<p>Intenzivna međudržavna saradnja i pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske put su do izgradnje stabilnog i bezbjednog društva za sve građane dvije zemlje.&nbsp;</p>
<p>To je rečeno na sastanku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) <b>Ivice Janovića</b> sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori <b>Barišom Kalkavanom </b>u sjedištu Agencije.&nbsp;</p>
<p>- U otvorenom i partnerskom dijalogu, sagovornici su razmijenili stavove o savremenim bezbjednosnim izazovima na nacionalnom i globalnom nivou, sa posebnim naglaskom na dosadašnju saradnju između obavještajno-bezbjednosnih struktura dvije zemlje - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Janović sa Kalkavanom: Pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske put do stabilnog i bezbjednog društva

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>najavio je obnavljanje direktne avio linije sa Bratislavom i poručio da počinje novo poglavlje sveobuhvatnije saradnje naše države sa Slovačkom.</p>
<p>Milatović je, povodom posjete predsjednika Slovačke <b>Petara Pelegrinija</b>, kazao da dvije zemlje njeguju veoma prijateljske odnose, utemeljene na bliskim istorijskim i kulturnim vezama. Istakao je da posebno cijeni doprinos Slovačke u ključnim trenucima u našoj modernoj istoriji.</p>
<p>- Posjeta Pelegrinija je potvrda iskrenog partnerstva i prijateljstva - rekao je Milatović na konferenciji za medije na Cetinju.</p>
<p>Milatović je rekao da je ovo prva posjeta na najvišem nivou u prethodnih 15 godina i zahvalio se Slovačkoj na tehničkoj i podršci punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskom savjetu.</p>
<p>- To je kontinurana i jasna podrška politici proširenja - naglasio je Milatović.</p>
<p>On je istakao da će Crna Gora naredne godine biti domaćin Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana.</p>
<p>- To je velika privilegija Crnoj Gori i dokaz povjerenja koju Evropska unija i zemlje EU imaju u našu zemlju - istakao je Milatović.</p>
<h2>Novo poglavlje ekonomske saradnje</h2>
<p>Milatović je rekao da Crna Gora i Slovačka otvaraju novo poglavlje ekonomske saradnje.</p>
<p>- Veliki je signal to što je više od 30 kompanija došlo sa predsjednikom Slovačke, pokušavajući da sa našim kompanijama pronađu prilike za zajednička partnerstva. To je najbolji primjer ekonomske diplomatije - ocijenio je Milatović.</p>
<p>Milatović je naglasio da Slovačka i Crna Gora podržavaju napore u jačanju bezbjednosti Evrope, posebno na istočnom krilu Alijanse, gdje obije zemlje učestvuju u misijama.</p>
<p>Predsjednik je najavio obnovu direktne avio linije između Podgorice i Bratislave.</p>
<p>- Vaša posjeta je vrijedna stranica u našim odnosima. Vjerujem da ćemo nastaviti da gradimo još sadržajnije partnerstvo našim zemalja - poručio je Milatović Pelegriniju.</p>
<p>On najavio i pospješivanje saradnje u okviru vojne industrije i odbrane.</p>
<h2>Slovačka stoji uz Crnu Goru</h2>
<p>Pelegrini je rekao da mu je drago što je došao u zemlju sa kojom imaju bliske i prijateljske odnose.</p>
<p>- Naša zemlja je pružila pomoć Crnoj Gori kada je obnovila nezavisnost - konstatovao je Pelegrini.</p>
<p>On je rekao da je s Milatovićem razgovarao kako dobra reputacija i uzajamno povjerenje može da služi za jačanje ekonomske saradnje i partnerstva.</p>
<p>- U Slovačkoj postoji sve veći interes za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Obnavljanjem avio linije biće lakše našem narodu da dođu u vašu lijepu zemlju - istakao je Pelegrini.</p>
<p>On je najavio da će sa crnogorskim ministrima govoriti o ekonomskim pitanjima, energetskoj infrastrukturi, inovacijama i tehnologija, ali i o turizmu.</p>
<p>- Sa mnom je došla velika delegacija poslovnih ljudi iz Slovačke. Oni su od jutros sa poslovnim ljudima iz Crne Gore i traže mogućnosti da zajedno rade - naglasio je Pelegrini.</p>
<p>Jačanju odnosa, kako kaže, doprinosi i to što će biti potpisana dva memoranduma o razumijevanju u oblasti obrazovanja.</p>
<p>- Potpisaćemo dva memoranduma o saradnji između Slovačke akademije nauka i Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju - najavio je Pelegrini.</p>
<p>Pelegrini je poručio da Slovačka stoji uz Crnu Goru na njenom evropskom putu, ističući da zemlja nekada mora da prođe brojne reforme, koje su nekad bolne.</p>
<h2>Veliki cilj i izazovi</h2>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, Milatović je rekao da je Crna Gora institucionalno najnaprednija na putu ka EU.</p>
<p>- Zatvorili smo šest poglavlja, plan koji trenutno imamo je da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. ili početkom 2027. godine i da postanemo 28. članica EU u 2028. To je veliki cilj - istakao je Milatović.</p>
<p>Konstatovao je da treba brže sprovoditi reforme, navodeći da su izazovi u okviru vladavine prava, ekologije...</p>
<p>- Svi ovi izazovi će biti prevaziđeni. Optimista sam da će Crna Gora, zajedno sa našim evropskim partnerima, moći da isporuči rezultate - stava je Milatović.</p>

Tamara Klikovac

1250x600

Milatović najavio: Obnavljamo direktnu avio liniju sa Bratislavom; Pelegrini: Poslovni ljudi dvije zemlje traže mogućnosti da rade zajedno

