U Budvi je danas odigrano osmo kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade. Naši igrači pružili su dobre igre.
Mihailo Pušara, uprkos porazu, ostao je najbolje kotiran naš šahista, sa 4,5 poena uoči poslednjeg kola. Pušara je u osmom kolu crnim figurama, pretrpio poraz od mađarskog internacionalnog majstora Bodirogi Bendeguza.
Pobjede u osmom kolu ostvarili su: Jana Zvicer, Nikolina Ćorsović, Arina Panina, Dorotea Andrijašević, Anita Rovčanin, Amelija Trubina, Katarina Đukić, Zlatko Čuvrović, Konstantin Ševcov, Jurij Vuk Konopljev, Jegor Ševcov, Damjan Pešić, Petar Popović, Đorđe Žižić i Nikola Vojičić.
Uoči poslednjeg kola, najbolji naš predstavnik je Pušara, dok Zejn Agić i Đorđe Žižić imaju po četiri poena, odnosno polovičan učinak.
Posljednje kolo na programu je sjutra od 13 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropsko prvenstvo u šahu za mlade: Solidna igra naših, sjutra rasplet

Odigrano je peto kolo Evropskog prvenstva u šahu za mlade, a naši igrači su u ovom kolu zabilježili dobre rezultate, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
- Naše mlade igrače predvodi Mihailo Pušara sa 3 poena. Talentovani Novljanin je nakon dva startna poraza, povezao treću pobjedu, a u današnjem kolu bijelim figurama savladao je internacionalnog majstora Duraka Kana iz Turske- navodi se u saopštenju.
Agić je bijelim figurama nadigrao Giorgija Onianija iz Gruzije, pa trenutno i on ima učinak od 3 poena.
Polovičan učinak nakon 5 kola imaju i Kira Popova i Sofija Milović. Popova je savladala Savinu Anemogiani iz Grčke, dok je Milović remizirala sa Alin Ndreko iz Albanije.
Đorđe Žižić je bijelim figurama remizirao sa Aronom Rajnaduom iz Estonije pa je jedini u konkurenciji dječaka sa polovičnim učinkom.
Pobjede u današnjem kolu upisali su: Dimitra Andrijašević, Darja Majer, Neda Šljivić, Varvara Ševcova,Andrej Karović, Toman Perić, Petar Popović, Miloš Svrkota i Viktor Vujović.
Remizirali su: Dušica Petrušić, Marija Bajić, Zlatko Čubrović, Lev Kalmakova, Andrija Vujović, Jegor Ševcov i Tadija Glušica.
Sjutra je na programu slobodan dan, a turnir se nastavlja partijama šestog kola u utorak.

Mladi crnogorski šahisti uspješni u petom kolu prvenstva

Šahovske reprezentacije Crne Gore upisale su poraze na startu Evropskog ekipnog prvenstva u gruzijskom Batumiju.&nbsp;
Muška reprezentacija je izgubila od branioca titule, reprezentacije Srbije, 2,5:1,5.
Prvo je okončana partija na drugoj tabli, gdje su se aktuelni prvak Crne Gore Nikita Petrov i prvak Evrope iz 2023. godine Aleksej Sarana saglasili na remi nakon 20 poteza.&nbsp;
Debitant u nacionalnom timu Nemanja Vukčević je imao izvanredni poziciju protiv velemajstora Roberta Markuša, ali je u cajtnotu napravio grešku, koju je iskusni rival preciznom igrom pretvorio u poen i vođstvo Srbije.
Denis Kadrić i Aleksandar Predke odigrali su izuzetno sadržajnu partiju, koja je okončana remijem nakon ponavljanja poteza.
Šansu da poravna rezultat i donese bod, propustio je velemajstor Luka Drašković u duelu sa kolegom po tituli Velimirom Ivićem, a remi je sklopljen u damskoj završnici.
Crnogorske šahistkinje poražene su maksimalnim rezultatom od reprezentacije Švajcarske, uprkos dobroj igri.&nbsp;
Alena Skvorcova ispustila je bolju poziciju, potcijenivši matne prijetnje Marije Manko, dok je Aleksandra Milović pretrpjela poraz u duelu sa Sofijom Hrizlovom, nakon što je protivnici prepustila inicijativu.
U duelu na prvoj tabli Aleksandra Žerebcova je poražena od nekadašnje svjetske prvakinje Aleksandre Kostenjuk, dok je Nikolina Koljević napravila grub previd nakon što je spasila poziciju i kada je djelovalo da će njena partija biti okončana remijem.
Sjutra je na programu drugo kolo u kome se muška reprezentacija sastaje sa selekcijom Kosova, dok će dame imati težak zadatak u duelu sa Španojom, sedmim nosiocem turnira.

