U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Sektor sigurnosti Crne Gore, odnosno podsistem policije nalazi se u veoma teškom kadrovskom, logističkom i planskom deficitu, jer promjenom političke vlasti, krenulo se u dodatnu politizaciju stručnih kadrova. Čim se policijski kadrovi počnu birati po bliskosti sa pojedinim političkim akterima, tada struka postaje sekundarna i time se ulazi u prostor u kojem se trenutno nalazite – kazao je u razgovoru za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević komentarišući bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i učestale likvidacije.
Posljednje ubistvo otkriveno je u nedjelju uveče kada je na plaži Trsteno u autu pronađeno tijelo Cetinjanina Bobana Sjekloće. On je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodio se kao pripadnik cetinjskog ogranka „škaljarskog klana“.&nbsp;
<h2>NIZ PITANJA</h2>
Dizdarević je objasnio da u ovom slučaju postoje dva bitna sigurnosna segmenta – jedan se odnosi na lošu potražnu djelatnost za osobom za kojom je raspisana potjernica, a koja se evidentno nalazila na teritoriji Crne Gore, i drugi segment jeste sam čin ubistva, kao posljedica obračuna dva kriminalna klana.&nbsp;
-Kada se analizira prvi segment, da je bila raspisana potjernica, to predstavlja jasan znak da policijsko potražni organi nisu aktivno i ofanzivno djelovali u cilju dolaska do informacija da li se ta osoba nalazi na teritoriji Crne Gore, ili van. Ako se lice nalazilo izvan teritorije, onda se otvara niz novih pitanja, a to je kako se slobodno kretalo preko granica, pod kojim identitetima, gdje je boravilo i krilo se. To je zapravo znak da je neophodno jačati kriminalističko obavještajne kapacitete, s posebnim akcentom na vraćanje modela rada policije u zajednici, i patrolno pozornih rejona. Takvim ofanzivnim djelovanjem mogle bi se prikupiti informacije ne samo o tom licu već i o niz drugih potencijalno kriminalnih aktivnosti. Nažalost, modernizacija policije koja je uslijedila se provodi „nametanjem“ ili uvođenjem nekih novih modela poput: „rad policije iz auta“, umjesto da se jača model koji sam spomenuo – kazao je Dizdarević.
Dodao je da se kod svakog ubistva ne može i ne treba upirati samo prstom u policiju, jer odgovornost za stanje sigurnosti imaju i druge službe poput ANB, ali i svih drugih službi pa i samih građana.&nbsp;
Međutim, jačanjem modela policijskog rada koji je pomenuo, jača se i povjerenje građana u policiju, a time se dolazi i do informacija. Ovakvim radom, odnosno postdeliktnim postupanjem policije, prema riječima Dizdarevića, subjektivni osjećaj kod građana čini osjećaj nesigurnosti.&nbsp;
<h2>NADZOR</h2>
Dizdarević je kazao da dvije osobe koje su ranjene a kasnije nakon izvjesnog vremen ubijene trebalo da budu pod nazorom policije ali i ANB. On je objasnio da je trebalo da inspektori nadziru njihovo kretanje, prate kontakte...
-Nažalost evidentno je da se nadzor nije desio, ili da je provođen ali na nekvalitetan i nestručan način, što bi bila puno gora opcija. Kada se govori o nadzoru nad licima koja su kriminogeno aktivna, koja su učestvovala u oružanom sukobu, onda taj nadzor obuhvata i tajno praćenje, opservaciju objekata, zakonito presretanje telekomunikacija, do niza drugih mjera. Da su ovakve mjere bile preduzete, ne samo u odnosu na osobe koje su već bile ranjene, već i u odnosu na druge osobe članove kriminalnog miljea, prevencija bi bila sigurno efikasnija – istakao je Dizdarević.
On je dodao da nijedan kriminalni klan ili organizacija ne smije biti jača od državnog sistema. Uvjeren je, kako kaže, da Crna Gora ima jako puno profesionalaca i stručnjaka unutar policijskog i obavještajnog sistema koji bi se mogli sačiniti adekvatne planove, procjene i akcije.&nbsp;
-Međutim, miješanjem politike gušite mogućnost operativnog rada. Kod vas, kao i kod nas u BiH, ali i nekim drugim zemljama, ministri unutrašnjih poslova su više na TV ekranima i ubijeđuju građana kako je bezbjednost zavodoljavajuća, kako oni imaju snage da se suoče i riješe stanje, a da im niko nije ukazao da oni nisu ti koji treba da rješavaju stanje kriminaliteta već da naprave ambijent policijskim službenicima da rade na tom polju. Šta to znači? Znači da su ministri dužni osigurati kvalitetnu opremu, novac za prekovremeni rad, adekvatan broj različitih vozila, sigurne kuće ili sobe, rješenje besplatnog prevoza kod provođenja određenih radnji, osigurati dovoljnu količinu novca u specijalnim kasama za plaćanje informacija, uspostaviti saradnju sa specijalnim tužiocima u smislu provođenja mjera zaštite za zaštićene svjedoka, kao i niz drugih mjera. Tek kada se ministri povuku u sjenu i kroz parlamentarni proces osiguraju ambijent za rad, tada će policijski kadrovi moći obaviti svoj dio posla. Dokle god ministri glume policajce i barataju operativnim podacima a policijski direktori klimaju glavom, imaćete stanje kako je sada – jasan je Dizdarević.
Na pitanje kako vidi bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, Dizadervić navodi da je sigurnosna situacija u Crnoj Gori, ako se posmatra statistika koji prezentuje ministar unutrašnjih poslova i pojedini policijski službenici odlična.
-Ona glasi ovako: imamo smanjen broj krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata u prvih deset mjeseci ove godine ako se poredi sa brojem krivičnih djela za period iz prošle godine. Međutim, kada analizirate strukturu, način izvršenja, sredstava izvršenja, mjesto izvršenja krivičnih djela posebno ubistava, onda zapravo dobijate realnu sliku tj. zaključak: da se ubistva dešavaju na javnim mjestima pa čak i u samim kafićima pred puno građana (svjedoka) ili na pragu kuće što je posebna podmuklost i šalje veoma jasnu poruku i samoj porodici ubijenog, da se koristi oružje koje nije pronađeno, da je dio ubistava koja su se desila tzv. distanciona ubistva. Kada sve ove varijable posmatrate zbirno, onda je zaključak o bezbjednosnoj situaciji veoma jasan. Da je ovaj zaključak tačan, dokazaćete i kroz pitanje upućeno bilo kojem rukovodiocu policijskog organa: koliko ste počinitelja ubistava između kriminalnih klanova otkrili, koliko lišili slobode, koliko obradili, koliko procesuirali i pitanje za pravosuđe: koliko ste takvih lica presudili? - zaključio je Dizadrević.

