Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju i dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori - Accelerating Investment in Montenegro (AIM)”.
- Projekat ukupne vrijednosti 1.900.000,00 eura realizuje se kroz Instrument pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA III 2021–2027) u iznosu od 1.000.000,00 eura i nacionalni doprinos od 990.000,00 eura, obezbijeđen putem Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore - kazali su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Za realizaciju su zaduženi Agencija za investicije Crne Gore i Fond za inovacije Crne Gore.
- AIM je strateška inicijativa koja jača inovacione kapacitete domaćih kompanija, unapređuje poslovno okruženje i otvara nove prilike za privredni razvoj u skladu sa evropskim standardima - istakli su u MPNI.

Vlada dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori“

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za vršenje arheoloških istraživanja na lokalitetu Velike većine u Ljutom kršu u Herceg Novom i na Sinjačkom kršu, u cetinjskom selu Zagora.
Saglasnost za istraživanje na parceli Kameno u državnoj svojini zatražili su u maju ove godine JU Gradski muzej "Mirko Komnenović" i galerija "Josip Веро Benković" Herceg Novi. Ministarstvu kulture i medija dostavili su i kopiju istraživačke licence ustanove od 12. septembra 2016. za vršenje arheoloških istraživanja.
Sa druge strane, JU Narodni muzej Crne Gore je 15. maja od Ministarstva ponovo tražilo saglasnost za vršenje sistematskih sondažnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Sinjački Krš, Močila selo Zagora na Cetinju.
Kako je navedeno u zahtjevu, istraživanja planiraju da vrše na period od pet godina. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 24. juna dalo saglasnost za projekat.
Ministarstvo kultute i medija je uputilo zahtjev Upravi za državnu imovinu za davanje mišljenja, a ta ustanova je u oba slučaja potvrdila da "nema smetnji da se udovolji preddmetnom zahtjevu uz prethodno poštovanje zakonom propisanih procedura i da se nakon završetka radova i sprovedenih aktivnosti područje na kojim se vrši arheološko i konzervatorsko istraživanje vrati u prvobitno stanje."
U dokumentima, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, podsjeća se da su Zakonom o zaštiti kulturnih dobara uređena istraživanja kulturnih dobara i propisano da se ona vrše radi otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, proučavanja i utrđivanja osobenosti, svojstava, značaja i značenja, utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite i očuvanja, širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja, izgradnje objekata ili izvođenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru, istraživanja kulturnih dobara vrše se kao: arheološka istraživanja; konzervatorska istraživanja; druga stručna i naučna istraživanja.
Istraživanja koja zadiru u integritet kulturnog dobra vrše se na osnovu odobrenja Uprave za državnu imovinu kojim se određuje: nosilac odobrenja; rukovodilac istraživanja; područje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraživanje; vrsta i obim istraživačkih radova; rok i uslovi za vršenje istraživanja; obaveze nosioca odobrenja.&nbsp;
- Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom ili fizičkom licu koje ima istraživačku licencu, odnosno odgovarajuću licencu u skladu sa propisima države članice Evropske unije; elaborat istraživanja i zaštite; obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovođenje mjera zaštite, odnosno tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije. U slučaju hitne zaštite kulturnog dobra ili arheološkog nalazišta odobrenje za istraživanje može se izdati i bez dokaza o ispunjenosti navedenih uslova. Ako je za istraživanje potrebno ograničiti redovno korišćenje područja ili dobra koje će se istraživati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanja dostavlja se i ugovor o uređivanju međusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog područja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vršenju istraživačkih poslova, a za podvodna arheološka istraživanja i saglasnost organa uprave nadležnog za poslove sigurnosti na moru - navedeno je, pored ostalog, u vladinim dokumentima.

Tamara Klikovac

Vršiće arheološka istraživanja u Ljutom kršu i cetinjskom selu Zagora

Še Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kazao je da gradonačelnica Olivera Injac potpisuje saglasnosti za komunalno opremanje zemljišta samo onim investitorima koji su po volji Pokreta Evropa sad (PES). 
Ostalih 50 investitora, navodi Klikovac, ne može da započne realizaciju investicija niti da uplati novac u budžet Glavnog grada. 
- Nastavlja se zastoj razvoja Podgorice - naveo je Klikovac na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1852252126606426493%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Klikovac: Injac potpisuje saglasnosti samo investitorima koji su po volji PES

