bilateralnih odnosa - ovdje u Sofiji želim jasno da poručim: Živjelo crnogorsko-bugarsko prijateljstvo - zaključio je Milatović.

Milatović: U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou moramo sarađivati na Balkanu, nemamo bližih saveznika

Snažna podrška Češke na našem evropskom putu i unapređenje saradnje - bile su glavne teme razgovora predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa ministrom vanjskih poslova Češke Janom Lipavskim.
Milatović je rekao da su odnosi dvije zemljeprijateljski i saveznički, što je, kako ističe, najbolje potvrđeno zvaničnom posjetom predsjednika Češke, Petra Pavela, Crnoj Gori početkom ove godine.&nbsp;
- Izuzetno cijenimo kontinuiranu podršku Češke tokom pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, a posebno smo zahvalni na njenom aktivnom angažmanu unutar neformalne grupe zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“ - istakao je Milatović na mreži X.
On je rekao da je sa Lipavskim razgovarao i o konkretnim koracima ka skorijem otvaranju diplomatskog predstavništva Crne Gore u Pragu, što bi, smatra, predstavljalo ključan iskorak u daljem jačanju bilateralnih odnosa.&nbsp;
- Nastavljamo sa produbljivanjem saradnje i uvjereni smo da će Češka, kao snažan zagovornik proširenja i država domaćin prvog samita Evropske političke zajednice, podržati našu inicijativu da Crna Gora naredne godine bude domaćin ovog značajnog skupa - poručio je Milatović.

Milatović sa Lipavskim: Nastavljamo produbljivanje saradnje sa Češkom

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) boravila je delegacija japanske Agencije za međunarodnu saradnju – JICA gdje je iskazano interesovanje za uspostavljanje dalje saradnje.
U japanskoj delegaciji su bili Nagata Jošiaki, predstavnik kancelarije JICA u Beogradu, Takei Tomomi, savjetnica za medicinska pitanja iz kancelarije u Istanbulu i gđa Skarep Sonja, program menadžerka.
- Cilj posjete se odnosio na uspostavljanja saradnje i sagledavanja mogućnosti pružanja zdravstvenih usluga u slučajevima potrebe za japanske državljane - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Tim koji je predvodio medicinski direktor KCCG, dr Đorđije Krnjević, ukazao je na osposobljenost Kliničkog centra za pružanje zdravstvenih usluga.
Tokom posjete, predstavnici JICA su imali mogućnost da obiđu Urgentni centar KCCG i jedan broj klinika i odjeljenja.

Japanska JICA zainteresovana za dalju saradnju sa KCCG

Ministar zdravlja Vojislav Šimun primio je u posjetu delagaciju Ministarstva zdravlja i aktivnog starenja Malte, koju je predvodio ministar Džo Etien Abela, i tom prilikom istakao da će u narednom periodu biti konkretizovana saradnju između dvije države u nekim oblastima zdravstva. Najavio je i početak Twinning Light projekta između Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CinMeda) i Agencije za ljekove Malte, vrijednosti oko 250 hiljada eura, koji će, kako je pojasnio, doprinijeti jačanju administrativnih sposobnosti CinMeda i upodobljavanju sa EU standardima. Na sastanku koji je upriličio Šimun sa saradnicima, istaknuto je da dvije države dijele slične izazove, kada je funkcinisanje zdravstvenih sistema u pitanju i da će u tom smislu razmjena iskustava i ideja, kao i buduća saradnja biti od velikog značaja.&nbsp; - Pored konkretnog projekta, kojim praktično započinjemo intenzivnu saradnju između dvije države, tokom današnjeg susreta razgovarali smo i o strateškoj saradnji u pogledu javnozdravstvenih problema, prije svega gojaznosti u mlađoj populaciji, ali i drugih hroničnih nezaraznih bolesti. Mislim da tu možemo itekako podijeliti iskustvo i već imamo neke konkretne ideje za sprovođenje određenih zajedničkih pilot strategija - najavio je ministar Šimun. Kako je kazao, bilo je riječi i o procesu nabavke ljekova, s obzirom da su obje zemlje članice Alijanse za kritične ljekove i da se susrijeću sa zajedničkim izazovima u tom pogledu, pa se razgovaralo i o potencijalnoj budućoj saradnji u nabavci ljekova između manjih država u Evropi, koje se suočavaju sa istim poteškoćama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219150248_9d400bb743e879256f24d364ecbcfef885819742b63220e8a3637805bcad49ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219150248_9d400bb743e879256f24d364ecbcfef885819742b63220e8a3637805bcad49ae" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka"> <figcaption>Etien Abela i Šimun(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  - Informisao sam ministra Abelu da je Crna Gora sada članica EU4Health sistema i naveo pozive koje smo dobili grantom, u prvom redu u dijelu mentalnog zdravlja, ali i registara za kancer, zatim digitalizaciju i telemedicinu. Smatram da pored ovih projekata u saradnji sa Maltom, kao članicom Evropske unije, koja ima isksustva upravo u vođenju pomenutih projekata, možemo da ostvarimo strateško partnerstvo za razradu ovih, ali i brojnih drugih budućih ideja pomenutog programa - naglasio je ministar Šimun, dodajući da je danas održan samo jedan od inicijalnih sastanaka, na kojem je otpočela saradnja, koja će, kako očekuje, biti vrlo plodonosna u narednom periodu. Izražavajući zadovoljstvo što je u prilici da posjeti Crnu Goru i razgovara sa crnogorskim kolegom, malteški ministar Abela ponovio je da je tokom današnjeg susreta razgovarano o brojnim temama, među kojima su hronične nezarazne bolesti, jer, kako je kazao i jedna i druga zemlja žele da se pozabave ovim pitanjima, posebno u oblasti gojaznost i mentalnog zdravlja. - Naše zemlje su relativno male i shvatamo da dijelimo iste izazove, zato ćemo da razmijenimo iskustva i ideje, kako bi jedni od drugih dobili povratne informacije. Siguran sam da će teme o kojima smo danas razgovarali dovesti do opipljivih benefita za stanovnike obje zemlje - poručio je ministar Abela.

Dogovorena konkretizovana saradnju sa Maltom u oblasti zdravstva, najavljen i Twinning Light projekat vrijedan 250.000 eura

Crna Gora i Rumunija imaju tradicionalno dobre prijateljske odnose, a ta saradnja dvije države sve više se odražava i na lokalni niov, naglašeno je na sastanku generalne sekretarke Zajednice opština Crne Gore Mišele Manojlović i Viorel Ardeleanu, ambasadora Rumunije u Crnoj Gori.&nbsp;
Kao rezultat te saradnje, &nbsp;Asocijacija rumunskih opština je, posredstvom Ambasade Rumunije u Crnoj Gori, uputila zvaničan poziv Zajednici opština Crne Gore za studijsku posjetu i učešće na događaju „Pametni grad 2025: Povezivanje Crne Gore i Rumunije“, od 24. do 27. februara ove godine u Rumuniji.&nbsp;
Na sastanku sa generalnom sekretarkom Manojlović, ambasador Ardeleanu je istakao da je cilj posjete podsticanje saradnje i razmjene znanja o inovacijama i praksama u oblasti pametnih gradova.&nbsp;
- Glavni fokus posjete biće razmjena iskustava u oblasti uticaja opština na zakonodavne procese i jačanje partnerstava između lokalnih i centralnih vlasti u pripremi efikasnih pravnih okvira, promocija decentralizacije i unapređenje autonomije lokalnih vlasti, podsticanje održivog razvoja, unaprijeđenje e-uprave i strategija digitalizacije, privlačenje sredstava EU fondova, kao i inovacije u urbanističkom planiranju, istaknuto je na sastanku - saopšteno je iz Zajednice opština.
Manojlović je izrazila zahvalnost na inicijativi koja je prilika za razmjenu dobrih praksi, i istakla da je zainteresovanost crnogorskih opština za ovu posjetu na veoma visokom nivou, posebno kada se ima u vidu da teme koje su planirane agendom i iskustva rumunskih jedinica lokalne uprave mogu biti od velike koristi za naše opštine.&nbsp;
- Parnerstvo jedinica lokalne samouprave dvije države pruža potencijale za obje strane, što će se samo učvrstiti predstojećom posjetom - zaključeno je na sastanku generalne sekretarke Manojlović i abasadora Ardeleanua.&nbsp;

