Platforma Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je ove godine niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubjedljivo najveći broj iz Srbije.
Prema podacima sa sajta Platforme, ove godine je zabilježeno 59 slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara u zemaljama Zapadnog Balkana, od kojih su čak 33 iz Srbije, navodi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
U Hrvatskoj je zabilježeno sedam takvih slučajeva, u Bosni i Hercegovini šest, u Crnoj Gori i Albaniji po pet, a u Sjevernoj Makedoniji tri.
NUNS navodi da su čak 344 slučaja zabilježena ove godine u bazi tog udruženja, u kojoj se evidentiraju napadi, pritisci i prijetnje novinarima u Srbiji, što je najveći broj otkako vodi tu evidenciju.
Veliki dio incidenata povezan je sa izvještavanjem o antivladinim građanskim i studentskim protestima u gradovima Srbije koji traju duže od godinu dana, otkako je 16 osoba poginulo u padu nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, navodi NUNS.
Mreža Bezbjedni novinari (SafeJournalists) navodi da međunarodna vidljivost slučajeva prijetnji i nasilja prema novinarima i novinarkama na Zapadnom Balkanu pojačava pritisak na institucije da reaguju.
Platforma Savjeta Evrope, kada zabilježi ozbiljna kršenja slobode medija, preko svojih mehanizama zvanično poziva nadležne institucije države članice da dostave odgovor i informacije o tome koje su korake preduzele u konkretnom slučaju.
Platforma pomaže u prikupljanju, obradi i dijeljenju informacija o ozbiljnim zabrinutostima u vezi sa slobodom medija i bezbjednošću novinara u državama članicama Savjeta Evrope.
Cilj joj je da unaprijedi zaštitu novinara, da efikasnije odgovori na prijetnje i nasilje prema medijskim profesionalcima i da podstakne mehanizme ranog upozoravanja i kapacitete za reagovanje u okviru Savjeta Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savjet Evrope: Srbija rekorder po ugrožavanju bezbjednosti novinara na ZB, pet slučajeva u Crnoj Gori...

U 2025. godini medijska sloboda i bezbjednost novinara i novinarki u zemljama Zapadnog Balkana ostali su pod ozbiljnim i dugotrajnim pritiskom. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, SafeJournalists mreža podsjeća da su sloboda izražavanja i pravo javnosti da bude informisana temeljna ljudska prava, bez kojih nema demokratskog društva. Iako su medijska tržišta u većini država formalno pluralistička, stvarni prostor za nezavisno novinarstvo se sužava zbog čvrstih sprega politike, biznisa i medija, ekonomske nesigurnosti redakcija i sve izraženijih pokušaja uticaja na uređivačku autonomiju. Ovakvo okruženje slabi ulogu medija kao demokratskog korektiva i povećava rizik od autocenzure.
Istovremeno, u čitavom regionu bilježi se zabrinjavajući kontinuitet napada, prijetnji i pritisaka na novinare, od fizičkih incidenata na terenu do ozbiljnog onlajn uznemiravanja, naročito usmjerenog na novinarke, dok institucionalni odgovori često ostaju spori, nedovoljni ili bez jasnog sudskog epiloga. Dodatnu zabrinutost izazivaju pravna neizvjesnost, nedovoljna zaštita od SLAPP tužbi i zastarjeli ili problematični normativni okviri, kao i krize upravljanja i finansiranja javnih servisa u pojedinim državama. SafeJournalists mreža upozorava da bez dosljedne političke volje, efikasne institucionalne zaštite i strukturne podrške održivim i nezavisnim medijima, ovi trendovi nastavljaju da ugrožavaju temelje slobode izražavanja i demokratskih standarda u regionu.
Kada je Crna Gora u pitanju, u 2025. godini, zaključno sa 10. decembrom, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi SafeJournalism zabilježio 28 slučajeva — 16 u kojima su žrtve bile novinarke, pet u kojima su žrtve bili novinari i sedam koji su se odnosili na grupe novinara ili medijske organizacije. Ova cifra odgovara najvišim godišnjim ukupnim brojevima zabilježenim otkako SMCG dokumentuje napade; i 2022. i 2021. godine SMCG je takođe registrovao 28 slučajeva.
- Tokom 2025. godine crnogorski novinari i novinarke bili su žrtve implicitnih ili eksplicitnih prijetnji po život i fizičku bezbjednost u devet odvojenih incidenata. Pored toga, u četiri slučaja novinari su bili mete verbalnih napada visokih zvaničnika. Najnoviji takav slučaj odnosio se na Milku Tadić Mijović, urednicu Centra za istraživačko novinarstvo, koja je bila meta seksističke objave na Instagramu predsjednika Opštine Pljevlja. Među zvaničnicima koji su prijetili medijima nalaze se Boris Bogdanović i Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore, poslanik Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore i supruga gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića- navodi se u saopštenju SafeJournalists.
Posebno zabrinjava činjenica da baza SafeJournalism bilježi i fizički napad na novinare: u avgustu, tokom uklanjanja spomenika četničkom komandantu i osuđenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, nekoliko desetina prisutnih napalo je fotoreportere Borisa Pejovića (Vijesti) i Steva Vasiljevića (Pobjeda). Takođe je značajno da je novinar Vijesti Nikola Saveljić u decembru verbalno napadnut — konkretno „upozoren“ da ne postavlja „provokativna pitanja“ kako ne bi „loše završio“, nakon što je poslanik Milan Knežević neprimjereno komentarisao njegovo pitanje.
- Ni onlajn sfera nije bolja: naročito novinarke svakodnevno dobijaju prijetnje putem društvenih mreža i imejlom. Reporterka Vijesti Jelena Jovanović u više navrata bila je izložena uvredama i prijetnjama smrću sa različitih naloga na društvenim mrežama; Danica Nikolić, urednica M portala, više puta je dobijala prijetnje imejlom; a Itana Kaluđerović sa Televizije E dobijala je prijetnje na svom privatnom Facebook nalogu. Ohrabrujuće je, međutim, što je u slučaju Kaluđerović počinilac osuđen na prvom ročištu i dobio kaznu od devet mjeseci zatvora za teži oblik krivičnog djela „Ugrožavanje sigurnosti“ — djela koje predviđa strože kazne kada su mete medijski radnici i koje je u Krivični zakonik uvedeno 2022. na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava. Ovo je peta presuda crnogorskih sudova u 2025. godini u slučajevima u kojima su novinari bili žrtve, a ujedno i među prvim presudama za teži oblik ovog djela- zaključuje se u saopštenju SafeJournalists.

1250x600

1084x550

SafeJournalists: Tokom ove godine 28 crnogorskih novinara dobilo prijetnje po život i fizičku bezbjednost, prijetnje upućivali i državni zvaničnici

SafeJournalists mreža izrazila je duboku zabrinutost i solidarnost sa više od 200 novinara/ki i medijskih radnika/ca pogođenih iznenadnom najavom gašenja Al Jazeere Balkans nakon 14 godina kontinuiranog rada, koje predstavlja i udar na kritički diskurs u regionu, slobodu govora, javnog interesa i ljudskih prava.
- Ovo nije samo kraj jednog uglednog regionalnog medija — to je ozbiljan udarac za medijski pluralizam, slobodu izražavanja i pravo javnosti na informisanje širom Zapadnog Balkana. Više od decenije, Al Jazeera Balkans bila je sinonim za profesionalno, nezavisno i kvalitetno novinarstvo, koje je iz regionalne perspektive pokrivalo ključna politička, ekonomska i društvena pitanja. Njeno gašenje predstavlja gubitak za demokratiju, transparentnost i kritički diskurs u regionu u kojem je medijska nezavisnost sve ugroženija- navodi se u saopštenju.
Mreža je posebno uznemirena načinom na koji je odluka saopštena. Naime, kako ističu, više od 200 zaposlenih j, za gašenje saznalo putem medija, a ne zvaničnim internim kanalima. Ovakav nedostatak transparentnosti i nepoštovanje prava radnika, smatraju iz SafeJournalists je neprihvatljiv i ukazuje na širu ranjivost novinara i novinarki u regionu.
- Iako je kompanija kao razlog gašenja navela poslovne razloge, ovaj potez izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa dugoročnom održivošću nezavisnog novinarstva, čak i u medijima koji su se do sada smatrali finansijski i uređivački stabilnim. Iznenadno gašenje tako snažnog regionalnog glasa takođe otvara pitanja o posvećenosti vlasnika i međunarodnih aktera zaštiti novinarskih prava, integriteta i rada u interesu javnosti- poručili su iz SafeJournalists.
Gašenje Al Jazeere Balkans, navode dalje, prati zabrinjavajući obrazac u regionu. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama, medijski pluralizam je u stalnom opadanju. Nedavne promjene vlasništva i menadžmenta na televiziji N1, kao i pojačani politički pritisci na nezavisne medije u Srbiji, dodatno ugrožavaju prostor za kredibilno novinarstvo. Nestanak još jednog velikog medija ostavio bi građane bez pouzdanih izvora informacija i dodatno produbio demokratski deficit u regionu.
- Pozivamo rukovodstvo Al Jazeere Balkans da vodi otvoren i pravedan proces sa svojim zaposlenima i da obezbijedi da se eventualni otkazi sprovode u skladu sa radnim zakonima, uz poštovanje prava i dostojanstva svih radnika. Takođe apelujemo na vlade u regionu, institucije EU i međunarodne partnere da ovu situaciju shvate ozbiljno. Zaštita medijskog pluralizma i uslova rada novinara/ki zahtijeva hitne i konkretne mjere, a ne samo deklaracije. Neophodno je uspostaviti pravne mehanizme koji će spriječiti iznenadno zatvaranje medija bez adekvatne zaštite za zaposlene, kao i garantovati finansijsku i uređivačku nezavisnost medija koji djeluju u javnom interesu- apelovali su iz mreže.
Na kraju, Mreža SafeJournalists izražava punu solidarnost sa novinarima/kama i svim ostalim medijskim radnicima/cama i osobljem Al Jazeere Balkans i spremna je da im pruži podršku putem pravnih, profesionalnih i zagovaračkih kanala.
- Ovo nije samo priča o jednoj redakciji. Ovo je upozorenje da je nezavisno novinarstvo u regionu pod sve većom prijetnjom — i da je bez njega i sama demokratija ugrožena. Svaki napad na novinare i novinarke — uključujući ekonomske i strukturalne — jeste napad na demokratiju, javni interes i osnovna ljudska prava- zaključuje se u saopštenju.

SafeJournalists: Gašenje Al Jazeere Balkans ozbiljan udarac za medijske slobode i pluralizam u regionu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane lišili su slobode F.Z. iz Berana, zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgovina ljudima na štetu svoje troje maloljetne djece, koje je, kako se sumnja, primoravala na prosjačenje.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, hapšenje je uslijedilo tokom pojačanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje prosjačenja, kao i organizovanih i prinudnih oblika ovog djela.
Sumnja se da je F.Z. zloupotrijebila odnos povjerenja i zavisnosti, koristeći djecu staru deset, sedam i pet godina za prinudno prosjačenje, pri čemu su maloljetnici novac prikupljen na taj način predavali majci.
Policijski službenici su kod djece i osumnjičene pronašli određenu količinu novca za koji se sumnja da potiče iz prinudnog prosjačenja.
O slučaju je obaviještena državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, po čijem nalogu su djeca predata Centru za socijalni rad u Beranama radi zaštite njihovih prava, smještaja i daljeg zbrinjavanja.
Iz Uprave policije poručuju da će, u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv trgovine ljudima, nastaviti sa intenzivnim mjerama usmjerenim na otkrivanje i procesuiranje odgovornih lica, kao i na zaštitu žrtava ovog krivičnog djela.

Uhapšena Beranka zbog sumnje da je djecu primoravala na prosjačenje

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 14 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba je poginula a sedam je lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Nikšiću evidentirane četiri nezgode, Podgorici tri, Herceg Novom dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru, Kotoru, Plužinama i Pljevljima.
Izdat je 431 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 86 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela 15 pari registarskih tablica.

U posljednja 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Osobe s invaliditetom (OSI) i one sa promjenama u zdravstvenom stanju mogle su, u periodu od 18. decembra 2025. do 16. januara 2026. godine, ostvariti pravo na ličnu invalidninu ili dodatak za njegu i pomoć, dok nakon 16. januara 2026. lica s istim stanjima i s istim dijagnozama ta prava više ne mogu ostvariti, upozorili su iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Oni tvrde da je riječ o pravnoj vratolomiji Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, poručujući da prava OSI ne mogu zavisiti od datuma u kalendaru.
Podsjećaju da je Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječije zaštite i medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena mijenjan dva puta u mjesec dana.
– U našoj državi pravo ne zavisi od istog osnova, nego od toga da li je osoba "stigla u pravi čas". Da ovo nije izolovan slučaj zastoja govori i činjennica da se tzv. socio-ljekarske komisije, na osnovu čijih se mišljenja ostvaruju prava iz ovog pravilnika, ponovo ne sastaju, pa korisnici mjesecima čekaju da se postupi po njihovom zahtjevu – ukazali su iz UMHCG.
Objašnjavaju da je Pravilnik objavljen u Službenom listu 18. decembra 2025, kao prva ozbiljnija izmjena nakon 2014. godine, i sadržao je proširenu listu indikacija za ostvarivanje prava iz socijalne i dječije zaštite.
– Međutim, nakon manje od mjesec dana primjene, objavljena je nova verzija Pravilnika u Službenom listu Crne Gore, 16. januara 2026, u kojoj su izbrisane brojne indikacije i osnovi za ostvarivanje prava, posebno u oblasti lične invalidnine i dodatka za njegu i pomoć – prava koja su od ključnog značaja za osobe s invaliditetom. UMHCG je, nakon uvida u obje verzije pravilnika, uočilo ozbiljne nedostatke i kontradiktornosti, zbog čega smo posumnjali da je proces donošenja i izmjena obilježen političkim pritiscima, improvizacijama i budžetskim kalkulacijama – navode u saopštenju, dodajući da je te sumnje potvrdila dokumentacija pribavljena na osnovu slobodnog pristupa informacijama.
Dokumentacija koja im je dostavljena potvrdila je da je Ministarstvo socijalnog staranja 26. novembra uputilo Predlog pravilnika Ministarstvu zdravlja, a iz tog resora su 5. decembra odgovorili ministru Damiru Gutiću. Taj dokument je 8. decembra upućen Sekretarijatu za zakonodavstvo, koji takođe nije imao primjedbi i nakon kompletne procedure pravilnik je objavljen u Službenom listu. Iz UMHCG navode da već 23. decembra dolazi do iznenadnog obrta, kada Ministarstvo zdravlja saopštava da ipak nije saglasno sa pravilnikom koji je već usvojen, objavljen i stupio na snagu, i zahtijeva da se procedura odloži, odnosno da se faktički poništi prethodno dato mišljenje.

UMHCG: Prava OSI ograničili kalendarski

Zaposleni na stalnim sezonskim poslovima imaće sva prava kao i svi ostali radnici, pojasnila je za <a href="https://www.antenam.net/clanak/nisic-zakon-o-radu-na-stalnim-sezonskim-poslovima-odnosi-se-iskljucivo-na-domacu-radnu-snagu-radulovic-ne-ocekujem-nikakve-spektakularne-pomake">Antenu M </a>ministarka rada zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, komentarišući Prijedlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima koji je utvrdila Vlada.
- Zaposleni će imati pravo na zaradu, zaštitu, osiguranje na radu, sindikalno organizovanje, novčanu pomoć kod Zavoda za zaposlenje tokom perioda kada ne rade, mogućnost dodatog angažovanja kod drugog poslodavca van radnog odnosa i produženo osiguranje za penzijsko i invalidsko. Ovo je jedan jako bitan zakon iz razloga što ovaj zakon prvi put omogućava da studenti mogu biti stalni sezonci, korisnici materijalnog obezljedljenja porodice, kao i lica koja su otišla u penziju po zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju - kazala je Nišić.
Nišić navodi da se zakon isključivo odnosi na domaću radnu snagu, kojoj se daje primat.
- A takođe i poslodavcu i zaposlenom, on daje mogućnost predvidivosti. Poslodavcu da zna na koga od radne snage može da računa, a nezaposlenim, odnosno zaposlenim licima na stalnim sezonskim poslovima mogućnost da znaju kod koga poslodavce će oni da se vrate.
Podsjeća da je obaveza poslodavca da zaposlenom obezbijedi apsolutno sve kao i svakom drugom radniku.
- Poseban ugovor o radu će se zaključivati sa produženim penzisko-invalidskim osiguranjem. To jeste da ono lice koje bude radilo kao sezonski radnik najmanje 6 mjeseci, ostalih 6 mjeseci, poslodavac će mu plaćati poreze i doprinose na minimalnu zaradu. Što smatramo i zaista posebno značajnim, jer svi naši građani koji su bili žrtve određenih tranzicija, jako puno su svjesni koliko to penzisko-invalidsko osiguranje, znači kad čovjek želi da ostvari penziju. Pored toga nezaposlano lice, odnosno zaposlano na stalnim sezonskim poslovima, ima pravo na naknadu od Zavoda za zapošljavanje u iznosu od 120 posto obračunske vrijednosti koeficijenta. Znamo da to vjerovatno nije najstimulativnija mjera u ovom momentu i da ostavili smo mogućnost da ukoliko poslodavac želi može da tu novčanu naknadu u određenom iznosu i on dodatno pojačati - navodi ministarka.
Zakonom će se, smatra Nišić, pomoći privredi kada je u pitanju radna snaga.
- Jer smo zaista negdje svjesni da, pored svih tih mjera, privreda zaista vapi i za stranom radnom snagom, tako da u tom slučaju prije svega moramo stimulisati domaće tržište, a onda svakako ostati otvoreni i za stranu radnom snagu.
Nišić za kraj podsjeća da je zakon produkt zahtjeva privrede, te dodaje da će nakon godinu dana primjene zakona odraditi analizu kako se zakon odrazio na tržište rada.
<h2>Radulović: Zakon neće doprinijeti rješenju problema nedostatka radne snage</h2>
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović pozdravio je zakon u dijelu plaćanja doprinosa za stalne sezonce po osnovu minimalne zarade, medjutim mišljenja je da zakon neće doprinijeti rješenju problema nedostatka radne snage sa kojim se poslodavci suočavaju svake sezone.
- Ali će možda ovaj zakon da otvori neke nove vizure, da se shvati da na Zavodu za zapošlajvanje mnogo ljudi je prijavljeno iako negdje rade . Znači ZZCG opet neće imati taj broj radnika koliko je nama potreban. Iako radnik dobija ovu povoljnost da zimi dok nije angažovan, da ima i socijalno, i damu ide radni staž. Ne očekujem nikakve spektakularne pomake. Nećemo i dalje imati dovoljno radne snage sa teritorije Crne Gore, znači građana Crne Gore koji mogu da koriste ovo - zaključio je Radulović.

Tag: safejournalists

Savjet Evrope: Srbija rekorder po ugrožavanju bezbjednosti novinara na ZB, pet slučajeva u Crnoj Gori...

SafeJournalists: Tokom ove godine 28 crnogorskih novinara dobilo prijetnje po život i fizičku bezbjednost, prijetnje upućivali i državni zvaničnici

SafeJournalists: Gašenje Al Jazeere Balkans ozbiljan udarac za medijske slobode i pluralizam u regionu

Uhapšena Beranka zbog sumnje da je djecu primoravala na prosjačenje

U posljednja 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

UMHCG: Prava OSI ograničili kalendarski

Nišić: Zakon o radu na stalnim sezonskim poslovima odnosi se isključivo na domaću radnu snagu; Radulović: Ne očekujem nikakve spektakularne pomake

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO