Profesorka istorije sa Cetinja Sanja Vujović kazala je da je, nakon 19 godine obnove crnogorske nezavisnosti, jako tužna jer država za koju se nekada borilo danas ništa ne čini za njene sugrađane. Ipak, posmatrajući generaciju koja stasava, uvjerena je da će Crna Gora postojati i da će uvijek biti na pravoj strani istorije.
- U maju 2006. godine sa Cetinja smo otišli po državu. 21. maja smo donijeli državu na Cetinju. Tog dana Cetinje je bio grad u kom smo mogli vidjeti suze radosnice jer smo dobili državu koju smo čekali punih 88 godina. Međutim, 19 godina nakon njene obnove Cetinje je danas tužan grad, grad pun bola i tuge. U posljednje tri godine su se dogodila dva nezapamćena masakra u kojima su život izgubila 23 sugrađanina, među kojima naša djeca - Mašan, Marko, Jovan i Vukan. Moram reći da Cetinje više nije isti grad. Bol i tuga koji su prisutni u gradu je nešto što nikada neće proći. Danas sam, nakon 19 godine obnove crnogorske nezavisnosti jako tužna jer ta ista država za koju smo se toliko borili u stvari ništa nije uradila za naše sugrađane - rekla je Vujović za TV E.
Ona je podsjetila da grupa građana sa Cetinja tri mjeseca gotovo svakodnevno protestuje na Kruševom ždrijelu kako bi samo dobili odgovore i odgovornost ljudi koji su zakazali u sistemu.
- Niko ništa nije uradio po tom pitanju. Zato sam jako tužna, osjećam se bespomoćno, iako sam i ja i svi moji sugrađani pokušali da dođemo makar do odgovora - istakla je Vujović.
Ona je rekla da pripada generaciji koje je napisalo najljepše da u svom životu, u tom momentu boreći se za državu koja će djeci pružiti mnogo bolje uslove za život, gdje će postojati suživot svih naroda i nacija.
- Međutim, danas je potpuno suprotno od toga. Da ne govorim o ekonomskom urušavanju države koje se dešava intenzivno u posljednjih pet godina. Od našeg cilja - stvaranja države koja će biti članica Evropske unije, prosperitetne zemlje stvorena je država koja predstavlja samo tranzit. Jako malo ljudi želi ovdje da živi - naglasila je Vujović.
<h2>Bezbjednosni sistem najgori od postojanja države</h2>
Prema njenim riječima, obrazovni sistem je urušen, a bezbjednosni najgori od postojanja crnogorske države.
- Posebno se moram fokusirati na Cetinje. Od strane upravo tih ljudi koji se nalaze u bezbjednosnom sistemu nama je predočeno da imamo veliki broj bezbjednosno interesantnih lica. Stvorili su grad u kojem se gotovo ništa lijepo ne dešava. Cetinje je bio grad koji je živio, koji je volio da se dođe u njega, u kojem smo živjeli složno i mirno. U posljednjih pet godina izgubili smo empatiju za našim narodom. Baš nisam zadovoljna sa stanjem danas u Crnoj Gori i mislim da trenutna vlast nije našla dobar put kojim nas vodi - naglasila je Vujović.
Kao profesorica istorije trudila se, navodi ona, da djeci predoči bogatu istoriju koja se temeljila na zajedništvu, multietičnosti i multikulturalnosti koju je Crna Gora imala.
<h2>Upliv crkve</h2>
- Međutim, ono što je frapantno je da u 21. vijeku imamo prethodnu Vladu koja je nastala u crkvi. Crkva Srbije je institucija koja je pružila korijene u gotovo svim sferama našeg života, krenuvši od kulturnog, političkog do prosvjetnog i čak modnih brendova što je jako pogrešno i loše - naglasila je Vujović.
Ipak, sigurna je da će u sučeljavanju dvije strane pobijediti Crna Gora koja počiva na vrijednostima 13. jula.
- Crna Gora je država koja je nastala na vrijednostima 13. jula. Uvijek smo baštinili antifašizam i na temelju natifašizma je nastala današnja Crna Gora odnosno 21. maj 2006. Vjerujem da će pobijediti prava strana Crne Gore. U svoj tuzi i muci koja nas je zadesila, posmatrajući djecu Cetinja i ostalu djecu Crne Gore koja sa ponosom nose crnogorsku zastavu i pjevaju Crnoj Gori, koja izgovaraju riječi "Da je vječna" - sigurna sam da će Crne Gore uvijek biti i da će uvijek biti na pravoj strani istorije. Da je vječna Crna Gora - poručila je Vujović.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Vlast nas ne vodi dobrim putem, ali pobijediće prava strana Crne Gore