Manojlović-Ardeleanu: Povezivanje Crne Gore i Rumunije preko asocijacija opština

Ulazak Zapadnog Balkana u EU doprinio bi stabilnosti Evrope. Cijenimo napore Crne Gore na putu ka EU i želimo da, kao lider EU integracije u regionu, postane dio Unije do 2028. godine, poručio je generalni sekretar Centralnoevropske inicijative (CEI) Frank Dal Mas na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem.
Ibrahimović je primio danas u posjetu generalnog sekretara Dal Masa, sa kojim je razgovarao o značaju proširenja Evropske unije za stabilnosti Evrope i važnosti pristupanja država Zapadnog Balkana EU.&nbsp;
Čestitavši Dal Masu stupanje na dužnost, Ibrahimović je istakao da je izbor Crne Gore za jednu od prvih nastupnih posjeta potvrda snažnog doprinosa naše države radu CEI, kao i uspješnih rezultata u procesu pristupanja EU.&nbsp;
Naglasio je da CEI, kao najstarija regionalna inicijativa, predstavlja važan faktor za ubrzanje procesa pristupanja Uniji, te da je „jačanje njenih kapaciteta kompatibilno sa jačanjem globalne uloge Evrope“.&nbsp;
U kontekstu strateškog značaja članstva u EU, ministar je ukazao na opasnost od hibridnih prijetnji i uticaja trećih strana, istakavši da bi ulazak Crne Gore u EU bio snažan signal posvećenosti zajedničkim vrijednostima i evropskoj budućnosti regiona.&nbsp;
- Umjesto da naš region bude pogodno tlo za destabilizirajuće faktore, ulaskom Crne Gore u EU poslali bismo poruku da dijelimo iste vrijednosti i da je Zapadni Balkan spreman da bude dio evropske porodice - ocijenio je Ibrahimović.&nbsp;
Generalni sekretar CEI-a Dal Mas je potvrdio da je EU integracija regiona ključni cilj te inicijative, uz jačanje međudržavne saradnje.&nbsp;
Naglasio je važnost jedinstva u suočavanju sa kompleksnim izazovima u Evropi, te pohvalio rezultate Crne Gore u reformskom procesu.&nbsp;
Obostrano je ocijenjeno da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja predstavljaju temelj stabilnosti i prosperiteta, kao i ključni element evropske perspektive regiona.