<p>Saradnja Vlade Crne Gore i Tima Ujedinjenih nacija u zemlji u potpunosti je usklađena sa nacionalnim prioritetima zemlje, prevashodno ispunjenju Agende održivog razvoja i pridruženju Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku Nadzornog odbora za praćenje implementacije petogodišnjeg Okvira saradnje UN i Vlade Crne Gore za održivi razvoj 2023-2027, kojim su ko-predsjedavali potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> i v.d. rezidentnog koordinatora u Crnoj Gori <b>Dijego Sorilja</b>.</p> <p>Uz zajedničku ocjenu visokog stepena komplementarnosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja Evropskoj uniji, učesnici sastanka su sumirali ključne rezultate ostvarene u prethodnom periodu, kao i planove za 2025. godinu koje Vlada i sistem UN u zemlji zajednički sprovode, u sklopu implementacije strateškog petogodišnjeg Okvira saradnje 2023-2027.&nbsp;</p> <p>Ibrahimović je naglasio značaj snažnog partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i jačanju temelja demokratskog društva u Crnoj Gori.&nbsp;</p> <p>Zahvalio je Kancelariji rezidentnog koordinatora i predstavnicima svih resora i agencija UN na profesionalnom i posvećenom pristupu, uloženim naporima i ostvarenom napretku.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Sorilja i Ibrahimović"> <figcaption>Sorilja i Ibrahimović<span>(Photo: MVP)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Rezultati ostvareni tokom 2024. godine predstavljaju čvrst temelj za dalje unapređenje zajedničkog djelovanja - kazao je Ibrahimović.</p> <p>Posebno je istakao opredijeljenost Crne Gore za efikasno i odgovorno multilateralno djelovanje, zasnovano na principima vladavine prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, naglasivši da se „Crna Gora, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih kretanja, zalaže za efikasnije, djelotvornije i transparentnije UN, spremne da odgovore na sve izazove 21. vijeka.“&nbsp;</p> <p>V.d. rezidentnog koordinatora kazao je da je Crna Gora je prepoznata po svom aktivnom članstvu u UN i posvećenosti multilateralizmu.&nbsp;</p> <p>- U današnjem globalnom okruženju obilježenom sukobima i neizvjesnošću, jačanje saradnje među državama je od vitalnog značaja - kazao je Sorilja.</p> <p>On je istakao da se Ujedinjene nacije suočavaju sa ozbiljnom krizom likvidnosti, što zahtijeva transformativno razmišljanje o tome kako i gdje se resursi raspoređuju.&nbsp;</p> <p>- Međunarodna konferencija UN o finansiranju razvoja koja će se održati u Sevilji u julu fokusiraće se na reformu finansijske arhitekture i rješavanje finansijskih izazova kako bi se omogućila hitno potrebna investicija za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja - rekao je Sorilja i podsjetio na strateški dokument UN „Pakt za budućnost”, koji su usvojile država članica na Samitu za budućnost 2024. godine, a koji ima za cilj modernizaciju međunarodne saradnje kako bi se odgovorilo na trenutne realnosti i izazove.&nbsp;</p> <p>Sorilja je istakao snažno partnerstvo Crne Gore i Ujedinjenih nacija, naglasivši da sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030.&nbsp;</p> <p>Petogodišnji plan razvoja - Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027, koji zajednički realizuju 19 agencija UN u zemlji i Vlada Crne Gore u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima, definiše podršku sistema UN u Crnoj Gori u tri strateške oblasti: inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine, razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalna inkluzija, socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.</p>

Ibrahimović-Sorilja: Nastavak jačanja saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj

<p>Srbija je na vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije u Crnu Goru i naša spoljnotrgovinska razmjena je vrlo intenzivna. Zbog toga nam je važno da se naše veze dalje razvijaju i učvršćuju, kazala je ministarka turizma<b> Simonida Kordić</b> na sastanku sa predsjednikom Skupštine Grada Beograda <b>Nikolom Nikodijevićem</b>.&nbsp;</p>
<p>U fokusu razgovora bili su razvoj turističkog prometa između Crne Gore i Srbije, potencijalne zajedničke aktivnosti na međunarodnim tržištima, kao i jačanje saradnje u oblasti investicija i ugostiteljstva.</p>
<p>Kordić je podsjetila da turisti iz Srbije ostvaruju najveće procentualno učešće u ukupnom broju noćenja u Crnoj Gori – čak 25 odsto.</p>
<p>- Svake godine imamo 450.000 posjetilaca iz Srbije i želimo da pokažemo interesovanje za ovo tržište i pozovemo goste da posjete Crnu Goru gdje su uvek dobrodošli - kazala je Kordić.</p>
<p>Nikodijević je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa crnogorskom delegacijom, naglasivši važnost međusobne saradnje u oblasti turizma.</p>
<p>- Turizam je izuzetno važna tema naših razgovora i izuzetno važna privredna grana kako za Crnu Goru tako i za Beograd, s obzirom na to da je Beograd posljednjih godina najbrže rastuća turistička destinacija u Jugoistočnoj Evropi. Razgovarali smo o produbljivanju saradnje i zajedničkom nastupu na trećim tržištima, posebno onim sa Bliskog istoka i iz Azije, koji postaju sve atraktivniji - istakao je Nikodijević.</p>
<p>Razgovarano je i o planovima Beograda za otvaranje tržišta Azerbejdžana i Kazahstana, zahvaljujući novim direktnim avio-linijama iz Bakua i Astane. U tom kontekstu, izraženo je interesovanje za razmjenu iskustava sa Crnom Gorom i mogućnostima zajedničke promocije prema tim tržištima.</p>
<p>Obje strane su se saglasile da su ulaganja u infrastrukturu – drumski, avio i željeznički saobraćaj, ključna za dalji razvoj turističkih veza dvije zemlje.</p>
<p>Kordić je istakla i značaj razvoja održivog turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih dobara, kako bi turističko iskustvo bilo pozitivno i za turiste i za lokalno stanovništvo.</p>
<p>U okviru sastanka razmatrani su i modeli saradnje u oblasti manifestacionog turizma.</p>
<p>Posebno je naglašeno i članstvo Beograda u mreži gradova duž Puta svile, što otvara dodatne mogućnosti za saradnju sa crnogorskim destinacijama u okviru širih međunarodnih inicijativa.</p>