Marija Žižić

Dizdarević: Dokle god ministri glume policajce, a direktori policije klimaju glavom, imat ćete stanje kako je sada

Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni, kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević.&nbsp;
On smatra da glavni uticaj na crnogorske imaju Ruske službe sigurnosti, prevashodno Vanjska služba, a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi službi. Kao proksi služba javljaju se, kako objašnjava, pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
- Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci – kazao je Dizdarević.
PORTAL ETV: Na Svjetski dan slobode medija poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je Televiziju E, Portalal Analitiku, M Portal i Antenu M označio kao „sluge i zaštitnike mafije“. Razlog za to je izvještavanje i ukazivanje na katastroflno loše stanje u bezbjednosnom sektoru kojim upravlja njegova partija. Kako komentarišete targetiranje medija i novinara i koliko je po Vama ova retorika opasna?
DIZDAREVIĆ: Izjave bilo kojeg političara ne zaslužuju da im se posvećuje dužna pažnja, osobito zbog činjenice da su kao takvi potpuno irelevantni sa aspekta nauke i struke, osim kada su njihove izjave usmjerene s jedne strane na odbranu vlastitih neuspjeha i pokušaja da odbrane nešto što se sa aspekta nauke i struke ne slaže.&nbsp;
Sa druge strane, takve izjave u svom sadržajnom opusu satkane su od veoma opasnih elemenata koji mogu imati nepopravljive posljedice po sigurnost novinara i medija.&nbsp;
Izjave političara kojima se nastoji napraviti kauzalitet između, kako ste u pitanju naveli, „mafije“ i pojedinih medija, je potpuno irelevantna, a time se pokazuje i irelevantnost one persone koja takvu izjavu šalje u etar. Vezu kriminalnih grupa i pojedinaca, pa i iz medija, utvrđuju policijske agencije i nadležna tužilaštva, a ne političari koji su sebi uzeli za pravo da se bave ovakvim spekulacijama. Na kraju, puno je više političara u sadržaju konkretnih transkripata i komunikacije između kriminalnih grupa nego samih pojedinaca iz medijskog prostora.&nbsp;
PORTAL ETV: Televizija E i Portal ETV dva mjesa izvještavaju i otkrivaju kako su čelni ljudi u Upravi policije, Ministarstvu unutrašjih poslova osmislili akciju kodnog naziva „Značka“ uz podršku nekadašnjeg direktora ANB Bata Milića (davanjem negativnih procjena) kako bi službenike polcije sa višegodišnjim karijerama, a koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, istisnuli iz bezbjednosnog sektora kroz frizirane disciplinske postupke i tako stvorili partijsku vojsku za rukovodeće pozicije. Vaš stav o degradiranju nepodobnih policijskih starješina?
DIZDAREVIĆ: Nažalost živimo u vremenu političke partokratije kada su se pojedinci koji se deklariraju kao profesionalci i stručnjaci prodali pojedinim političkim platformama za određene pozicije ili benefite. To pokazuje i dokazuje tezu koju propagiram godinama u okviru kriminalističkih nauka i struke, a to je da ne postoji više pora društvene sfere, pa tako i policijskog posla, koja nije protkana dubokim političkim vezama, nepotizmom, neprofesionalizmom... Moj stav, kada je u pitanju odgovornost bilo koga, je da se ona mora dokazati.&nbsp;
No, odgovornost se ne utvrđuje kroz fingirane postupke koji se poduzimaju zarad nekih viših politika, a ovdje da budem iskren i direktan - politike Srbije, koja vodi veoma ofanzivne hibridne, političke, obavještajne i druge aktivnosti s ciljem održavanja neizvjesnosti. Ne radi se naravno tu o ideologiji kao što je kroz narativne žele propagirati, već o zaštiti vlastitih kriminalnih djela.&nbsp;
Jedan od načina jeste upravo onemogućavanje onih koji svoj posao rade časno i profesionalno, a nadasve stručno, da budu na pozicijama jer su kao takvi smetnje ostvarivanju njihovih ciljeva. Usmjeravanje disciplinskih prijava protiv policijskih službenika koji se osjećaju i izjašnjavaju kao Crnogorci poprima dodatni element koji može imati višestruke posljedice.&nbsp;
Prvo, to jasan znak da se radi o političkom projektu čiji izvođači radova su neprofesionalni policajci, jer kao takvi nijesu imali snage i profesionalne mudrosti, kao ni hrabrosti, da kažu ne - nema postupaka zato što je neko Crnogorac, ili Bošnjak, i Srbin, ili Hrvat. S druge strane, usmjeravati fokus disciplinskih postupaka isključivo protiv policijskih službenika zbog opredjeljenja pod paravanom kršenja određenih normi ukazuje na ofanzivno djelovanje vanjskih službi susjednih država.&nbsp;
Međutim, s obzirom da veoma dobro znam kroz šta kolege prolaze, jedino što im mogu poručiti jeste da svaki postupak ima svoj početak, proces i kraj, da je nužno i neophodno da se izbore za pravdu i istinu, koja će doći. Naravno takve procese treba izdržati, ali ukoliko se udruže izvjesnost je lakša.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako gledata na bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i ko sve ima uticaj na javnu i tajnu polciju?