Dva masakra na Cetinju, u avgustu 2022. i januaru 2025. godine, odnijela su 23 nevina života. Među njima su i naši najmlađi i najbolniji – Marko, Mašan, Jovan i Vukan. Od prvog masakra, umjesto da nas zaštite, nadležne institucije su zatvarale oči. Čekali su da tragedija ponovo razori naš grad i ako su postojala upozorenja da se nešto slično može desiti &nbsp;opet ništa nijesu uradili, saopštila je Sanja Vujović, članica Odbora DPS Prijestonice.
- Od njih su stigla samo razna saopštenja sa netačnim informacijama i, 
putem pisma, izrazi saučešća porodicama nastradalih- kazala je Vujović.
Podsjeća da građani Cetinja iz dana u dan, dostojanstveno, mirnim buntom traže odgovore od nadležnih institucija.
- Oni, kojima su adresirana pitanja, se uporno prave da ne čuju. Kao da dvije tragedije, nezapamćenih razmjera, u nepune dvije i po godine, izgleda nijesu dovoljan razlog da reaguju oni koji za to primaju plate. Plate, koje servisiraju građani Crne Gore. Među njima su i građani Cetinja koji svakodnevno samo traže pravdu i odgovornost onih koji su zakazali- navodi Vujović.
U saopštenju pita: Zašto nije bilo konkretnih mjera poslije prve tragedije? Ko će snositi odgovornost za ovu nebrigu i nesposobnost? Da li je neosnovano tražiti nezavisnu istragu bez uticaja politike? Ko se protivi usvajanju „Markovog i Mašanovog zakona“?
- To su samo neka od brojnih pitanja koja nas u svoj muci tište i obeshrabruju. Zato sam uz svoje sugrađane svim svojim bićem i bezrezervno podržavam sve njihove zahtjeve. Dosta je bilo nečinjenja i izgovora. Cetinje nije, i nikada neće biti, grad koji ćuti pred nepravdom. Kao članica Odbora DPS Prijestonice i, prije svega, Cetinjanka boriću se da se naš glas čuje, da se odgovorni kazne i da se nikada više ne dogode ovakve tragedije- poručuje Sanja Vujović.