Kordić sa Nikodijevićem: Srbija u vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije, razvijati naše veze

<p>„Istorijski trenutak“, oduševljeno je rekla predsjednica Evropske komisije<b> Ursula fon der Lajen</b> na konferenciji za novinare u sali kuće Lankaster u srcu Londona. Britanski premijer <b>Kir Starmer</b>, s druge strane, govorio je o „zdravom razumu“. Izbor riječi jasno pokazuje koliko su interesi njih dvoje različiti.</p>
<p>Starmer želi da sporazum proda kao pragmatično rješenje od kojeg će posebno britanske kompanije imati koristi. Za Evropsku uniju geopolitički suočenu s prijetnjom iz Rusije to je pitanje repozicioniranja i dobijanja pouzdanog vojnog partnera u Velikoj Britaniji. Samit je bio prvi te vrste od Bregzita prije pet godina.</p>
<h2>Pismo o namjerama s dugačkim spiskom obaveza</h2>
<p>U mnogim oblastima, sporazum je samo izjava o namjerama; tek bi trebalo razraditi mnogo detalja. U svakom slučaju, dvije strane izjavljuju da će u budućnosti bliže sarađivati. To se odnosi na bezbjednost i odbranu, standarde hrane, ribarstvo i energetiku.</p>
<p>- I jedna i druga strana imaju dugačak spisak obaveza. Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropi koja se mijenja - procjenjuje sporazum <b>Janike Vahoviak</b>, stručnjakinja u istraživačkom centru.</p>
<p>Pritom se, kaže, ističe bezbjednosno partnerstvo: zbog promijenjene geopolitičke situacije, EU mora da preispita svoju odbranu i pronađe način da u to uključi i treće zemlje.</p>
<p>Iako detalji još nisu jasni, osnova je postavljena: obije strane ubuduće će se sastajati svakih šest mjeseci. Britanske kompanije za proizvodnju oružja imaju perspektivu da u budućnosti učestvuju u takozvanom programu SAFE EU. Taj projekat vojne nabavke vrijedan je 150 milijardi eura – i to je uspjeh za Starmera.</p>
<h2>Osjetljiva pitanja počinju s ribom</h2>
<p>Britanski premijer je, međutim, morao da napravi kompromise oko ribolova. Tokom narednih dvanaest godina, flote EU imaće neograničen pristup britanskim vodama – to je „prodaja“, žali se britanski opozicioni lider <b>Kemi Badenoh</b>.</p>
<p>Još jedno osjetljivo pitanje za Veliku Britaniju je takozvana Šema mobilnosti mladih, program koji promoviše razmenu mladih. Pregovori su još uvek u toku, ali se smatra veoma vjerovatnim da će dogovor uskoro biti postignut. Evropska unija veoma je zainteresovana za program razmjene, a britanski univerziteti su među najboljima na svijetu. Britanski stav se poslednjih meseci promenio, kaže Janike Vahovijak – EU je jasno stavila do znanja da neće biti sporazuma bez programa za mlade.</p>
<p>Britanska vlada želi da izbegne sve što bi moglo da bude upotrebljeno protiv konzervativnih opozicionih stranaka: sve što bi moglo biti protumačeno kao „imigracija na mala vrata“ ili čak kao povratak slobodi kretanja. Od stupanja na dužnost, Kir Starmer više puta je obećavao da će smanjiti imigraciju: „Sve oblasti imigracionog sistema – posao, porodica i studiranje – biće pooštrene kako bismo imali veću kontrolu“, rekao je Starmer prošle nedjelje. Takođe je obećao da će broj učesnika u takvim programima biti ograničen.</p>
<h2>„Razmjena nije predaja“</h2>
<p>Britanske omladinske organizacije pozdravljaju tu najavu: takva razmjena nije „kapitulacija“, već naprotiv, veliki korak napred, kaže<b> Mauricio Katin </b>iz Britanskog omladinskog foruma. Na kraju krajeva, mladi ljudi su ti koji su najviše pogođeni Bregzitom. <b>Loren Mejson</b>, mlada Britanka koja radi u Evropskom omladinskom forumu u Briselu, nada se da će se pregovori brzo nastaviti. Za nju je godina studija u Bonu, koju joj je omogućio program Erazmus, bila „jedna od najboljih godina u životu“. Sa samo dvadeset godina i mjesečnom platom od oko 500 eura, otvorio joj se novi svijet, sjeća se ona: „Prvi put u životu sam bila na baletu.“</p>
<p>Radilo se o mnogo više od pukog učenja novog jezika.</p>
<p>- Odjednom sam morala sama da se snađem, da otvorim bankovni račun i brinem o telefonu- rekla je ona.</p>
<p>Ove godine je naučila i šta je empatija, ali prije svega otpornost i istrajnost. Sada se nada da će i drugi mladi Britanci imati slična iskustva u budućnosti.</p>
<h2>Ekonomija se takođe oslanja na mobilnost</h2>
<p>Poslovna zajednica se takođe nada napretku u mobilnosti mladih i da bi to moglo da donese „novi zamah“ ekonomskom rastu, ukazuje uticajno britansko poslovno udruženje CBI. Generalno, poslovna zajednica pozitivno gleda na sporazum. Činjenica da London namjerava da se uskladi sa standardima EU u higijeni hrane trebalo bi da olakša trgovinu. </p>
<p>Prema CBI, to bi bila „velika pobjeda“ za britanske kompanije. Sporazum pokazuje da se klima u međusobnim odnosima značajno poboljšala, ocjenjuje <b>Ulrih Hope</b>, generalni direktor Njemačko-britanske industrijske i trgovinske komore.</p>
<p>Koliko god se Britanci ovim sporazumom približavaju EU, Starmerova vlada će nastaviti da insistira na važnim principima. A povratak u Evropsku uniju i dalje ne dolazi u obzir.</p>