DIZDAREVIĆ: Sigurnosni sektor u Crnoj Gori je devastiran kao i mnogi sektori zemalja koji su nastali raspadom SFRJ. Naravno, neke od tih država su napravile zaista veliki iskorak, ali mišljenja sam da se kod njih prije svega uskladilo nekoliko faktora. Crna Gora i njen sigurnosni sektor se nažalost suočavaju s nekoliko veoma bitnih problema. Postoji antagonizam unutar obavještajne službe, ali i policije, koji su prevashodno produkt vanjskih uticaja. Naime, Crna Gora je članica NATO saveza i sa jedne strane službe su morale biti svjesne da će njihove djelatnost biti predmet rada i pokušaja prodora velikih suprotstavljenih sila, poput Ruske Federacije i njenih službi.&nbsp;
Naravno, da bude veoma jasno sve aktivnosti se odvijaju kroz nekoliko pravaca, od kojih je jedan i izučavanje vulnerabilnih tačaka službe i vrbovanje, te postavljanje pojedinaca koji će raditi na urušavanju integriteta same službe. Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni.&nbsp;
Glavni uticaj na vaše službe, kao i na mnoge u regionu, imaju Ruske službe sigurnosti. Prevashodno Vanjska služba, nekadašnji RISI (Ruski institut za strateška istraživanja) koji je djelovao u okviru SVR (Vanjske obavještajne službe), a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi alužbi. Kao proksi službe javljaju se pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci.
PORTAL ETV: U Crnoj Gori za dvije i po godine dogodila su se dva masakra na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, među njima i četvoro djece. Niko nije podnio ostavku makar zbog moralne odgovornosti, javnosti saopšatavaju da je bezbjednosna situacija stabilana i pod kontrolom. Što Vi mislite kao stručnjak za bezbjednost?
DIZDAREVIĆ: Koliko je meni poznato, a smatram se obavještenim, oba slučaja koja spominjete imaju svoju etiologiju upravo u antagonizmima koje sam u prethodnom odgovoru spomenuo. Govoriti o odgovornosti, pa i moralnoj, a osobito krivičnoj, teško je jer nisam imao uvid u spis i cjelokupan predmet. Policijski organi su represivni organi, i u većini slučajeva postupa se post deliktno.&nbsp;
Da li se neki događaj mogao spriječiti, neophodno je napraviti detaljnu analizu sa više različitih naučnih pristupa i uvidjeti takve mogućnosti. U ranijem period sam u više navrata pisao na upravo ovu temu.&nbsp;
Na temelju ovih događaja i provedene analize (ako je provedena) može se osmisliti cjelokupan set mjera i radnji različitih subjekata, jer nema samo policija odgovornost već i mnogi drugi organi države, poput centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, škola, pa i medija. S obzirom da znam mnoge kolege iz crnogorske policije koji su stručni, kao i mnoge kolege profesore za koje smatram da su izuzetni naučnici, a koji nijesu uključeni u ove analize, smatram da ćemo i ubuduće samo govoriti kroz medije, bez konkretnog operativnog djelovanja državnih subjekata.
PORTAL ETV: Po Vašem mišljenju, koliko će trebati vremena da se oporavi bezbjednosni sistem koji je evidento urušen?
DIZDAREVIĆ: Onoliko koliko je neophodno da dođe prevashodno do političkih promjena u Crnoj Gori. Nažalost, policijske rukovodice postavlja politika bilo na direktan ili indirektan način. U jednu ruku, to je prisutno i u mnogim demokratskim zemljama jer suštinski policijski direktori/komesari za svoj rad odgovaraju politici države. Da ne bi bilo zabune, policija ne odgovora političkoj stranci ili pojedincu, već vladama države koje sačinjavaju različite politike. E, onog trenutka kada dođe do faze da policijski direktori odgovaraju Vladi Crne Gore, a ne političkim pojedincima koji su imali uticaj na njihovo postavljanje, tada može doći do prve faze promjena.&nbsp;
Međutim, postoji puno drugih faktora o kojim bih mogao puno govoriti, a koji su veoma bitni - poput stručnog i iskusnog kadra. Nažalost, u jednom od svojih naučnih radova sam napisao da mi danas imamo najmanje kriminalista u policiji, ali zato imamo puno više političara i onih kojih su došli u policijske strukture preko kriminalnih grupa.
PORTAL ETV: Kako komentarišite postupanje vrha polciije u slučaju njihovog kolege, nekadašnjeg načelnka Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, koji je nedavno iz medija saznao da su članovi jednog mafijaškog klana iz Crne Gore u Skaj komunikacijama dogovaraili da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Kako komentarišete ovakve propuste policije i da li zbog ovoga neko treba da odgovara?
DIZDAREVIĆ: Neprofesionalno i nestručno. Bez obzira da li se radi o osobi s kojom se neko u smislu njegovog profesionalnog stajališta i aktiviteta slaže ili ne, u slučaju pojave takvih operativnih podataka, jedna od prvih mjera intervencije koje moraju poduzeti jeste osmisliti set mjera i radnji da se sačuva sigurnost takve osobe i njegove porodice.&nbsp;
Jedna od mjera jeste i upoznavanje te osobe o informacijama operativnog karaktera i sačinjavanje hitnih procjena o mjerama i radnjama. Nažalost, takvi propusti govore o nestručnosti i neprofesionalnosti, koji potvrđuju tezu koju sam iznio u prethodnom odgovoru, a to je da u policijskim strukturama danas imate podobne, nestručne, korumpirane, i policajce koji su produžena ruka kriminalnih grupa.&nbsp;
Znate, nekada u sistemu sigurnosti nije bio problem kada neko ne zna. Rukovodioci su takve osobe procjenjivali i postavljali na određena mjesta gdje se ne donose bitne sigurnosne odluke. Danas je puno veći problem neznanje u akciji, jer oni koji ne znaju ubijeđeni su, zbog svoje nestručnosti i nedovoljne educiranosti, da su njihovi postupci jedino ispravni. E, danas živimo i živite u paradigmi „neznanja u akciji“.

