Vlada je propustila da postupi u skladu sa svojim obećanjima, zahtjevima Sindikata i Evropske transportne federacija (ETF-a) nakon što je u Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu predvidjela davanje garancije za kredit, a ne novčana sredstva, za nabavku jedne mobilne dizalice za Luku Bar. Sindikat je u saznanju da Vlada, dodatno, obezbeđuje od Svjetske banke kredit za nabavku još jedne mobilne dizalice, a koji kredit će morati, takođe, da otplati Luka Bar, navodi u saopštenju predsjednik Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore Agim Mila.
Sindikat nalazi da u postupku koji je prethodio donošenju Prijedloga budžeta, kao i u samom Predlogu budžeta, nije posvećena potrebna pažnja situaciji u Luci Bar, niti je Luka Bar adekvatno tretirana, a imajući u vidu značaj ovog privrednog društva.
- Vlada nije posebno cijenila činjenicu da su ovi troškovi neplanirani i da su tog obima da bi u cijelosti ugrozili tekuće i planirane investicije u Luci Bar. Usvajanje ovakvog Predloga budžeta bi imalo za posledicu urušavanje sistema Luke Bar, koji već zaostaje u razvoju u odnosu na luke okruženja, i prelivanje obaveze otplate kredita na zaposlene u Luci Bar, što je neprihvatljivo - navodi u saopštenju predsjednik Samostalnog sindikata radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore.
Prema riječima čelnika Sindikata Vlada je propustila da na valjan način utvrdi sve potrebne činjenice radi planiranja budžeta u dijelu koji se odnosi na Luku Bar, "a ponovo naglašavajući strateški značaj Luke Bar”.
- Sindikat predlaže da Skupština Crne Gore, putem amandmana poslanika, izmjeni Predlog Budžeta na način što će se Budžetom planirati nabavka dvije mobilne dizalice za Luku Bar u 2025. godini, u iznosu od deset miliona evra - navodi se u saopštenju reprezentativnog granskog sindikata pomoraca i dokera u Crnoj Gori. Sindikat djeluje u okviru Saveza sindikata Crne Gore i članica je Međunarodne transportne federacije i Evropske transportne federacije.
Podsjećaju da je područje Luke Bar 2. jula 2024. godine zahvatilo nevrijeme kada su uništeni, između ostalog, sva tri pretovarna mosta u Luci Bar.
- Vlada Crne Gore je javno obećala pomoć nakon nevremena. Sindikalna organizacija Luke Bar, inače članica ovog sindikata, je svojim saopštenjem od 5. jula 2024. godine zatražila od poslodavca da kreira kratkoročni i dugoročni plan oporavka Luke Bar od posljedica ovog nevremena, a od Vlade da obezbedi novčana sredstva za realizaciju tih planova. Takođe, Sindikat je na sastanku u Ministarstvu pomorstva, održanog krajem septembra, izrazilo nezadovoljstvo neblagovremenimn postupanjem Vlade i mjerama koje preduzima u pravcu saniranja situacije u Luci Bar i ponovio stav da Vlada mora obezbjediti novčana sredstva za saniranje novonastale štete - ističe se u saopštenju Sindikata..
Konačno, generalna sekretarka Evropske transportne federacija Livija Spera, je u svom dopisu od 4. novembra 2024. godine, skrenula pažnju predsjedniku Vlade da je nevrijeme pogoršalo situaciju u Luci Bar i ukazala na potrebu hitne intervencije Vlade po dva osnova: kroz institut državne pomoći i kao većinski akcionar Luke Bar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U budžetu za 2025. Vlada nije predvidjela 10 miliona za kupovinu dizalica za Luku Bar, Sindikat se obratio Skupštini

Kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere, i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to kostalo državu, odnosno budžet. To pomalo pokazuje da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, demograf profesor Miroslav Doderović.
Tema o produžetku porodiljskog odsustva, koja je predložena od nekih političkih partija, kaže Doderović, je dominantno demografsko politička, i ona pokazuje da politički akteri u Skupštini nude, ističe on, različite prijedloge kako da osnaže porodicu.
- Ova inicijativa je potekla od SNP- a i ona govori da ovaj politički subjekat misli da će osnažiti svoj politički uticaj ako predloži mjere, &nbsp;ili zakone koji bi osnažili porodicu i uticaj na demografiju. Međutim, kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere koje preduzimamo, &nbsp;&nbsp;i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to koštalo državu, odnosno budžet i to pokazuje pomalo da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni. Ova mjera je jedna, možemo reći, od dobrih mjera, zato što smo mi kao društvo u fazi jedne neuspješne društvene tranzicije, koja je ostavila svoje posljedice na demografiju. Imamo pad nataliteta, imamo jedno stanje, kad se sagleda na nivou države, da dvije trećine opština imaju negativan prirodni priraštaj, kao društvo ubrzano starimo, i kao posljedicu svega toga, nalazimo se u jednoj ozbiljnoj demografskoj krizi - rekao je Doderović.
Jedan od najvećih problema crnogorskog društva, podsjeća Doderović, jeste iseljavanje stanovništva, a naročito je problem, naglašava on, što se iseljavaju mladi ljudi u najboljoj biološkoj i obrazovnoj dobi.
U prethodnih trideset godina, objašnjava Doderović, nijesu preduzimane osmišljene demografske mjere, i stanovništvo Crne Gore, kaže on, stagnira i nema bitnijeg povećavanja.
- Nezaposlenost je velika. U jednom trenutku smo imali preko 50.000 nezaposlenih, sad je to spalo na 37.000 i to govori da crnogorsko društvo ne prepoznaje demografske probleme kao probleme &nbsp;prvoga reda, i oni su često marginalizovani na račun nekih političkih tema i demografski problemi su najznačajniji problemi koje ima jedna populacija. To nas dovodi u situaciju da se dobar dio naše teritorije prazni, a da dobar dio mladih odlazi u inostranstvo, i kao posljedicu toga mi imamo društvo koje je dosta traumatizirano, koje je zahvaćeno kriminalizacijom i neuspješnim političkim reformama, tako da mi posle 30 godina idemo u reformu izbornog zakonodavstva, koje je bilo prisutno 30 godina, a tek se počinjemo baviti demografski problemom, kao da nijesmo uočili značaj nedostatka stanova. Ove mjere koje se sada predlažu trebalo je predložiti prije jedno dvadesetak, trideset godina i one bi već sad dale rezultat. Međutim, kad kasnite sa mjerama o demografiji vama je neki period od osamnaest godina minimum da bi vidjeli pokušaj sistemske politike da promijeni nešto u okviru demografije - istakao je Doderović.
Država je glavni poslodavac i ona treba da, poručuje &nbsp;Doderović, donese mjere kojim bi se omogućilo ženama da iskoriste svoje porodiljsko odsustvo kako žele i koliko žele.
- Kad se donesu određeni zakoni i propisi treba da su jasni! Treba da se omogući alternativa kroz zakonske propise, i žena koja ne želi da iskoristi tih osamnaest mjeseci ili dvadeset četiri mjeseca, nego želi prije vremena da se vrati na posao, može da se vrati i treba uraditi alternativu… Moj je stav &nbsp;da opštine i jake privatne kompanije treba da vode pro demografsku i pro populacionu politiku, i da oni mimo ovih mjera preduzimaju mjere da osnaže porodicu, da zaštite majku, da pomognu da se riješe &nbsp;i stambena pitanja zaposlenih - zaključio je Doderović.

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

Andrija Mandić je izjavio da logo Skupštine Crne Gore sa zgradom Zetske banovine čini „dušu Crne Gore“ i da „svjedoči o trajanju Crne Gore“. Oboje je netačno. Ako države imaju dušu, onda je Crna Gora svoju izgubila upravo u periodu između 1918. i 1941. kada je bila anektirana Srbiji i postala bezimeni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Dušu je vratila Narodnooslobodilačkom borbom 1941-1945. i referendumom 2006. U monarhiji Karađorđevića Crna Gora je ugurana u administrativno-upravne jedinice koje su se zvale Zetska oblast od 1921. i Zetska banovina od 1929. godine. One ne svjedoče o trajanju, kako to Mandić pogrešno predstavlja, već o pokušaju prekida trajanja Crne Gore, negiranju crnogorske državnosti i oduzimanju geografskog naziva Crnoj Gori, što nijesu uradili čak ni truski ni austrougarski okupatori.
Mandić pokušava da Zetsku banovinu predstavi dijelom crnogorske državnosti i parlamentarizma. Ne zna istoriju ili je svjesno prekraja. Evo lekcije iz osnovne škole. Banovine je formirao kralj Aleksandar I Karađorđević nakon što je 6. janaura 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav i zaveo diktaturu. Cilj formiranja banovina je bio dvostruk. Prvenstveno su služile učvršćivanju kraljeve diktatorske vlasti u provincijama. Kralj je po ličnom nahođenju imenovao i smjenjivao banove čiji je glavni zadatak bio da sprovode njegovu tiransku politiku na regionalnom i lokalnom nivou. Drugi cilj banovina je bio da se nasilno poništi nasljeđe prethodnih državno-istorijskih subjekata kao što je bila Crna Gora. Tako je diktatorski režim Karađorđevića načelno sprovodio jugoslovensku unitarističku ideologiju, dok se u praksi realizovala velikosrpska ideja prema kojoj je Kraljevina Jugoslavija bila samo proširena Srbija. Banovine nijesu stvorene da bi nastavile ili njegovale prethodne državne tradicije, već da ih izbrišu.
Zadatak Zetske banovine nije bio da promoviše ili nastavi državnost Crne Gore, već da uništi svaki trag crnogorske državnosti. Ni naziv Zetske banovine nije imao vezu sa državnošću srednjovjekovne Zete. Naziv nije izveden po državi, nego po rijeci Zeti, kao što su i ostale banovine, izuzev Primorske, dobile nazive po rijekama (Dravska, Savska, Vrbaska, Drinska, Dunavska, Moravska i Vardarska). Izuzev Dravske banovine, koja je obuhvatila slovenački prostor, ostale su bile vještački sastavljene od različitih istorijskih, etničkih i državnih oblasti, kako bi se te različitosti međusobno poništile. Tako su u Zetskoj banovini bili Cetinje, Novi Pazar, Foča, Kosovska Mitrovica i Dubrovnik. Banovine nijesu bile federalne, ni autonomne oblasti, već sredstvo za centralizaciju i unitarizaciju Jugoslavije prema velikosrpskoj ideologiji dinastije Karađorđevića. Zato ni jedna bivša jugoslovenska republika, izuzev Srbija, ove banovine ne tretira kao dio svog državnog, nacionalnog i istorijskog nasljeđa. Od Slovenije do Makedonije se s pravom ističe da su banovine bile samo oruđe velikosrpske politike u poništavanju drugih državnih, nacionalnih i istorijskih identiteta.
Sjedište ili zgrada Zetske banovine na Cetinju ne može biti ni simbol parlamentarizma, jer su banovine proizvod šestojanuarske diktature kralja Aleksandra I Karađorđevića. Banovine su simbol ukidanja ustavnosti i uvođenja tiranije, a ne simbol demokratije i parlamentarizma. U banovinama nikada nije bilo parlamentarizma, već su bile oličenje diktature i brutalne policijske države koja je u krvi gušila svaki demokratski glas. Tako je policijska vlast Zetske banovine naredila da se oružjem razbiju demonstracije na Belvederu 26. juna 1936. godine. Tada je ubijeno 6, ranjeno više desetina i uhapšena su 74 demonstranta samo zbog toga što su nosili crnogorski krstaš barjak i antirežimske parole. To je glavno ideološko i političko nasljeđe Zetske banovine. Stavljanje zgrade Zetske banovine za logo Skupštine nezavisne i suverene Crne Gore je skrnavljenje crnogorske državnosti i parlamentarizma i izrugivanje rodoljubima koji su se od 1918. žrtvovali za obnovu crnogorske državnosti i emancipaciju crnogorske nacije.
Zetska banovina je politički proizvod tzv. Podgoričke skupštine i nema nikakvu vezu sa državnošću i parlamentarizmom Crne Gore. Ona nema vezu ni sa tzv. tradicionalnom ili Njegoševom Crnom Gorom, jer je tzv. Podgorička skupština nasilno poništila državnost Crne Goru i zbacila Njegoševu dinastiju. Na toj ideološkoj osnovi je nastala Zetska banovina, tako da je formiranje Zetske banovine u suštini antinjegoševski čin.
Nasilnim nametanjem zgrade Zetske banovine za logo Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, u skladu sa svojom bjelaškom ideologijom, poručuje da se bori za ukidanje Crne Gore kao što su to uradili njegovi ideološki preci 1918. godine. Tome služi i Mandićevo afirmisanje četničkog pokreta koji je bio direktno usmjeren protiv crnogorske državnosti. Kritiku bjelaško-četničke ideologije Mandić i njegova propaganda izjednačavaju s antisrpstvom i za to uglavnom optužuju DPS. Neka je Mandiću i cijeloj crnogorskoj javnosti od sada i zauvijek jasno: DPS nije i nikada nije bila antisrpska, ali je bila i jeste antibjelaška i antičetnička, jer je to uslov opstanka Crne Gore. DPS se ne bori protiv Srba, već protiv bjelaške i četničke ideologije čiji je glavni predstavnik Andrija Mandić. DPS je kao vodeća državotvorna i antifašistička partija savremenu Crnu Goru zasnovala na principima državne nezavisnosti i suverenosti, nacionalnoj ravnopravnosti, građanskim i antifašističkim vrijednostima. Bjelaško-četnička ideologija je usmjerena protiv ovih principa i vrijednosti i u tome je suština političkog konflikta. Taj sukob je ideološki, a ne etnički. Crnogorcima bi trebalo biti jasno da je „pomirenje“ koje nudi Mandić u stvari ponavljanje bjelaškog plana iz 1918. godine i ponavljanje četničkog plana iz 1941. godine. Srž bjelaške ideologije je nasilni nestanak crnogorske države i nacije, a četnička ideologija uz to podrazumijeva i nasilno ukidanje viševjerskog i višenacionalnog crnogorskog društva i uspostavljanje nacifašizma. Ova politika je pogubna i za Srbe u Crnoj Gori, jer ih okreće protiv sopstvene države i njihovih rođaka i komšija. U bogatoj srpskoj političkoj istoriji ima neuporedivo boljih ideologija od bjelaško-četničke.
Bjelaško-četnička ideologija vodi ka ponavljanju katastrofa iz 1918. i 1941. Svi koji Mandiću daju političku snagu da njegove pogrešne višedecenijske ciljeve ostvaruje drugim putem svjesno doprinose uništenju crnogorske državnosti i antifašizma. On tu politiku pokušava da zamaskira manipulacijama o crnogorskoj istoriji i neiskrenom pomiriteljskom retorikom. Zato se njegova politika na svakom koraku mora razobličiti i mora joj se dati pravo ime. Zbog toga njegovu partiju ne bi trebalo zvati Nova srpska demokratija, već Stara bjelaško-četnička diktatura.

Stara bjelaško-četnička diktatura

Crnogorski državljanin Danko jovanović (41) uhapšen je sinoć zbog nedozvoljene trgovine veće količine robe, vrijedne više od 32.000 eura. Na carinskom terminalu Podgorica je izvršena detaljna kontrola teretnog motornog vozila crnogorskih registarskih oznaka, sa priključnim vozilom, u vlasništvu preduzeća ,,Montenegro Logistics“ doo Podgorica, kojim je upravljao Jovanović. On je ovim vozilo iz Turske dopremio određenu količinu prijavljene robe za više pravnih lica u Crnoj Gori.&nbsp; - Pregledom vozila pronađena je velika količina tekstilnih proizvoda upakovanih u 30 vreća koje su bile sakrivene po sredini priključnog vozila sa ostalom robom spremnom za carinjenje. Ukupno je zaplijenjen 2.101 komad tekstilne robe raznih proizvođača, vrijednosti preko 32.000 eura, a čija bi vrijednost na trzištu u maloprodaji iznosila preko 100.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112910114_db0e5a94a8f719043e62d5dcf5ddf6c7a4799c42a089062316cdeecd5bc49087.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112910114_db0e5a94a8f719043e62d5dcf5ddf6c7a4799c42a089062316cdeecd5bc49087" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Oduzeta roba"> <figcaption>Oduzeta roba(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga uhapsili su Danka Jovanovića i on će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti sproveden Osnovnom državnom tužilašvtu u Podgorici na dalje postupanje. - Organi za sprovođenje zakona – Uprava policije i Uprava carina će u saradnji sa tužilačkom organizacijom nastaviti kontinuirane aktivnosti usmjerene na suzbijanje, otkrivanje i sprječavanje krivičnih djela krijumčarenja, nedozvoljene trgovine, i identifikaciju povezanih lica koja učestvuju u lancu krijumčara - poručeno je iz Uprave policije.

Vozilom ,,Montenegro Logistics-a“ prevozio robu vrijednu više od 32.000 eura

Pljevljaku B.M. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ostankom na slobodi ponoviti krivično djelo i okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljaku pritvor zbog nasilja u porodici

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Advokat Nikola Martinović, koji zastupa bivšu direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović, kazao je da bi u ovom slučaju bilo važno da Specijalno državno tužilaštvo objasni kako je službeni akt završio prvo u medijima, pa tek onda upućen stranci.
On je u izjavi za Portal ETV istakao da nije neozbiljan advokat da komentariše pravni akt, u ovom slučaju optužnicu protiv Perović, koji mu nije dostavljen i čiji mu sadržaj nije poznat.
- Kada mi, kao stranka u postupku, dobijemo optužnicu tada ću se svakako javno, vrlo glasno i vrlo precizno odrediti - naveo je Martinović.
Ubijeđen je, kako je naglasio, da to nije slučajna greška.
- Već pokušaj Tužilaštva da ovim slučajem zamaskira izostanak uspjeha na mnogim ozbiljnim predmetima - ocijenio je Martinović.
Podsjećamo, iz Specijalnog državnog tužilaštva su danas kazali da je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predata optužnica protiv Perović i pomoćnice direktora ove institucije Nine Paović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-predalo-optuznice-protiv-perovic-i-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva se, pored ostalog, navodi da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Optužnica protiv Paović, kako piše u saopštenju SDT-a, predata je zbog dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Tag: samostalni-sindikat-radnika-u-pomorskom-brodarstvu-i-transportu-crne-gore

U budžetu za 2025. Vlada nije predvidjela 10 miliona za kupovinu dizalica za Luku Bar, Sindikat se obratio Skupštini

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

Stara bjelaško-četnička diktatura

Vozilom ,,Montenegro Logistics-a“ prevozio robu vrijednu više od 32.000 eura

Pljevljaku pritvor zbog nasilja u porodici

PRATITE TVe UŽIVO