Samit EU-Velika Britanija: Novo približavanje

<p>Crna Gora i Ukrajina usaglasile su tekst sporazuma o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji, koji bi trebalo da potpišu premijer <b>Milojko Spajić </b>i ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b>.</p>
<p>Ovaj dokument odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine, piše Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo tridesetak zemalja, uglavnom članica NATO.</p>
<p>Potpisani sporazum na kraju treba da potvrdi Skupština Crne Gore na čijem je čelu <b>Andrija Mandić</b>, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.</p>
<p>Skupština, na primjer, duže od osam mjeseci ne stavlja u proceduru predlog o učešću Vojske Crne Gore u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.</p>
<p>U proceduru nije stavljena ni odluka o učešću u sličnoj misiji podrške Ukrajini koju organizuje NATO.</p>
<p>Crna Gora je članica NATO i kandidat za članstvo u EU.</p>
<blockquote>Zelenskog očekuju u Crnoj Gori</blockquote>
<blockquote>Da bi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uskoro mogao posjetiti Crnu Goru i potpisati sporazum kazao je 9. maja predsjednik države Jakov Milatović.</blockquote>
<blockquote>Iako datum nije zvanično potvrđen, pominje se 15. maj. No, za tad se pominje i mogućnost njegovog susreta u <b>Istanbulu</b> sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.</blockquote>
<blockquote>Zelenski bi dan kasnije, 16.maja<b> </b>kako se očekuje, trebalo da bude u susjednoj Albaniji, na samitu lidera Evropske političke zajednice.</blockquote>
<h2>"Jasna politička i institucionalna podrška Ukrajini"</h2>
<p>Sporazum je odobrila Vlada Crne Gore 8. maja, nakon višemjesečnih pregovora u kojima je učestvovalo 14 ministarstava, Direkcija za zaštitu tajnih podataka i Agencija za nacionalnu bezbjednost.</p>
<p>Savjetnik premijera za bezbjednost <b>Todor Goranović</b> - koji je predvodio crnogorsku delegaciju - za Radio Slobodna Evropa kaže da sporazum predstavlja "važan iskorak" u jačanju odnosa dvije države "u vremenu izazova za evropsku i globalnu bezbjednost".</p>
<p>- Na ovaj način Crna Gora potvrđuje jasnu političku i institucionalnu podršku Ukrajini, u skladu sa svojim spoljnopolitičkim prioritetima - članstvu u Evropskoj uniji... demonstrirajući namjeru da bude odgovoran dio šire evropske koalicije solidarnosti sa Ukrajinom - rekao je Goranović.</p>
<p>Naime, Crna Gora je od početka ruske invazije 2022. pružila Ukrajini vojnu pomoć od 11,3 miliona eura i procentualno prihvatila najviše ukrajinskih državljana.</p>
<h2>Šta piše u sporazumu?</h2>
<p>Dvije države se sporazumom obavezuju na konsultacije u slučaju značajne eskalacije trenutne agresije ili budućeg ruskog oružanog napada na Ukrajinu.</p>
<p>- Crna Gora će pružiti pomoć Ukrajini.. koja može uključiti brzu i kontinuiranu političku, bezbjednosnu, vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć; postizanje dogovora o uvođenju ekonomskih i drugih sankcija Ruskoj Federaciji... - navodi se u dokumentu.</p>
<p>Crna Gora je u potpunosti usaglašena sa evropskom sankcijama prema Rusiji.</p>
<p>Sporazum predviđa i saradnju u odbrambenoj industriji, koja bi bila usmjerena ka "obostranoj komercijalnoj i političkoj koristi".</p>
<p>- Crna Gora će razmotriti mogućnosti za izdvajanje finansijske podrške razvoju odbrambene industrije Ukrajine, putem ulaganja u proširenje kapaciteta, nabavku materijala za municiju i ukrajinskih odbrambenih proizvoda za potrebe Oružanih snaga Ukrajine - piše u dokumentu.</p>
<p>Rusija treba da snosi pravnu odgovornost za rat jer bi to, ističe se u dokumentu, moglo uticati na njeno uzdržavanje od budućih napada.</p>
<p>Dvije zemlje dijele i uvjerenje o potrebi uspostavljanja tribunala kako bi se osigurala odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.</p>
<p>Osim pravne, Rusija treba da snosi i finansijsku odgovornost za dugoročnu obnovu Ukrajine zbog nanijete štete.</p>
<p>- Ruska suverena imovina na teritoriji Crne Gore, u skladu sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, biće blokirana dok Rusija ne nadoknadi štetu, gubitke i povrede koje je prouzrokovala - navodi se u tekstu sporazuma.</p>
<h2>Pomoć za obnovu Borodjanke</h2>
<p>Jedan od konkretnih koraka predviđenih sporazumom biće saradnja na obnovi Ukrajine.</p>
<p>Naime, na crnogorskim vlastima je bilo da odaberu grad ili region sa kojim žele da uspostave saradnju sa ciljem njegove obnove ili reforme.</p>
<p>Dogovoreno je da to bude Borodjanka.</p>
<p>Grad se nalazi oko 60 kilometara od Kijeva i teško je oštećen na početku ruske invazije na Ukrajinu.</p>
<p>Na srušenoj zgradi u ovom gradu novembra 2022. osvanuo je mural britanskog uličnog umjetnika Banksyja.</p>
<p>Mural prikazuje gimnastičarku koja izvodi stoj na gomili betonskih ruševina.</p>
<p>Dvije države obavezale se se i na produbljivanje obavještajne i kontraobavještajne saradnje u cilju sprečavanja subverzivnih aktivnosti Rusije i drugih neprijateljskih aktera.</p>
<p>Obavezuju se i na suprotstavljanje zlonamjernoj propagandi i kampanji širenja dezinformacija koje utiču na nacionalnu bezbjednost.</p>
<h2>Kampanja proruskog portala protiv dolaska Zelenskog</h2>
<p>Najava dolaska ukrajinskog predsjednika izazvala je seriju tekstova na portalu IN4S, koji koristi retoriku blisku ruskoj propagandnoj mašineriji, upozorio je Digitalni forenzički centar (DFC).</p>
<p>Među spornim naslovima su "Psi rata dolaze u Crnu Goru: Zašto je neonacista Zelenski dobrodošao u Podgoricu" i "Hoće li Podgorica poći stopama agresivne manjine sa Cetinja".</p>
<p>U tekstovima se ističe da je Zelenski od zemlje napravio "grobnicu slobode" i pravoslavlja, dok se Podgorica poziva da ne bude grad "mrtvog glasa", već "simbol građanskog otpora", piše DFC.</p>
<p>- Narativi koji se plasiraju kroz pomenute tekstove portala IN4S se oslanjaju na obrasce karakteristične za ruski ekosistem propagande, koji dehumanizuje ukrajinski narod i prikazuje ga kao nacistički - kažu iz DFC-a.</p>
<p>Ocjenjuju da retorika proruskog portala predstavlja primjer zapaljivog govora koji može dodatno podstaći društvene tenzije i ugroziti javni red i mir, posebno u kontekstu najavljene posjete.</p>
<p>Od početka rata u Podgorici je održano više skupova podrške Ukrajini a kontinuirana podrška stizala je sa Cetinja.</p>
<p>To je jedini grad na svijetu u kome su prvih stotinu dana od početka ruske agresije svakodnevno održavane šetnje podrške Ukrajini, a potom svakog 24. u mjesecu.</p>