Porazi crnogorskih reprezentacija na startu EP

Na Cetinju je danas svečano otvoreno 30. Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste, u organizaciji Šahovskog saveza Crne Gore. Riječ je o prestižnom takmičenju koje okuplja najtalentovanije mlade šahiste iz cijele zemlje.
U okviru otvaranja, uručeni su i ugovori o stipendiranju u rekordnom iznosu, što predstavlja snažnu podršku razvoju mladih sportskih talenata. Kao dodatni podsticaj, čak 60 učesnika ovog prvenstva dobiće priliku da nastupi na predstojećem Evropskom prvenstvu za mlade, koje će se održati u Budvi.
Iz Šahovskog saveza poručuju da će i ubuduće nastaviti sa ulaganjima u razvoj mladih talenata, promovišući šah kao važan segment obrazovanja, logičkog razmišljanja i sportskog duha.

Na Cetinju počelo 30. Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste – rekordne stipendije i plasman na Evropsko prvenstvo

Šahisti Elektroprivrede i Budućnosti zadržali su maksimalan učinak i nakon sedmog kola Premijer lige Crne Gore. 
 
Elektroprivreda je u sedmom kolu savladala ekipu Omladinca Budućnosti 5,5-0,5 , a jedini remi sklopljen je u duelu na prvoj tabli između Denisa Kadrića i Stefana Tadića. 
 
Budućnost je savladala tivatsku Mimozu sa 5:1, a remijem su okončani dueli između Dragiše Blagojevića i Milana Draška, kao i Andreja Šukovića i Slaviše Milanovića. 
 
U sjutrašnjem osmom kolu, sastaće se Elektroprivreda i Budućnost, a nikšićkom sastavu potencijalno može odgovarati i neriješen rezultat, koji će im donijeti titulu pod uslovom da u posljednjem kolu savladaju cetinjski Crnogorac, imajući u vidu da Elektroprivreda ima 3,5 poena više. 
 
Crnogorac je savladao Damu, zahvaljujući pobjedama Artema Iljina, Peka Đurovića i Sava Vujovića, pa je zadržao treću poziciju, dok je Herceg Novi opravdao ulogu favorita protiv Prosvjete i zadržao šanse u borbi za bronzanu medalju. 
 
U derbiju začelja, Nikšić je na krilima Aleksandra Peroševića i Zorana Cerovića savladao Rumiju, pa će u sjutrašnjem duelu sa Prosvjetom tražiti pobjedu kojom bi sačuvao premijerligaški status. 
 
U Prvoj ligi, vodeća Mladost remizirala je sa drugoplasiranom Zetom, nakon velike borbe. 
 
Dijagonale su minimalno savladale Cetinje, dok je Mornar savladao Gambit 4:2. 
 
Tim pobjedama Dijagonale i Mornar su se uključili u borbu za drugo mjesto, koje vodi u Premijer ligu. 
 
Zora je savladala Berane 4,5-1,5, osiguravši prvoligaški status. 
 
Završeno je takmičenje Druge lige, a novi prvoligaši su Rokada iz Bijelog Polja i Plavsko jezero. 
 
Rokada je prvo mjesto potvrdila pobjedom protiv ekipe Ibra 4,5-1,5, dok je Plavako jezero savladalo ekipu Anpasana iz Kolašina istim rezultatom i osvojilo drugo mjesto. 
 
Bronzane medalje pripale su šahistima Kotor koji je savladao Komove iz Andrijevice 4:2, dok je Danilovgrad Talj nadigrao Osnovne i srednje škole iz Pljevalja.

Elektroprivreda i Budućnost maksimalni pred derbi, Rokada i Plavsko jezero novi prvoligaši

Favoriti za trijumf u Premijer ligi, šahisti Budućnosti iz Podgorice i Elektroprivrede iz Nikšića, opravdali su očekivanja i upisale pobjede u drugom kolu. 
 
Elektroprivreda, koja brani trofej, savladala je sa maksimalnih 6:0 gradskog rivala, ekipu Nikšića, dok je Budućnost slavila protiv Prosvjete 5,5:0,5. 
 
Maksimalan učinak nakon dva kola ima i sastav Mimoze koji je po drugi put minimalno slavio - savladao je Omladinac Budućnost, a najzaslužniji su bili Dušan Lekić i Dragan Popadić koji su tivatskom sastavu donijeli pobjede, dok je pobjedu za Omladinac upisao Jovan Jovančević. 
 
Ostala dva duela drugog kola okončana su podjelom bodova. 
 
Rumija i Dama su remizirali u duelu u kome je odlučeno svih šest partija, dok je podjelom bodova završen duel Crnogorca i Herceg Novog. 
 
U duelima Ženske lige, Elektroprivreda i Herceg Novi su očekivano savladali ekipe Budućnosti i Univerziteta, pa će sjutrašnje treće kolo donijeti odgovor na pitanje novog šampiona, ali i na pitanje osvajača bronzane medalje. 
 
U Prvoj ligi nakon dva kola maksimalan učinak od 6 bodova imaju ekipe Zete i Mladosti. 
 
Zeta je u derbiju kola nadigrala Zoru, dok je Mladost prema očekivanju nadigrala Dijagonale. 
 
Rudar se oporavio od startnog poraza pobjedom protiv Berana, dok je Cetinje nadigrali ekipu Mornara iz Bara. Slobodna je bila ekipa Gambita. 
 
Učesnici Druge lige odigrali su partije drugog i trećeg kola, a sve tri pobjede ima ekipa Brskova iz Mojkovca. 
 
Dvije pobjede i jedan neriješen ishod ima ekipa Ibra iz Rožaja. Dvije pobjede u dva duela ima ekipa Plavskog jezera, kao i Rokada iz Bijelog Polja. 
 
Pioniri Rumije nalaze se u vođstvu na Pionirskoj ligi nakon četiri kola, nakon kojih imaju učinak od 12 bodova. 
 
Po devet bodova, odnosno po tri pobjede imaju ekipe: Elektroprivrede, Budućnosti, Mladost i Dijagonala 2. 
 
Sjutra će biti završena Ženska liga, klubovi iz Premijer, Prve i Druge lige igraju po dva kola, dok pioniri igraju tri kola.

Favoriti za trijumf šahisti Budućnosti i Elektroprivrede

Šahisti Budućnosti pobjedom protiv ekipe Crnogorca počeli su novu sezonu u Premijer ligi Crne Gore.
U derbiju slavili su 3,5:2,5, a odlučujući poen, nakon šest sati borbe, donio je Aleksandar Predke, protiv Miloša Perunovića.
Ostalih pet duela u ovom meču okončani su remijima, nakon velike borbe i korektne igre.
Pobjedu je ostvarila i ekipa Elektroprivrede koja brani titulu iz prethodne godine.
Do pobjede protiv Herceg Novog nikšićki sastav vodili su velemajstori Nikita Petrov i Mihail Brjakin.
Miloš Vlatković je pobjedom protiv Stefana Mandića donio tri boda Mimozi u duelu sa Damom iz Budve, a ostalih pet partija završeno je remijima.
Rumija je napravila prvi korak ka opstanku savladavši minimalno ekipu Prosvjete, zahvaljujući pobjedama Aleksandre Žerebcove, Rodoljuba Pikule i Nikole Vraneša, dok je ekipa Omladinca Budućnosti neočekivano visoko savladala ekipu Nikšića, rezultatom 5,5-0,5.
U ženskoj ligi, Elektroprivreda i Herceg Novi su maksimalno savladale ekipe Univerziteta i Budućnosti.
U prvoj ligi Zora je 5:1 savladala Mornar iz Bara, dok je istim rezultatom Mladost upisala pobjedu protiv Gambita.
Dijagonale su savladale Rudar 4,5:1,5, dok je Zeta minimalno trijumfovala protiv sastava Berana.
Slobodna je bila ekipa Cetinja.
Počela je i Pionirska liga, a favoriti su opravdali očekivanja u prvom kolu.
Takmičenja se nastavljaju sjutra kada će pioniri odigrati tri kola, dok ostale lige igraju partije drugog kola.
Ligaška takmičenja Šahovskog saveza okupila su u Herceg Novom više od 400 šahistkinja i šahista.
Na otvaranju prisutne su pozdravili predsjednik Šahovskog saveza Jovan Milović i predstavnik grada domaćina Mitar Kisjelica.
Turnir je svečano otvorila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja povukla i prvi potez u duelu između Aleksandra Predkea i Miloša Perunovića u derbiju Premijer lige između Budućnosti i Crnogorca.

