<p>Od ukupnog medicinskog otpada, 15 do 20 odsto ima štetne efekte po zdravlje. U tu grupu spadaju korištene igle i špricevi, ali i infektivni otpad, zbog čega je izuzetno važno da se on adekvatno odlaže i da se njime pravilno upravlja - kazala je Sanja Šišović iz NVO CAZAS u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.</p>
<p>Državna revizorska institucija (DRI) upozorila je da Crna Gora nema adekvatan plan za upravljanje medicinskim otpadom unutar zdravstvenih ustanova, navela je Šišović, ističući da jedan od nalaza ukazuje na izostanak strateških politika i internih protokola koji bi na odgovarajući način definisali upravljanje ovom vrstom otpada.</p>
<p>- To je nešto na šta i mi godinama ukazujemo, jer postoje brojne nedefinisane oblasti u ovom dijelu, što dalje dovodi do toga da određeni dio medicinskog otpada na kraju završi u prirodi ili bude odložen na neadekvatan način, a to ugrožava zdravlje građana. Važno je naglasiti da sav otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama ne spada u kategoriju otpada štetnog po zdravlje, ali u okviru medicinskog otpada postoji dio - od 15 do 20 odsto - koji ima potencijalno štetne efekte. Tu dominantno spadaju korištene igle i špricevi, kao i potencijalno infektivni, odnosno zarazni otpad, zbog čega je izuzetno važno da se on adekvatno odlaže i da se njime pravilno upravlja - rekla je Šišović.</p>
<p>Ona je kazala da odgovornost ne leži na pojedinačnim zdravstvenim ustanovama, već na čelnoj instituciji koja upravlja sistemom zdravstva, te da je to pitanje za sve segmente tog sistema.</p>
<p>- Medicinski otpad je prije svega pitanje zdravstvene zaštite, potom i upravljanja otpadom uopšte. To je pitanje bezbjednosti i sigurnosti zajednice, ali i ekološke odgovornosti prema njenoj zaštiti. Kada imate tako kompleksno pitanje, veoma je važno uključiti više aktera i ne upirati prstom samo u jednu adresu - zaključila je Šišović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dyvtdf7LdLXc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šišović: Medicinski otpad na kraju završi u prirodi i ugrožava zdravlje građana