Crna Gora i Ukrajina potpisuju sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji

<p>Austrija vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera i lidera u evropskim integracijama i dalje će pružati konkretne vidove pomoći u oblastima od strateškog značaja za razvoj države, poručio je ambasador te zemlje u Crnoj Gori <b>Kristijan Štajner</b> na sastanku sa ministarkom javnih radova <b>Majdom Adžović</b>.</p>
<p>Ministarka Adžović upoznala je ambasadora Štajnera sa prioritetima Ministarstva, ističući posvećenost Vlade Crne Gore ubrzanom privrednom razvoju i boljoj povezanosti države kroz strateške infrastrukturne projekte.</p>
<p>- Austrija je jedan od ključnih vanjskopolitičkih partnera Crne Gore. Njena podrška evropskim integracijama naše zemlje, kao i tehnička pomoć institucijama, snažan su podsticaj našem razvoju. Vjerujemo da prostor za jačanje ekonomske saradnje, posebno u domenu infrastrukture, treba dodatno unaprijediti - naglasila je Adžović.</p>
<p>Tokom sastanka, ukazano je na pozitivna iskustva u saradnji sa austrijskim kompanijama, naglašavajući važnost nastavka i proširenja takvih partnerstava.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Štajner izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i naveo da austrijske kompanije aktivno posluju u Crnoj Gori, te da Austrija ostaje snažno posvećena unapređenju ekonomske saradnje.&nbsp;</p>
<p>Sagovornici su se saglasili da postoji snažna osnova za dalje produbljivanje saradnje, naročito kroz projekte koji doprinose regionalnoj povezanosti, ekonomskom rastu i održivom razvoju.</p>

Adžović-Štajner: Austrija pouzdan partner Crne Gore, nastaviće da pruža konkretnu pomoć

