Njemački vojni planeri upozoravaju da nedavni sajber-napadi, sabotaže i kampanje dezinformisanja mogu predstavljati uvod u novi rat, navodi se u povjerljivom vladinom dokumentu u koji je imao uvid Politiko.
Ta procjena iznijeta je u Operativnom planu za Njemačku (OPLAN), svojevrsnom nacrtu koji pokazuje kako bi Berlin organizovao odbranu njemačke teritorije u slučaju velikog NATO sukoba.
Ovakvo planiranje odražava veliku promjenu u Njemačkoj, koja je preuzela centralnu ulogu u logistici i planiranju pojačanja za Alijansu.
U dokumentu se navodi da hibridne akcije „u suštini mogu da služe kao priprema za vojni sukob“.
Umjesto da se sajber-operacije ili kampanje uticaja posmatraju kao pozadinski pritisak, novi plan ih direktno smješta u logiku vojne eskalacije.
Ova pretpostavka ima konkretne posljedice po način na koji Njemačka planira svoju ulogu u budućem sukobu.
Dokument predstavlja Njemačku kao operativnu bazu i tranzitni koridor za NATO trupe koji bi bio izložen pritisku već u ranoj fazi, naročito zbog njene uloge glavnog čvorišta Alijanse za premještanje i održavanje snaga.
Dokument od 24 strane klasifikovan je kao takozvana „lakša verzija“ plana, čiji je cilj koordinacija civilnih i vojnih aktera, kako bi se definisala uloga Njemačke kao tranzitnog čvorišta za savezničke snage.
U scenariju sukoba, Njemačka bi postala „prioritetna meta konvencionalnih napada dugodometnim oružanim sistemima“, usmjerenih kako na vojnu, tako i na civilnu infrastrukturu, navodi se u dokumentu.
OPLAN izlaže model eskalacije u pet faza, koji se kreće od ranog otkrivanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne odbrane i kolektivne odbrane NATO-a, pa sve do poslijeratnog oporavka.
U dokumentu se navodi da se Njemačka trenutno nalazi u prvoj fazi, u kojoj je fokus na izgradnji zajedničke slike prijetnji, koordinaciji unutar državnih institucija i pripremi logističkih i zaštitnih mjera.
Plan takođe predviđa značajno proširenu ulogu domaćih vojnih snaga. Jedinice za unutrašnju bezbjednost imaju zadatak da štite kritičnu infrastrukturu, obezbjeđuju kretanje trupa preko njemačke teritorije i podržavaju održavanje funkcionisanja države dok se borbene snage raspoređuju na drugim mjestima.
Civilne strukture se tretiraju kao ključne za vojni uspjeh, pri čemu se transportne mreže, snabdijevanje energijom, zdravstvene službe i privatni izvođači više puta navode kao neophodni faktori.
U dokumentu se ističe da „brojni zadaci zahtijevaju civilnu podršku“, bez koje plan ne može biti sproveden.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi njemački vojni plan stranu sabotažu tumači kao uvod u rat