<p>Rad u civilnom sektoru omogućava pojedincima da doprinesu društvenim promjenama i učine korisne stvari za sebe i zajednicu. Ipak, jasno je da nevladine organizacije djeluju u izazovnom okruženju, zbog čega je organizacija CAZAS prepoznala značaj pružanja psihološke podrške svojim kolegama i koleginicama iz civilnog sektora.</p>
<p>– Rad u civilnom sektoru omogućava da se doprinosi promjenama, urade dobre stvari za pojedinca i društvo, ali je i evidentno da civilna društva rade u izazovnom okruženju, pa je CAZAS prepoznao važnost psihološke podrške svojim saborcima i saborkinjama iz civilnog sektora – rekla je<b> Sanja Šišović </b>iz CAZAS-a, gostujući u jutarnjem programu Televizije E.</p>
<p>Najnoviji projekti CAZAS-a usmjereni su upravo na oblasti mentalnog zdravlja, fokusirajući se na psihološku podršku zaposlenima u civilnom sektoru i pomoć na radnom mjestu.</p>
<p>– CAZAS je u prethodnom periodu mapirao da postoji potreba za psihološkom podrškom na radu, jer takav vid podrške nije prepoznat kao važnost djelovanja u Crnoj Gori, niti je uveden u zakonske okvire – pojasnila je Šišović.</p>
<p>Poseban akcenat stavlja se na podršku zaposlenima u nevladinim organizacijama.</p>
<p>– Poseban fokus našeg rada jesu naši saborci i saborkinje iz nevladinih organizacija i uopšte nevladine organizacije kao kolektiv, s obzirom na sve izazovnije okruženje za rad organizacija civilnog društva – istakla je ona.</p>
<p>Za Šišović, angažman u NVO sektoru može biti i "lijep hobi" za one koji volontiraju, ali i značajno profesionalno opredjeljenje za one kojima je to primarni posao, jer nudi priliku za društveno koristan rad i doprinos promjenama.</p>
<p>– U ovom okruženju u kojem mi živimo i radimo je jako izazovno, jer je danas postalo veoma izazovno braniti objektivan stav, potrebe za pomaganjem drugim ljudima je sve veća i veća. Pa onda, ako radite u organizacijama kao što je CAZAS, gdje pružate servise svakodnevno ljudima – samo u CAZAS-u mi na godišnjem nivou imamo između 1.000 i 1.500 korisnika koji svakodnevno koriste naša savjetovališta ili druge usluge podrške – vi prosto budete preplavljeni tim izazovima života. Zato je jako važno da dobijete podršku i sebe ne ostavite u svom tom procesu. Mi se trudimo da kroz naš rad zaista svim našim kolegama i koleginicama pošaljemo poruku da je jako važno da čuvaju sebe, ali i ljudima koji vode nevladine organizacije, da je jako važno da budu svjesni toga koliko to jeste izazovno i da oni imaju odgovornost i obavezu. A potom bi bilo lijepo i da su motivisani da zaista obezbijede psihološku sigurnost na radu, jer oni koji vode promjene moraju zaista biti podržani u tome – poručila je Šišović.</p>
<p>Istakla je i važnost izgradnje povjerenja kada se radi s ljudima koji se obraćaju organizacijama za pomoć, naglasivši da zaštita njihove privatnosti mora biti prioritet.</p>
<p>– Povjerenje je najvažnije, pa je od izuzetnog značaja da se pruži pomoć onome ko se obrati organizaciji i da ta osoba koja se obraća bude sigurna da će njegova privatnost i anonimnost biti zaštićeni – kazala je ona.</p>
<p>Dodala je i da organizacije ne smiju zloupotrebljavati povjerenje korisnika.</p>
<p>– Ista tako je jako važno da vi ne koristite to kao organizacija za određeni senzacionalizam, ili prikupljanje svojih poena. Rad sa osjetljivim grupama je vrlo specifičan, jer mi u CAZAS-u radimo i sa osobama koje se suočavaju i sa bolestima zavisnosti, sa osobama sa mentalnim izazovima, radimo i sa mladima. Jako je važno, iako mi već nudimo besplatne sesije i savjetovanje sa psihoterapeutom, da vi prepoznate i potrebu te osobe – da li će njoj više odgovarati da ona radi online, ili će biti u redu da ona fizički dođe i vidi tu osobu. To je proces koji zahtijeva i da se naš kadar investira u to, da uloži dodatnu energiju, dodatan trud i prepozna koji je model najbolji za klijenta sa kojim u tom trenutku radimo – zaključila je Sanja Šišović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJurR9-6jZpo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šišović: Oni koji vode promjene moraju biti i podržani u tome