<p>Narodno pozorište „Ivan Vazov“ iz Sofije gostovalo je sinoć na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta s predstavom "Elementarne čestice", prema tekstu <b>Mišela Uelbeka</b>, u režiji <b>Krisa Šarkova</b>.&nbsp;</p>
<p>- Riječ je o prvom gostovanju centralne bugarske pozorišne institucije u novijoj istoriji crnogorskog teatra, kojim započinje institucionalna saradnja dva nacionalna teatra nakon više od trideset godina - saopšteno je iz CNP-a.</p>
<p>Shodno dogovoru direktora<b> Ilije Subotića</b> i <b>Vasila Vasileva</b>, ova saradnja rezultiraće uzvratnom posjetom Crnogorskog narodnog pozorišta Sofiji do kraja 2026. godine.</p>
<p>Direktor CNP-a Ilija Subotić istakao je da je uspostavljanje saradnje s Narodnim pozorištem „Ivan Vazov“ važan korak u pravcu jačanja teatarskih odnosa na evropskom nivou.</p>
<p>- Gostovanje renomiranog teatra u Crnoj Gori, odnosno saradnja između dvije nacionalne kuće, predstavlja zajedničku težnju ka otvaranju novih prostora za umjetničku komunikaciju koja će do kraja 2026. godine rezultirati i našim gostovanjem u Sofiji - rekao je Subotić.</p>
<p>Direktor Narodnog pozorišta „Ivan Vazov“ Vasil Vasilev naglasio je da ovo gostovanje nije samo prilika za predstavljanje savremenog bugarskog teatra publici u Crnoj Gori, već i temelj za dublju i dugoročnu saradnju.</p>
<p>- Veoma smo ponosni što smo prvi put, u novijoj istoriji, na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Vjerujemo da razmjena predstava može doprinijeti boljem razumijevanju i povezivanju naših kultura, ali i ohrabriti zajedničke umjetničke projekte u budućnosti - kazao je Vasilev.</p>
<p>Sastanku je prisustvovala umjetnička direktorica CNP-a <b>Vesna Vujošević Labović</b>.</p>
<p>- Predstava "Elementarne čestice" naišla je na odličan prijem publike i dodatno potvrdila umjetnički kvalitet i visoke domete savremene bugarske teatarske produkcije - kazali su iz CNP-a.</p>

CNP u Sofiji do kraja 2026.

<p>Stabilnost i ekonomska saradnja su ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - saglasili su se potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović i njegov kolega iz Jermenije Mher Grigorjan razgovarajući o globalnim i regionalnim izazovima.</p>
<p>Osim toga, oni su, kako je saopšteno iz Vlade, na današnjem sastanku razgovarali &nbsp;o unapređenju političkog dijaloga i ekonomskih odnosa između dvije zemlje.</p>
<p>- U kontekstu evropskih integracija, Ivanović je podijelio iskustva Crne Gore i ukazao na značaj strateškog planiranja reformskih procesa. Takođe, razgovarano je o globalnim i regionalnim izazovima, uz obostranu saglasnost da su stabilnost i ekonomska saradnja ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - kazali su u Vladi.</p>
<p>Poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u sprovođenju reformi i digitalne transformacije, kao i na jačanje saradnje u okviru međunarodnih inicijativa.&nbsp;</p>
<p>- Sagovornici su naglasili važnost tehnološkog razvoja i inovacija za napredak i budućnost obje zemlje - istakli su u Vladi.</p>
<p>Prema njihovim riječima, Ivanović i Griogorjan su razgovarali i o daljim koracima formalizovanja bilateralnih veza u oblastima od obostranog značaja.</p>

Ivanović i Grigorjan: Stabilnost i ekonomska saradnja ključni za održiv razvoj i prosperitet

<p>Ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske na jasno trasirani spoljnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilateralnu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama, ocijenio je ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da ova inicijativa ne može predstavijati pandan NATO savezu.</p>
<p>Krapović je to naveo u odgovoru na pitanje nezavisne poslanice <b>Jevrosime Pejović </b>koje će biti postavljeno u Skupštini na ministarskom satu. Pejović je zanimao stav Ministarstva odbrane Crne Gore po pitanju saradnje u oblasti odbrane i bezbjednosti naših susjeda Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je definisana Deklaracijom iz Tirana od 18. marta ove godine.</p>
<p>Deklaracija se odnosi se na jačanje odbrambene saradnje za očuvanje mira, uključujuči obrambenu industriju, djelovanje u suzbijanju hibridnih prijetnji i podršku evroatlantskim integracijama, saopštilo je ranije hrvatsko Ministarstvo odbrane.&nbsp;</p>
<p>Potpisnici Deklaracije su poručili da je otvorena mogućnost pristupanja i drugih članica.</p>
<p>Krapović je u odgovoru istakao da je riječ o inicijativi za jačanje trilateralne saradnje, te da njegov resor nema saznanja da je ova Deklaracija upućena i Crnoj Gori na razmatranje eventualnog pridruživanja.&nbsp;</p>
<p>- U ovom kontekstu važno je istaći da resor na čijem sam čelu je stava da ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije na jasno trasirani spoijnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilaterainu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama. Naime, ostajemo posvećeni jačanju saradnje sa svim zemljama regiona, promovišući evropsku i evroatlantsku viziju Zapadnog Balkana kao najboljeg garanta dugoročne stabilnosti - naveo je Krapović.</p>
<p>U primarnom fokusu je, kako je istakao, implementacija veoma zahtjevne NATO agende, koja je prilagođena kompleksnoj bezbjednosnoj situaciji u evroatlantskom podrućju.&nbsp;</p>
<p>- Zato ćemo jacčnju regionalne stabilosti, pored političke posvećenosti, doprinositi i kroz učešće pripadnika Vojske Crne Gore i predstavnika Ministarstva odbrane u NATO misiji na Kosovu (KFOR), odnosno NATO Kancelariji za savjetovanje i vezu (NALT) - dodao je Krapović.</p>
<p>On je napomenuo da NATO Alijansa nijednoj svojoj članici ne ograničava mogućnost zaključivanja međunarodnih sporazuma i potpisivanja deklaracija o saradnji sa drugim ne-članicama Alijanse.</p>
<p>- Drugo, ni ovaj ni bilo koji drugi međunarodni aranžman ne može, a siguran sam da to nije ni namjera, predstavijati pandan NATO Savezu, budući da je u njegovoj srži sistem kolektivne odbrane, tj. princip da je bezbjednost jedne države pitanje i preostalih saveznica. Kao takav, uloga NATO saveza je u aktulenom bezbjendosnom kontekstu - krucijalna - poručio je Krapović.</p>