Ibrahimović-Dal Mas: Ulazak Zapadnog Balkana u EU doprinio bi stabilnosti Evrope

Kandidatkinja za odbornicu u SO Nikšić iz Stranke evropskog progresa (SEP) Sanja Živković poručila je da osobama sa autizmom nijesu potrebni plavi baloni i svjetla - nego konkretna rješenja za nagomilane probleme.
- Autizam ne bira i poprima epidemiološke razmjere! I sama sa majka djeteta s autizmom. Broj autistične djece se od 2020. utrostručio, a po zvaničnim podacima, jedno od 36 novorođenčadi ima smetnje iz spektra autizma - istakla je ona.
Ukazala je da je 2022. godine u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o registru osoba sa autizmom, ali da ni danas nema pomena o tome, ni konkretnih rezultata.
- Stoga, ni Strategija o ranom razvoju koja je donešena nije bazirana na realnim podacima. Djeca i odrasli sa autizmom iz Nikšića nemaju „privilegiju“ korišćenja usluga Dnevnog centra, samo listu čekanja i obećanje o izgradnji Centra za autizam u prostorijama stare škole u Ozrinićima kraj Nikšića - istakla je Živković.
Ona se pita i kako ćemo bez Registra napraviti valjan projekat koji će biti na korist Nikšićanima, ali i cijeloj Crnoj Gori, djeci i odraslima sa autizmom.
- Postavlja se pitanje i ko će u tom Centru raditi jer su defektolozi deficitarna profesija u Crnoj Gori. Stipendiranje potrebnog kadra ili formiranje Odsjeka za defektološke studije na Filozofskom fakultetu može biti adekvatno rješenje. Umjesto da djeca koja od strane psihijatra dobiju dijagnozu autizma po automatizmu ostvare prava iz socijalne i dječje zaštite, roditelji moraju prolaziti ljekarske komisije među kojima nema stručnih lica za pitanje mentalnog zdravlja, pa ni autizma, ali vrlo često odbijaju Zahtjeve roditelja koji potom, godinama čekaju ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava trošeći svoju energiju i vrijeme koji im svakako manjkaju - navela je Živković.
Povezivanje nadležnih Ministarstava - zdravlja, prosvjete i socijalnog staranja bi, cijeni ona, olakšalo procedure koje su ponižavajuće i neadekvatne.
- Kad govorimo o zdravstvenoj zaštiti, problemi su takođe brojni: od nedostajućih zubarskih stolica za djecu sa autizmom do nedostupnih ginekoloških usluga za djevojčice i žene u spektru. Inkluzija je formalna i zasniva se na dobroj volji pojedinca, njegovoj emotivnoj, socijalnoj zrelosti i društvenoj odgovornosti. Potrebno je sa deklarativnog preći na suštinsko rješavanje problema - jasna je Živković.
Decidna je da je neophodna adekvatna obuka prosvjetnih radnika i poboljšanje uslova za rad u učionicama u kojima borave djeca sa autizmom.
- Senzorne sobe u svim školama i dovoljan broj (bolje obučenih i plaćenih) asistenata - dodala je kandidatkinja za odbornicu u SO Nikšić.
Godišnje se, kaže Živković, preko tri miliona eura izdvoji za „liječenje” djece sa autizmom na Institutu za fonetiku i patologiju govora u Beogradu.
- Što je uzaludno i bespotrebno, jer nakon dugotrajnog boravka na Institutu, po povratku u Crnu Goru &nbsp;djeca nemaju adekvatnu podršku, a ni sami tretmani u Beogradu, po iskustvima roditelja, nijesu adekvatni za djecu sa autizmom. Porodice koje su svakako ugrožene, dodatno su pod pritiskom jer se razdvajaju tokom boravka u Beogradu, finansijki i emotivno dodatno iscrpljuju. Iako je sve ovo već poznato nadležnima, oni su odlučili da potpišu saradnju sa još dva Instituta u regionu, u Novom Sadu i Tuzli, te da nastave da rasipaju novac koji možemo uložiti u sopstvene resurse, kako u obrazovanje, kadar, tako i u neophodnu infrastrukturu - navela je ona.
Novac bi, kako je poručila, trebalo usmjeriti za izgradnju Instituta u Crnoj Gori i stipendiranje defektologa, oligofrenologa, okupacionih i radnih terapeuta, kao i za poboljšanje uslova rada i obuke ličnih i pedagoških asistenata i podršku porodicama u vidu zakonskih i projektnih rješenja.
- Mora se pomenuti i potreba za zakonom o roditelju njegovatelju koji će značiti elementarnu sigurnost roditeljima i starateljima djece i odraslih sa autizmom - dodala je Živković.
Prema njenom mišljenju neophodno je imati: registar osoba sa autizmom; dostupne usluge Dnevnog centra za djecu i mlade sa autizmom; izgradnju savremenog Centra za autizam u Ozrinićima; stipendiranje deficitarnog kadra i formiranje katedre za defektologiju; uspostavljanje valjane rane intervencije; senzorne sobe i dovoljan broj asistenata u vaspitno-obrazovnim ustanovama; usluge roditeljski predah i stanovanje uz podršku i zakon o roditelju njegovatelju.
- Ovo nije reklamna kampanja, ovo su ciljevi koje moramo ostvariti! Stranka Evropskog Progresa ih prepoznaje i odlučna je da ih ispuni - zaključila je Živković.