500x500

1250x600

1084x550

Vujović: Cetinje nikada neće biti grad koji ćuti pred nepravdom

Dok vlast ulaže sredstva u izgradnju vjerskih objekata i finansira vjerske škole, osnovne potrebe našeg obrazovnog sistema ostaju nezadovoljene - kazala je članica Odbora Demokratske partije socijalista Prijestonice Cetinje Sanja Vujović.
Ovakav pristup, prema njenim riječima, dovodi do neravnoteže u obrazovnom sektoru i dodatno marginalizuje javne obrazovne institucije.
- Pozivam nadležne institucije da prepoznaju ove probleme i preduzmu konkretne korake ka njihovom rješavanju. Naša djeca zaslužuju kvalitetno obrazovanje u sigurnom i modernom okruženju. Kao društvo, moramo ulagati u našu budućnost kroz ulaganje u naš obrazovni sistem - poručila je Vujović.
Ističe da kao profesorica istorije i geografije ukazuje na ozbiljne probleme u našem obrazovnom sistemu koji nijesu dobili adekvatnu pažnju od strane aktuelnih vlasti.
- Državna revizorska institucija je utvrdila da je finansiranje srednjih vjerskih škola u suprotnosti sa Zakonom o obrazovanju. U periodu od 2019. do 2023. godine, iz budžeta je za ove škole izdvojeno 4,9 miliona eura, dok su sredstva za druge vjerske zajednice iznosila 1,97 miliona eura. S druge strane, naše škole se suočavaju sa ozbiljnim infrastrukturnim problemima. Zgrade su često u lošem stanju, krovovi prokisnjavaju, toaleti nefunkcionalni, učionice neuslovne, dok su neke škole pretrpane, što, u konačnom, negativno utiče na kvalitet samog obrazovanja, a time i &nbsp;direktno pogađa naše učenike - navela je Vujović.
Još jedan ozbiljan problem je, prema njenim riječima, manjak kvalifikovanih profesora, posebno za određene predmete.
- Ovaj deficit dovodi do povećanog opterećenja postojećeg nastavnog osoblja i odražava se na kvalitet nastave. Naša djeca zaslužuju najbolje obrazovanje, a to nije moguće bez adekvatnog kadra. Bezbjednost djece je takođe jedan od gorućih problema u našem obrazovnom sistemu - navela je Vujović.
Iako su izmjenama Krivičnog zakonika iz 2021. godine predviðene strožije kazne za pedofile, u praksi se, kako kaže, suočavamo sa problemima u sprovođenju ovih zakona.&nbsp;
- Uzimajući sve u obzir postavlja se pitanje koji je, zapravo, prioritet aktuelne vlasti - rekla je Vujović.

Vujović: Dok vlast finansira vjerske škole, osnovne potrebe obrazovnog sistema ostaju nezadovoljene

Predstavnici Francuske u radnoj grupi Savjeta Evropske unije (COELA) blokirali su juče pregovaračka poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, a koja je Crna Gora pripremila za zatvaranje na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji, koja je zakazana za utorak u Briselu.
Crna Gora će tako, umjesto planiranih pet, zatvoriti svega tri poglavlja.
Francuski predstavnici u radnoj grupi Savjeta EU smatraju da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje, jer nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama Unije, ali taj stav nijesu detaljnije obrazložili.
Odluka Francuske juče je potvrđena i na zasijedanju Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
Teorijski, Francuska bi svoju odluku mogla da preinači na Međuvladinoj konferenciji, ali dosadašnja praksa govori da se to ipak neće desiti.