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/plivanje-za-gvozdeni-krst">Srpska pravoslavna crkva, Crkva Srbije, Beogradska patrijaršija, kako je kome milije, tj. njena ispostava u Crnoj Gori, još jednom nam je pokazala koje su njene tekovine i njena vjerovanja</a>. Osam decenija nakon poraza naci-fašizma, nikako da se odvoje od te ideologije koja je iza sebe ostavila milione i milione ubijenih.&nbsp;
Toliko su uspjeli da nacizam vežu za dogmu, da se svakom normalnom vjerujućem čovjeku gadi njihovo djelovanje. Međutim, nije to ništa začuđujuće, štaviše, očekivano je. Što bi naš narod rekao - od koga je dosta je. Uspjeli su izgleda da sveti bogojavljenski krst zamijene Hitlerovim gvozdenim. Očigledno da im je taj miliji, a bio je mio i Pavlu Đurišiću, onomad kad je sa njim zakitio prsi.
Umjesto poruka mira, ljubavi, praštanja, čišćenja od grijeha i svega ostalog pozitivnog što uranjanje u vodu toga dana treba da prikazuje, dobili smo još jedno nacionalističko „orgijanje“ i klicanje ratnim zločincima. Neđe je neko rekao da srpsku crkvu više ne zove srpskom, nego četničkom, budući da je ona agresivno zauzela taj stav.
U osnovi, pravoslavna crkva bi trebala da je saborna, da okuplja vjerujući narod bez obzira na različite političke stavove vjernika. Međutim, srpska crkva je postala crkva samo četnika. Nije ni crkva Srba, jer svaki časni i pošteni Srbin koji ne pristaje na ovu nacionalističku hajdučiju biva prognan kao i ja koji sam Crnogorac.&nbsp;
Da su crkva četnika nisam rekao ja, to govore njihova djela, iako i danas ima onih koji pokušavaju da ubijede crnogorsko građanstvo da je SPC crkva i Crnogoraca. Nije. Nit je bila niti će ikada biti. Crnogorci i ono što srpska crkva baštini i sprovodi ne mogu u istu gajbu. Uz sve svoje probleme, smatram da je crnogorska ideja još uvijek neukaljana, pogotovo jer nikad nije sprovođena preko zločina i na neljudski način.
Ne mogu a da ovo ne povežem sa Botunom, tom nesrećnom pričom 30. avgusta potonulog u bazene neizgrađenog kolektora. Kneževićeva stranka je podnijela uslove u kojima traže da se uvede trobojka, srpski jezik i dvojno državljanstvo, a kako bi se smanjile tenzije oko Botuna. Ako ja dobro kapiram, ako se uvedu trobojka i srpski, fekalije neće smrđeti? Recimo, da sprovođenje mojih političkih i ideoloških nauma zavisi od ucjenjivanja oko kolektora, vjerovatno bih batalio svu moguću politiku. Bilo bi mi to poniženje vlastite ideje. Međutim, ima nas svakakvih.
Traži se i da se Mujović zakune na ikonu da kolektor neće smrđeti, iako smo već utvrdili da je trobojka filter za neprijatne mirise, poput jelkice na retrovizoru. Ta zakletva bi komotno mogla da bude izvršena na ikoni svetog Popa Mace, koji je u ime srpstva i gvozdenog krsta čekićem razbijao glave pljevaljskih domaćica.
Volio bih da se neki istoričar zakopa i vidi da li je i pop Maca u svojem peru plivao za krst. Plivao ili ne, utabao je puteve ovih modernih plivača i bacača.&nbsp;

Plivanje za gvozdeni krst

27.01.
01:26h
Čuli ste.
Iz Ministarstva za medije (zove li se tako, nijesam siguran) nagovijestili &nbsp;su promjenu legislative koja će inaugurisati u pravnom poretku - inspektora za medije.
Odmah ste pogodili koja partija kontroliše taj resor.
I sada, zamislite širinu, dubinu, intelektualnu podlogu, dobrodušnost, nepristrasnost medijskog Herkula Poaroa, kojeg će, izvjesno je, kontrolisati Boris, dobri nam Bogdanović.
Kako će tek taj da raspoređuje sunčeve zrake, vitamin D, kako će taj da preore medijsku scenu (snagom 1500 novih policajaca), kamen neće ostati kad uleti u medije koji onako "glorifikuju" Bokija i njegove.
Ajte, sad krenite da istražujete, komentarišete resore koje tako uspješno vode pioniri SNP-a koji su svoj prvi trening (medijski) imali na Moldavki S.Č.
Zamislite da je onda postojao budući Poaro za medije koji svako jutro sluša Dragana Koprivicu iz mediapoola-a SNP-a u čijoj su pozadini virili iza zavjese Bečić, Bogdanović i još neki.
Koprivica nije bio tu.
Školovali su ga za Bemax.
Uništenje cigareta koje će neko da plati, učili ga i računanju do 28 miliona evra koje je skoro naplatio od Bemaxa koristeći iskustva stečena na kursevima SNP-a - tate od Demokrata.
I još nekih.
Inspektor će da bi predupredio haos unaprijed pozvati Šukovića, Darka, naravno, Đuranovića, ženu mu, Danu Nikolić, Kaćušu i ostale rakete koje smetaju i prenijeti im Bokijeve pozdrave uz želju za uspješnu saradnju.
Reći će da ne pripada niti jednoj partiji i da mu se Demokrate najmanje dojme.
Što će imenovani pozdraviti aplauzom.
Posebno, Dana i Kaćuša.
Draško će mejbi na tradicionalan način hicima iz pištolja (kojeg će mu pozajmiti Tigar iz onog kontigenta koji je ostao nezaplijenjen u soliteru od strane bezbednjaka Adžića i Abazovića, za koje su Krcun i Leka Ranković male bebe) proslaviti dolazak inspektora.
Ja ću prestati da pišem, jer će mi strah paralisati desnu ruku (lijeva mi ionako služi da njome ovu operem).
I svi siti.
I neki mediji u još većem broju. Kao oduzimači vitamina D, kiseonika.
Zato planiram da u zatvor Acu i Zoranu ponesem masku za kisik, da bi u navali Bogdanovićevih novih policajaca i medijskih inspektora mogli da otmu malo bjelopavlićkog zraka prije nego li Boki zatvori vazdušni prostor.
P.S: Don Žuanom su se ozbiljno bavili Puškin, Kjerkegor, Bajron, Molijer. I Mocart.
U literaturi je ipak ženomrzac, što se za komesara Demokrata ne bi moglo reći.
A postojao je taman koliko i ženoljubac Kazanova.
Dakle, kao nepostojeći ušli su udžbenike najvećih umova.
Komesar Boki jeste um, ali oni gore nijesu među nama, i vjerovatno pate na nebu za propuštenom prilikom da ga ovjekovječe, kao onog junaka sa Iberijskog poluostrva.
Zato će ovo Balkansko imati priliku ubuduće da piše podvige medijskog inspektora i njegovog izumitelja, makar Kazanova zainat pretekao znate koju ekipu, u zavođenju ljepšeg pola.
I to sve bez potrebe da neko bez kiseonika ostane koristeći blagodeti sunca.
I vitamina D.
Zbog kojeg su i ovi odlučili da im ime partije počinje baš tim slovom.

Medijski inspektor

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore razmatraće danas pokretanje postupka za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o više zakonskih rješenja poput Predloga zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Predlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici, te Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu.
Raspravljaće se i o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore te Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invalididtetom.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas o pokretanju postupka za izbor članova Fiskalnog savjeta

Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima - poručila je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Ona je ukazala da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, upozorio &nbsp;da je negiranje zločina dvostruko ubistvo žrtve.&nbsp;
- Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima rehabilitacije zločinaca i ideološki indukovane revizije istorije, koji udaljavaju društvo od vrijednosti koje mora dosljedno da njeguje - kulture sjećanja i nedvosmislene osude zločina i zločinaca - jasna je Marinović.
Lekcije iz istorije, kako je podvukla, nijesu u potpunosti naučene.&nbsp;
- Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu. Upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava - poručila je Marinović.
Posebnu odgovornost, dodaje ona, imaju i svi u javnom prostoru.&nbsp;
- Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima i danas svjedočimo u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije, ostavljajući prostor da se najteže greške prošlosti ponove. Sjećanje na milione žrtava Holokausta tokom Drugog svjetskog rata podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više lica iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, od izuzetnog je značaja Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona - navela je saradnica na programima CGO.
Ovim se, ističe ona, nakon više od deceniju rada omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti.
- Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, jer je toga dana 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više of 1, 100 000 je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi - navela e Marinović.
Rezolucija, kako je rekla, poziva države članice UN da čuvaju sjećanje na žrtve Holokausta i razvijaju obrazovne programe o njehovoj istoriji, kao izraz odlučnost da se spriječi ponavljanje genocida u budućnosti.

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Tag: saglasnost