Politički analitičar Gela Vasadze kaže da bi, ako u riječ-dvije hoćemo da opišemo stanje u Gruziji, prve asocijacije bile – ćorsokak i kriza. To se trenutno odnosi na sve oblasti života:
- Svjedoci smo političke, socijalne, ekonomske i moralne krize, koju je prouzrokovala vlast - kaže on za Dojče vele.
Na desetine hiljada građana Gruzije protestuju nedjeljama. Prvo su se pobunili protiv zvaničnih rezultata parlamentarnih izbora održanih krajem oktobra. Vladajuća partija „Gruzijski san“ je osvojila parlamentarnu većinu, a opozicija kaže da se radi o izbornoj prevari.
Od prošlog vikenda protesti su usmjereni protiv izbora novog predsjednika države, jer ga prvi put ne bira narod već parlamentarna komisija. U toj komisiji „Gruzijski san“ ima većinu koja je po mišljenju opozicije nelegitimna.
Proteste predvodi predsednica države Salome Zurabišvili. Njen mandat ističe 29. decembra. Ali ona odbija da se povuče sa mjesta predsjednice države jer smatra da je njen nasljednika Mihail Kavelašvili nelegitiman.
<h2>Protestima nedostaje institucionalna podrška</h2>
Nezavisno od podrške predsjednice i upornosti demonstranata, politički odnos snaga ostaje nepromijenjen. „Gruzijski san“ svojim postupcima učvršćuje vlast.
Politikolog Vasadze navodi dva razloga za to – snažna reakcija institucija vlasti i nedostatak institucionalne podrške demonstrantima.
- Vidimo jaku reakciju društva, ali nema političkog procesa. Trenutno se protiv vladajućeg poretka ne bori opozicija, već dio društva - kaže on.
Politikolog dodaje da volja naroda nije dovoljna da se promijeni postojeće stanje.
- Opozicioni političari to znaju, ali ne znaju šta bi trebalo da bude njihov sljedeći korak. Hoće nove izbore, ali ne znaju kako da do njih dođu. Niko ne vidi realan mehanizam za promjenu odnosa moći - rekao je Vasadze.
Korneli Kakačija sa Gruzijskog instituta za spoljnu politiku u Tbilisiju takođe se žali na potpunu neizvjesnost.
On u razgovoru za Dojče vele upozorava da je situacija veoma zapaljiva i da niko ne zna šta će da se desi 29. decembra kada novi predsjednik preuzme dužnost, a dosadašnja predsjednica odbije da ustupi tu funkciju i napusti predsjedničku palatu.
<h2>Tri scenarija za Gruziju</h2>
Kakačija kaže da postoje tri moguća scenarija.
- Ako se ništa ne desi, Gruzija će biti nešto poput Srbije - navodi on.
Time aludira na vlast u Beogradu koja zvanično želi pristupanje Evropskoj uniji, ali tome u isto vrijeme protivrječi rušenjem demokratije i proruskom politikom.
Drugi „loš“ scenario on naziva „bjelorusifikacija Gruzije“. Time upozorava na mogućnost da vlast reaguje sve brutalnijom silom i masovnim hapšenjima, kao što se desilo u Bjelorusiji poslije predsjedničkih izbora 2020. Posljedice bi, kao u Bjelorusiji, mogle da budu „veća izolacija i više autoritarnosti“.
Treći scenario predviđa neku vrstu druge „revolucije ruža“. Godine 2023. su mlađi gruzijski reformski političari pokrenuli proteste pod geslom „ruže umjesto metaka za neprijatelje“. Revolucija je protekla nenasilno i završena je smjenom vlasti.
Pretpostavka za tako nešto, kaže Kakačija, da vlada popusti pod pritiskom ulice. Međutim, ovaj put izgleda da nije tako. Ali i taj scenario je skopčan sa rizikom. Pogoršanje odnosa sa Rusijom bi bilo opasno.
Moskva bi, kaže sagovornik Dojče velea, učinila sve da naškodi Gruziji, ekonomskim sankcijama ili uticajem na rad nove vlade.
<h2>Posljednja šansa 29. decembra?</h2>
Renata Skardzjute-Kereselidze iz Gruzijskog instituta za spoljnu politiku smatra da proevropske snage u Gruziji imaju još jednu šansu. One se pripremaju za vrhunac krize 29. decembra:
- Doživjeli smo da su protesti sve raznolikiji i ne događaju se samo u glavnom gradu Tbilisiju, već i u drugim djelovima zemlje - kaže ona.
Dodaje da je važna podrška Evropske unije i Sjedinjenih Država, pa je u toku neka vrsta „takmičenja u privlačenju pažnje svjetske javnosti, takmičenja narativa“.
Ona kaže da opozicija ima teži zadatak da se nametne u razgovorima, jer sada, za razliku od početaka protesta, djeluje više u pozadini.
Trenutno ulični protesti zaista jenjavaju. Mnogi građani koji su glasali za „Gruzijski san“ boje se da bi se situacija u Gruziji mogla razvijati kao situacija u Ukrajini od 2014.
Tada su ljudi na Majdanu u Kijevu mjesecima demonstrirali protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Na kraju je Janukovič oboren, ali protesti su bili krvavi.
S druge strane pristalice vladajuće stranke smatraju da samo ova vlast može da spriječi eventualni rat sa Rusijom. Smatra se da su i partija i njen osnivač, milijarder Bidzina Ivanišvili, proruski raspoloženi.
Mir sa Rusijom je bilo glavno predizborno obećanje „Gruzijskog sna“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kakačija: Gruzija može postati nešto poput Srbije

