Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godini podnijeto je 13 optužnih prijedloga i tri optužnice protiv 19 osoba zbog krivičnih djela ugrožavanje javnog saobraćaja i teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Uslijed navedenih krivičnih djela preminule su dvije osobe, teško je povrijeđeno šest, a lakše osam osoba.
U 13 predmeta donijeta je pravosnažna presuda. U 13 pravosnažnih predmeta uslovna osoda je izrečena za devet osoba, vaspitna mjera posebne obaveze-plaćanje novčanog iznosa u korist javne ustanove izrečena je prema mlađoj punoljetnoj osobi koja nije navršila 21 godinu, dok je jedna osoba osuđena na dva mjeseca, a dvije na tri mjeseca kućnog zatvora.
Kako je saopšteno iz pljevaljskog suda, jedna osoba je osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora od tri mjeseca zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, a u sticaju sa krivičnim djelom nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi. 
Od 14 optuženih prema kojima je pravosnažno izrečena krivična sankcija dvoje su krivično djelo izvršili pod dejstvom alkohola.
U tri predmeta postupak je u toku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Pljevljima 19 osoba optuženo za saobraćajke u kojima su dvije osobe izgubile život, a 14 zadobile povrede

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 24 saobraćajne nezgode, u kojima su četiri osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 14 nezgoda, a u Baru, Budvi i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Danilovgradu, Herceg Novom i Kotoru.
Izdato je 412 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za dan 24 saobraćajke: Četiri osobe teže povrijeđene, devet lakše

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je deset saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u Podgorici evidentirane četiri nezgode, a u Budvi dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Ulcinju, Šavniku i Plužinama.
Izdato je 446 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

1250x600

1084x550

Za dan deset saobraćajki, povrijeđene četiri osobe

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, a u Baru o Budvi po tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima.
Izdato je 537 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za dan 17 saobraćajki: Teže povrijeđena jedna osoba, četiri lakše

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, a osam lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici i Bijelom Polju evidentirano po šest nezgoda, Budvi tri, a u Nikšiću i Pljevljima po dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Baru, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru.
Izdata su 584 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 20 saobraćajki: Poginula jedna osoba, osam lakše povrijeđeno

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 33 saobraćajne nezgode, u kojima su teže povrijeđene dvije, a lakše osam osoba. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 16 saobraćajnih nezgoda, u Bijelom Polju pet, a u Nikšiću tri. 
 
Po dvije saobraćajne nezgode zabilježene su u Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi, a jedna u Kotoru. 
 
Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za 24 sata 33 saobraćajne nezgode

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, saopšteno je da su teže povrijeđene tri, a lakše jedna osoba.
Navodi se da je Podgorici evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, a u Danilovgradu, Baru, Bijelom Polju i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Ulcinju, Budvi, Beranama i Plužinama.
Izdato je 437 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki: Poginula jedna osoba, povrijeđene četiri