Živković: Nećemo plave balone i svjetla nego konkretna rješenja za nagomilane probleme osoba sa autizmom

Bezbjednost Zapadnog Balkana je od ključnog značaja za stabilnost NATO-a i alijansa neće dozvoliti da ona bude ugrožena, izjavio je u Briselu neimenovani zvaničnik zapadnog vojnog saveza.
U izjavi dostavljenoj novinarima u Briselu, povodom predstojećeg sastanka ministara spoljnih poslova članica NATO-a, zvaničnik je naveo da je Zapadni Balkan „region od strateškog značaja“ i dodao da su to „istakli i lideri alijanse na samitu NATO-a prošlog jula“ u Vašingtonu.
Zvaničnik NATO-a je ukazao da će ovonedjeljni sastanak šefova diplomatija članica alijanse biti održan nekoliko nedjelja poslije važne posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea Zapadnom Balkanu.
Rute je 10. marta posjetio Sarajevo, gdje je rekao da NATO neće dopustiti stvaranje bezbjednosnog vakuuma i ugrožavanje mira u toj zemlji. Dan kasnije je posjetio Prištinu, gdje je izjavio da je NATO posvećen Kosovu i da to najbolje dokazuje njegova posjeta.
- Obje posjete su predstavljale još jednu, opipljivu demonstraciju da je Zapadni Balkan i dalje visoko na agendi NATO-a - naveo je neimenovani zvaničnik NATO-a.
U sjedištu NATO-a u Briselu sjutra počinje dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova članica alijanse, u čijem će fokusu biti povećanje izdvajanja saveznika za odbranu, nastavak podrške Ukrajini, dalji razvoj saradnje sa partnerima iz indo-pacifičkog regiona, kao i priprema za samit lidera članica alijanse, koji će biti održan u Hagu krajem juna.
Uz šefove diplomatija 32 članice NATO-a, na skupu će biti i ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiga, visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas i predstavnici partnerskih zemalja iz indo-pacifičkog regiona – Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje.

Zvaničnik NATO: Nećemo dozvoliti da bezbjednost Zapadnog Balkana bude ugrožena

Republikanski kongresmen iz Teksasa, Kit Self, izazvao je burne reakcije kada je, tokom jučerašnjeg saslušanja u Kongresu o navodnom "sistemu institucionalne strukture" pod vodjstvom predsjednika Džoa Bajdena, uporedio aktivnosti u suzbijanju dezinformacija u Bajdenovom mandatu s praksama nacističke Njemačke.
Self je citirao Jozefa Gebelsa, ministra propagande nacističke Njemačke, rekavši: "Direktni citat Jozefa Gebelsa: 'Apsolutno je pravo države da nadzire formiranje javnog mnijenja', i mislim da je to možda ono o čemu ovdje raspravljamo."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDrewPavlou%2Fstatus%2F1907301643990806819%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907301643990806819%7Ctwgr%5Ece4aa1aa0651500bb1399acf79dd5e99e6aad87d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odmah je nakon njegovog govora reagovala je Džuli Elizabet Džonson, demokratska predstavnica u Zastupničkom domu Sjedinjenih Američkih Država.
- Kada se citira Jozef Gebels o državi, o ulozi države u javnoj debati, onda imamo velik problem- rekla je.
Izjava je odmah izazvala oštre reakcije među demokratima.
Sidni Kamlager-Dov, vodeća demokratkinja u pododboru, osudila je saslušanje kao "licemjerno" i "gubljenje novca poreznih obveznika", posebno u kontekstu pokušaja Trampove administracije da deportuje strane studente zbog pro-palestinskih stavova. Poručila je da bi se, ako se želi razgovarati o cenzuri, trebalo započeti s "Trampovim besprecedentnim napadom na Prvi amandman i vladavinu prava".

SAD: Republikanski kongresmen citirao Gebelsa

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: saradnja