Crna Gora je planirala da u utorak, osim dva koja je Francuska u međuvremenu blokirala, zatvori još tri poglavlja. Riječ je o poglavljima 3 - koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, 4 - koje se tiče slobode kretanja kapitala i 6 - iz oblasti privrednog prava.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević juče je, na zasijedanju Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore, rekla da je ispunjeno svako završno mjerilo za zatvaranje tih pet poglavlja i da je to konstatovala i Evropska komisija.
- Sa naše strane ispunjenost postoji. Sada je neophodna samo politička volja 27 država članica EU. Kao što to biva, postoje države koje su postavile neka pitanja. Ovo nije ništa novo. Neke interesuje možda malo više poljoprivreda, pa postavljaju pitanje o tome, druge možda zanima prelazni period za Poglavlje 13. Dakle, sva ta poglavlja mi smo riješili i na tehničkom i političkom nivou. Svaka država donosi odluku za sebe. Urađen je ogroman posao kada govorimo o ovih pet poglavlja – naglasila je ministarka Gorčević.
Odluka Francuske da Crnoj Gori ne da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13, uslijedila je dan nakon što je srpski lider Aleksandar Vučić crnogorskom premijeru Milojku Spajiću poručio „prvo skoči pa reci hop“.
Podsjećanja radi, Vučić je tu poruku uputio nakon što je Spajić prethodno, reagujući na njegov prijedlog da sve zemlje regiona Evropskoj uniji pristupe u isto vrijeme, kazao kako će „Crna Gora Srbiju u EU čekati već od 2028. godine“.
Komentarišući novonastalu situaciju u ovim okolnostima, politički konsultant iz Zagreba Aleksandar Musić ističe da odluka zvaničnog Pariza ipak nije rezultat Vučićevog lobiranja preko saveznika u Francuskoj.
Musić objašnjava kako „nema potrebe za trenutnim lobiranjem, jer je lobiranje već obavljeno Vučićevom kupovinom i zaduživanjem za milijarde eura francuske vojne opreme i projekata“.
- U tom odnosu svako zna šta mu je činiti. Ovo je prirodni nastavak toga. Francuskoj ulazak Crne Gore same i prve u EU nije nikakav prioritet, dok je Crnoj Gori to dubinsko i previše važno pitanje – kaže Musić.
On navodi i da je objašnjenje za blokadu zatvaranja dva poglavlja „vrlo nemušto i neuvjerljivo“ što, kako kaže, znači da je proradila „dobra stara unutarevropska geopolitika“.
- Ovo potvrđuje tiho rivalstvo njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Francuska ipak najviše od svih tetoši Vučićev režim – naglašava on.
U tom kontekstu Musić objašnjava i da ovakvom odlukom Francuska postiže dva cilja.
- Usporava njemački momentum i šalje poruku Vučiću da ipak misli i na njega. Time prećutno daje malo novog života u priču o kolektivnom ulasku Crne Gore u EU, odnosno u paketu sa ostalima – zaključio je Musić.
Crna Gora je od početka pregovora za članstvo u EU otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila njih sedam.
Odlukom Francuske da onemogući zatvaranje poglavlja 11 i 13, broj blokiranih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU povećao se na tri, budući da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme blokirala zatvaranje još jednog poglavlja.
Riječ je o Poglavlju 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku i za čije su zatvaranje bili ispunjeni svi tehnički uslovi, što su više puta konstatovali i najviši evropski zvaničnici, ističući da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom bloka.