<p>Snus itekako dovodi sa karcinomom grla, usne duplje, i sve se češće dovodi u vezu sa oboljenjima desni i zuba - upozorila je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović.</p>
<p>Podvukla je i da se dovodi jasna veza sa kardio vaskularnim oboljenjima i uticajem na taj dio sistema.</p>
<p>- I ono što nas zabrinjava takođe je uticaj na razvoj mozga, uticaj na mentalno zdravlje - navela je Šišović.</p>
<p>Sjutra će se održati zajednička sjednica skupštinskih odbora za ekonomiju i zdravstvo, a pominjaće se i upotreba snusa, pa će se čuti odluka i stav šefice SZO za Crnu Goru Mine Brajović.</p>
<p>Posljednjih godina bilježi se pojačana upotreba i popularizacija snusa među različitim starosnim grupama jer, kako je rekla Šišović, njegova dostupnost, prodaja i reklama nijesu ograničeni.</p>
<p>- Nedostaju adekvatni kontrolni mehanizmi koji bi otežali maloljetnicima i mlađim ljudima, kao najčešćim konzumentima, da imaju pristup. Govorimo o supstanci koja je vrlo jeftina i to ga čini vrlo pristupačnim i dostupnim svim kategorijama društva i to je ujedno razlog što se kroz inicijativu SZO, ali generalno kroz inicijativu brojnih zdravstvenih lidera upravo stavlja akcenat sve češće na te fiskalne &nbsp;politike i na zakonska rješenja - rekla je Šišović.</p>
<p>Snus je supstanca koja je u većini &nbsp;zemalja Evropske unije zabranjena za korištenje, iako je to relativno, ukazuje ona, nov nikotinski proizvod, koji je inicijalno &nbsp;napravljen za odvikavanje od cigareta.</p>
<p>- Duvanska industrija je primijetila da postoji ogroman prostor za promociju ove supstance među onim ciljnim kategorijama koje ne žele da koriste klasične cigarete, ili kojima su klasične cigarete zbog sve češćih zabrana posljednjih godina prodaje. Pakovanje cigareta je nešto što je jako često propraćeno podacima vezanim za štetnost po zdravlje, pa je duvanska industrija odlučila da napravi marketinški trik i da poistovjeti ovaj proizvod sa onim što jesu potrebe mladih ljudi. Te kutije u kojima se snus pakuje su veoma šarene, veoma su pristupačne, veoma su moderne. Imate opciju da možete kupiti manja i veća pakovanja i način na koji se ti proizvodi izlažu i gdje se nalaze dovode u zabludu, ne može se percipirati da je bilo šta u vezi sa tim proizvodom pogrešno - istakla je Šišović.</p>
<p>Snus je supstanca, objašnjava Šišović, koja je brzo pokazala svoju tamnu stranu u smislu da se već vide veoma ozbiljni efekti na zdravlje na koje stručnjaci upozoravaju.&nbsp;</p>
<p>- U prvom redu govorimo o supstanci koja veoma visok sadržaj nikotina koji se apsorbuje direktno kroz nervne završetke, ili kroz topljenje na desnima, ili kroz žvakanje, ali ono što je jako opasno jeste, iako se ona reklamira kao supstanca koja može pomoći kod zavisnosti od cigareta, nama sva istraživanja ukazuju da mi govorimo o visoko adiktivnoj supstanci, odnosno supstanci koja se povezuje sa zavisničkim ponašanjem. Mi već vidimo u praksi svakodnevno mlade ljude koji fakat ispoljavaju obrasce zavisničkog ponašanja, kad je u pitanju upotreba snusa - istakla je ona.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;</b></p>

1250x600

1084x550

Šišović: Sve češće vidimo mlade ljude koji ispoljavaju zavisničko ponašanje kad je u pitanju upotreba snusa

<p>Poruka sa okruglog stola ,,Upotreba alkoholnih i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori analiza stanja i preporuke za smanjenje prevalencije” koju je organizovao Institut za socioekonomske analize (ISEA) jeste da je u Crnoj Gori potrebno povećati svijest o štetnosti  alkoholnih i duvanskih proizvoda, pojačati kontrolu i efikasnije primjenjivati fiskalne politike, uključujući povećanje akciza, kako bi se smanjila potrošnja i zdravstveni rizici, posebno među mladima, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, programska direktorica CAZAS-a <b>Sanja Šišović</b>.</p>
<p>ISEA, Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje, organizacija CAZAS imali su istraživanje sa fokusom i na alkoholne proizvode, bavili su se uticajem promjena politika, smanjenjem potrošnje alkohola, kao i njihovim fiskalnim efektima. </p>
<p> - Ključni zaključak okruglog stola jeste da bez efikasnih, i dobro provjerenih fiskalnih mjera, koje su usmjerene na unapređenje javnog zdravlja, mi ne možemo govoriti o dobrom ekonomskom i fiskalnom odgovoru, kada su u pitanju supstance koje utiču štetno na zdravlje pojedinca, i ono što je najbitniji zaključak jeste da je  ovo pitanje koje se ne može targetirati i efikasno njime upravljati, ukoliko nemamo multisektorski odgovor, i da je zaista potrebno, kada su u pitanju fiskalne politike koje su usmjerene na zdravlje, ili su u vezi sa zdravstvenim politikama, one moraju biti planirane, i moraju se nadzirati, mjeriti, u saradnji sa javnozdravstvenim sektorom, a onda i sa onima drugim akterima- rekla je Šišović.</p>
<p>Upotreba alkoholnih i duvanskih proizvoda, objašnjava Šišović, je jedan od vodećih riziko faktora za kardio vaskularne bolesti, kao i za karcinome, te mnoge druge bolesti i stanja.</p>
<p>- Zbog toga se godinama unazad njihova dostupnost, njihova cjenovna kontrola i akcizne politike navode kao jedna od najefikasnijih mjera za uopšte smanjenje upotrebe, i za efikasno usmjeravanje resursa koji se troše na te proizvode, na liječenje štetnih efekata koji nastaju od upotrebe tih proizvoda, i zbog toga je važno uspostaviti adekvatan sistem kontrole, nadzora nad tim mjerama, uopšte. Mi u CAZAS-u, smatramo da ovaj sistem nije dovoljno dobar, da je  on u velikoj mjeri usklađen sa minimumom evropskih standarda, ali da je zaista neophodno unaprijediti to, i biti fleksibilan u smislu da sve promjene koje se dešavaju i reforme, vuku sa sobom određene promjene i reforme u ovoj oblasti. Potrebno je unaprijediti kapacitete, naročito kada je u pitanju dostupnost ovih proizvoda maloljetnicima, jer nama sva istraživanja pokazuju, da uprkos tome što je prodaja i duvanskih proizvoda, i alkohola zabranjena maloljetnim licima, da oni u zabrinjavajuće visokom procentu koriste te supstance, imaju pristup tim supstancama, što znači da mi nijesmo uradili kao sistem, kao država, kao zakonodavna i kontrolna jedinica, nijesmo uradili dovoljno da zaštitimo našu djecu. To je nešto što je nama trenutno najveći alarm, djeca moraju biti zdravstveno bezbjedna, mora se naći mehanizam da se iskontroliše i ograniči  dostupnost tih proizvoda njima, ali i svim drugim kategorijama - poručila je Šišović.</p>
<p>
Alkohol je jedan od vodećih uzroka smrtnosti, objašnjava Šišović, i stečenih invaliditeta u svijetu, te je faktor rizika za više od 200 različitih bolesti.</p>
<p>- Neka istraživanja u Evropi ukazuju da se sama upotreba alkohola dovodi u vezu s oko 50 posto karcinoma debelog crijeva kod muškaraca, i karcinoma dojke kod žena. Treći je uzrok smrtnostosti kod uzrasta od 15 do 49 godina u Crnoj Gori, a jako važno je naglasiti da u svijetu po podacima SZO da je alkohol uzročnik bolesti zavisnosti kod nekih 200 miliona ljudi, ali da zapravo  više pogođeno drugim bolestima i stanjima- zaključila je Šišović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHksHUPVOfaA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Šišović: Nijesmo uradili dovoljno da zaštitimo našu djecu od dostupnosti duvanskih i alkoholnih proizvoda

<p>U Crnoj Gori se ne razmatra skraćenje školskog časa na 30 minuta, za sada takva inicijativa postoji jedino u Srbiji zbog činjenice da djeca gube pažnju i da teško prate čas od 45 minuta - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.</p>
<p>Dok se u pojedinim zemljama regiona ozbiljno razmatra skraćenje trajanja školskog časa iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija zvanično je saopšteno da se ta opcija trenutno uopšte ne razmatra, već da je ključ u samoj modernizaciji nastave.</p>
<p>- Vidjećemo šta će se desiti tamo, to ne može preko noći da se primijeni. Bez obzira na želje i mogućnosti, na potrebe, na ono što nam treba u savremenom dobu. Oni su rekli razmatraju ideje, razmatraju više opcija, pa će da bude pilot projekat u nekoliko škola. Tek posle nekoliko godina kada se procijene efekti te reforme - onda će se to primijeniti na sve. Iz Ministarstva prosvjete smo čuli da se ta opcija uopšte ne razmatra u Crnoj Gori i naš stav u Sindikatu prosvjete je prvo da vidimo kakve će efekte to da da. Ruku na srce, ova vremena traže neka brza prilagođavanja novoj djeci i novim generacijama. Zašto baš u Srbiji pokušavaju da urade to, jer su shvatili da djeca nemaju preveliku pažnju, nemaju pažnju da prate čas koji traje 45 minuta. Inače je u Evropi praksa da školski čas traje od 40 do 60 minuta, znači ima zemalja gdje on traje 60 minuta - rekao je Božović.</p>
<p>Podsjeća da se Ministarstvo prosvjete bavi reformom školstva, te da zaposleni u tom resoru prave strategiju do ‘35. godine, na čijoj izradi se radi već dvije godine. Ipak, ideja o skraćenju školskog časa je, podvlači on, za ozbiljne analize.&nbsp;</p>
<p>Nije siguran, ističe Božović, da obrazovanje ide u korak s vremenom i prati potrebe novih generacija koje se bitno razlikuju od onih koje su bile prije samo pet godina.</p>
<p>- Još prije nekoliko godina su stručnjaci koji se bave medicinom, dječjom psihologijom, razvojem djeteta u tom školskom uzrastu, zaključili da je &nbsp;našu djecu uhvatio efekat hiper pažnje, to znači da naša djeca imaju koncentraciju 10 do 15 minuta najviše da otprate sadržaj na času. Zbog toga u Srbiji i planiraju sa skraćenjem časa, oni se bave uzrokom te hiper pažnje, nego se bave posljedicom. A šta je uzrok ove hiper pažnje, pa najvjerovatnije ova savremena sredstva tehnologije i digitalizacije, pametni telefoni, laptopovi, tablet računari koji naša djeca koriste od najranijih dana, najranijeg uzrasta - zaključio je Božović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dyvtdf7LdLXc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Ne razmatra se skraćenje školskog časa na 30 minuta, takva inicijativa postoji jedino u Srbiji