Jučerašnja saobraćajna nezgoda na magistralom putu Bar – Ulcinj, u mjestu Utjeha, u kojoj je povrijeđeno čak sedam osoba, aktuelizovala je pitanje boljeg obezbjeđenja te dionice, koje su početkom godine pokrenuli mještani i MZ Mrkojevići.
Prošlog mjeseca povrijeđen je Baranin, a prethodnu godinu, kada je riječ o tragičnom bilansu na ovom dijelu puta, obilježila je strašna saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubilo petoro mladih ljudi. Prije i poslije te tragedije dogodilo se više udesa kod Utjehe, sa težim i lakšim posljedicama.
Mještani smatraju da je neophodno vertikalnom i horizontalnom signalizacijom bolje obezbijediti sporni dio puta, koji je, očigledno, postao “crna tačka” u saobraćaju.
Zato su uputili zahtjev Mjesnoj zajednici, a zatim i resornom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, kao i nadležnom državnom organu – Upravi za saobraćaj, sa predlogom da na na tom dijelu bude postavljen znak sa ograničenjem brzine, a na magistrali umjesto isprekidane, puna linija.
- Urgentno je riješiti problem na magistralnom putu M – 24, zbog čestih udesa i povećanog rizika u sezoni, kada na stotine turista prelaze ulicu iz bočnih naselja da bi stigli do plaže ili se kreću magistralom, na kojoj nema trotoara. Teškoću i rizik predstavlja i uključivanje automobila iz više naselja &nbsp;na glavnu ulicu. U ovom dijelu nema ni javne rasvjete, što je dodatno otežavajuća okolnost. Mislimo da se to može riješiti i preduprijediti nesreće, ucrtavanjem pune linije i postavljanjem znaka sa ograničenjem brzine - kazao je za Radio Bar i Bar info Mihael Bader, jedan od mještana koji su pokrenuli inicijativu i prepoznatljivi građanski aktivista.
On je istakao da još nisu dobili odgovor iz Uprave za saobraćaj i izrazio uvjerenje da će sinoćnja saobraćajna nezgoda podstaći nadležne da se na adekvatan način pozabave tom problematikom.
Predsjednik MZ Mrkojevići, Senad Arabelović, potvrdio je za naše medije da ta mjesna zajednica podržava predloge građana, a sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u Opštini Bar, Dejan Škerović, da je dopis proslijeđen Upravi za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna , između ostalog, za upravljanje, održavanje i zaštitu regionalnih i državnih puteva.
Bader je naveo da je dopis upućen krajem januara.

Zbog čestih udesa: Mještani traže da se obezbijedi dio magistralnog puta kod Utjehe

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je devet saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentiramo šest nezgoda.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Tivtu, Budvi i Bijelom Polju.
Izdat je 521 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 100 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za dan devet saobraćajki, lakše povrijeđene tri osobe

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, U Herceg Novom četiri, a Nikšiću dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Ulcinju, Herceg Novom, Budvi i Plavu.
Izdato je 398 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za dan 15 saobraćajki, lakše povrijeđene dvije osobe

Skandalozna odluka sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, koja održava rizičnu trudnoću, o čemu je sutkinja uredno obaviještena, još jedan je prilog neshvatljivim odlukama crnogorskih pravosudnih institucija koje nečinjenjem i spornim odlukama u značajnoj mjeri doprinose zabrinjavajućem rastu nasilja u porodici, primarno nasilja nad ženama u Crnoj Gori. Jer, akt nasilja je, u konkretnom slučaju institucionalnog, kada sud ženu koja ima rizičnu trudnoću i kojoj je naloženo strogo mirovanje, šalje u zatvor.