Za potrebe svog hibridnog rata protiv Evropske unije Rusija je stvorila mrežu agenata u kojoj su državne institucije usko povezane s kriminalnim podzemljem. Zajednička studija nevladine organizacije Globsek (GLOBSEC) iz Bratislave i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT) iz Haga pokazuje da se regrutuju i ljudi s kriminalnom prošlošću, koji govore ruski, kako bi izvodili sabotaže širom Evrope, piše Dojče vele.&nbsp;
Rezultati tog istraživanja predstavljeni su i u Briselu na sjednici Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za zaštitu demokratije (EUDS).
Studija povezuje tu taktiku s ratom protiv Ukrajine, ističući da „hibridne operacije nisu sporedni, već ključni stub ruske strategije“. Istraživači porede tu taktiku s metodama Islamske države (IS), koja je ranije regrutovala kriminalce u Evropi.&nbsp;
- Ovoga puta ne radi se o terorističkoj organizaciji, već o državnom akteru koji vodi regrutaciju i operacije - navodi se u studiji.
<h2>Kriminalci kao saboteri</h2>
Od januara 2022. do jula 2025. u Evropi je zabilježeno 110 pokušaja sabotaže i napada povezanih s Rusijom – najviše u Poljskoj i Francuskoj. Od toga je 89 bilo uspješno, a 21 spriječen. Autori studije vjeruju da je broj spriječenih napada vjerovatno i veći, jer obavještajne službe ne objavljuju sve podatke.
Identifikovana je 131 osoba koja se dovodi u vezu s incidentima, od kojih je najmanje 35 ranije osuđivano i regrutovano u zatvorima ili preko kriminalnih organizacija. Kremlj najčešće regrutuje muškarce koji imaju oko 30 godina, iz postsovjetskih zemalja, koji govore ruski i nalaze se u teškim životnim okolnostima. Regrutacija se često odvija onlajn, preko Telegrama, ali i preko rodbine i prijatelja.
Glavni motiv za učešće u sabotažama je novac — od nekoliko eura za dijeljenje proruskih letaka, do velikih suma za napade na ključnu infrastrukturu.
<h2>Osveta EU zbog pomoći Ukrajini</h2>
Za finansiranje tih aktivnosti, Moskva koristi i ilegalne metode kako bi zaobišla sankcije Zapada.&nbsp;
- Ti kanali omogućavaju Kremlju da izbegne ograničenja i dublje uključi kriminalne mreže u strategiju hibridnog ratovanja. Ilegalni tokovi novca, kriminal i hibridne operacije nisu odvojeni, već elementi jedinstvenog plana djelovanja. Ruska vojna kampanja – bombaški napadi, podmetanja požara, pokušaji atentata – sve to bi trebalo da se posmatra kao kazna za podršku EU Ukrajini, ali i kao priprema za mogući veći sukob - navodi se u studiji.
<h2>Kriminal kao državni alat</h2>
Dominika Hajdu iz Globseka kaže da korišćenje kriminalaca od ruske vlasti nije novost. Građani koji su živjeli „istočno od Gvozdene zavjese“ sjećaju se kako su nestašice u SSSR-u stvorile zavisnost od sive ekonomije, podsjeća ona, a ujedno dodaje i da, nakon raspada Sovjetskog Saveza, za razliku od drugih postkomunističkih zemalja, borba protiv korupcije u Rusiji nije bila prioritet. Umjesto toga, korupcija je postala norma i metoda rada državnih institucija, tvrdi Hajdu.
Prema njenim riječima, 1994. godine u Rusiji je bilo aktivno više od 500 kriminalnih grupa koje su kontrolisale oko 40.000 preduzeća.&nbsp;
Početkom 2000-ih bivši pripadnici KGB-a učvrstili su kontrolu nad državom, a njihove veze s podzemljem postale su dio državnog sistema, dodaje Hajdu.
<h2>EU mora da reaguje</h2>
Poljski političar Bartomjej Sjenkjevič, član Evropskog parlamenta iz redova Evropske narodne stranke (EPP), smatra da Kremlj već dugo koristi kriminalne metode i podzemlje za regrutaciju agenata u Evropi.
- Problem je kako da reagujemo - kaže on za Dojče vele, navodeći pritom primjer dronova koji povremeno parališu aerodrome u EU.&nbsp;
- Niko ih nije oborio. Želimo da djelujemo protiv regrutovanih osoba, ali aktivnosti na Telegramu još nisu zaustavljene, iako EU treba da kontroliše takve platforme - predlaže poljski političar.
<h2>Preporuke za EU</h2>
I autori studije predlažu čitav niz mjera kao odgovor EU, uključujući i bolji nadzor onlajn-platformi, posebno Telegrama. Takođe predlažu proširenje definicije „hibridnih prijetnji“, jer mnoge nacionalne strategije ne uzimaju dovoljno u obzir ulogu „neformalnih aktera poput kriminalnih grupa, ideoloških posrednika ili pojedinaca koji djeluju iz ličnih interesa“. Upravo ta pravna praznina omogućava Rusiji da negira odgovornost za napade i sabotaže, tvrde autori studije.
Hajdu naglašava da je važno da postoji saradnja javnog i privatnog sektora.
- Oni moraju biti partneri, jer privatne firme u Evropi imaju sofisticiranije mehanizme za otkrivanje ruskih kriminalnih aktivnosti - ističe ona.
Zbog toga se zalaže za stvaranje koordinacione platforme kako bi se spriječili ruski hibridni napadi na evropske zemlje.

Rusija koristi kriminalne mreže za sabotaže širom Evrope, cilj destabilizacija i osveta EU zbog podrške Ukrajini

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Iranska vojska je trenutno borbeno mnogo spremnija i koordiniranija nego što je bila prije oružanog sukoba sa Izraelom u junu 2025. godine, izjavio je vrhovni komandant iranskih oružanih snaga general-major Amir Hatami.
- Iranske oružane snage su sada znatno spremnije za borbu nego prije "Dvanaestodnevnog rata", koji je bio jedinstveno iskustvo za iransku vojsku i doprinio je razvoju vojnih sposobnosti, obuci trupa i koordinaciji između pojedinačnih jedinica - rekao je Hatami, prenio je portal "Bagdad tudej".
On je naveo da je iskustvo borbenih dejstava u junu 2025. godine „ojačalo sposobnost iranskih oružanih snaga da se suprotstave različitim potencijalnim agresivnim scenarijima i da zaštite bezbjednost i suverenitet Islamske Republike“, prenosi Tass.
Hatami je naglasio da su, prema njegovom mišljenju, trenutne američke prijetnje "realne“ i dodao da se iranske oružane snage prema njima odnose "sa najvećom ozbiljnošću i na najvišem nivou pripravnosti“.
- Obuka iranske vojske u potpunosti je u skladu sa prirodom prijetnji - rekao je Hatami.

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol čestitao je Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori na mreži Iks.
On je u objavi izrazio nadu da će konstruktivna saradnja s ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da zajedno proslavimo ulazak slobodne i samostalne Crne Gore u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F2011203295386227038&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Flahauu, u sedmom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 50 sekundi i 52 stotinke.
Američka skijašica trijumfpovala u šest od sedam slaloma ove sezone i upisala 107. trijumf u Svjetskom kupu.
Amerikanka Pola Molcan završila je kao drugoplasirana sa 41 stotinkom zaostatka, a pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Katarina Trupe sa 65 stotinki slabijim vremenom od pobjendika.
Pobjednica slaloma u Kranjskoj Gori, Švajcarkinja Kamil Rast, imala je četvrto vrijeme, peta je bila Švajcarkinja Vendi Holdener, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.
Šifrin je vodeća je u poretku slaloma sa 680 bodova.
Rast je na drugom mjestu sa 412 boda, dok je treća Holdener sa 313 metara.
Šifrin je vodeća u ukupnom poretku sa 923 boda.
Druga je Rast sa 763, a treća Molcan sa 502 boda.

Tag: sabotaza

Novi njemački vojni plan stranu sabotažu tumači kao uvod u rat

Rusija koristi kriminalne mreže za sabotaže širom Evrope, cilj destabilizacija i osveta EU zbog podrške Ukrajini

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Vrhovni vojni komandant Irana: Spremniji smo u odnosu na period prije sukoba sa Izraelom

Sokol: Nadam se da će konstruktivna saradnja sa Ibrahimovićem i ostalim proevropskim snagama omogućiti da proslavimo ulazak slobodne CG u EU

Šifrin dominirala u Flahauu

PRATITE TVe UŽIVO