Trijumf Budućnosti u derbiju

Aleksandar Inđić zadržao je čenu poziciju nakon osmog kola pojedinačnog prvenstva Evrope, koje su obilježili i dobri mečevi crnogorskih šahista. 
 
Velemajstor iz Srbije se, nakon obostrano korektne igre, saglasio na remi u duelu sa Bogdanom Danielom Deakom iz Rumunije, pa je nakon osam kola ostao usamljen na čelu tabele sa sedam poena. 
 
Njegov remi iskoristili su Ivan Čeparinov i Maksim Čigaev, koji predstavljaju Bugarsku, odnosno Španiju, pa su zaostatak za njim smanjili na pola poena. 
 
Desetostruki prvak Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić, crnim figurama je remizirao sa Aleksandrom Predkeom, čelnom tablom selekcije Srbije, pa je nakon osam kola neporažen sa dvije pobjede i šest remija. 
 
Zvanični prvak države Nikita Petrov nije uspio da slomi otpor Gaja Levina iz Izraela, pa se kao i Đukić nalazi u grupi igrača sa po pet poena. 
 
Denis Kadrić je konačno zaigrao odlučno i nadigrao Kobija Kalavanana u dalekoj završnici i nakon osmog kola ima 4,5 poena, kao i Blažo Kalezić, koji je upisao novi trijumf. 
 
Slavili su i Aleksandra Žerebecova koja ima polovičan skor, Peko Đurović, Milan Minić i Zlatko Vukazić, dok su remije zabilježili Andrej Šuković, Veljko Šćekić i Slavko Petrović. 
 
Sjutra je na programu deveto, od predviđenih 11. 
 
Organizator šampionata je Šahovski savez Crne Gore, u saradnji sa Evropskom šahovskom unijom, dok je generalni pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Inđić zadržao čelnu poziciju

Šampion Crne Gore Nikita Petrov pobijedio je bijelim figurama Poljaka Jakuba Kosakovskog u četvrtom kolu pojedinačnog prvenstva Evrope u šahu. 
 
On je upisao treću pobjedu i sa 3,5 poena nalazi se na diobi od trećeg do 20. mjesta. 
 
Petrov je sjajno odigrao otvaranje, a stečenu prednost je rutinski realizovao. 
 
Poraz je zabičježio Denis Kadrić od prvog nosioca turnira, Vladmira Fedosejeva, a čini se da je naša čelna tabla mogla izabrati neke bolje nastavke i obezbijediti crnim figurama povoljan rezultat. 
 
Nikola Đukić je neporažen i dalje, a danas je upisao treći remi protiv mladog predstavnika Jermenije Erika Gasparjana. 
 
Treba pohvaliti i najmlađeg predstavnika Crne Gore Iliju Milović, koji je nakon jučerašnjeg remija savladao fide majstora Čabu Bognara iz Mađarske, pa trenutno ima 1,5 poen. 
 
Pobjede su danas upisali i Dušan Lekić i Veljko Šćekić, dok su remije zabilježili Andrej Šuković, Vladimir Vujošević, Slavko Petrović i Zlatko Vukazić. 
 
Četvrto kolo donijelo je izuzetno zanimljive duele i na čelnim tablama, a nakon njega najzadovoljniji mogu biti njemački velemajstor Frederik Svane i velemajstor Maksim Čigaev koji nastupa za selekciju Španije. 
 
Peto kolo donosi njihov međusobni duel, a za njim slijedi velika grupa igrača sa 3,5 poena. 
 
Vrijedi istaći i veliki podvig velemajstora Nikole Sedlaka iz Subotice koji je u četvrtom kolu u izuzetno zanimljivoj partiji savladao, prema njegovim riječima, jednog od svojih uzora, Vasilija Ivančuka. 
 
Slijede velika uzbuđenja i još osam dana velikih borbi, nakon kojih će biti poznato kojih 20 šahista će se plasirati na Svjetski kup i kako će biti raspoređen nagradni fond u iznosu od 100.000 eura.

Petrov novom pobjedom do samog vrha

Muška šahovska reprezentacija pretrpjela je četvrti poraz u desetom kolu Šahovske Olimpijade koja se održava u Budimpešti. Grčka je u meču punom preokreta minimalno slavila sa 2,5-1,5. Zvanični šampion Crne Gore, Nikita Petrov zaigrao je odlučno, isforsirao prelazak u završnicu, osvojio pješaka, a zatim preciznom igrom natjerao svog protivnika na predaju nakon svega 28. poteza. Luka Drašković je neočekivano iz jednake pozicije došao u mogućnost da udarom g5 u 23. potezu osvoji u najmanju ruku figuru, ali on se odlučio da razmjeni topove. Ubrzo je na tabli ostala završnica sa raznobojnim lovcima koja je okončana podjelom bodova. Nedostajalo nam je samo pola poena za pozitivan ishod, međutim Denis Kadrić i Nikola Đukić nijesu uspjeli da pronađu odbranu u pozicijama gdje su imali po pješaka manje, pa je Grčka uspjela da potpuno preokrene meč i trijumfuje sa 2,5-1,5. Na taj način propuštena je velika šansa da se ponovi rezultat sa prethodne Olimpijade od rekordnih 15 bodova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240921210952_c568a02dd2064d6c444cc0ced9d5c25aa21f88f7a584e9ecb492d87b2fc0df13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240921210952_c568a02dd2064d6c444cc0ced9d5c25aa21f88f7a584e9ecb492d87b2fc0df13" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Šahovska Olimpijada"> </figure>  Pobjedom u poslednjem kolu, naša reprezentacija bi se plasirala nešto bolje od početnog rejtinga. Uoči poslednjeg kola naša ekipa je na 36. mjestu, a to je bila i startna pozicija. U muškoj konkurenciji na čelu tabele je Indija sa 19 poena, Kina ima 17, dok je pomalo senzacionalno, na trećem mjestu Slovenija sa 16. Dame su savladale reprezentaciju Angole, teže nego što se očekivalo, minimalnim rezultatom. Alena Skvorcova je na prvoj tabli iskoristila grubu grešku i taktičkim udarom matirala svoju protivnicu. Dugo su igrane preostale tri partije, a Mateja Popović je grubom greškom u dobijenoj završnici uspjela da dozvoli svojoj protivnici da uplovi u luku spasa, odnosno da remizira partiju. Nikolina Koljević je preciznom igrom realizovala prednost dokazavši da su dvije lake figure bolje od topa, dok je Aleksandra Milović u jednakoj poziciji previdom poklonila poen šahistkinji iz Angole. Dame imaju šest pobjeda i već su nadmašile rezultat od 11 bodova sa prethodne Olimpijade, a eventualna pobjeda u poslednjem kolu garantovala bi plasman bolji od početnog rejtinga. Šahistkinje su 47, a krenule su sa starne pozicije 42. Poslednje 11 kolo, na programu je sjutra u 11 sati.