Više od 44 osobe su povrijeđene tokom protesta u Gruziji koji su izbili nakon što je Vlada te zemlje saopštila da obustavlja pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, saopštili su danas lokalni zvaničnici.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije saopštilo je da je hospitalizovano 27 demonstranata, 16 policajaca i jedan novinar.
Tokom predhodne noći više desetine hiljada demonstranata okupilo se ispred parlamenta bacajući kamenje i paleći vatromet, dok je policija upotrijebila silu kako bi ih rasterala.
Premijer Irakli Kobahidže upozorio je da će „svako kršenje zakona biti dočekano sa punom strogošću zakona“.
On je rekao da nije tačno da su evropske integracije Gruzije zaustavljene.
- Jedino što smo odbacili je sramna i uvredljiva ucjena, koja je, u stvari, bila značajna prepreka evropskim integracijama naše zemlje - objasnio je.
Kobahidže je takođe odbacio izjavu američkog Stejt departmenta da suspenduje svoje strateško partnerstvo sa Gruzijom.
-Vidite da odlazeća administracija pokušava da novoj administraciji ostavi što teže nasljeđe. Oni to rade u vezi sa Ukrajinom, a sada i sa Gruzijom - rekao je on.
Sporna pobjeda vladajuće partije Gruzijski san na parlamentarnim izborima 26. oktobra, koji su viđeni kao referendum o težnjama Gruzije da se pridruži EU, izazvala je velike demonstracije i dovela do bojkota parlamenta od strane opozicije.
Opozicija je saopštila da je glasanje bilo lažirano uz pomoć Rusije, kako bi Moskva mogla da zadrži Tbilisi u svojoj orbiti.
Govoreći za Asošijeted pres u subotu, prozapadna predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili rekla je da Gruzijski san kontroliše glavne institucije.
- Mi ne tražimo revoluciju. Tražimo nove izbore, ali u uslovima koji će obezbijediti da volja naroda više ne bude lažno predstavljena ili pokradena - rekla je ona.
Poslanici EU pozvali su na ponavljanje parlamentarnih izbora u roku od godinu pod međunarodnim nadzorom i nezavisnom izbornom administracijom. Oni su takođe pozvali EU da uvede sankcije i ograniči formalne kontakte sa gruzijskom vladom.
EU je Gruziji dodelila status kandidata u decembru 2023. godine pod uslovom da ispuni preporuke bloka, ali je stavila na čekanje njeno pristupanje i prekinula finansijsku podršku ranije ove godine nakon usvajanja zakona o „stranom uticaju“ za koji se vjeruje da je donijet pod ruskim uticajem i da predstavlja udar na demokratske slobode.

