Ekipe tivatskog Komunalnog preduzeća i danas na terenu saniraju posljedice poplava i izliva potoka uslijed obilnih padavina.&nbsp;
- Količina kiše koja je pala za kratko vrijeme je zaista nevjerovatna. Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 1750 litara po kvadratnom metru, a juče je za samo tri i po sata pala gotovo mjesečna količina padavina od 140 litara po metru kvadratnom - rekao je direktor Komunalnog Vučeta Stanišić.
Komunalna je, kaže, primila oko 200 poziva za intervencije.&nbsp;
- Na terenu su bile angažovane tri ekipe sa oko 30 ljudi, četiri kamiona i jedan bager. Intervenisali smo na više lokacija, pogotovo na onima gdje su se kanali izlili. Moram napomenuti da su ovi kanali isti oni koji postoje već desetinama godina, bez novih kanala. Međutim, broj objekata, posebno u višim zonama, znatno je porastao u posljednjih pet godina, što dodatno otežava situaciju - dodao je on.
I magistralni put je, u odnosu na ranijih nekoliko godina, bio poplavljen pa je došlo do prekida saobraćaja na najnižem dijelu puta, blizu aerodroma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Komunalci sanirali posljedice poplava u Tivtu

Ministarstvo javne uprave (MJU) pokrenulo je nadzor nad primjenom Zakona o lokalnoj samoupravi u pogledu razrješenja potpredsjednice opštine Budva Jasne Dokić i imenovanja novog potpredsjednika, saopštili su iz tog Vladinog resora.

Iz MJU su rekli da su nadzor pokrenuli u odnosu na vijest da je predsjednik Opštine Budva Milo Božović razriješio Dokić zbog nepostupanja u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Opštine.

Oni su kazali da će o ishodu nadzora informisati javnost.

- U kontekstu okolnosti u Opštini Budva i činjenice da Skupština opštine nije konstituisana, naglašavamo da, shodno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, skupština daje saglasnost na odluku o imenovanju i razrješenju potpredsjednika skupštine i da predsjednik opštine imenuje i razrješava potpredsjednika opštine, uz saglasnost skupštine - kaže se u saopštenju.

Iz MJU ističu da su, od početka političke krize u Budvi, preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti u cilju uspostavljanja funkcionalne lokalne uprave i pravilne primjene propisa u toj opštini.

Kako su naveli, Vlada i MJU su zahtijevali od Skupštine opštine Budva suspendovanje predsjednika opštine, imenovanje potpredsjednice opštine i izvršavanje drugih obaveza u skladu sa zakonom.

Iz MJU podsjećaju da je tada Skupština opštine Budva donijela odluku o skraćenju svog mandata, nakon čega su raspisani lokalni izbori.

- Čak ni lokalni izbori nijesu rezultirali rješenjem krize, Skupština opštine Budva nije konstituisana u skladu sa Zakonom, nakon čega su raspisani novi izbori - kazali su iz Ministarstva uz podsjećanje da su vršili nadzor u odnosu na primjenu članova 59 i 67 Zakona o lokalnoj samoupravi, a povodom inicijative za vršenje nadzora koju su podnijeli Turistička organizacija Budve, Muzeji i galeriji Budva, ali i Ministarstvo turizma.

Ministarstvo je, kako su naveli, u postupku nadzora ukazalo da potpredsjednik opštine zamjenjuje predsjednika opštine u slučaju njegove odsutnosti, ili spriječenosti isključivo u okviru ovlašćenja koja mu predsjednik povjeri.

- I da potpredsjednik prati rad organa lokalne uprave i javnih službi isključivo u oblastima za koje ga zaduži predsjednik opštine i stara se o sprovođenju politika u tim oblastima, iz čega proističu prava i obaveze i predsjednika opštine i potpredsjednika opštine - kaže se u saopštenju.

MJU pokrenulo nadzor u Opštini Budva

Matica crnogorska organizuje predavanje kulturološkinje i profesorice književnosti Nele Savković-Vukčević na temu „Lalićev homo heroicus“ povodom 110 godina od rođenja jednog od najvažnijih crnogorskih književnika XX vijeka - Mihaila Lalića.&nbsp;
Predavanje će, kako je najavljeno, biti održano u četvrtak 5. decembra u 18 sati, u prostorijama Matice crnogorske.&nbsp;
- Lalić prati Crnogorce u dugom istorijskom trajanju i njihovim izazovima, ličnim i kolektivnim, da održe svoju egzistenciju i samosvjesnost kroz dramatične promjene. Što je ostalo od ideala čojstva, zašto nije bilo razumijevanja „homo heroicusa“ i zbog čega se čovjek ponovo uzdiže kada dođe do duboke krize, teme su kojima se posvetio Lalić, ali i proučavaoci njegovog djela – istakli su iz Matice crnogorske.&nbsp;
Nela Savković-Vukčević diplomirala je na Univerzitetu Crne Gore, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a magistrirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bila je poslanica u crnogorskoj Skupštini. Radila je kao direktorka Gradskog pozorišta, sekretrka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, novinarka i urednica u Televiziji Crne Gore. Više godina je izvodila nastavu na predmetu Retorika na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu Donja Gorica. Usavršavala se u Velikoj Britandi i SAD-u. Članica je Matice crnogorske i Crnogorskog PEN centra.&nbsp;

Savković-Vukčević o Lalićevom „homo heroicusu“

Na adrese podgoričkog Višeg i Osnovnog suda danas su stigli prijeteći mejlovi u kojima se navodi da je u njihovim prostorijama postavljena eksplozivna naprava - potvrđeno je Televiziji E iz Uprave policije.
Policija je, kako nam je saopšteno, na terenu i pripadnici antidiverzione jedinice obavljaju pregled zgrade.
U zgradi Višeg suda su smješteni i Apelacioni i Vrhovni sud
Prema saznanjima Portala ETV, zaposleni u zgradi Višeg suda u Podgorici nijesu evakuisani, već su samo prostorije pregledane..

Na adrese Višeg i Osnovnog suda u Podgorici stigli prijeteći mejlovi, policija je na terenu

Nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro &nbsp;znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine usvojila Rezoluciju kojom se sve zemlje svijeta pozivaju na obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravna participacija u društvu, pa tako i Crna Gora obilježava 3.decembar i poziva na ravnopravnost.
Datum OSI 3.decembar je dan kad se sumiraju rezultati, kaže Samardžić, svake godine, a ove godine se opet dolazi do zaključka, ističe on, da crnogorsko društvo nije mnogo napredovalo.
- Društvo se nije pomjerilo u znatnoj mjeri. Imamo pojedinačne napretke, imamo medije, koji više nego ikada, čini mi se, govore o osobama sa invaliditetom, apeluju, i mi iz nevladinog sektora koristimo tu spremnost i taj trenutak da zaista pošaljemo pravu poruku, jasnu poruku i zahvalni smo na pažnji, koju zajednica OSI i uopšte civilno društvo OSI dobija. Međutim, ja mislim, da sami sistem i institucije sistema i ono što kolokvijalno nazivamo donosioci odluka, to su u stvari političari, u suštini ne pokazaju spremnost, i čak, mislim, da se malo udaljavaju od onoga što je zacrtano Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, koju su 2006.godine donijele Ujedinjene Nacije, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, a mi smo je ratifikovali 2019.godine - rekao je Samardžić.
Ove godine je bio mali jubilej, podsjeća Samardžić, 15 godina od ratifikovanja Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, i nije se iskoristila šansa, naglašava on, koju je dao taj, kako kaže, civilizacijski iskorak.
Crnogorsko društvo je prošlo kroz turbulentan politički period, smatra Samardžić, i u tom periodu su glavne teme bile identitetska pitanja i, ističe on, razne krize, i već duže vrijeme &nbsp;se crnogorsko društvo nalazi, kako kaže, u krizi.
- Svaki resor je na određen način pogođen krizom, i mislim da u takvoj situaciji političari, naprosto, zaboravljaju ljudska prava. Kriza jeste nešto što najprije ugrožava kulturu, obrazovanje, ljudska prava, jer sve ovo navedeno, u stvari, jesu civilizacijski iskoraci, ali nešto što je u modernom društvu nužnost. Međutim, za donosioce odluka, koji se u ovom trenutku, što zbog identitetskih pitanja, što zbog drugih dilema, previranja, izbora svako malo, bave drugim stvarima, i naprosto nemaju vremena, a možda im je ova priča u startu bila predaleka, možda nijesmo imali dovoljan period nekakve mirne tranzicije, da zaista, donosioci odluka shvate koncept ljudskih prava. Koncept ljudskih prava nije nešto što se tiče samo onih tamo ugroženih, nego da je koncept ljudskih prava nešto što se tiče svih nas, čak i donosioca odluka, čak i njima su potrebna ljudska prava, više nego ikada, čak i oni pripadaju izvjesnim ranjivim grupama i manjinama, s tim što to nije uvijek vidljivo, i sami oni, se možda nekad tako ne deklarišu, i ne osjećaju se tako - poručio je Samardžić.
Ohrabrujuće je za OSI što je ponovo uspostavljen Direktorat za lica sa invaliditetom, poručuje Samardžić, ali je neophodno, ističe on, urediti zakonsku legislativu, ili bar, kako kaže, pooštriti kaznenu politiku.
- Što se tiče moje poruke za kraj je evo već imamo petnaest godina od ratifikovanja Konvencije. Danas je 3.decembar 2024.godine, imamo ove godine ponovo utvrđen Direktorat za lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, koji bi trebalo da se uhodao, imamo Savjet za prava lica sa invaliditetom pri Vladi, koji je takođe ove godine formiran, doduše ne na baš transparentan način, ali imamo i sad taj Savjet, i onda, kao što rekoh, sada je, uslovno rečeno, taj praznik osoba sa invaliditetom i ‘ajde da sačekamo 3.decembar 2025.godine u nekom boljem raspoloženju, da Direktorat zaista profunkcioniše, da se donesu dobri zakoni, da se iniciraju promjene, izmjene i dopune loših zakona, ili potpunosti promjene loših zakona, i da, ako ništa, iduće godine imamo malo bolji zakonski okvir, jer znate nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona, a poruka za građane ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati, jer ste ljudi - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Tag: sanacija

Komunalci sanirali posljedice poplava u Tivtu

MJU pokrenulo nadzor u Opštini Budva

Savković-Vukčević o Lalićevom „homo heroicusu“

Na adrese Višeg i Osnovnog suda u Podgorici stigli prijeteći mejlovi, policija je na terenu

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

PRATITE TVe UŽIVO