Poraz muške reprezentacije od Grčke, dame bolje od Angole

Vozač Meklarena Lando Noris osvojio je titulu šampiona Formule 1 zahvaljujući trećem mjestu na Velikoj nagradi Abu Dabija, kojom je završen ovogodišnji šampionat. Pobjedu na stazi „Jas Marina“ odnio je Maks Ferstapen, čijoj vladavini je došao kraj poslije četiri godine.
Britanac je do najvećeg uspjeha u karijeri došao sa dva boda prednosti u odnosu na Maksa Ferstapena.
Na taj način, Noris je postao 11. Britanac koji je postao šampion, a svojoj zemlji je donio 21. titulu u istoriji. Ujedno je vratio naslov prvaka u posjed Meklarena prvi put od 2008. godine.
Na putu do titule, britanski automobilista je zabeležio sedam trijumfa, ukupno 18 podijuma, uz sedam pol pozicija. Takođe je svrgnuo sa trona Ferstapena, koji je bio dominantan od 2021. godine, od kada je osvojio četiri titule.
Ferstapen je u Abu Dabiju upisao osmu pobjedu ove sezone, a 71. u karijeri, sa 12,5 sekundi prednosti u odnosu na Pjastrija, dok je Noris bio četiri sekunde dalje.
Velika nagrada Abu Dabija praktično je riješena na startu, kada je Ferstapen poveo ispred Pjastrija i Norisa. Iako su njih trojica imali drugačije strategije, do kraja trke to nije imalo nikakvu ulogu u ishodu trke pošto je Holanđanin, isto kao i drugi vozač Meklarena, jednom išao u boks, ali je australijskog automobilistu na kraju koštao duži prvi stint.
Novi šampion je jedini od njih trojice išao dva puta po nove pneumatike, ali je osvajanjem trećeg mjesta uradio baš ono što mu je bilo potrebno za uspjeh karijere. Takođe je time pokriven nalet vozača Ferarija Šarla Leklera, koji ga je konstantno vrebao, ali na kraju nije mogao bolje od četvrtog mjesta, ispred Džordža Rasela u Mercedesu, koji nijednog trenutka nije bio u konkurenciji za podijum.
Najbolji među ostalima bio je Fernando Alonso u Aston Martinu, ispred vozača Hasa Estebana Okona i Luisa Hamiltona u drugom Ferariju, koji se sjajno probio poslije starta sa 16. pozicije. Najbolju desetoricu i ujedno osvajače bodova kompletirali su Oli Berman iz Hasa i vozač Zaubera Niko Hilkenberg.
Pored toga što je odlučila šampiona, trka na stazi „Jas Marina“ označila je kraj ere u Formuli 1, pošto naredne sezone stiže nova, u kojoj će bolidi biti manji i lakši, sve s ciljem da trkanje bude uzbudljivije nego što je do sada bio slučaj. U prilog tome ide činjenica da je posljednji put preticanje za pobjedu u posljednjem krugu viđeno na Velikoj nagradi Abu Dabija 2021. godine, kada je i završena prethodna era Formule 1. Takođe, Velika nagrada Abu Dabija je posljednja trka u kojoj je korišćen DRS, ali je to bila i posljednja trka za Zauber, koji će od naredne godine zvanično postati Audi. Sljedeće godine stiže i Kadilak, pa će Formula 1 imati 11 timova.
Naredni šampionat Formule 1 počinje Velikom nagradom Australije na „Albert parku“ 8. marta.

Lando Noris šampion Formule 1

Državljanke Bosne i Hercegovine S.R. (57) i Hrvatske A.H. (25) uhapšene su u Budvi zbog sumnje da su ukrale turistima novac i platne kartice. Više stranih državljana, koji su boravili u Kotoru, prijavili su službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor da su opljačkani. Policijski službenici su preduzeli niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovih djela i kao izvršioce identifikovali S.R. i A.H.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1472" loading="lazy" alt="Oduzeti novac"><figcaption>Oduzeti novac(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  - Daljim radnjama na terenu, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva, one su locirane u tom gradu, gdje su, kako se sumnja, boravile i gdje je, na osnovu naredbe nadležnog suda, izvršen pretres stana i drugih prostorija koje su koristile - navedeno je u saopštenju policije. Pretresom je pronađeno i oduzeto 2.950 američkih dolara, 100 eura, 2.000 srpskih dinara, 60 konvertibilnih maraka, 120 singapurskih dolara, 215.000 indonezijskih rupija, 70 brazilskih reja, 20 kineskih juana i 50.000 filipinskih pezosa. Sumnja se da je novac pripadao oštećenim stranim državljanima koji su opljačkani u Starom gradu.

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da su pripreme za zimsku turističku sezone uveliko traju. Napominje da je Ministarstvo turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom ove godine osiguralo podsticajne mjere – od podrške manifestacijama i unapređenju ponude, do marketinških aktivnosti.
- Kada je zimska sezona u pitanju, svjesni smo da klimatske promjene posljednjih godina otežavaju bilo kakve precizne prognoze, ali upravo zato smo veliku pažnju posvetili razvoju raznovrsnije ponude, kako bi naši centri mogli da funkcionišu i ostvaruju prihode i u danima kada nema obilnih sniježnih padavina. Kada govorimo o Skijalištu Kolašin 1600, žičare i liftovi su remontovani, staze su spremne, a pristupni put je saniran. Obezbijedili smo i 150 hiljada eura za hitnu sanaciju stuba broj 4 žičare K7, kako bi ove zime Kolašin 1600 i Kolašin 1450 ponovo nesmetano funkcionisali kao jedinstvena cjelina - kazala je Kordić za Media Biro.
Podsjetila je da će Kolašin od 12. do 14. decembra biti domaćin otvaranja zimske turističke sezone.
- Za svečano otvaranje zimske sezone pripremljen je bogat trodnevni program – od bazara i nastupa lokalnih umjetnika do večernjih koncerata regionalnih zvijezda, kao i besplatne vožnje žičarom i degustacije lokalnih specijaliteta. Prevoz prema skijalištu Kolašin 1600 i ove godine organizuju lokalne turističke organizacije iz Kolašina, Podgorice i Berana u saradnji sa Privrednom komorom. U tom nekom periodu očekujemo i početak sezone na Žabljaku, gdje smo za ovu zimu prvi put obezbijedili vještačko osnježavanje na Plavoj stazi, što je važan korak u modernizaciji durmitorskog skijaškog centra - istakla je Kordić.
Kordić kao priliku za privlačenje velikog broja turista iz regiona takođe navodi kvalitetan praznični program.
- U prazničnom periodu očekujemo zaista veliki priliv gostiju. Naši gradovi, i na jugu i na sjeveru, pripremili su bogat i raznovrstan program ne samo za doček Nove godine, već i za dane koji prethode praznicima. Uvjereni smo da će region tradicionalno doći u velikom broju, i želimo da poručimo svima: dobrodošli u Crnu Goru. Čeka vas autentična atmosfera, raznovrsna ponuda, vrhunski događaji i osjećaj gostoprimstva po kojem smo prepoznati - poručila je ministarka.
&nbsp;Kordić se osvrnula i na pozitivne rezultate ostvarene u postsezoni.
- Postsezona je zaista premašila sva naša očekivanja i sa punim pravom možemo reći da je bila izuzetno uspješna. Samo u oktobru smo, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, zabilježili rast broja turista od čak 23,46%, dok su noćenja porasla za impresivnih 46,76 odsto. To je jasan signal da se turistički kalendar Crne Gore širi, da našu zemlju prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju i da kvalitet ponude raste iz godine u godinu.Ove rezultate potvrđuju i podaci Aerodroma Crne Gore – prvi put u istoriji, kroz aerodrome Podgorica i Tivat prošlo je tri miliona putnika u jednoj godini. To je snažna poruka da Crna Gora postaje sve dostupnija i sve atraktivnija na međunarodnom tržištu - rekla je Kordić.
Ona je ukazala da bi dobra avio-povezanost mogla dovesti do još boljih rezultata u narednoj sezoni.
- Podgorica će biti povezana sa oko 70 destinacija, Tivat sa oko 60, što značajno povećava dostupnost Crne Gore i osnažuje razvoj cjelogodišnjeg turizma.Posebno se izdvaja velika vijest da niskobudžetna avio kompanija - Wizz Air će od marta 2026. otvoriti svoju prvu stalnu bazu u Podgorici, sa dva aviona i čak 14 novih linija, što nam donosi potpuno novi nivo povezanosti sa ključnim evropskim gradovima.A od narednog ljeta Crna Gora dobija i najprestižniju avioliniju do sada: British Airways uvodi rutu London–Tivat i prvi put u istoriji uspostavlja direktan saobraćaj prema našoj zemlji. To je važan iskorak ka britanskom tržištu i snažna potvrda našeg turističkog potencijala.Zbog svega navedenog, potpuno je realno očekivati da unapređenje avio-dostupnosti donese još konkretnije rezultate i da naredne sezone privučemo još veći broj gostiju iz cijelog svijeta. Crna Gora se jasno pozicionira kao moderna, dobro povezana i atraktivna destinacija tokom svih 12 mjeseci, i to je pravac kojim nastavljamo - saopštila je Kordić.&nbsp;

Kordić: Postsezona premašila očekivanja, pred nama bogat praznični program

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: sahovski-savez-crne-gore