Povrijeđeno više od 40 osoba u protestima u Gruziji

Hiljade pristalica opozicije okupilo se danas ispred parlamenta Gruzije u Tbilisiju, i to je drugi ponedjeljak uzastopce da protestuju zbog rezultata parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, koje smatraju nelegitimnim i lažiranim, uz pomoć Rusije, a u korist vladajuće stranke - Gruzijski san.
Demonstranti su mahali zastavama Gruzije i Evropske unije, i traže nove parlamentarne izbore – ovog puta pod međunarodnim nadzorom – kao i istragu zbog navodnih izbornih nepravilnosti.
Vođe opozicije kažu de će bojkotovati zasijedanje parlamenta i redovno održavati demonstracije dok se njihovim zahtjevima ne izađe u susret.
Protesti su prošli pod budnim okom policije za razbijanje demonstranata, što odražava tinjajuće političke tenzije u Gruziji, južnokavkaskoj zemlji i bivšoj sovjetskoj republici, koja ima 3,7 miliona stanovnika a nalazi se između Rusije i Turske.
Centralna izborna komisija saopštila je da je vladajuća stranka Gruzijski san osvojila oko 54 odsto glasova. Njeni lideri odbacuju tvrdnje opozicije da su rezultati izbora lažirani.
Predsjednica države Salome Zurabišvili odbacuje zvanične rezultate i smatra da je Gruzija žrtva ruskog pritiska kako se ne bi pridružila Evropskoj uniji.
Zurabišvili, čija je ustavna pozicija mahom ceremonijalna, pozvala je SAD i Evropsku uniju da podrže demonstracije.
Zvaničnici u Vašingtonu i Briselu zatražili su punu istragu u vezi sa izborima, a Kremlj tvrdi da se nije miješao u njih.
Državno tužilaštvo Gruzije pokrenulo je istragu u vezi sa izborima, ali opozicija tvrdi da ta istraga ne može biti nezavisna, jer je vodi državni tužilac kojeg je postavio parlament, pod kontrolom Gruzijskog sna.
Gruzija je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali je njen status suspendovan jer je vladajuća stranka, uprkos ogromnim protestima ljetos, progurala zakon o stranom miješanju koji veoma liči na ruski zakon o stranim agentima, a cilj mu je suzbijanje stranog finansiranja organizacija civilnog društva.
Gruzijski san je na vlasti od 2012. godine, a stranku je osnovao Bidžina Ivanišvili, tajnoviti milijarder koji je bogatstvo stekao u Rusiji.
Opozicija je optužuje da postaje autoritarna i okrenuta Moskvi.
Rusija je 2008. godine pobijedila u kratkom ratu protiv Gruzije, koja je pokušala vojno da povrati svoje dvije, tada defakto nezavisne regije sa ruskim stanovništvom. Poslije pobede u ratu, Rusija je priznala nezavisnost tih oblasti – Abhazije i Južne Osetije – i pojačala vojno prisustvo u njima.

Ponovo masovni protesti u Tbilisiju zbog rezultata parlamentarnih izbora

Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili pozvala je građane da sjutra izađu na ulice u Tbilisiju kako bi protestovali zbog, kako je kazala, krađe glasova na parlamentarnim izborima.
Dok proevropska opozicija u Tbilisiju tvrdi da je pobijedila, iz Državne izborne komisije su naveli da je većinu glasova osvojio vladajući Gruzijski san.
Zurabišvili navodi kako je Gruzija žrtva "ruske specijalne operacije", te je u potpunosti podržala opoziciju.
Izborni dan u Gruziji protekao je uz ozbiljna kršenja procedure, ali i nasilje, pri čemu je bilo i napada na sjedišta opozicionih partija.

1084x550

Predsjednica Gruzije poziva građane na ulice: „Izbori su pokradeni uz logistiku Rusije“

Građani Cetinja i večeras su blokirali na tri sata magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Oni su blokadu započeli u 17 sati i 26 minuta, a na tom mjestu će se, kako su prethodno i najavili, zadržati do 20 sati i 26 minuta.&nbsp;
Oni ove mirne blokade organizuju već duže od dva mjeseca, iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
Ranije danas su građani Cetinja, koji neumorno protestuju svakoga dana, uputili pismo ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-cetinja-uputili-pismo-saranovicu-slucaj-u-medovini-nece-biti-zakljucen-bez-odgovora-na-nasa-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Građani Cetinja i večeras blokirali magistralu Podgorica - Cetinje

Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića - saopštili su i Građanskog pokreta URA.
Dodali su da u spisima predmeta kod ASK-a postoje dva dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore da Adžić na putovanje u Dubai nije išao kao javni funkcioner u vršenju javne funkcije bez obzira na to što je svoje vrijeme iskoristio da posjeti paviljon Crne Gore na EXPO2020 i da se neformalno na ručku sastane sa čelnikom kraljevskog suda u Dubaiju gdinom Muhamedom Al Šaibaniem.&nbsp;
- Sve navedeno je jasno dokumentovano u spisima predmeta, a pomenuti susreti i posjeta paviljonu Crne Gore prezentovani su javnosti od samog gospodina Adžića. Sva sadržina teksta kontaminirana je paušalnim i krajnje proizvoljnim navodima, bez jednog jedinog dokumenta ili računa koji potvrđuje tvrdnje ASK-a, zbog čega ćemo podnijeti tužbu protiv ASK-a koji je podlegao političkom pritisku i objavljivanjem neistina povrijedio pravo ličnosti - stoji u saopštenju GP URA.
Kako je Adžić na putovanje išao u privatnoj režiji, ističu da govora nema o bilo kakvoj obavezi da ASK-u prijavljuje sa kim je provodio vrijeme, šta je pio, jeo i koje turističke atrakcije je posjetio.&nbsp;
- Javnosti radi, moramo dati na znanje malicioznim pojedincima da se u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije poklonom smatra isključivo onaj poklon koji je u vezi sa vršenjem javne funkcije, dok u konkretnom slučaju o tome ne može biti riječi što se jasno vidi iz dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - zaključuju iz URA u saopštenju.

URA: Podnijećemo tužbu protiv ASK-a, Adžić u Dubai išao u privatnoj režiji

Letonske vlasti nijesu izdale diplomatsku dozvolu za prelet aviona predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u srijedu popodne, preko Crnog mora, sletio u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, rečeno je iz letonskog Ministarstva vanjskih poslova za N1.
- Ministarstvo vanjskih poslova Letonije obavijestilo je ambasadu da zbog političke osjetljivosti razloga preleta aviona Republike Srbije neće biti izdata diplomatska dozvola za prelet - rečeno je za N1.
Letonija ne može da izda, kako su kazali, diplomatske dozvole za prelet avionima koji, kako navode, olakšavaju učešće na događaju 9. maja.
- Već četiri godine Rusija vodi sveobuhvatni, ničim izazvan, agresorski rat protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Rusija svakog dana nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i ubija nevine civile. Vojna parada Kremlja 9. maja na Crvenom trgu je groteskna predstava ruske ratne propagande, koja ima za cilj da legitimiše njen autoritarni i agresivni režim - navelo je letonsko ministarstvo.
Rusija nastoji da monopolizuje pobjedu nad nacizmom kako bi opravdala svoju vojnu agresiju i zločine protiv Ukrajine danas, dok istovremeno obilježava odgovornost sovjetskog režima za planiranje rata. Učešće u propagandnom događaju Kremlja 9. maja je nepomirljivo sa osnovnim vrijednostima Evropske unije - navedeno je u odgovoru N1.
Prorežimski mediji su prenijeli da ni Litvanija nije dozvolila prelet Vučićevom avionu, zbog čega se N1 obratio i litvanskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio je, kako je rečeno, preko Crnog mora i Azerbejdžana, gdje je privremeno morao da sleti, jer nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine. Put je nastavio oko 14 časova, a stigao je oko 17 časova.
On će u Rusiji učestvovati na obilježavanju Dana pobjede 9. maja, a razgovaraće i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Letonsko ministarstvo za N1: Nijesmo dozvolili prelet Vučićevom avionu, Rusija monopolizuje pobjedu nad nacizmom

Odbor za bezbjednost i odbranu raspravljaće o tragičnim događajima na Cetinju u petak 16 maja, saopštio je predsjednik Odbora Miodrag Laković.&nbsp;
Laković je kazao da je datum izabran nakon usaglašavanja rasporeda i poslovnih kalendara predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
On je saopštio da će se na dnevnom redu sjednice Odbora naći će pet tačaka, među kojima su dvije informacije o aktivnostima Uprave policije povodom tragičnih događaja na Cetinju – onog koji se dogodio 1. januara ove godine, kao i masakra u naselju Medovina 12. avgusta 2022. godine.
Odbor će, kako je predloženo, razmatrati i postupak vršenja bezbjednosnih provjera radi utvrđivanja (ne)postojanja smetnji za obavljanje bezbjednosnih poslova, koji sprovodi nadležna komisija u skladu sa zakonom. U okviru te tačke, raspravljaće se i o disciplinskoj odgovornosti i eventualnom pokretanju postupaka po tom osnovu.
Pred članovima Odbora naći će se i informacija o procedurama zapošljavanja pripadnika policije Ministarstva unutrašnjih poslova, uključujući aktivnosti nadležnih komisija.
Sjednica će biti zaključena tačkom “Tekuća pitanja”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1920146044613976435&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Odbor za bezbjednost i odbranu 16. maja o aktivnostima Uprave policije tokom tragičnih događaja na Cetinju