Krapović: Vojni sporazum Kosova, Albanije i Hrvatske nije pandan NATO-u i ne može negativno uticati na spoljnopolitički put CG

<p>Podgorička policija uhapsila je M.P. (18) iz Podgorice, kod kojeg je pronađeno više od pola kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Policija je, kako se navodi, prethodno kontrolisala M.P., N.B. (21) i D.A. (21), a kod M.P. je pronađeno 19 PVC kesica sa oko 66 grama marihuane.</p>
<p>Dodaje se da je nakon toga obavljen pretres stana koji koristi M.P. gdje je pronađena kartonska kutija sa dvije vage za precizno mjerenje, dvije pvc kesice sa sadržajem marihuane mase oko 480 grama, 53 prazne pvc kesice sa animiranim aplikacijama, novac u iznosu od 135 eura, kao i druge predmete.</p>
<p>- Po okončanju kriminalističke obrade, došlo se do sumnje da je M.P. licima N.B. i D.A. dao na uživanje opojnu drogu marihuanu, nakon čega je lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga – zaključuje se u saopštenju.</p>

Kod Podgoričanina pronađeno pola kilograma marihuane i novac

<p>Evropska unija planira da izvuče milijarde dodatnih eura iz zamrznute ruske imovine preusmjeravanjem tih sredstava u rizičnije investicije – kroz plan koji bi povećao pomoć Ukrajini, a istovremeno izbjegao optužbe da EU „krade“ novac Moskvi.</p>
<p>Evropska komisija razmatra mogućnost da skoro 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine, koja se nalazi u Belgiji, prebaci u novi, rizičniji investicioni fond koji bi generisao veće kamate, rekla su četiri zvaničnika upoznata s planom za Politiko.</p>
<p>Cilj je da se stvori više profita kako bi se održala ratom razorena ukrajinska ekonomija, pogotovo usljed prijetnji bivšeg američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> da će obustaviti američko finansiranje. Imovina je zamrznuta 2022. godine kao odgovor na punu invaziju Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Međutim, ovaj potez ipak ne bi podrazumijevao potpunu konfiskaciju ruske imovine – čemu se protive pojedine članice EU poput Njemačke i Italije, zbog pravnih i finansijskih razloga.</p>
<p>Korišćenjem samo kamata, a ostavljanjem osnovnog kapitala netaknutim, EU se nada da će izbjeći optužbe za kršenje međunarodnog prava.</p>
<p>Zemlje članice grupe G7 su prošle godine dogovorile da Ukrajini ustupe 45 milijardi eura prihoda od investiranja zamrznute ruske državne imovine.</p>
<p>Međutim, dio EU u tom paketu – 18 milijardi eura – biće u potpunosti isplaćen do kraja ove godine, što otvara pitanje kako će se finansijske potrebe Ukrajine pokrivati od 2026. godine.</p>
<p>Ministri finansija svih 27 članica EU pokrenuće ove razgovore danas tokom neformalnog radnog sastanka u Luksemburgu.</p>
<p>- Važno je da čujemo Komisiju o dostupnim opcijama, posebno kada je riječ o mogućoj upotrebi zamrznute ruske imovine i daljim koracima u vezi sa režimom sankcija - navodi se u pozivnom pismu koje je ministrima uputilo rotirajuće poljsko predsjedništvo Savjeta EU, a u koje je Politiko imao uvid.</p>
<p>Poljska<b> </b>je takođe predložila da se novi evropski mehanizam za zajedničko finansiranje odbrane – <b>SAFE</b> – može koristiti za nabavku oružja za Ukrajinu.</p>
<p>Današnji sastanak postaviće osnovu za mjesece napetih pregovora, jer evropske prijestonice, koje već imaju prenapregnute budžete, pokušavaju da balansiraju između podrške Ukrajini i ispunjavanja domaćih prioriteta.</p>
<h2>Zaobilazno rješenje EU</h2>
<p>Kao potencijalni manevar, zvaničnici EU razmatraju da se ruska imovina iz belgijske finansijske institucije <b>Euroclear </b>prebaci u posebno pravno lice – <i>„special purpose vehicle“</i> – koje bi bilo pod okriljem EU.</p>
<p>Prednost tog modela je u tome što bi se imovina brzo mogla uložiti u rizičnije instrumente koji mogu ostvariti znatno veću dobit za Ukrajinu. Zvaničnici nisu precizirali o kojim vrstama investicija je riječ.</p>
<p>Prema pravilima, <i>Euruclear</i> je dužan da investira ta sredstva – od kojih je veliki dio već pretvoren u gotovinu – kod Centralne banke Belgije, koja nudi najnižu, ali bezbjednu kamatnu stopu.</p>
<p>U 2024. godini, takvi „neočekivani dobici“ od investicija iznosili su četiri milijarde eura, i kasnije su usmjereni na servisiranje G7 zajma Ukrajini.</p>
<p>Zagovornici novog fonda tvrde da EU mora pronaći način da izvuče više prihoda iz ruske državne imovine kako bi dugoročno pomogla Ukrajini u trenutku kada se mirovni pregovori sa Moskvom nalaze u ćorsokaku.</p>
<p>Još jedna prednost je što bi to moglo poslužiti kao zaštita od mogućeg veta Mađarske, koja bi tako mogla deblokirati imovinu i praktično je vratiti Rusiji.</p>
<h2>Pravne prepreke i političke tenzije</h2>
<p>U proteklim nedjeljama, Evropska komisija je vodila neformalne razgovore sa grupom zemalja – među kojima su Francuska, Njemačka, Italija i Estonija – kako bi se ispitali pravni putevi da se imovina zadrži zamrznutom čak i ako Mađarska blokira obnovu sankcija, rekla su dva zvaničnika Politiku. Međutim, radna grupa nije uspjela da pronađe pravni mehanizam za to.</p>
<h2>Teška budžetska matematika</h2>
<p>Zvaničnici EU istražuju načine kako da se novi fond osnuje prostom većinom – zaobilazeći potrebu za jednoglasjem i time izbjegavajući mađarskog premijera<b> Viktora Orbana</b>.</p>
<p>Kritičari ovog modela upozoravaju da bi poreski obveznici EU na kraju, moguće, morali da nadoknade gubitke ako investicije ne donesu očekivane prihode.</p>
<p>EU traži kreativna rješenja jer je njen centralni budžetski fond od 1,2 triliona eura, iz kojeg se finansira sav javni rashod, već uveliko istegnut, a novi višegodišnji budžet neće stupiti na snagu prije 2028. godine.</p>
<p>- Neće biti lako naći novac u okviru važećeg <b>&nbsp;</b>višegodišnjeg finansijskog okvira - rekao je jedan diplomata EU.</p>
<p>Veliki dio paketa pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura, dogovorenog 2023. godine i predviđenog da traje do kraja 2027, već je potrošen.</p>
<p>Osim ekonomskih ograničenja, zvaničnici su skeptični prema dodatnom povećavanju centralnog budžeta EU jer to zahtijeva jednoglasje – a Mađarska će se vjerovatno tome usprotiviti.</p>

EU kuje plan da izvuče veći profit iz zamrznute ruske imovine

<p>Crna Gora se suočava sa ozbiljnim padom životnog standarda i rastućom inflacijom, dok građani svakodnevno osjećaju posljedice odsustva ekonomske politike i državne kontrole, upozoreno je iz Stranke evropskog progresa (SEP).</p>
<p>Iz SEP-a navode da je inflacija u maju dostigla 4,5 odsto – najvišu stopu u posljednjih godinu dana – dok realne zarade, kako tvrde, već četvrti mjesec zaredom bilježe pad.</p>
<p>Dodaju da mlijeko, deterdžent, toalet papir, paradajz i jogurt – osnovne potrepštine postaju luksuz i ocjenjuju da je svaki odlazak u prodavnicu hladan podsjetnik na to koliko su sistemska rješenja zamijenjena praznim frazama o ‘podsticajima’ i ‘planovima’ koji nikad ne zažive.</p>
<p>Pozivajući se na podatke Monstata, SEP ukazuje na značajan rast cijena ključnih proizvoda i usluga: meso je skuplje za 4,6 odsto, voće za čak 19,1 odsto, ulje i masti za 14,9, voda za 24,1, lijekovi za 15, kirije za 20, a usluge u ugostiteljstvu za gotovo 12 odsto.</p>
<p>Iz ove stranke upozoravaju da dok su zarade nominalno neznatno rasle, u realnosti vrijede sve manje, potrošačka korpa sve tanja, a građanin sve siromašniji.</p>
<p>U toj stranci ističu da povećanje cijena nije posljedica uvoznih pritisaka, već domaćeg haosa i nedostatka političke volje da se zaštite najugroženiji.</p>
<p>- Opravdanja o ‘globalnim trendovima’ više niko ne uzima za ozbiljno. Ovo je domaći poraz i politička nemoć – ocjenjuju iz SEP-a, dodajući da je „paradajz postao luksuz, a mlijeko skupa namirnica u zemlji koja ima resurse da hrani region“.</p>
<p>SEP predviđa da će inflatorni pritisci dodatno jačati u narednim mjesecima, usljed rasta cijena goriva i usluga tokom ljetnje sezone. Posebno upozoravaju da bi nova poskupljenja hljeba i peciva, za koje se već bilježi rast od 7 do 10 odsto, mogla dodatno pogoršati ionako tešku situaciju.</p>
<p>- Građani ne traže obećanja, već hitne mjere koje će zaustaviti rast cijena i obezbijediti makar osnovnu sigurnost. Ako ova vlast nema snage, znanja ni volje da to uradi – neka to javno prizna i povuče se - poručuju iz SEP-a.</p>
<p>Zaključuju da Crna Gora ne prolazi kroz tranziciju, već ekonomski i socijalni sunovrat, dok institucije „nijemo posmatraju svakodnevnu dramu hiljada porodica, studenata, penzionera i radnika“.</p>

SEP: Inflacija melje građane, Vlada bez rješenja

<p>Danas će na poslanička pitanja u crnogorskom Parlamentu odgovarati ministar financija <b>Novica Vuković</b> u nastavku sjednice Skupštine koja je započela još 28. marta kada je bio i posljednji Premijerski sat. &nbsp;</p>
<p>Na dnevnom redu je, između ostalog, i rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Vlada je juče povukla sporne članove zakona o zabrani izvještavanja o zaduženjima države iz prijedloga izmjena i dopuna zakona nakon konsultacija sa Evropskom komisijom.</p>
<p>Početak zasjedanja zakazan je za 12 sati.</p>

Skupština nastavlja zasjedanje: Vuković odgovara na pitanja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: saradnja