Kompanija International Business Corporation iz Bara, čiji je vlasnik ruski državljanin Sergej Kokorev, ima dva zapošljena, a prihodovala je 934.420 eura prošle godine i ostvarila profit od 99.336 eura.&nbsp; Kompanija ruskog biznismena nastanjenog u Baru našla se 30. oktobra na listi sankcija Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog, kako su naveli, vojne podrške Rusiji. Ovo je prva firma iz Crne Gore kojoj su uvedene sankcije po osnovu izvoza robe dvostruke namjene za Rusiju. Prema informacijama Portala ETV, kompanija čiji je sada vlasnik Sergej Kokorev osnovana je još marta 2011. godine, sjedište joj je na adresi Popa Dukljanina 2A i registrovana je za djelatnost - ,,nespecijalizovana trgovina na veliko“.&nbsp; Prema američkim izvještajima, koje je objavila Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC), Kokorev je kompaniju koristio za pretovar mašinskih centara i kugličnih ležajeva evropskog porijekla za korisnike u Rusiji, među kojima je kompanija AMS Tehnika, koja učestvuje u velikoproodajnoj distribuciji industrijske mašinerije i opreme. Vlada Crne Gore se sredinom 2022. nakon više odlaganja, konačno priključila sankcijama Evropske unije prema Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Sankcije podrazumijevaju zamrzavanje imovine ruskim državljanima i kompanijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031161016_e56711c38e45596b8845dd8435c464dab6661664cf1ec7dad156f73c8886317e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241031161016_e56711c38e45596b8845dd8435c464dab6661664cf1ec7dad156f73c8886317e" data-rendition-name="original" width="1240" height="660" loading="lazy" alt="Podaci o kompaniji Sergeja Kokareva"> </figure>  Do skora nepoznati Rus, Sergej Kokorev, u Baru ima još jednu firmu - Interlex Company – koja je kako piše u registru privrednih društava registrovana za ,,specijalizovano posredovanje u prodaji posebnih proizvoda“. Kako se navodi na njihovom sajtu, osnovna djelatnost kompanije je izvozno-uvozno poslovanje na svjetska tržišta a kompanija registrovana i licencirana za spoljnu trgovinu oružjem i vojnom opremom, ističe Radio Slobodna Evropa.&nbsp; Prema podacima amreičke Kancelarije za kontrolu strane imovine preko ove firme, koja je registrovana za trgovinu vojnom opremom, Kokorev nije izvozio u Rusiju. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rus ima dvije kompanije u Baru, jedna je pod sankcijama SAD zbog vojne podrške Rusiji

Građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić, govoreći za Drugačiju radio vezu, kazala je da vidi puno prepreka na evroatlanskom putu Crne Gore, da ima objektivnih razloga za pesimizam i sumnju, ali da je obaveza svih aktera da učine sve da do pridruživanja Crne Gore porodici evropskih naroda dođe.
Ona je ocijenila i da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima, te da formulacija iz Izvještaja EK za Crnu Goru za 2024. godinu da zemlja ima krhkne institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom.
Takođe, Bajrmaspahić je kazala da je partijsko zapošljavanje ogroman problem cijelog društva, čije ćemo posljedice svi osjetiti, kao i da se u zadnje četiri godine desio ozbiljan talas repatrijarhalizacije, te da su naši problemi samo naši i da ih niko neće riješiti umjesto ljudi koji su sudbine vezali za Crnu Goru.
Ona je, komentarišući Izvještaj EK kazala da dobijena srednja ocjena 3.21 predstavlja značajan napredak u odnosu na prošlu godinu kada je bila 3.12, ali da nije riječ o ogromnom iskoraku u odnosu na 2016. ili 2020. godinu kada je prosječna ocjena bila 3.18.
- Napredak nije dramatično veliki, 22 poglavlja od 33 i dalje su na ocjeni 3, što negdje govori o stagniranju, zavisno od poglavlja, a ukupna ocjena je povećana iz razloga što smo popravili ocjenu u 6 poglavlja, što je takođe očekivano, prije svega zbog poglavlja 23 i 24, jer još uvijek kapitalizujemo napredak koji se vezuje za IBAR. Popravljene su ocjene i u onim poglavljima koji su kandidati za zatvaranje u decembru. U tom smislu, nije bilo nikakvih novina ni dramatičnih iskoraka pa ni nekih ocjena koje predstavljaju neke spektakularne pomake, ali izvještaj jeste bolji i to treba podržati i nastaviti u tom pravcu - kazala je Bajramspahić.
Upozorila je da se radi o Izvještaju koji je zaključio nalaze sa junom ove godine, što se poklapa sa dobijanjem IBAR-om, a što znači da brojna dešavanja nakon juna nijesu postala dio ovog izvještaja.
- Veoma je važno da se ne primi kao zabluda to da dešavanja neće biti ocjenjena i pomno praćena - kazala je ona.
Bajramspahić je pojasnila navode iz Izvještaja da je od svog formiranja u oktobru 2023. Vlada radila u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manje polarizacija u odnosu na prethodne godine, riječima da se to odnosi na period kada u fokusu nijesu bile identitetska pitanja već je fokus bio usmjeren na dobijanje IBAR-a.
- Ako posmatrate izvještajni period može se reći da je bilo nekoliko mjeseci kada se produktivno radilo i da je sve bilo usmjereno na dobijanje IBAR-a i kada su oba pola koja se pominju u izvještaju bila okrenuta ka ispunjavanju zahtjeva. Ta godina, kada se uporedi sa godinom kada je Vladu vodio Zdravko Krivokapić ili ona kada je vodio Dritan Abazović, bio je neki pozitivni pomak, bio je neki fokus ka reformama i evropskom putu, barem određeno vrijeme. Međutim, promjena se desila odmah nakon juna i vjerujem da će to biti predmet budućih analiza - istakla je Bajramspahić.
Prema njenom mišljenju, formulacija „zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade“ je jako oštra, jer je riječ o diplomatskom jeziku.
- Jezik kojim govori Izvještaj o državi je diplomatski a u diplomatskom jeziku to je dosta oštra formulacija i dosta zabrinjavajuća. Jer, ukoliko bi se to nastavilo, baš sa takvim riječima, onda ne bi imali mnogo nade da ćemo imati napredak o kojem govorimo i da ćemo tako dinamično zatvarati poglavlja. Zemlja koja ima krhke institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom - kazala je ona.
Pojasnila je i da izborne reforme moraju biti prioritet svih prioriteta, uz ocjenu da se Klaster 1 ne može zatvoriti bez sveobuhvatne izborne reforme.
- Kada se kaže da su izbori relativno regularni, vjerujem da se misli da sve strane prihvataju rezultate, da zloupotrebe na dan izbora nijesu bile tako dramatičnih dimenzija ali svi problemi koje znamo i koji su tu notirani - ostaju i oni su veoma zabrinjavajući i urgentni za rješavanje i nešto oko čega se neće lako postići konsenzus. I možda iznad svega, izazov za političku strukturu svih orijentacija da dođu do rješenja koja bi bila zadovoljavajuća za sve strane. Od toga zavisi ukupan napredak u pregovorima - poručila je Bajramspahić.
Ona je istakla važnost rješavanja problema partijskog zapošljavanja, naglašavajući da se posljedice takvog postupanja održavaju na stanje u svim oblastima u kojima se dešavaju ta zapošljavanja.
- Nećemo imati pomaka jer ljudi koji se dovode nemaju kapacitet, htjeli ne htjeli, da urade to što je u ovom trenutku kritično potrebno. I sve političke partije funkcionišu po tom principu kada imaju priliku i to je veoma loše. Posebno pitanje je koliko sve to košta i do kada će se nastaviti taj pristup da se javna uprava tretira kao socijana služba za zbrinjavanje osoba koje nemaju zaposlenje. A posljedice njihovih nesposobnosti živimo svi. I dok se ne kreira kritična masa u društvu koja će da bude jasna i glasna oko toga da je to neprihvatljivo, bez obzira na to o kojoj se partiji radi, neće biti pomaka - kazala je Bajramspahić.
Ona je kazala da se Izvještaj ne bavi namjerama i ciljevima DF-a, ali i da parlament još nije uništen u mjeri da jedan činilac može sve sam da učini.
- O svim pitanjima se, u skladu za zakonom i Ustavom, izjašnjava i dalje svih 81 poslanik. Veći teret stavljam na ostale, da koristeći svoja ustavna prava, kroz parlament artikulušu ukupne interese društva. Ostajem pri stavu da je na najgorem nivou i zakonodavna i kontrolna uloga parlamenta - istakla je ona.
Prema njenim riječima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić svjesno i namjerno provocira i izaziva ostale koristeći zapaljivu retoriku.
- Mislim da je do toga došlo usljed obeshrabrenosti rezultatima popisa i očekivanjima da će ti rezultati biti mnogi bliži njihovim projekcijama. Kada su vidjeli da se to nije desilo, počeli su da prijete pravnim nasiljem, a vidjećemo dokle će sve to ići usljed nemogućnosti da realizacija nekih planova ide kako su oni željeli. Pokazalo se da je Crna Gora žilava i otporna na kampanje dezinformacijama koje smo trpjeli tokom popisa - ocijenila je ona.
Govoreći o namjeri uvođenja dvojnog državljanstva, Bajramsaphić je kazala da je riječ o veoma zabrinjavajućim stvarima te da se to ne radi zbog ljudi koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo.
- Vrlo je jasno da se radi o političkoj instrumentalizaciji tih ljudi. Nezamislivo mi je da bilo ko ne razumije da bi takva situacija dovela do toga da bi svi mi koji ovdje živimo bili svedeni na statističku grešku, i da bi ljudi koji ne žive ovdje donosili političke odluke za sve nas. Svi bi trpjeli štetu osim onih ljudi koji podržavaju DF. Nije realno da će se formirati kritična masa koja bi ovaj predlog podržala - poručila je Bajramspahić.
Upitana da prokomentariše izjave predsjednice Ursule fon der Lajen, date tokom posjete regionu, Bajramspahić je kazala da je velika šteta što su došle takve ocjene, jer ne govore dobro o kredibilitetu EU.
- Nije dobro da se tako olako razbacuju riječi, ali EU ima pravo da ima ima svoje interese. Gospođa fon der Lajen radi za EU i ako neko od država kandidatkinja radi nešto što odgovara EU, to je između njih. Njene izjave su bile obrnuto proporcionalne stvarnom stanju stvari, najviše pohvala su dobili autoritarni lideri Srbije i Albanije. Te pohvale me plaše - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić o Izvještaju EK: Bez spektakularnih pomaka

