Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Projekat sanacije klizišta oko Kanli kule biće završen do početka ljetnje turističke sezone, potvrdio je sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš nakon nedavnog sastanka u Upravi za kapitalne projekte.
Dalja dinamika je dogovorena i sa vlasnicima susjednih parcela i CEDIS-OM, te se nastavak radova očekuje u narednih mjesec, informiše Velaš.
– Nije bilo drugog izbora, morali smo prekinuti radove, da bi neke stvari u međuvremenu odradili. Opština Herceg Novi je na prošloj sjednici Skupštine usvojila Odluku o gradnji nove trafo stanice, koja se sa postojeće lokacije premješta na obližnju, preko puta, odnosno na istočnu stranu rezervoara za vodu. Izgradnjom te nove trafo stanice svi kablovi i instalacije prelaze na drugu stranu – navodi on.
U prethodnom periodu sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara usklađene su neophodne izmjene projekta, dok je sa vlasnicima privatnih parcela sa južne i istočne strane tvrđave dogovorena dalja dinamika.
– Jako je dobra stvar je što smo uspjeli da nametnemo tu obavezu da se projekat detaljno uskladi sa konzervatorskim uslovima, tako da definitivno prvo što će se raditi su radovi na južnoj strani. Prošle nedelje smo imali i komunikaciju i sa vlasnicima privatnih parcela, jer upravo sa istočne i juže strane je vlasništvo privantih lica. Napravili smo dogovor o samoj dinamici radova, odnosno nekim uslovima koje će investitor i izvođač morati da ispoštuju – pojašnjava Velaš.
Kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem trebalo bi da uskoro završi projektnu dokumentaciju neophodnu za izmještanje trafo stanice.
– Za sam nastavak radova sa sjeverne strane nije problem, imamo jedan 10-o kilovatni kabal, koji je evidentiran i nalazi se van svih radova i bušotina. Definitivno, moramo malo više pažnje da posvetimo tome, ali nije ništa ključno da se u ovom trenutku taj kabal treba izmještati prije nego što odradi trafo stanica – kazao je Velaš.
Vrijednost projekta sanacije klizišta oko Kanli kule je oko 900.000 eura, a posao, koji finansira Uprava za kapitalne projekte, povjeren je kompaniji Intermost.

1250x600

Završetak sanacije klizišta oko Kanli kule prije ljeta

Osnovnoj školi "Šćepan Đukić" u Lijevoj Rijeci potrebna je hitna sanacija fasada, zamjena dotrajalih prozora, ali i osposobljavanje fiskulturne sale kako bi se djeci obezbijedili normalni uslovi za nastavu. Ova vaspitno-obrazovna ustanova sagrađena je davne 1870. godine i druga je najstarija škola u Crnoj Gori. Direktorica škole Vesna Vuksanović za Dan kaže da se obratila za pomoć brojnim donatorima kako bi obezbijedili da se škola što prije sanira. Nastavu u ovoj školi pohađa trinaestoro djece, od kojih je četvoro iz Zagoriča, a za njihovo obrazovanje zaduženo je 11 profesora. - Zbornica u kojoj borave nastavnici gotovo je istom stanju kao i prije dvije godine kada sam došla na funkciju direktora. Prozori, koji su postavljeni prije 60 godina, su odavno dotrajali i istrulili pa tako nemaju funkciju, kroz zidove prolazi vlaga jer je fasada propala. Takvo stanje je i u mini čajnoj kuhinji i radionici. Strašno je kada dođemo ponedjeljkom pa ne možemo jakne da skinemo jer je u zbornici hladno - navodi Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b" data-rendition-name="original" width="739" height="1575" loading="lazy" alt="Učionice u lošem stanju"> <figcaption>Učionice u lošem stanju(Photo: Dan)</figcaption> </figure>  Ona dodaje da im je posebno teško pala nefunkcionalnost fiskulturne sale, jer učenici nemaju uslove i mogućnosti kao njihovi vršnjaci u drugim školama na, kako navodi, normalan psiho-fizički razvoj. - Proslavu dana škole prinuđeni da organizujemo u holu. Iako imamo malo djece ona moraju da imaju salu za čas, ne možemo ih po snijegu izvesti vani. Kinezi su radili krov škole, od Ministarstva prosvjete smo dobili sedam laptopova, pet projektora. Neophodno je rekontruisati fiskulturnu salu, popraviti fasadu i prozore, pod, ali i nabaviti nešto rekvizita. Za sanaciju smo se obraćali Ministarstvu prosvjete ali nikakav iodgovor nismo dobili. Procjenjujemo da bi za ove potrebe bilo neophodno izdvojiti oko 30.000 eura, u novcu ili materijalu - navela je Vuksanović.

OŠ "Šćepan Đukić" traži pomoć donatora za sanaciju objekta: Sala puna buđi, prozori stari 60 godina