500x500

1250x600

1084x550

Crnogorski bezbjednosni sistem je paradigma „neznanja u akciji“

Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška ubistva, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavićemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni, kaže u intervjuu Pobjedi ekspert za bezbjednost dr Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalistička psihologija i Kriminalistički intervju. Ističe da je pitanje ostavke ministra pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Kako je, po Vašem mišljenju, reagovala policija na Cetinju? Priče o nedovoljnom broju policajaca na terenu, iako su objektivne, ne mogu biti opravdanje, pogotovo na Cetinju, gdje je situacija već duže vrijeme izuzetno napeta zbog sukoba kriminalnih klanova. Jeste li saglasni? DIZDAREVIĆ: Već dugo policija Crne Gore ima gorući problem koji se odnosi na nedostatak policijskih službenika u operativnom smislu, što otežava operativnost i postizanje određenog nivoa sigurnosti s jedne strane, dok s druge strane, neki koncepti se ne mogu nikako provoditi. Međutim, kada su u pitanju okupljanja i blagdani visokog rizika poput Nove godine, koncerata ili drugih događaja, neophodno je bilo planirati cjelokupno raspoloživo ljudstvo kao ad hock reakciju na eventualno narušavanje javnog reda i mira, ili kriminalnih događaja. Takva planiranja se ne smiju raditi „reda radi“, već primarno na temelju analitičkih procjena. S druge strane, sama činjenica neupošljavanja policijskih službenika koje se, koliko je meni poznato, opravdava nedostatkom prostora na Policijskoj akademiji je zapravo političko propuštanje dužnih i obaveznih radnji, koje u krajnjoj instanci mogu imati dalekosežne posljedice. Pitanje sukoba kriminalnih klanova ili, možda bolje kazano, sukobljenih mafijaških grupa, jer one imaju sve elemente mafije, puno je kompleksnije i borba protiv takvih vidova kriminaliteta ne može i ne smije uključivati samo policiju, već sinhronizirano djelovanje obavještajnih, kontraobavještajnih, sigurnosnih, pravosudnih i policijskih tijela. Policija u tom segmentu može i treba djelovati, ali ako to radi sama, bez koordinacije sa ostalim službama, efekti će biti loši.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679" data-rendition-name="original" width="900" height="563" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Zločinac je uspio da u kafani ubije četiri osobe, potom pređe na drugi kraj grada i tamo nastavi svoj krvavi pohod, ubijajući porodicu vlasnika kafane, njihovu djecu, čak i sestru. Prema zvaničnoj tvrdnji Tužilaštva, zločin se desio ukupno na pet lokacija. Gdje je bila policija tokom ovih događaja? DIZADREVIĆ: Teško je pružiti objektivan odgovor na to pitanje. Dozvolite mi da hipotetički postavim određenu situaciju i pokušam odgovoriti. Ako je u vrijeme, prije i u toku kriminalnog događaja na terenu bilo nedovoljno policajaca, onda je teško da nakon prve zaprimljene informacije pokrijete svih pet lokacija, osobito ako analizirate profil ubice, njegovo kretanje i akte ponašanja prilikom ubilačkog pohoda. Međutim, da je urađena analitička procjena neposredno prije Nove godine i napravljena određena predikcija koja se, nažalost, rijetko radi ili se radi tek da postoji, broj i raspored policajaca u gradovima bi možda bio drugačiji. Pola sata, koliko se u medijima govori o ubilačkom pohodu, sa aspekta vremenskog okvira se čini predug period za reakciju, ali sa aspekta policijskog djelovanja u okviru mjera prve intervencije, a koje obuhvataju: dolazak na lice mjesta po prijavi, provjeru tačnosti navoda prijave, prikupljanje informacija i dostavljanje informacija operativnom dežurnom, te promptno djelovanje s ciljem lociranja osumnjičenog, zahtijeva izuzetno umijeće i koordinaciju. Uloga policije, svakoga ponaosob, morat će biti predmet unutrašnje istrage. Šta će istraga pokazati, vidjet ćemo u narednom periodu. Kako je moguće da pomahnitali ubica prođe cijeli grad i počini masakr na više lokacija, a da ga niko ne zaustavi? Je li ovo dokaz da imamo neefikasan bezbjednosni aparat? Da li ministar unutrašnjih poslova mora da podnese ostavku? DIZADREVIĆ: Sam kriminalni događaj, prema definicijama unutar kriminalističke psihologije, definiše se kao masovno ubistvo, jer između ubistava nije postojalo ono što mi u operativnoj kriminalističkoj psihologiji nazivamo „period hlađenja“. Kada ispred sebe imate slučajeve masovnih ubistava, metodom analogije i strukture samog osumnjičenog u većini slučajeva se pokaže da se radi o psihopatološkim