A mlada Podgoričanka je, po ocjeni sutkinje Hrković, kriva jer odbija da preda svoju maloljetnu kćer ocu za kojeg tvrdi da je nasilan i protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom.
Sutkinja Hrković smatra da ova žena kćer mora predati ocu, iako traju postupci protiv njega zbog sumnje da je tukao djevojčicu.
S obzirom na to da je rješenje sutkinje Hrković, donijeto 14. maja, izvršno, mlada Podgoričanka živi u strahu da je policija u svakom trenutku može uhapsiti i sprovesti u zatvor u Spuž, na izdržavanje kazne, a što bi, kako kaže za Portal ETV, moglo da bude fatalno po njenu trudnoću.
Rješenje sutkinje Hrković primila je juče i odmah je protiv nje podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana.
- Policija će sada da me traži, da me vode u Spuž. Nijedna institucija ne reaguje. Moja djevojčica i ja smo prepuštene same sebi, a sada mi direktno ugrožavaju i zdravlje – ogorčena je ona.
U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“.
- Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog pobjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u rješenju.
Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče.
U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mejsec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“.
Sutkinja Hrković je zaključila da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Sagovornica Portala ETV je istrajna u odluci da ne preda dijete ocu.
Protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu, a obratila se i predsjednici Osnovnog suda u Podgorici Željki Jovović, kao i ombudsmanu Siniši Bjekoviću.
- Obraćam Vam se zbog teške povrede mojih osnovnih prava kao trudnice u visoko rizičnom stanju, kao i prava maloljetnog djeteta, izvršene od strane sutkinje Osnovnog suda u Podgorici – Ine Hrković – napisala je ona u pritužbi ombudsmanu.
Objasnila je da je 8. maja dostavila sudu dopis sa medicinskom dokumentacijom, a sjutradan i lično predala, a kojom se potvrđuje da je u rizičnoj trudnoći (abortus imminens), uz preporuke za strogo mirovanje.
Ukaza je ombudsmanu da su joj odlukom sutkinje Hrković povrijeđena prava iz Ustava Crne Gore – čl. 73 (prava trudnice), čl. 68 (pravo na zdravstvenu zaštitu), zatim prava Evropske konvencije – član tri - zabrana nečovječnog postupanja, te član osam - pravo na porodični život. Istakla je da su joj prekršena i prava garantovana CEDAW konvencijom i Konvencijom o pravima djeteta, kao i da je prekršen Zakon o zabrani diskriminacije, jer se „odluka temelji na ignorisanju“ njenog zdravstvenog i socijalnog statusa.
Ona traži od ombudsmana da hitno pokrene postupak kontrole zakonitosti i ljudskih prava u ovom slučaju i da uputi preporuku Osnovnom sudu u Podgorici o obustavi spornog izvršenja.
Očekuje i da ombudsman utvrdi da je došlo do diskriminacije i ugrožavanja osnovnih prava trudnice i djeteta.
U trenutku objavljivanja ovog teksta Podgoričanka je još na slobodi, a odgovore od institucija kojima se obratila za pomoć, za sada, nije dobila.
Prema podacima nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici samo od januara do marta ove godine zabilježen je 101 prekršaj i 156 krivičnih djela povezanih sa nasiljem nad ženama i u porodici, a nasilnici su u 90 odsto slučajeva muškarci. Istraživanja pokazuju da su od ukupnog broja počinilaca njih više od 70 do 75 odsto „fini, ugledni muškarci koji su prihvaćeni u familiji, društvu, komšiluku“. Preostalih 30 odsto su muškarci koji imaju određene psihološke smetnje.
Centar za građansko obrazovanje ranije upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprijeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i dr. zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Sutkinja Hrković ženu sa rizičnom trudnoćom šalje u zatvor?!

Huter: Je li se helikopter mogao dići 2022. godine? Neistina je da su zaključci realizovani

Područje Crne Gore sjutra će biti pod uticajem ciklona koji će uslovit ipromjenu vremena i nestabilne vremenske prilike, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Kako dodaju, u južnim i centralnim predjelima, a naročito duž obale, u pojedinim mjestima očekuju se izraženiji i obilniji pljuskovi, umjerene ili obilne količine kiše.
- Takođe, moguć je i buran razvoj grmljavinskih oblaka sa uslovima za lokalnu pojavu vremenskih nepogoda praćenih gradom. Pored kiše, u zoni grmljavinskih oblaka, moguć je jak, na udare i olujni vjetar. Znatno manje padavina se očekuje na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Upozorenje ZHMSCG: Sjutra obilna kiša uz olujni vjetar

Uoči 19. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, gost emisije „Drugačija radio veza“ na Anteni M bio je istoričar Miloš Vukanović. Komentarišući atmosferu u kojoj dočekujemo Dan nezavisnosti, ocijenio je da ona djeluje „vještački praznično“, a posebno je istakao zabrinjavajući odnos prema Danu pobjede nad fašizmom.
– Zamolio bih svakoga da, makar iz radoznalosti, pogleda kako se širom Evrope proslavlja 9. maj. U Holandiji je to, na primjer, neradni dan obilježen velikim proslavama, bez vojne ikonografije, ali uz jasno poštovanje vrijednosti koje taj datum nosi. Kod nas je taj dan obilježen površno i kontaminiran političkim narativima koji, umjesto da ostanu incidenti, sve češće dobijaju institucionalnu podršku – upozorio je Vukanović.
Istoričar primjećuje da sinoćnjoj svečanosti povodom Dana nezavisnosti nije prisustvovala polovina članova Vlade, kao ni predsjednik Skupštine.
– Očigledno je da najavljeno „pomirenje“ iz 2020. godine nije ostvareno. Naprotiv, podjele su sada dublje nego ikada. Nema ni unutar parlamentarne većine saglasnosti oko suštinskih pitanja kao što je državna samostalnost i vrijednosti koje iz nje proizilaze – rekao je.
Vukanović ističe da je odnos prema državnim vrijednostima temelj svake ozbiljne politike.
– Sa ključnim vrijednostima se ne može kalkulisati. Ako već dvije godine koketirate sa onima koji te vrijednosti osporavaju, onda ih očigledno ne poštujete. Na taj način urušavate državu i ostavljate nasljeđe koje će decenijama biti teško ispravljivo – poručio je.
Komentarišući revizionistički odnos pojedinih političkih lidera prema istoriji, posebno kada se radi o Danu pobjede nad fašizmom, Vukanović kaže da to nije slučajnost, već kontinuitet.
– Gospodin Knežević je otvoreno rekao da je zajednička država sa Srbijom bila bolji izbor. To je poruka koja potvrđuje da je narativ o ugroženosti, prisutan od 2006. do danas, zapravo bio politička obmana – smatra Vukanović.
Dodaje da je opozicija, koja je 2006. bila protiv nezavisnosti, godinama učestvovala u sistemskoj opstrukciji crnogorskog državnog razvoja, dok su partije koje su bile na vlasti snosile odgovornost za mnoge propuste i slabosti.
Na pitanje da li je moguće da se sprovodi strateški plan promjene sistema vrijednosti, Vukanović kaže da određeni pokazatelji to sugerišu.
– Posljednja istraživanja pokazuju da većina građana podržava nezavisnu Crnu Goru, ali se bilježi zabrinjavajući porast simpatija prema Srbiji i Rusiji kao vanjskopolitičkim partnerima. Treba ispitati da li je riječ o efektu dugogodišnje institucionalne promocije alternativnih vrijednosti, koje nisu u skladu sa temeljnim principima crnogorske nezavisnosti – naveo je.
Komentarišući izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je „greška“ što je Crna Gora postala nezavisna, Vukanović smatra da one oslikavaju kontinuitet politike iz 19. vijeka.
– Takve izjave potvrđuju da Beograd ne priznaje Crnu Goru kao politički subjekt. Crna Gora je u toj viziji samo pokrajina kojoj se eventualno dopušta autonomija. To je strategija koja traje od Pašića do danas – upozorio je Vukanović.
Posebno ističe izostanak institucionalne reakcije iz Crne Gore na takve poruke.
– Prećutkivanje iz Podgorice je pogubno. Uvijek se podrazumijeva da je 'dobar Crnogorac' onaj koji ćuti. A kad se neko suprotstavi, odmah se aktiviraju mediji, političari i Crkva da ga diskredituju – kaže.
Vukanović podsjeća da odnosi između Crne Gore i Srbije nikada nijesu bili ravnopravni.
– Odnos između dvije zemlje je istorijski asimetričan. Veći partner je uvijek pokušavao da „usisa“ manjeg. Zato je i DPS, nakon iskustva s promjenama u Srbiji, odlučio da se okrene samostalnosti – navodi.
Takođe ukazuje na nedostatak ozbiljne društvene rasprave o „generacijskim otporima“ crnogorskoj državnosti, posebno u pojedinim regionima koji su historijski oscilirali u lojalnosti.
– Nikada nismo otvoreno pričali o tome zašto su, recimo, neki Petrovići slavljeniji od drugih, zašto se Njegošu tolerišu politička ubistva, a Danilu ne. Možda je to zato što Njegoš odgovara nekoj drugoj interpretaciji identiteta – poručuje Vukanović.
Na kraju upozorava da je današnja propaganda iz Beograda, koja Crnu Goru opisuje kao „privatnu i antisrpsku tvorevinu“, zapravo kontinuitet kampanja iz 90-ih.

Vukanović: Vrijednosti nezavisne Crne Gore se sistemski potkopavaju, Vučić se ponaša kao da Crna Gora nije politički subjekt

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: saobracajne-nezgode