Prva faza sanacije deponije Mislov do je završena, a sadnjom 20 sadnica danas je simbolično obilježen početak revitalizacije tog prostora, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MRSS).
Kako su kazali iz MERS-a, resorni ministar Damjan Ćulafić i predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković ozvaničili su završetak radova na prvoj fazi sanacije deponije Mislov do.
- Tim povodom, na lokaciji je zasađeno 20 sadnica, čime se simbolično obilježava početak revitalizacije ovog prostora - navodi se u saopštenju MERS.
Kako se dodaje, druga, finalna faza sanacije podrazumijevaće nivelaciju i ozelenjavanje deponije.
Ćulafić je kazao da je zadovoljan što je, nakon par mjeseci, u prilici da obiđe Mislov do nakon završene prve faze sanacije, i što se ta deponija može smatrati zatvorenom.
- To je veliki uspjeh kako Opštine Nikšić, tako i MERS, odnosno uspjeh Crne Gore i svih ekoloških aktivista koji misle dobro životnoj sredini ove zemlje - poručio je Ćulafić.
Kako je dodao, to je odličan obrazac koji se može koristiti i u nekim drugim slučajevima, s obzirom na to da u Crnoj Gori, nažalost, još postoji veliki broj deponija koje nijesu tretirane na isti način.
Kako je saopšteno iz MERS, na sastanku Ćulafića sa predstavnicima Opštine Nikšić bilo je riječi o budućim kapitalnim projektima koji će doprinijeti poboljšanju ekološke slike grada i jačanju ekonomske i ekološke održivosti.
Ćulafić je istakao da su zajednički projekti koji doprinose očuvanju životne sredine prioritet u radu MERS-a, kao i da je ulaganje u održivi razvoj ulaganje u bolju budućnost svih građana.
On je naglasio da će opština Nikšić u MERS i ubuduće imati snažnog i pouzdanog partnera u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Vuković je zahvalio Ćulafiću na podršci u rješavanju problema deponije Mislov do, kao i na obilasku te lokacije tokom jedne od prvih službenih posjeta, kada je i donijet zajednički zaključak da je tu deponiju neophodno zatvoriti.
- Paralelno sa tim smo cijelo vrijeme stvarali pretpostavke za izgradnju Centra za upravljanje otpadom i prema tome idemo uz podršku MRSS i Svjetske banke - kazao je Vuković.

Ćulafić: Zatvaranje deponije Mislov do uspjeh svih koji misle dobro životnoj sredini

Ekipe tivatskog Komunalnog preduzeća i danas na terenu saniraju posljedice poplava i izliva potoka uslijed obilnih padavina.&nbsp;
- Količina kiše koja je pala za kratko vrijeme je zaista nevjerovatna. Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 1750 litara po kvadratnom metru, a juče je za samo tri i po sata pala gotovo mjesečna količina padavina od 140 litara po metru kvadratnom - rekao je direktor Komunalnog Vučeta Stanišić.
Komunalna je, kaže, primila oko 200 poziva za intervencije.&nbsp;
- Na terenu su bile angažovane tri ekipe sa oko 30 ljudi, četiri kamiona i jedan bager. Intervenisali smo na više lokacija, pogotovo na onima gdje su se kanali izlili. Moram napomenuti da su ovi kanali isti oni koji postoje već desetinama godina, bez novih kanala. Međutim, broj objekata, posebno u višim zonama, znatno je porastao u posljednjih pet godina, što dodatno otežava situaciju - dodao je on.
I magistralni put je, u odnosu na ranijih nekoliko godina, bio poplavljen pa je došlo do prekida saobraćaja na najnižem dijelu puta, blizu aerodroma.

Komunalci sanirali posljedice poplava u Tivtu

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

U Poljskoj je posljednjih mjeseci zabilježen značajan porast antiukrajinskog sadržaja na platformama društvenih medija, kako pokazuje novo izvještavanje koje je danas objavio TVP World. Između avgusta i novembra, na društvenim mrežama na poljskom jeziku zabilježeno je gotovo 186.000 diskriminatornih ili uvredljivih izjava usmjerenih protiv Ukrajine ili Ukrajinaca, piše Anadolu Agency.
Studija, koju su sproveli poljska organizacija za provjeru činjenica Udruženje Demagog i privatna kompanija za analizu medija Institut za praćenje medija, otkrila je porast od čak 98% u poređenju sa periodom od aprila do jula. Ukupan doseg publike takođe je porastao za 104%, premašivši 66 miliona kontakata tokom posmatranog perioda.
Platforma X kao glavno žarište
 
 Prema izvještaju, više od 92% ukupnog antiukrajinskog sadržaja objavljeno je na američkoj društvenoj mreži X, koja je takođe činila više od 60% svih interakcija korisnika s ovim materijalima. Iako autori izvještaja navode da precizan uzrok najnovijeg porasta ostaje nejasan, napominju da su se raniji skokovi diskriminatornih poruka podudarali sa ciljevima "ruskih kampanja dezinformisanja".
Nedavni vrhunci neprijateljskog sadržaja poklopili su se s nekoliko događaja, uključujući veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o proširenju prava na socijalnu pomoć za Ukrajince, masovno kršenje poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih bespilotnih letjelica, te sabotažni napad na poljske željezničke pruge u novembru.
Poljska je, zajedno sa Njemačkom i Češkom, jedna od zemalja koje su primile najveći broj Ukrajinaca od početka rata, a trenutno ih ugošćuje oko 965.000.

U Poljskoj stoprocentan porast antiukrajinskog sadržaja, glavno žarište mreža X

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Botunjani na parceli gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uz muziku čekaju rezultate referenduma.
Mještani Botuna očekuju da im se, dok čekaju rezultate sa referenduma pridruže i drugi građani Zete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8FCBmtHcKQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Građani Zete su se danas izjašnjavali na 26 biračkih mjesta u toj opštini, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u zatvoru u Bijelom Polju, da li su za ili protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Pitanje na glasačkom listiću je glasilo: ,,Da li ste za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu”, a birači su mogli da zaokruže odgovore ,,Za” i ,,Protiv”.

(VIDEO) Muzika u Botunu: Mještani okupljeni oko šatora čekaju rezultate referenduma

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: sanacija