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), Tomas Vajs skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika Tomislava Sokola da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.
Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.
- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer Davor Iva Štira koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.
Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;
- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i Sunčana Glavak ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.
On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;
- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku Davoru Štiru, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;
Predsjedavajući današnjim sastankom Dragan Đurović prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

Danas je podignuta optužnica protiv policijskih službenika Borisa Anđušića i Zorana Backovića zbog iznuđivanja iskaza od Mila Jovanovića u januaru 2021. godine.
To je saopšteno iz Akcije za ljudska prava (HRA).&nbsp;
- HRA pozdravlja napredak u ovom slučaju policijske torture, još jednom koji je potkrijepljen fotografijama iz Skaj aplikacije. Očekujemo da državno tužilaštvo s istom posvećenošću pristupi i preostalim predmetima koji sadrže ozbiljne navode o pretrpljenoj policijskoj torturi posebno iz 2020-2021. godine. Neophodno je ispitati, u skladu s preporukama CPT-ja, i odgovornost rukovodećeg kadra u policiji, nadređenog neposrednim izvršiocima, koji je bio obavezan da spriječi, odnosno da procesuira svaki vid torture . naveli su u HRA.
&nbsp;S druge strane, neophodno je, podvlače oni, ispitati i odgovornost državnih tužilaca, koji su istrage policijske torture činili nedjelotvornim i počiniocima omogućavali da izbjegavaju odgovornost.
- Milo Jovanović je 2021. godine prijavio da je 22. januara te godine mučen od strane policijskih službenika, koji su ušli u stan u kome se nalazio i vršili pretres, kako bi iznudili priznanje o određenim krivičnim djelima. Navodi da nije pružao nikakav otpor ali je odmah oboren na pod i više maskiranih policajaca (sa fantomkama) ga je udaralo pesnicama po leđima. Tom prilikom mu je nanijeta povreda nosa. Poslije izvjesnog vremena prebačen je u drugu prostoriju u kojoj se maltretiranje nastavilo gaženjem čizmama po nogama i rukama, i udarcima po genitalijama i u predjelu rebara. Zatim je iz Tivta prebačen u Podgoricu, u prostorije policije u City mall-u (prostorije Sektora za borbu protiv kriminala), gdje se zlostavljanje nastavilo - navode iz HRA.
Kako dodaju, fotografija Jovanovića koja potvrđuje torturu, na kojoj se vidi jasna povreda nosa - o kojoj je govorio još 2021. godine, nalazi se u prepiskama iz Skaj aplikacije.&nbsp;
- Međutim, izostanak djelotvorne istrage i volje tužilaštva da u ključnim trenucima pribavi neophodne dokaze, doveli su do toga da preko tri godine u ovom predmetu gotovo nije ni bilo pomaka. HRA je već upozoravala da propusti prvobitno nadležne tužiteljke Ivane Vuksanović u istrazi ukazuju na namjerno pomaganje službenicima policije da izbjegnu odgovornost - istakli su u HRA.
I Tužilački savjet je, ukazuju oni, još 13. maja 2023. godine utvrdio da je pritužba na rad tužiteljke Vuksanović osnovana, jer u predmetu nije postupala blagovremeno, nakon čega je predmet ustupljen tužiteljki Nađi Martinović, i tada istraga počinje da se intenzivira. Istragu je okončao državni tužilac Marko Ivanović, koji je i podigao današnju optužnicu.
- Podsjećamo, u ovom predmetu je i Ustavni sud u aprilu 2024. godine zaključio da je zbog nedjelotvorne istrage tužiteljke Vuksanović (istraga nije sprovedena ni hitno ni temeljno ni nezavisno), Jovanoviću povrijeđen materijalni i procesni aspekt prava na nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, i zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. Ustavni sud je “van razumne sumnje” potvrdio vjerodostojnost navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika. Zaključak je izveden na osnovu „skupa indicija, dokaza, kao i nespornih, dovoljno ozbiljnih, jasnih i usaglašenih pretpostavki poput nastalih tjelesnih povreda koje su konstatovane u Urgentnom centru, a za koje se vještak medicinske struke izjasnio da su mogle nastati za vrijeme njegovog lišenja slobode“ - istakli su HRA.
Zadovoljni su, kažu, što je intenziviranje istrage poslije svega ipak dovelo do konkretnih pomaka u vidu optuženja.&nbsp;
- Međutim, još jednom pozivamo Vrhovnog državnog tužioca da kako u ovom predmetu, tako i u ostalim, utvrdi odgovornost svih državnih tužilaca koji su svojim propustima u predmetima policijske torture doprinosili izbjegavanju odgovornosti policijskih službenika i objavi šta će biti preduzeto da se ista praksa ne nastavi - zaključili su.

Podignuta optužnica protiv policijskih službenika; HRA: Napredak u još jednoj istrazi policijske torture

Poziv za okupljanje parlamentarne većine radi formiranja vlasti u Glavnom gradu treba da inicira koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata - kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

On je danas u Skupštini novinarima kazao da koalicija PES i Demokrate treba da uputi poziv za razgovore jer su oni na izborima osvojili najviše glasova od svih lista koje, kako je naveo, pripadaju bloku u kom su svi koji dijele iste ideje i uvjerenja od 30. avgusta 2020. godine.

Mandić je, odgovarajući na pitanje novinara da li je bilo neformalnih i da li će početi formalni pregovori, kazao da bi subjekti okupljeni oko koalicija PES i Demokrate, Za budućnost Crne Gore i one koju predvode predsjednik države Jakov Milatović i predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović trebalo da se dogovore oko formiranja vlasti u Podgorici.

Kako je dodao, to je njegovo mišljenje, "a da li će se svi politički činioci ponašati u skladu s onim što očekuje većinska Podgorica, vidjećemo narednih dana".

- Mislim da ovaj poziv za okupljanje parlamentarne većine u Podgorici treba da potekne od onoga ko je osvojio najveći broj glasova, a to je koalicija PES - Demokrate - rekao je Mandić.

Kako je dodao, oni su osvojili najveći broj glasova u bloku kojem pripadaju svi koji su dijelili iste ideje i uvjerenja 30. avgusta 2020. godine.

- Ovaj momenat treba da bude momenat kada se Crna Gora vraća u prirodni poredak poštovanja demokratskih standarda da onaj ko osvoji najveći broj glasova zaslužuje i da bude inicjator, odnosno da je on taj kome pripada i najvažnija funkcija u Glavnom gradu - kazao je Mandić.

Kako je istakao, u Podgorici su vlast vršili samo godinu i imaju odlične rezultate.
- Ako bi zajednički nastavili u naredne četiri godine mogli bi ispuniti očekivanje građana - rekao je Mandić.

Mandić: Inicijativu za formiranje vlasti u Podgorici da pokrene koalicija PES - Demokrate

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Tag: sankcije-sad

Rus ima dvije kompanije u Baru, jedna je pod sankcijama SAD zbog vojne podrške Rusiji

Bajramspahić o Izvještaju EK: Bez spektakularnih pomaka

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

Podignuta optužnica protiv policijskih službenika; HRA: Napredak u još jednoj istrazi policijske torture

Mandić: Inicijativu za formiranje vlasti u Podgorici da pokrene koalicija PES - Demokrate

PRATITE TVe UŽIVO