<p>Members of the Parliament of Montenegro have adopted today’s agenda, which included a second vote on the candidacy of <b>Predrag Krstonijević</b> for judge of the Constitutional Court. However, Speaker of Parliament <b>Andrija Mandić</b> said that the vote on this proposal would be held at a later date.</p>
<p>- You will be informed in a timely manner about the continuation of the session. I am calling a short recess, after which we will continue with the session of the first extraordinary sitting in 2026 - Mandić stated.</p>
<p>The election of Krstonijević was included on the agenda of the Third Extraordinary Sitting at the request of the President of Montenegro <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Milatović submitted the proposal to appoint Krstonijević as a judge of the Constitutional Court to Parliament on December 3. In the first round of voting, held on December 31, Krstonijević failed to secure the required support of MPs. At that time, he was supported by 25 out of the 45 MPs who voted, while 20 abstained.</p>
<p>In the second round, the election of a Constitutional Court judge requires a three-fifths majority, that is, at least 49 votes.</p>
<p>The Constitutional Court currently has six judges out of the seven prescribed by law.</p>

MPs adopt agenda, decision on Krstonijević postponed

<p>Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanig kriminalan <b>Milorad Žižić </b>u Višem sudu je ispričao i da su krajem novembra 2020. imali sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestanku Damira Hodžića, Adisa Spahića i Lazara Vukićevića iz Srbije, ali i za druge slučajeve.</p>
<p>- Taj sastanak je organizovao pomoćnik direktora <b>Zoran Lazović</b> - kazao je Žižić.</p>
<p>On je ispričao da su im predočili informacije o dva kriptovana telefona koja su "došla" iz Srbije. Na tom sastanku su razmjenjivali informacije i za druga krivična djela.</p>
<p>Nakon nekog perioda kolega iz Srbije <b>Nevenko Marić </b>ga je je obavijestio da nijesu uspjele da identifikuju korisnike dva kriptovana telefona do čijih baznih podataka je došla crnogorska policija.</p>
<p>- Saopšteno mi je da je utvrđeno da je jedan telefon ugašen odmah nakon prelaska u Srbiju, u pograničnom predjelu a drugi kod stadiona Partizana - kazao je Žižić.</p>
<p>On je objasnio da je nestanak Lazara Vukićevića bio u uzročno-posljedičnoj vezi sa nestankom &nbsp;Damira Hodžića i Adisa Spahića.</p>

Zoran Lazović organizovao sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestancima Hodžića, Spahića i Vukićevića

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: sanja-sisovic

Šišović: Medicinski otpad na kraju završi u prirodi i ugrožava zdravlje građana

Šišović: Oni koji vode promjene moraju biti i podržani u tome

Šišović: Sve češće vidimo mlade ljude koji ispoljavaju zavisničko ponašanje kad je u pitanju upotreba snusa

Šišović: Nijesmo uradili dovoljno da zaštitimo našu djecu od dostupnosti duvanskih i alkoholnih proizvoda

Božović: Ne razmatra se skraćenje školskog časa na 30 minuta, takva inicijativa postoji jedino u Srbiji

Šišović: Medicinski otpad na kraju završi u prirodi i ugrožava zdravlje građana

MPs adopt agenda, decision on Krstonijević postponed

Zoran Lazović organizovao sastanak sa kolegama iz Srbije na kojem su razmjenjivali informacije o nestancima Hodžića, Spahića i Vukićevića

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO