Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, a njeno vođstvo ovom diplomatskom inicijativom naredne godine ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Samitu Berlinskog procesa, koji se danas održava u Londonu.
Premijer Spajić učestvuje na Samitu na poziv predsjednika Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Kima Stamera, a diskutuje se o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu,
Govoreći na plenarnoj sesiji, Spajić je istakao da je 2026. godina posebno važna za Crnu Goru jer, između ostalog, planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja i formalno zaključi pristupne pregovore.
- Naredne, 2026. godine ne samo da obilježavamo 20 godina od obnove državne nezavisnosti, već ćemo biti domaćini Samita EU–Zapadni Balkan i preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope. U ovom duhu, i s obzirom na značaj koji Berlinski proces ima za Crnu Goru, sa zadovoljstvom objavljujemo ovu informaciju zajedno sa našim partnerima – prije svega Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom – da smo, kao država, spremni da preuzmemo i predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine - naveo je Spajić.
Kako je kazao, ovu odgovornost Crna Gora prihvata sa odlučnošću i čvrstom posvećenošću da nadograđuje ovogodišnje uspjehe.
- S našim vođstvom, zalagaćemo se za ubrzanu implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija - rekao je predsjednik Vlade.&nbsp;
- Vrijeme je da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona. Dopustimo da naše političke riječi prate ekonomska djela – kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u blagostanje koje će svaki građanin našeg regiona osjetiti - dodao je Spajić.&nbsp;
Predsjednik Vlade zahvalio je domaćinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, na izuzetnoj organizaciji i vođstvu ovogodišnjeg Samita Berlinskog procesa, istakavši da je to potvrdilo trajnu važnost ove platforme za regionalnu saradnju, ekonomsku integraciju i zajedničku evropsku budućnost.
Podsjetio je da je Crna Gora napravila značajan korak naprijed pristupanjem SEPA-i, što je približilo naše kompanije i građane punom učešću u evropskom finansijskom sistemu.
- Ove godine smo vidjeli da, kada Zapadni Balkan i Evropska unija djeluju sa ambicijom i strateškom vizijom, napredak je stvaran i mjerljiv. Od održivih investicionih okvira do usvajanja standarda za zelene obveznice i Regionalne platforme za inovacije, 2025. godina je bila godina opipljivih rezultata. Jednako tako, snažan simboličan i praktičan korak naprijed predstavljalo bi ukidanje roming naknada između Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ostvarivanje „Rominga kao kod kuće“ poslalo bi snažnu poruku jedinstva i ravnopravnosti, povezalo naše građane na najdirektniji mogući način i ojačalo jedinstveno digitalno tržište koje nas sve povezuje - rekao je Spajić.
Govoreći o bezbjednosti, premijer je naglasio značaj Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana — WB3C u Crnoj Gori.
- Ova inicijativa, koju podržavaju Francuska, Slovenija i Crna Gora, predstavlja svijetli primjer kako regionalna i evropska saradnja mogu ojačati našu kolektivnu odbranu u digitalnoj sferi. Sa velikim zadovoljstvom pozdravljam planove Ujedinjenog Kraljevstva da se pridruži ovoj inicijativi i pruži finansijsku podršku, kao dio regionalnog programa sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu vrijednog 5 miliona funti - poručio je predsjednik Vlade.
Kako je istakao, odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, energetska, te bezbjednost hrane i otpornost na klimatske promjene, takođe su dio strateške agende Crna Gore.
- Zapadni Balkan ne može sebi dozvoliti da bude ranjiv — ni usljed spoljnih šokova, ni usljed unutrašnjih podjela. Zato podržavamo inicijative poput Zelene agende za Zapadni Balkan i saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, koje jačaju i ekonomsku i stratešku otpornost - istakao je.&nbsp;
Jedna od tema ovogodišnjeg Samita je, kako se navodi u saopštenju Vlade Crne Gore i jačanje saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migracija na ključnim krijumčarskim rutama.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa, a balkanski i evropski lideri u okviru ove diplomatske inicijative sastajali su se do sada u Berlinu, Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom 2026. ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvovaće sjutra na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na poziv britanskog premijera Kira Starmera.
Iz Vlade su kazali da Samit predstavlja priliku da se ponovo potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana i širom Evrope, vođeni utvrđenim principima Berlinskog procesa.
- Ove godine, Ujedino Kraljevstvo će predvoditi diskusije usmjerene na jačanje regionalne bezbjednosti, rješavanje izazova i mogućnosti migracija i podsticanje ekonomskog rasta - rekli su iz Vlade.
Kako se navodi u platformi za učešće Spajića na Samitu, učešće na tom događaju biće prilika da se sumiraju ostvareni rezultati Crne Gore na evropskom putu, analiziraju tekuće aktivnosti i dogovore dalje obaveze i modeli saradnje u regionu.
- Pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu - piše u platformi.
Ističe se da je učešće Spajića na Samitu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
U delegaciji, osim Spajića, su i ministarka javnih radova Majda Adžović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Nataša Popović Jovović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godin pokrenula Njemačka, na inicijativu tadašnje kancelarke Angele Merkel, sa ciljem pružanja podrške zemljama zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa. Balkanski lideri sastajali su se do sada četiri puta u Berlinu, a po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

