Vijeće Višeg suda 26. decembra razmatraće optužnicu protiv penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika auto centra Rokšped Sander Stanaja koje SDT tereti da su navodno bili na čelu kriminalne grupe koja je švercovala cigarete - potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Vijećem će predsjedavati sudija Nenad Vujanović.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su, kako se sumnja, bili na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Golubović i ostali pred sudom 26. decembra

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv dugogdišnjeg tajnog agenta Duška Golubovića, Tuzanina Sandera Stanaja i još 13 osoba zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije koja je krijumčarila cigarete.
To je saopšteno iz SDT-a.
SDT navodi da su članovi te kriminalne organizacije od osnivanja i tokom djelovanja postali Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Andrija Petanović, Vukota Vujošević, Đoko Lješković, Mileta Simanić, Adnan Suković, Ivan Turčinović, Predrag Madžgalj, Veton Berišaj, Prokopije Perić, Dejan Milić, Radoje Dakić, i druge za sada neidentifikovane osobe.
- Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage, danas predalo optužnicu protiv 15 okrivljenih: D.G., S.S., N.S., A.P., A.P., V.V., Đ.Lj, M.S., A.S., V.B., P.P., P.M., D.M., R.D. i I.T., zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više produženih krivičnih djela krijumčarenje, učinjenih u saizvršilaštvu - piše u saopštenju SDT-a.
Oni navode da je predmet optužnice "osnovana sumnja da su okrivljeni D.G. i S.S. organizovali kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druga nepoznata lica, sa ciljem da se, tokom 2020. i 2021.godine, bavi prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, pa su neplaćanjem carina, akciza i poreza za krijumčarene cigarete, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu".
- Protiv okrivljenih i sa njima povezanim osobama je pokrenuta finasijska istraga čiji je predmet sva pokretna i nepokretna imovina za koju postoji osnovana sumnja da su je okrivljeni stekli izvršenjem krivičnih djela, u cilju njenog trajnog oduzimanja - navode u SDT-u.
Golubović je uhapšen 9. maja, a Sander Stanaj je u bjekstvu.

Portal ETV

Podignuta optužnica protiv Golubovića, Stanaja i još 13 osoba

Advokat Dušan Lukšić kazao je za Portal ETV da je izjavio žalbu na odluku sudije za istrage koji je sinoć njegovom branjeniku Adnanu Sukoviću, kojeg SDT tereti da je bio član kriminalne grupe koja je švercovala cigarte, odredio pritvor do 30 dana. - Moj branjenik će branio ćutanjem pred tužiteljkom Tanjom Čolan Deretić. Istraga nosi oznaku tajnosti i ne mogu saopštiti više detalja – kazao je Lukšić. Žalbu koju je podnio advokat Lukšić razmatraće krivično vijeće Višeg suda u Podgorici. Osim Sukovića pritvor je određen i bivšem direktoru „Rokšpeda“ Prokopiju Periću i Mileti Simaniću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061219064_fa88be2d991c62bfaafd5c3af82a47f137f50a8515094c795310a11f54bd641a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061219064_fa88be2d991c62bfaafd5c3af82a47f137f50a8515094c795310a11f54bd641a" data-rendition-name="original" width="330" height="343" loading="lazy" alt="Dušan Lukšić"> <figcaption>Dušan Lukšić(Photo: luksic.me)</figcaption> </figure>  Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom. SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura. Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu. Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Advokat Lukšić izjavio žalbu na pritvor, Suković se pred tužiteljkom branio ćutanjem

Bivšem direktoru "Rokšpeda" Prokopiju Periću, zatim Mileti Simaniću, Adnanu Sukoviću određen je pritvor do mjesec, zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je švercovala cigarete, odluka je sudije za istrage Višeg suda u Podgorici.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i &nbsp;2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i odbjegli Stanajev brat Nuo Stanaj i Abedin Pepić , Đoko Lješković i Veton Berišaj.