osobama. Motivacija kod ovakvih osoba za počinjenje krivičnog djela može biti potpuno banalna, ali u većini slučajeva je ona u domenu psihopatologije. Njegov mehanizam okidač može biti banalan povod, ali sami akti ubistva, pokušaja ubistava koje je počinio, kao vrijeme učinjenja između ubistava, geografske lokacije (geografski profil) pokazuju postojanje veoma intenzivnog psihopatološkog pokretača sve dok se ne ispune njegovi psihopatološki postavljeni ciljevi. Pitanje profiliranja pojedinca i pravljenja predikcije njegovog budućeg ponašanja je jedna od najtežih disciplina koje se, nažalost, ne primjenjuju niti su prihvaćene u policijama zapadnog Balkana. Profil pojedinca je puno teže odrediti jer svaki pojedinac, a osobito kriminogena osoba, matematička je enigma, za razliku od više istih ili sličnih osoba koje su predmet opservacije. Šta želim kazati? Ovakvi slučajevi, nakon što ih policija detektuje, a i ovo lice je detektovano ranije, moraju postati predmet rada i opservacije drugih službi poput psiholoških i psihijatrijskih ustanova. Njihov boravak na slobodi onemogućava preventivno djelovanje policije, već reaktivno, a to znači tek kada se nešto desi. Sigurnosni aparat Crne Gore nije samo neefikasan, on je devastiran i premrežen dijelovima kriminogenih mreža što pokazuju nekolicine operativnih podataka iz SKY Ecc, političkim i obavještajnim mrežama, i na kraju dijelom časnih i poštenih policajaca, obavještajaca, analitičara koji su, nažalost, prepušteni sami sebi. Pitanje ostavke ministra je pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Međutim, sama činjenica da se radi o političkim personama veoma često pokušavam ne odgovarati na ovakva pitanja jer su nauka i struka odavno degradirani i zapostavljeni upravo od onih kojih dolaze na čelo ministarstava unutrašnjih poslova. Zašto policija nije djelovala preventivno, posebno jer je, prema pouzdanim informacijama, ubica koji je već bio procesuiran zbog nelegalnog držanja oružja i nasilničkog ponašanja, očigledno bio inspirisan Borilovićem, pa ga je čak i pominjao? DIZDAREVIĆ: Ako je policija imala informaciju neposredno prije samih akata ubistava da je osumnjičeni narušavao red i mir, a time i iz ranijeg perioda raspolagala informacijama o nelegalnom posjedovanju oružja i nasilničkom ponašanju, onda je bila dužna istog privesti i zadržati najmanje 24 sati, osobito ako je isti bio pod dejstvom alkohola i/ili opojnih droga. Međutim, ako osumnjičeni nije narušavao javni red i mir, već su se akti ubistva desili, pa policija onda zaprimila informaciju, onda ne možemo govoriti o preventivnoj ulozi i potrebi policije. Da bi bilo jasnije, obrazložit ću i jednu i drugu situaciju. Ako je osumnjičeni ranije procesuiran za nasilničko ponašanje, i nelegalno držanje oružja, njemu je sud izrekao odgovarajuću kaznu, nakon koje je slobodan građanin. Policija ga u takvim slučajevima ima u svojim operativnim bazama, i dužna je obratiti pažnju na ovakve osobe prilikom svakog izlaska na teren odnosno mjesto gdje navedeno lice stanuje i kreće se. Međutim, to ne daje pravo niti obavezu policijskom organu da ovakvo lice nadzire non-stop, jer se radi de fakto i de jure o slobodno licu koje je zakonski sankcionisano i koje je izdržalo svoju kaznu. Druga situacija je ako je policija neposredno prije akata ubistava (antideliktum stadijum) imala informacije da navedeno lice koje je presuđeno, a osobito za nezakonito posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje, konzumira alkohol na javnom mjestu, onda je to lice moralo biti privedeno, i tada bi se moglo govoriti o preventivnom djelovanju. Treća situacija koja se može postaviti i razmatrati jeste da je policija raspolagala informacijama da je osumnjičeni inspirisan Borilovićevim ponašanjem i aktima, da je eventualno takve inspiracije verbalno ispoljavao u javnosti, da je objavljivao na društvenim mrežama, e onda bismo mogli govoriti o propustima kriminalističko-obavještajnih i obavještajnih jedinica. Je li moguće da ništa kao društvo nijesmo učinili i da je država opet dozvolila da se ponovi Medovina? DIZDAREVIĆ: Nažalost, nemamo dovoljno razvijenu svijest da čitamo naučna i stručna djela, i literaturu. Da čitamo, vidjeli bismo brojne radove koji upozoravaju na ovakve slučajeve. Ne mislim ovdje samo na profesionalne službenike, već na cjelokupno društvo. Hajde da i ovdje postavimo jednu situaciju i objasnim istu. Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavit ćemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni.

Portal ETV

Martinović je morao biti pod nadzorom

- Priznanje Lovćenu za najbolji kik boks klub u 2025. godini nagrada je za ostvarene rezultate na domaćim i međunarodnim ringovima, ali još više za uloženi trud i ogromno odricanje da bi se do njih došlo, kazao je trener Janko Kuzman. 
On je naglasio da je 2025. bila godina za pamćenje i da je ponosan na takmičarsku ekipu Lovćena.
Kuzman je kazao da je kruna sezone bilo Evropsko prvenstvo u Jezolu, na kojem je pet kik boksera Lovćena osvojilo pet medalja.
- To je stvarno istorijski uspjeh. Osvojili smo dvije zlatne medalje, bili smo akteri u tri finala. Imali smo i dvije bronzane medalje - kazao je Kuzman.
On je istakao da su na Evropskim kupovima osvojene tri zlatne, jedna srebrna i dvije bronze medalje.
- Ove godine imamo i šest zlatnih odličja sa Svjestkih kupova, dva srebrna i pet bronzanih. Četri takmičara iz našeg kluba su prvi na Svjetskoj WAKO rang listi, dok peti takmicar zauzima drugo mjesto - kazao je Kuzman.
On je precizirao da su najuspješniji klub bili na reviji Beranski pobjednik, kao i na Trofeju prijestonice i Državnom prvenstvu. 
- Za kraj godine šlag na tortu je priznanje od Kik boksa saveza za najbolji klub u 2025, dok je naš takmičar Miloš Vojinović najbolji mlađi junior - rekao je Kuzman.
On je naglasio da veliku zahvalnost duguje Prijestonici Cetinje, kao i firmi Naniprom.

Kuzman: Priznanje nagrada za uloženi trud i ogromno odricanje

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Vlada Crne Gore je 11. decembra 2025. godine, shodno članu 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice i na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela odluke o više tačaka dnevnog reda, među kojima se izdvajaju povlačenje amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima iz skupštinske procedure.
Ovom odlukom Vlada je povukla amandmane koje je prethodno utvrdila 30. oktobra i 12. novembra 2025. godine, čime se otvara prostor za dodatna usaglašavanja i eventualnu izradu novih rješenja u skladu sa evropskim standardima i potrebama sistema upravljanja migracijama.
Vlada je, pored toga, odlučivala i o sljedećim tačkama:
- Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
- Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač lokalna samouprava.
- Predlog zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera protiv erozije poreske osnovice i premještanja dobiti (BEPS).
- Predlog zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Predlog zakona o sprečavanju zagađenja mora sa brodova.
- Predlog zakona o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice, sa izvještajem sa javne rasprave.
- Informacija o zaključenju Zajedničke izjave o namjeri o procedurama za razmjenu vozačkih dozvola između Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Saveznog ministarstva saobraćaja SR Njemačke, sa Predlogom izjave.
- Predlog amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.
- Predlog povlačenja amandmana na pomenuti zakon iz skupštinske procedure (30. oktobar 2025.).
- Predlog povlačenja amandmana na isti zakon (12. novembar 2025.).
- Informacija o zaključivanju Sporazuma o saradnji između Uprave za ljudske resurse i Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), sa predlogom sporazuma.
- Platforma za radnu posjetu predsjednika Vlade Milojka Spajića SR Njemačkoj (17–18. decembar 2025).
- Platforma za radnu posjetu predsjednika Vlade sjedištu UNESCO-a u Parizu (18–20. decembar 2025).
- Platforma za učešće potpredsjednika Vlade mr Moma Koprivice na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije u Veneciji (12–13. decembar 2025).
Vlada je navela da će se o svim tačkama voditi dalja procedura u skladu sa zakonom i planiranom dinamikom reformskih obaveza.