Musić: Crna Gora kolateralna šteta Makronovih političkih ambicija i Vučićeve trgovine francuskog naoružanja

Crna Gora živi u paradoksu: nikada više političkih aktera nije izgovaralo riječ “Evropa” i nikada manje istinskog evropskog ponašanja nije bilo u institucijama. Evropski put je postao scena na kojoj se govori jedno, a radi drugo; projekt na kojem se prave političke dekoracije, dok se suština sistematski odlaže.
Zato je neophodno postaviti pitanje koje se u javnosti sve rjeđe čuje, a sve glasnije osjeća: ko je danas u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?
<h2>Vladajuća koalicija: Evropa kao maska, ne uvjerenje</h2>
Iako se vlast u cjelini deklarativno zalaže za Evropu, unutar nje postoje tri jasno prepoznatljiva sloja otpora koji određuju stvarne domete evropskog puta.
Tri sloja otpora Evropi u vlasti
Prvi sloj čine oni koji žele sistem kakav EU nikada ne bi dozvolila.
To su akteri kojima odgovara neuređena država, partijsko zapošljavanje, zatvorene institucije i moć stečena mimo zakona.
Oni znaju da bi stvarna Evropska unija razgradila temelje njihovog političkog opstanka. Zato reforme prihvataju na nivou rečenice, a blokiraju u praksi. Evropa za njih nije razvojna šansa, već prijetnja gubitku kontrole.
Drugi sloj su oni koji se identitetski oslanjaju na Beograd i SPC.
Za njih je Evropa ideološki i identitetski konkurent. Sekularna, građanska, moderno uređena Crna Gora ugrožava njihovu vezanost za političke i vjerske centre izvan zemlje.
Zato evropski narativ koriste kao obavezu, ali njihova stvarna gravitacija ide ka modelima društva koji su suprotni evropskim vrijednostima.
Treći sloj čine oportunisti koji nijesu za ništa, osim za ostanak na vlasti.
To su političari bez jasnih uvjerenja, kojima je ideologija zamjenjiva, a evropski put samo korisna ambalaža. Oni Evropu ne žele ni iz straha ni iz uvjerenja, nego zato što ih ništa što zahtijeva promjenu ne zanima.
Njihova ravnodušnost prema reformama jednako je opasna kao i otvoreni otpor.
Zajedno, ova tri sloja proizvode političku dinamiku u kojoj se Evropa priziva, ali joj se u praksi zatvaraju vrata. To je vlast kojoj Evropa treba, samo ako ne traži promjenu njih samih.
<h2>Koalicioni partneri: Između deklaracije i crkveno-političke gravitacije</h2>
Među koalicionim partnerima postoje stranke koje nominalno podržavaju evropski put, ali zavise od biračkih tijela koji Evropu vide kao prijetnju tradiciji, identitetu ili ulozi SPC u društvu. Njihova evropska retorika je često taktička, a ne suštinska.
Drugi partneri preživljavaju samo u neuređenom sistemu i zato, iako priznaju EU, čine sve da do promjena ne dođe. To je politika stajanja u mjestu, dovoljna da zadrži privilegije, ali nedovoljna da se pokrene država.
Opozicija: Između želje, nemoći i stare političke kulture
Dio opozicije je autentično proevropski, ali preslab da utiče.
Drugi dio nosi nasljeđe političke kulture koja se teško uklapa u evropski okvir: populizam, politika ličnog interesa i personalni sukobi umjesto programa.
&nbsp;Treći dio, oportunistički, vidi Evropu kao smetnju spontanosti i neuređenosti na kojoj grade političku vidljivost.
U zbiru, opozicija često više doprinosi konfuziji nego jasnom evropskom kursu.
<h2>Nevidljivi akteri protiv Evrope</h2>
Crnu Goru od Evrope najviše razvlače nevidljive sile:
- Uticaj SPC koja gubi moć u sekularnom modelu EU,
- Beograd koji računa na Crnu Goru kao dio svog političkog prostora,
- I istočni modeli koji nude identitetsku sigurnost, ali ne i institucionalni napredak.
Te strukture ne nastupaju otvoreno protiv EU, ali rade sve da je Crna Gora nikada ne dosegne u punom kapacitetu.
A ko je ZA Evropu - građani, inteligencija i platforme koje ne traže moć nego mjeru
Uprkos političkim zastranjivanjima, jeftinim obećanjima i manipulacijama jezikom “evropskog puta”, postoji u Crnoj Gori jedna druga, tiša, ali čvršća linija odbrane evropskih vrijednosti.
To su građani, politički neopredijeljeni, umorni od partijskih sukoba, ali ne i od ideje moderne države. To su ljudi koji u Evropi vide red, institucije, dostojanstvo i znanje, a ne dekoraciju pred izbore.
U toj liniji otpora nalaze se i oni koji su u Crnoj Gori najčešće previđeni: crnogorska inteligencija, profesori, ljekari, arhitekte, ekonomisti, umjetnici, čitav sloj stručnjaka koji se svjesno distancirao od partijske pripadnosti, ali nije odustao od svoje zemlje. Oni rijetko govore, ali njihova tišina nije znak povlačenja, već znak nezavisnog mišljenja koje odbija da se ukalupi u dnevnopolitičke okvire.
Upravo iz tog sloja nastaju i platforme kao što je STEGA: građanske, sekularne, kulturne i moralne zajednice koja ne traži mandate, funkcije niti moć, nego mjeru, red, odgovornost i institucije.
STEGA ne pripada nikakvim centrima van Crne Gore, niti crkvenim ili partijskim autoritetima; ona pripada građanima koji vjeruju da je budućnost ove zemlje evropska upravo zato što je evropska, po vrijednostima, a ne po retorici.
Zato je zaista opravdano reći da je danas najstabilniji oslonac evropskog puta Crne Gore upravo ono što ne pravi buku: slobodni građani, stručna i moralna inteligencija, i platforme koje Evropu ne koriste kao slogan, nego kao civilizacijski kompas.
To je energija koja ne okuplja oko lidera, nego oko načela; ne oko moći, nego oko odgovornosti; ne oko obećanja, nego oko vizije. I upravo zato ima najveću šansu da Crnu Goru povede tamo gdje se o Evropi ne govori, već se živi.
Evropa nije deklaracija nego karakter
Protiv Evrope su oni koji žive od nereda, identitetskih strahova i ličnih povlastica.
Za Evropu su oni koji u njoj vide red, mogućnost, sigurnost i dostojanstvo.
Evropska Crna Gora neće nastati na papiru, nego u savjesti. Neće je donijeti poglavlja, nego navike.
A među tim navikama najvažnija je jedna: da država pripada njenim građanima, a ne strukturama koje je vuku unazad.
U tom smislu, STEGA nije samo ideja, ona je putokaz.

Ko je sve u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?

Na Univerzitetu Crne Gore 12. decembra, zvanično je počela primjena tzv. prelaznog rješenja za studente dvogodišnjih master studija, čime se omogućava izdavanje diplome postdiplomskih specijalističkih studija u skladu sa članom 172 novog Zakona o visokom obrazovanju, kazali su iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG).
Kako je saopšteno iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), ovaj korak predstavlja suštinski početak primjene novog Zakona o visokom obrazovanju i rezultat je višegodišnjeg zalaganja tog tijela, institucionalnih i vaninstitucionalnih pritisaka, kao i peticije koju je potpisalo više od 3.700 studenata UCG.
Primjena ovog zakonskog rješenja odnosi se na studente dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu studija i položili sve ispite predviđene nastavnim planom i programom u obimu od 60 ECTS kredita. Time se, kako navode iz Studentskog parlamenta, konačno ispravlja sistemska nepravda koja je godinama onemogućavala veliki broj studenata da steknu formalno priznatu kvalifikaciju i ravnopravno učestvuju na tržištu rada.
- Ovo rješenje znači ne samo pravdu za nekoliko hiljada kolega, već i mogućnost njihovog daljeg karijernog napredovanja i profesionalnog usavršavanja – upravo ono što bi država morala da garantuje pri upisu studija - poručuju iz SPUCG.
Studentski parlament najavljuje i nastavak borbe za dodatne reforme u visokom obrazovanju, među kojima je i akreditacija studijskih programa po novom modelu. Iz tog tijela ističu da se postojeći model studija 3+2+3 pokazao kao nepravedan i neprimjeren crnogorskom kontekstu, te da je neophodno jasno se udaljiti od njegove dalje primjene.
Podsjećaju i da je, na njihovu inicijativu, u novom Zakonu o visokom obrazovanju pravo na obavljanje studentskih poslova prepoznato kao dio studentskog standarda. Dodatno, zakon predviđa mogućnost da visokoškolske ustanove osnivaju centre za posredovanje u obavljanju studentskih poslova.
SPUCG najavljuje da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na donošenju posebnog Zakona o obavljanju studentskih poslova, čiji će nacrt uskoro biti upućen nadležnim ministarstvima.
Prema njihovim riječima, studentski servisi ili centri za obavljanje studentskih poslova omogućili bi studentima da legalno obavljaju privremene i povremene poslove, steknu prvo radno iskustvo, upoznaju se sa zahtjevima tržišta rada i za svoj rad budu adekvatno plaćeni, bez ugrožavanja uspjeha na studijama.
- Na ovaj način bi se Crna Gora pridružila razvijenim evropskim i svjetskim državama, ali i zemljama regiona koje već imaju jasno regulisan sistem studentskog rada - zaključuju iz Studentskog parlamenta UCG, uz poruku da će uz podršku studenata dosljedno nastaviti višegodišnje zalaganje za unapređenje studentskog standarda i položaja mladih u društvu.

SPUCG: Nekoliko hiljada kolega sa master studija zasluženo dobija diplomu

U Crnoj Gori danas će biti ptretežno sunčano vrijeme. Kako je saopšteno iz ZHMSCG, ujutru po kotlinama moguguća magla mjestimično ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura do 15 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima sunčano i prijatno toplo za ovo doba godine. Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni. Temperatura do 19 stepeni.
U sjevernim predjelima tokom dana sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i duž riječnih tokova, ujutru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost, ponegdje i veći dio dana dana. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura bez bitnije promjene.

Pretežno sunčano, do 19 stepeni

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: sanja-vujovic