Periću, Simaniću i Sukoviću pritvor do 30 dana, ostaloj četvorici zabranjeno napuštanje stana

Bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović i vlasnik Auto-centra “Rokšped” Sander Stanaj, koji je u bjekstvu, osumnjičeni su da su na čelu kriminalne grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao pripadnici njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su juče uhapšeni bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović, kojima je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.
Istragom su, objavio je ranije Libertas, obuhvaćeni i, takođe, odbjegli Stanajev brat Nuo i vlasnik apoteke “Petanović” Andrija Petanović.
Na spisku za hapšenje, prema nezvaničnim informacijama, nalaze se i Vukota Vukošević, Đoko Lješković i Veton Berišaj.
Iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju, saopšteno je danas iz Specijalnog državnog tužilaštva, proizlazi osnovana sumnja da su Golubovič i Sander Stanaj organizovali kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druge nepoznate osobe.
- Sa ciljem da se bavi prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Tako su, tokom 2020. i 2021.godine, neplaćanjem carina, akciza i poreza za najmanje 23.580 paketa krijumčarenih cigareta, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu u visini od najmanje 18.260.352 eura - piše u saopštenju.
U naredbi o sprovođenju istrage je predloženo da, navode, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici okrivljenima koji su zadržani odredi pritvor, a da se za onima koji su u bjekstvu i nijesu dostižni državnim organima naredi raspisivanje potjernice.
- Protiv okrivljenih i lica sa njima povezanim je pokrenut finansijski izviđaj, a naredbom Specijalnog državnog tužilaštva im je zabranjeno raspolaganje nepokretnostima, a naloženo je kreditnim, finansijskim i drugim institucijama da im uskrate isplate novčanih iznosa sa računa - naveli su danas iz SDT-a.

SDT tereti Golubovića i Stanaja za šverc cigareta, oštetili državu za 18,2 miliona eura

Policija traga za Andrijom Petanovićem, vlasnikom apoteke "Petanović", zbog sumnje da je učestvovao u švercu cigareta. Osim za njim, traga se i za vlasnicima Auto-centra “Rokšped” i istoimene kompanije, Sanderom Stanajem i Nuom Stanajem, saznaje Libertas.
Petanović se, navodno, nalazi van Crne Gore zbog čega je izbjegao jučerašnje hapšenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
U akciji po istom nalogu, juče su uhapšeni bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Svima se, prema nezvaničnim informacijama, na teret stavlja krijumčarenje.
Periću, Simaniću, Miliću, Dakiću i Sukoviću sinoć je, nakon saslušanja u tužilaštvu, određeno zadržavanje do 72 sata.
Očekuje se da danas budu saslušani i Madžgalj i Turčinović.
Libertas je u oktobru 2023. godine objavio da Specijalno državno tužilaštvu istražuje odbjeglog Sandera Stanaja zbog sumnje da je prao novac i utajio poreze i doprinose.
Istraga je, piše u spisima predmeta u koje je Libertas imao uvid, pokrenuta zbog uplate 2,1 miliona eura na njegov bankovni račun.
Stanaj je uplatu pravdao tako što je rekao da taj novac potiče od isplatnih listića njegovog pokojnog oca Roka Stanaja kod NLB banke, od 2008. do 2010. godine.
Međutim, finansijskom istragom 11 članova porodice Stanaj, Sandera, njegovog oca Roka i supruge Violete, zatim Rafaele, Simona, Stefana, Đuste, Nua, Ljuba, Maje i Danijele, policija je, navodno, utvrdila da 2,1 milion eura, koje je Sander uplatio na svoj račun, nije novac njegovog oca.

Policija traga za Stanajima i vlasnikom apoteke Petanović

Epilog suđenja Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka Vesne Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda, i još 16 osoba biće poznat danas kada će sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević u 14 h izreći presudu.
Osim Miloša i Vesne Medenice na optužnici je i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
 
 Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda. 
 Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
-To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Presuda Medenicama biće izrečena danas

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Tag: sander-stanaj