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Tradicionalna, pozitivistička, Rankeova škola, u istorijskoj nauci, veli da treba pisati kako je uistinu bilo (te teze je ponovio i znameniti Karel Kosik) i da treba pustiti činjenicama da same govore. Nepristrasno i bez posrednika. To u istorijskoj nauci, modernoj, ipak, i na žalost, nije moguće, jer je istoričar taj koji pronalazi i objavljuje istorijske izvore, on je posrednik između prošle stvarnosti i sadašnjosti i preko istoričara se saznaju dokumenta, uglavnom, i on ih saopštava i interpretira u skladu, sa, nadasve, utvrđenim istorijskim činjenicama.&nbsp; Drugo ime za utvrđene istorijske činjenice se naziva ISTINA, premda se istorija uvijek piše, a nikad napisati ne može, konačno. To je jasno, makar u istorijskoj nauci. No da budeno konkretni, u konkretnom slučaju istoriografske teme i ekspozicije. Četnički pokret 1941-1945. bio je &nbsp;zločinački, kvislinški, a jedan od njegovih glavnih vođa u Crnoj Gori bio je kapetan Jakov Jovović iz Bjelopavlića. &nbsp;Klasični ubica, mučitelj i sluga fašističko- nacističkog italijanskog i njemačkog okupatora i kukavički bjegunac iz Crne Gore 1944. I krvnik Crnogoraca. &nbsp;Sa njim u stroju pobjegao je i bivši zemljoradnik- Blagoje Jovović 1944, lažni atentator na poglavnika NDH Anta Pavelića 1957. Pobjegli i Jakov i Blagoje u Argentinu 1944 i kasnije i tamo obojica umrli. Jedan prije, drugi kasnije.&nbsp; Obojica proglašeni službeno ratnim zločincima i obojicu grli svetosavska sekta pod nazivom Srpska pravoslavna crkva, lažnim imenom jer je vaseljenski carigradski patrijatrah zove ispravno Crkva Srbije jer ona to jeste. A ona je okupatorska u Crnoj Gori od kraja 1918. godine. A zločinačka četnička politika i ideologija je njen savremeni i bivši , jedinstveni oficijelno spiritus movens oličena u vođstvu Crkve Srbije i režima u Srbiji i partijama bitnim, na žalost u vlasti u današnjoj Crnoj Gori. &nbsp;Baš upravo to. Oni glorifikuju četničke ratne zločince i zločine i pokušavaju "pravdati" njihove zločine. Od Draže, Pavla itd. To su oni i ne čudimo se tome ništa. Oni su vazda tom projektu pripadali. U ovom tekstu objavljujem, dva zanimljiva dokumenta, koja vrijedi pročitati, kako su zloglasni četnički komandant Jakov Jovovic i ostali, među kojima i Blagoje Jovović činjeli povrede ratnog i humanitarnog prava, i zatvarali, pljačkali i mučili crnogorske rodoljube i civile Momčila Kovačevića, Dušana L. Simonovica, koji su bili žrtve proganjanja od strane četničke bande Jakova Jovovića, a u svemu tome je učestovavo je i Blagoje Jovović kao saizvršilac, i bjegunac, koji je i zvanično (Blagoje Jovović, koga glorifijuje Crkva Srbije i režim u Srbiji i ovdašnji četnički paževi) proglašen ratnim zločincem 10. juna 1946. godine.&nbsp; I u sjajnoj emisiji "Drugačija radio veza", na Anteni M, Darko Šukovic je u razgovoru sa uvaženim dr Dragutinom Papovićem, između ostalog, jasno i tačno rekao pominjući Blagoja Jovovića da je on bio- prevarant. Izmislio Jovović po nalogu četničke bratije da je on pucao na poglavnika NDH zločinca Pavelića. Obična laž i nista više. &nbsp;U nastavku slijedi faksimil arhivskih dokumenta.&nbsp; IZVOR:&nbsp; DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET RG. BR. 81, INV. Br. 273, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNIKA BLAGOJA JOVOVIĆA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c" data-rendition-name="original" width="1209" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>

Tag: salome-zurabisvili