Vlada povukla amandmane na Zakon o strancima iz skupštinske procedure

Edukacijom učenika o pravilnom odnosu prema životnoj sredini i ozelenjavanjem učionica nacionalna kampanja “Čuvaj da te čuva” počinje novi segment djelovanja.
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, na predstavljanju novog segmenta nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine “Čuvaj da te čuva”, rekao je da su dosadašnjim akcijama postigli vidljive promjene. 
On je kazao da prvi put postoji policija za ekološki kriminal i dodao da će se mašinom za tretman guma konačno riješiti problem guma koje su raštrkane svuda.
Satler je pozdravio odluku Vlade prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu. 
On je dodao da se sljedeći korak odnosi na deblje kese. 
- Pozdravljamo ovaj korak jer će dodatno smanjiti količinu plastike. Želim samo da kažem da smo tek počeli. Stvari će se svakako nastaviti, sljedećeg proljeća ćemo koordinisano čistiti saobraćajnu mrežu Crne Gore - naveo je Satler. 
On smatra da je važno intenzivirati rad sa djecom, zato što se u mladim godinama navike brzo formiraju, a i djeca najbrže usvajaju. 
- Uz pomoć Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Zelenog talasa, posjetićemo deset škola u Crnoj Gori i razgovaraćemo sa učenicima na temu ekološkog kriminala. Kroz časove na ove teme razgovaraćemo i o zloupotrebi nacionalnih resursa, zloupotrebe šuma i divljih deponija - rekao je Satler. 
On je poručio da su djeca najsnažniji multiplikatori promjene.
- I mislim da se ovo uklapa u tu širu zelenu ambiciju koju su predložili naši partneri vođeni sa Vukom, i koja ključuje sadnju šuma, čišćenje, odvajanje otpada i sve ove inicijative u okviru ekološke odgovornosti i pokazuju djeci da zaštita prirode nije samo slogan, to je nešto što mogu učiniti svakodnevno tamo gdje se nalaze - rekao je Satler.
On je kazao da kroz kampanju “Čuvaj da te čuva”, djeluju na nekoliko frontova.
- Na čišćenje, uključivanje institucija, što je važno zato što su institucije i na kraju one koje će učiniti razliku. Edukacija svakako, ali bez aktivnih institucija koje rade svoj posao, to se neće desiti i to je zapravo ono o čemu se radi čitav proces evropskih integracija - građenje demokratskih institucija od povjerenja -ocijenio je Satler.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović navela je da je resor na čijem je čelu usvojio strategiju reforme obrazovanja za period 2025-2035, koja je kao jedan od prioriteta prepoznala obrazovanje za održivi razvoj i unapređenje zelenih vještina odnosno “green skills” (zelene vještine) kod učenika. 
Ona je podsjetila da su realizovali projekat koji je povezan sa pričom o održivom razvoju i zaštitom životne sredine.
- To je opremanje preko 100 EdTech laboratorija u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore koje sadrže 3D štampače, reciklatore, laptopove, najsavrmeniju opremu i gdje učenici uz pomoć svojih nastavnika mogu razvijati ne samo digitalne vještine već i ove zelene vještine - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je podsjetila da je u toku realizacija projekta Ekoškole.
- Projekat koji se realizuje od 2016. godine, gdje već imamo 52 škole koje imaju tu oznaku u Crnoj Gori, a 17 škola se nalazi u fazi pilotiranja. Upravo sama ova kampanja “Čuvaj da te čuva” i priča koju sad pokrećemo se savršeno uklapa u ono što je strateški pravac djelovanja Ministarstva prosvijete nauke i inovacija - dodala je Jakšić Stojanović.
Ona je rekla da će u projektu učestvovati OŠ “Njegoš” Danilovgrad, “Ratko Žarić” Nikšić, “Mahmut Lekić” Tuzi, “Dragiša Ivanović” Podgorica, “Božidar Vuković Podgoričanin” Podgorica, “Srbija” Bar, “Maršal Tito” Ulcinj, “Radomir Mitrović” Bar, “Aleksa Bećo Đilas” Mojkovac i “Salko Aljković” Pjevlja. 
Jakšić Stojanović je kazala da će osim edukativnog dijela, koji će podrazumijevati realizaciju različitih radionica, uključivanje interaktivnih sadržaja, opremiće i deset školskih dvorišta.
- I početi sa onom predivnom pričom, a to su učionice na otvorenom, koje će omogućiti našim učenicima da usvajaju različita znanja i vještine u najljepšem ambijentu, a to je ambijent u prirodi - dodala je je Jakšić Stojanović. 
Guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović kazala je da je zadovoljstvo biti dio nacionalna kampanje “Čuvaj da te čuva”.
- Zadovoljstvo je da konačno prepoznajemo da, iako se ove tri oblasti posmatraju odvojeno, da su one duboko povezane i da zaštita životne sredine, obrazovanje najmlađih i društvena odgovornost leže u osnovi dugoročnog i kvalitetnog ekonomskog razvoja i prosperiteta - rekla je Radović.
Kako je navela, CBCG je prepoznala i utkala u svoj razvoj i strateški plan za period od ove do 2028. godine zelenu i digitalnu tranziciju.
Radović je rekla da se od šest članova njenog tima u kabinetu, tri člana bave upravo zelenom i digitalnom tranzicijom.
- Ja sam jedina guvernerka među centralnim bankama EU koja ima tim za održivost, borbu protiv klimatskih promjena i digitalnu tranziciju i transformaciju - istakla je Radović.
Ona je kazala da za naredni period imaju niz ambicioznih akcija i da očekuje da će nastaviti i u okviru drugih dodatnih projekata na nivou institucija da promovišu vrijednosti koje su nužne i koje moraju biti obrazac ponašanja ako zaista Crna Gora želi da pripada porodici razvijenih evropskih naroda i država. 
Radović je rekla da ova inicijativa i kampanja Čuvaj da te čuva ima posebnu vrijednost, jer u okviru projekta koji danas promovišu uče djecu da razmišljaju i postupaju dugoročno, odgovorno i održivo. 
- Upravo onako kako želimo da se Crna Gora razvija društveno i ekonomski - istakla je Radović.
Ona je naglasila da će kroz priču o eko školama imati djecu koja će naučiti da odgovorno razdvajaju otpad, da štede vodu i energiju, da se odgovorno odnose prema svom prostoru.
- A tu je i osnova finansijske pismenosti i ekološke svijesti i građanske odgovornosti bez kojih nema stabilnog i razvijenog društva i ekonomskog prosperitete kojim Crna Gora teži - rekla je Radović.
Ona je naglasila da za CBCG ovaj projekat nije samo ekološki, već predstavlja ulaganje u znanja, vještine i kompetencije koje imaju za cilj da Crnu Goru pomjere sa današnjeg stepena razvoja od 50 odsto konvergencije sa EU, na 90 odsto u rasponu od 15 godina.
Radović je rekla da Crna Gora, kao buduća članica EU koja želi ambiciozno da stvori preduslove, da bude potpuno usklađena sa akijem već do kraja naredne godine, te vrijednosti mora da ne samo prihvati, već da ih živi svakodnevno.
- I zato je upravo projekat rada sa najmlađima, projekat koji će omogućiti da se vrijednosti usvoje i da djeca pokažu i nama odraslima kako se te vrijednosti žive i kako i šta donosi njihova implementacija - navela je Radović.
Ona je rekla da je projekat takođe potvrda šta sve može da se uradi kada se institucije udruže.
Radović je poručila da će CBCG nastaviti da promoviše ovakve inicijative i da će promovisati svaku inicijativu koja je skopčana sa održivim razvojem, sa obrazovanjem i sa institucionalnom odgovornošću.
Direktor nevladine organizacije “Ozelenimo Crnu Goru” Vuk Vujisić je rekao da bez edukacije i obrazovanja, vizija ekološke Crna Gore ne može da zaživi. 
- Jedino kroz edukaciju naših mladih ljudi možemo da uspostavimo sistem odgovornosti i da sjutra živimo u društvu koje razumije kako se treba odnositi prema životnoj sredini - kazao je Vujisić.
On je pojasnio da će kroz novi segment kampanje imati edukacije u školama Crne Gore. 
Vujisić je rekao da će se te edukacije voditi u saradnji sa civilnom sektorom, organizacijom CZIP i Zeleni talas.
On je dodao da je drugi segment “Ozelenimo škole Crna Gore”.
- Gdje ćemo ozeleniti školska dvorišta sadnjom stabala, nabavkom mobilijara, eko-klupa kao i infrastrukturom za reciklažu. Ali i ono najvažnije, kroz ovu kampanju obezbijedićemo i učionice na otvorenom - naveo je Vujisić.
Prema njegovim riječima, na taj način će se kreirati ambijent da upravo učenici osjete šta znači odnos prema životnoj sredini.
Vujisić je rekao da će u naredne dvije godine biti uloženi maksimalni napori upravo da bi mladima predstavili viziju ekološke Crna Gora i da je bitno da mladi budu uključeni u svim procesima. 
- Za ovu prvu fazu socijalno preduzeće Ozelenimo Crnu Goru je obezbijedilo sadnice vrijedne 20 hiljada eura, ali sa našim partnerima ćemo u ovoj prvoj fazi, vjerujem, brzo doći do cifre od 100 hiljada eura za ove druge stvari, kada je u pitanju mobilijar i učionice na otvorenom“, naveo je Vujisić.

Edukacija učenika o pravilnom odnosu prema životnoj sredini u okviru kampanje Čuvaj da te čuva

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: sandi-dizdarevic