500x500

Spajić na Samitu Berlinskog procesa: "Prilika da se potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti i prosperitetu ZB i Evrope"

Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju.
Kako je prethodno, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Šolc, potpisani dokumenti će “olakšati život ljudima”.
Potpise na novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Države članice EU već su 11. oktobra odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK, pa reformska agenda nije ni razmatrana na nivou država EU.
Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Za EU pristupanje država Zapadnog Balkana je geopolitički prioritet, naglasio je komesar za proširenje Oliver Varhelji za vrijeme samita u Berlinu 14. oktobra.
- Sa svim našim instrumentima radimo na ubrzanju procesa kako bismo ga ostvarili u bliskoj budućnosti - kazao je Varhelji.
<h2>Šolc pozvao na novu dinamiku u odnosima Kosova i Srbije</h2>
Njemački kancelar je, otvarajući samit, pozvao Kosovo i Srbiju da se aktivnije angažuju na normalizaciji međusobnih odnosa, obećavši da će lično sarađivati sa obje zemlje.
.Potrebna nam je nova dinamika… Rekao bih danas prijateljima iz Beograda i Prištine: Molim vas, nemojte dozvoliti da vas prošlost zaustavi na putu ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Uvjeren sam da je ta budućnost u EU i tamo je samo jedan način da se do toga dođe: puna implementacija postignutih sporazuma”, rekao je Scholz tokom uvodnog govora.
- Nastaviću lično da se sarađujem sa obje zemlje kako bih osigurao da iskoriste ovu priliku - dodao je on.
Šolc je rekao da je Berlinski proces “najbolji instrument ne samo za regionalnu saradnju, već i za ubrzanje evropskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana”.
- EU je kompletna sa Zapadnim Balkanom kao dijelom - rekao je on.
<h2>Kurti objavio da će Kosovo dozvoliti građanima BiH ulazak sa ličnom kartom</h2>
Cilj sastanaka sa liderima država Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji se održavaju svake godine od 2014, je postepeno približavanje Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
Od šest država, zvanično kandidat za članstvo u EU nije jedino Kosovo, čiji je premijer Aljbin Kurti na samitu 14. oktobra u Berlinu rekao kako je “krajnje vrijeme da Kosovo dobije status zvaničnog kandidata”.
U govoru na samitu kosovski premijer objavio je jednostranu odluku da će Kosovo od 1. januara 2025. dozvoliti građanima Bosne i Hercegovine (BIH) ulazak sa ličnom kartom.
- Tokom jedne decenije, postignut je značajan napredak u Berlinskom procesu, ali je potrebno više akcija. Paradoks je nastao u januaru ove godine kada su građani Kosova dobili bezvizni režim za putovanje u EU, ali i dalje nisu imali slobodu kretanja u Bosnu i Hercegovinu - rekao je Kurti u Berlinu.
<h2>Šefica EK vidi budućnost EU sa svih šest država Zapadnog Balkana</h2>
EU nije primila novu članicu otkako je učlanjena Hrvatska 2013. godine. Međutim, zvaničnici EU su rekli da rat u Ukrajini i drugi geopolitički problemi ističu važnost strateškog partnerstva između EU i Balkana.
Novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, koji je potpisan u Berlinu 14. oktobra se nadograđuje na rezultate prethodnog Akcionog plana od 2021. do 2024. godine, usvojenog na Samitu Berlinskog procesa 2020. u Sofiji.
Njime su ostvareni konkretni rezultati za građane Zapadnog Balkana, poput Sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga na Zapadnom Balkanu, Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana, otvaranja zelenih koridora tokom pandemije korona virusa, kao i potpisivanje 17 sporazuma, odnosno deklaracija, radi olakšavanja kretanja građana, studenata i stručnjaka u regionu.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je kako je na 10. godišnjicu Berlinskog procesa 14. oktobra bilo “dobro biti u Berlinu sa zapadnobalkanskim partnerima”.
- Da se osvrnemo na naša dostignuća, ali posebno da gledamo naprijed. Prema budućnosti u kojoj su svih šest zapadnobalkanskih partnera dio naše Unije - poručila je na dan samita na mreži X.
Samit je održan tamo gdje je Berlinski proces kao međuvladina inicijativa i pokrenut prije deset godina, a inicirala ga je nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel.
Cilj procesa je povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU i pomaganje da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana sarađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju ličnih karti, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Takođe je dogovorena saradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a prethodni je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.

1250x600

1084x550

Šolc na samitu Berlinskog procesa: Potpisani dokumenti će olakšati život ljudima

Putnički prigradski voz iskočio je iz šina u Gelidi, u blizini španskog grada Barselone, u utorak, pri čemu je poginuo mašinovođa, a povrijeđeno je 37 osoba - rekao je portparol regionalne vlade Katalonije za SiEnEn (CNN).
Incident se dogodio samo dva dana nakon još jedne smrtonosne željezničke nesreće u Španiji, u kojoj su se sudarila dva brza voza u blizini Adamusa, u južnoj provinciji Kordoba, pri čemu je poginula 41 osoba, prenosi SiEnEn.
U utorak je u nesreći učestvovao prigradski voz na liniji R4, koju svakodnevno koristi na hiljade putnika, dok je saobraćao između opština Gelida i Sant Sadurní d’Anoia na sjeveroistoku zemlje.
Iskliznuće je izazvano padom potpornog zida na šine usljed obilnih kiša, saopštila je Civilna zaštita regionalne vlade Katalonije. Incident se dogodio oko 22 sati po lokalnom vremenu, navodi se u saopštenju željezničkog operatera.
Hitne službe primile su 28 poziva u vezi sa incidentom. Na mjesto nesreće upućeno je 20 vozila Hitne medicinske pomoći (SEM) i 38 jedinica regionalne vatrogasne službe.
Regionalna vatrogasna služba Katalonije saopštila je da je uspostavila bezbjednosnu zonu i počela učvršćivanje i potpornog zida i voza kako bi se stabilizovala situacija. Takođe su evakuisali povrijeđene iz takozvane „vruće zone“ kako bi im lokalne hitne službe mogle pružiti pomoć. Vlasti su navele da je bilo neophodno „izvlačenje“ jedne osobe koja je ostala zarobljena u vozu.
Klaudi Galjardo, inspektor regionalne vatrogasne službe Katalonije, rekao je u televizijskim izjavama sa mjesta nesreće da su četiri osobe teško povrijeđene, prenosi Rojters. Naveo je da su svi putnici uklonjeni iz voza.
Nekoliko osoba zbrinuto je zbog povreda različite težine, uključujući i mašinovođu, koji je preminuo nakon što su mu prvu pomoć ukazali spasioci.

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Tetsuja Jamagami, muškarac koji je ubio bivšeg japanskog premijera Šinza Abea, osuđen je na doživotni zatvor. On se i sam izjasnio krivim za ubistvo na početku suđenja prošle godine.
Dok mnogi smatraju da je 45-godišnjak hladnokrvni ubica, neki saosjećaju s njegovim problematičnim odrastanjem.
Tužioci su rekli da Jamagami zaslužuje doživotni zatvor zbog svog teškog djela. Abeovo ubistvo je šokiralo zemlju u kojoj praktično nema oružanog kriminala.
Tražeći blažu kaznu, Jamagamijeva odbrana je rekla da je on žrtva vjerskog zlostavljanja.
Majčina odanost Crkvi ujedinjenja dovela je porodicu do bankrota, a Jamagami je zamjerio Abeu nakon što je shvatio veze bivšeg vođe s kontroverznom crkvom.
Gotovo 700 ljudi se u srijedu okupilo ispred okružnog suda u Nari kako bi prisustvovalo ročištu za izricanje presude.
Novinar Eito Suzuki, koji je pratio sva osim jednog saslušanja o Jamagamiju, rekao je da su se Jamamagi i njegova porodica tokom cijelog suđenja činili preplavljeni očajem.
Naoružan pištoljem kućne izrade sastavljenim od dvije metalne cijevi i ljepljive trake, ispalio je dva hica na Abea tokom političke kampanje u zapadnom gradu Nari 8. jula 2022. godine.
Zahtijevajući kaznu zatvora ne dužu od 20 godina, Jamagamijevi advokati tvrdili su da je on žrtva vjerskog zlostavljanja. On je zamjerao crkvi jer joj je njegova majka donirala životno osiguranje njegovog pokojnog oca i drugu imovinu u iznosu od 100 miliona jena, čulo se na sudu.
Jamagami je govorio o svojoj pritužbi na Abea nakon što je vidio njegovu video poruku na događaju vezanom za crkvu 2021. godine, ali je rekao da je prvobitno planirao napasti crkvene rukovodioce, a ne Abea.
Osnovana u Južnoj Koreji, Crkva ujedinjenja ušla je u Japan 1960-ih i njegovala veze s političarima kako bi povećala broj svojih sljedbenika, kažu istraživači.
Iako nije bio član, Abe se, kao i nekoliko drugih japanskih političara, povremeno pojavljivao na događajima vezanim za crkvu.

Ubica bivšeg japanskog premijera osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje u trajanju do 72 sata A. C. zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Kako se navodi u saopštenju, sumnja se da je 6. januara u putničkom vozilu, prilikom izlaska sa parking prostora iza Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, zatvorenom šakom udario u predjelu nosa svoju emotivnu partnerku N. V.
- Nakon čega je, krećući se Moskovskom ulicom, upravljao vozilom jednom rukom dok ju je drugom rukom više puta udarao - precizirano je u saopštenju.
Sumnja da je, nakon zaustavljanja vozila pored puta, rukama uhvatio oštećenu za vrat i počeo da je guši.

Zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je partnerku šakama udarao i gušio

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je devet saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Baru dvije.
&nbsp;Izdato je 509 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Tag: samit-berlinskog-procesa

Spajić: Predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom 2026. ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU

Spajić na Samitu Berlinskog procesa: "Prilika da se potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti i prosperitetu ZB i Evrope"

Šolc na samitu Berlinskog procesa: Potpisani dokumenti će olakšati život ljudima

Druga željeznička nesreća u Španiji: Mašinovođa preminuo, 37 osoba povrijeđeno kada je voz iskočio iz šina

Ubica bivšeg japanskog premijera osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je partnerku šakama udarao i gušio

Za 24 sata devet saobraćajnih nezgoda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO