<p>Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar (DFC) u kontinuitetu ukazuje, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, &nbsp;na Televiziji E analitičar DFC-a Marko Banović.</p>
<p>Veoma je važno, dodaje on, da crnogorskim institucijama ne prođe ispod radara, dio iz Izvještaja Evropske komisije, kojim se ističe strani uticaj i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, te uticaj na crnogorske integracije.&nbsp;</p>
<p>- Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar u kontinuitetu ukazuje. Dokaz ove teze mogli smo da vidimo tokom prethodne dvije sedmice u Gruziji i Moldaviji, gdje se ruski autoritarni režim umiješao u izborne procese te dvije zemlje, sa jasnim ciljem da zaustavi dalje evropske integracije u tim zemljama. Identičan cilj Rusija ima i u regionu Zapadnog Balkana i to nije nikakva tajna, niti nešto što skrivaju. Bivši ambasador Ruske Federacije u Podgorici je otvoreno kazao da širenje Evropske unije na region Zapadnog Balkana stavlja te zemlje u direktnu koliziju sa Ruskom Federacijom - rekao je Banović.</p>
<p>Važno je istaći, naglašava on, da je uvođenje strategije i akcionog plana samo osnovni korak, jer u Crnoj Gori postoji &nbsp;veliki broj strategija i akcionih planova, ali nema njihove primjene u, kako kaže, konkretna djela.&nbsp;</p>
<p>- Važno je istaći da nedostatak političke volje nije situacija samo danas i sa trenutnom vlašću, već je to trend koji imamo proteklih deset godina, uključujući vlast koju je predvodila Demokratska partija socijalista, jer su partijski i lični interesi uvijek prevladavali u odnosu na društvene interese i to je razlog zašto mi danas imamo slabe, ispolitizovane institucije, koje su ključne upravo u borbi protiv stranog uticaja i hibridnih prijetnji - naglasio je Banović.&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima dodatan problem predstavlja i to što određene političke strukture na vlasti prate interese stranih država, a ti interesi su u potpunoj suprosti sa strateškim ciljevima koje ima Crna Gora.</p>
<p>Digitalno forenzički centar je jedna od rijetkih institucija, smatra Banović, koja u kontinuitetu ukazuje na upliv stranog uticaja i uticaja dezinformacija na crnogorsko društvo.&nbsp;</p>
<p>- Jasan cilj tih malignih uticaja je da spriječe dalje integracije. Ono što je činjenica jeste da kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, tako će i te hibridne prijetnje da jačaju, od toga će u suštini zavisiti da li će Crna Gora postati dio Evropske unije, u odnosu na to kakav će odgovor imati crnogorsko društvo na te prijetnje - zaključio je Banović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLd9wAGAlJR0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banović: Evropska komisija prepoznala strani uticaj kao najveću prijetnju puta Crne Gore ka EU

<p>Srbija ne poštuje sankcije Brisela protiv ruskih propagandnih medija i Evropska unija treba da je pozove na odgovornost tokom pregovora o članstvu - poručio je Pavol Salaj (Szalai), šef deska za Evropu i Balkan u međunarodnoj novinarskoj organizaciji Reporteri bez granica (RSF).</p>
<p>U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Salaj opisuje Srbiju kao "odskočnu dasku za rusku propagandu".</p>
<p>Reporteri bez granica 2. oktobra su <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rt-srbija-sankcije-mediji-evropska-unija-rsf/33143605.html" target="_blank">zatražili Evropske unije</a> (EU) i njenih članica da pozovu Srbiju na odgovornost jer je "domaćin" ruskom državnom mediju RT, ranije poznatom pod nazivom Russia Today.</p>
<p>RT se u <a href="https://rsf.org/en/russia-serbia-how-rt-spreads-kremlin-s-propaganda-balkans-despite-eu-sanctions" target="_blank"><b>istraživanju Reportera bez granica </b></a>naziva "fabrikom laži Vladimira Putina".</p>
<p>- Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi. Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu - opisuje Pavol Salaj.</p>
<p>Kako se navodi u istraživanju, zahvaljujući kontroli srpske vlade nad domaćim medijima i povoljnom političkom okruženju, RT koristi svoju kancelariju u Beogradu da "prilagodi narative Kremlja, pre širenja u jugoistočnoj Evropi".</p>
<p>RT i drugi mediji pod kontrolom Kremlja, poput Sputnjika, pod sankcijama su Brisela nakon ruske invazije na Ukrajinu.</p>
<p>U Srbiji, koja se sankcijama nije pridružila iako je kandidat za članstvo u EU, ovi mediji nesmetano rade.</p>
<p>RT Balkan u Srbiji je otvoren u novembru 2022, devet meseci nakon što je Rusija otpočela invaziju na Ukrajinu, a od juna 2023. je zabranjen u EU.</p>
<p>Reporteri bez granica su u svom istraživanju opisali tehnike koje RT koristi za širenje dezinformacija.</p>
<h2>Lažne optužbe</h2>
<p><b>RSE: </b><i>Reporteri bez granica su u istraživanju apelovali na EU da Srbiju pozove na odgovornost jer je domaćin RT-u, koga ste nazvali "Putinovom fabrikom laži". Da li i kakvu reakciju očekujete - i iz Brisela i iz Beograda?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Reakcija iz Beograda je već stigla. U raznim člancima, programima i medijima smo kritikovani, optuženi za nešto što ne radimo - za pokušaj ograničavanja slobode izražavanja ili slobode štampe.</p>
<p>Optuženi smo i za napad na predsednika (Aleksandra) Vučića od strane raznih komentatora bliskih vladi, što je, naravno, laž.</p>
<p>I zaista smo pozvali EU i države članice da se pozabave ovim problemom u okviru pregovora Srbije o njenom ulasku u Evropsku uniju.</p>
<p>Kroz naše kanale komunikacije sa Evropskom komisijom i državama članicama pokrenućemo ovo pitanje. Ovo je bio javni apel, ali takođe imamo institucionalne načine da ga iznesemo.</p>
<h2>U očekivanju reakcije vlasti</h2>
<p><b>RSE: </b><i>Pomenuli ste medije bliske vlastima, ali da li očekujete reakciju srpskih vlasti, zvaničnu reakciju?</i></p>
<p><b>Salaj:</b> Da, očekujemo reakciju. Mislim da ova situacija, činjenica da je suverena i ponosna zemlja poput Srbije domaćin Putinovoj fabrici laži i da je Rusija koristi za širenje ruske propagande, nije prihvatljiva ni za Srbiju ni za Evropsku uniju.</p>
<p>Dakle, ako se digla tolika buka oko onoga što smo napisali, očekujemo da će se o tome diskutovati i učinićemo sve da dobijemo reakciju i mere od strane srpskih vlasti.</p>
<h2>RT je propagandna platforma</h2>
<p><b>RSE: </b><i>Pomenuli ste reakciju u medijima. Nakon vašeg istraživanja, usledio je odgovor na sajtu RT Balkan.</i></p>
<p><i>Citiraću njihovog urednika, koji je naveo da im je "čast što su se našli na vašoj meti".</i></p>
<p><i>Optužuju vas da sprovodite, kako kažu, cenzuru.</i></p>
<p><i>Urednik RT Balkan kaže i da "zahvaljujući vlastima, u Srbiji postoji slobodno medijsko okruženje", pominjući da ovde pored ruskih medija, radi i Radio Slobodna Evropa.</i></p>
<p><i>Kako vi gledate na njihovu reakciju?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Prvo što želim da kažem je da izgleda da su zaista detaljno proučili naše istraživanje. Pročitali su ga od A do Š.</p>
<p>Drugo, RT nije medij. RT je propagandna platforma.</p>
<p>Kontroliše je Kremlj. Ona širi narativ Kremlja.</p>
<p>I to nije tajna. Čak je i Margarita Simonjan [glavna urednica RT] priznala koja je prava misija RT Balkan.</p>
<p>RT Balkan je kontaktiran od strane Reportera bez granica i nisu odgovorili na naša pitanja o njihovom odnosu sa vladom, o njihovoj nezavisnosti i slično.</p>
<p>Tako da ovo jasno pokazuje da imaju nešto da sakriju ili da postoji nešto o čemu ne žele da razgovaraju.</p>
<p>A trebalo bi da budu transparentni kao nezavisni medij, ako tvrde da to jesu. Dakle, oni nisu medij.</p>
<p>A mi ne pokušavamo da ograničimo slobodu štampe. Pokušavamo da zaustavimo propagandu, jer propaganda podriva pravo građana na pouzdane informacije. Mi na to gledamo iz ugla građana.</p>
<p>A oni [RT] stvaraju haos u kojem kao propagandu tretiraju verodostojne, pouzdane informacije iz medija poput KRIK-a, N1, RSE, Cenzolovke i tako dalje.</p>
<p>Mi imamo dva stuba odbrane prava na informacije - braniti one koji šire pouzdane informacije i boriti se protiv onih koji šire propagandu.</p>
<h2>Fabrika laži</h2>
<p><b>RSE: </b><i>RT Balkan u svom istraživanju nazivate "fabrikom laži Vladimira Putina". Koje ste tehnike širenja propagande i dezinformacija uočili u njihovom radu?</i> <i>Kojim se sredstvima služe u širenju dezinformacija?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi.</p>
<p>Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu.</p>
<p>I zatim to RT Balkan distribuira širom regiona - u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, Crnu Goru i šire, čak i do zemalja članica EU koje se graniče sa Srbijom.</p>
<p>I ovo nije samo na sajtu RT Balkan. Oni takođe koriste, kako ih mi zovemo, influensere.</p>
<p>Nikola Vrzić [urednik RT Balkana] i drugi novinari, kolumnisti, urednici, istaknute ličnosti RT Balkana sagovornici su u srpskim medijima sa nacionalnom frekvencijom. Takođe su prisutni na društvenim mrežama.</p>
<p>Na kraju, elemente [ovog narativa] koriste i političari u Srbiji u svojim javnim obraćanjima.</p>
<p>Dakle, RT Balkan je apsolutno neophodan za Moskvu da širi svoju propagandu i prilagođava je publici na Balkanu.</p>
<p>I dok to rade, krše srpski zakon i krše sankcije EU. Sankcije EU koje Srbija nije uvela - jer je EU zabranila RT Balkan, a Srbija to nikada nije sledila.</p>
<h2>Poštovanje sankcija - u EU operativni, u Srbiji politički problem</h2>
<p><b>RSE:</b> <i>Više puta ste pomenuli RT Balkan pod sankcijama Brisela. U vašem tekstu takođe citirate istraživanje RSE, gde smo mogli videti da je, ranije ove godine, pristup sajtu RT bio moguć čak i iz sedišta EU institucija u Briselu</i></p>
<p><i>Imajući to u vidu, kakvu reakciju možete očekivati od EU i zvaničnika EU?</i></p>
<p><b>Salai:</b> Prvo želim da naglasim da su EU članice jednoglasno odlučile da zabrane RT Balkan.</p>
<p>Dakle, sve države članice su se usaglasile sa sankcijama protiv RT-a, i kasnije protiv RT Balkan.</p>
<p>Druga stvar je da ove sankcije nisu adekvatno sprovedene u EU.</p>
<p>Dok smo radili ovo istraživanje, uvideli smo da je RT France dostupan u Francuskoj putem "kopija" sajtova [engl. mirror websites].</p>
<p>Dakle, to je isti problem na koji je i Radio Slobodna Evropa ukazao i koji smo citirali u istraživanju.</p>
<p>Uputili smo poseban apel i zatražili od francuskih medijskih regulatora da budu efikasniji u sprovođenju ovih sankcija. Ovo je verovatno problem u nekoliko država članica.</p>
<p>Ali velika razlika u odnosu na Srbiju je u tome što Srbija nikada nije zabranila RT Balkan.</p>
<p>Dakle, dok je u EU to operativni, administrativni problem, u Srbiji je to politički problem.</p>
<p>I na kraju, Srbija želi da uđe u EU. Ulazak u EU znači poštovanje određenih pravila, a ona uključuju usklađivanje sa bezbednosnom i spoljnom politikom EU.</p>
<p>A sada je situacija jasna - Srbija ne poštuje ovo pravilo. I zbog toga smo rekli da bi Srbija trebalo da bude pozvana na odgovornost od strane EU institucija i država članica tokom pregovora u članstvu.</p>
<p>Dobro, Srbija može raditi šta god želi, ali pod ovim uslovima ne može ući u EU.</p>
<h2>RT u Beogradu - provokacija srpskih vlasti protiv EU</h2>
<p><b>RSE:</b> <i>RT Balkan je svoj rad u Beogradu otpočeo u novembru 2022, nekoliko meseci po otpočinjanju ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je RT u tom momentu izabrao Srbiju i zašto Srbija do danas njima ostaje "dobar domaćin"?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Tačno kako ste rekli, a to je bilo i svega nekoliko meseci nakon što je EU uvela sankcije RT-u.</p>
<p>Dakle, mogli bismo reći da su, dozvolivši RT-u da otvori kancelariju u Srbiji, srpske vlasti učinile provokaciju protiv EU.</p>
<p>Kada je reč o vezama sa Rusijom, Srbija je istorijski zemlja sa pravoslavnom verom. Takođe, deo stanovništva je kritičan prema EU i NATO-u, što datira od NATO bombardovanja SR Jugoslavije tokom rata na Kosovu 1999. godine.</p>
<p>Predsednik Vučić pokušava da balansira između dve strane, da sedi i na EU i ruskoj stolici.</p>
<p>Međutim, ne vidim da postoji proces integracije sa Rusijom. Proces integracije je sa EU.</p>
<p>Dakle, pravila EU ovde treba da se poštuju.</p>
<p>I, znate, mislim da bi Srbija mogla da ima veoma važnu ulogu u Evropi i regionu, ako ne bi dozvolila da je Rusija zloupotrebljava i iskorišćava.</p>
<p>Nažalost, to čini Srbiju dobrom odskočnom daskom za rusku propagandu na Balkanu.</p>
<p>Znamo da još uvek postoji plan da se otvori televizijski kanal RT.</p>
<p>Ne znamo da li će kanal RT Balkan biti otvoren u Srbiji, Republici Srpskoj ili negde drugde, ali to bi ponovo bila provokacija i još jedan razlog da EU pozove Srbiju na odgovornost.</p>
<h2>Uticaj RT u Republici Srpskoj je za posebno istraživanje</h2>
<p><b>RSE:</b> <i>Koji su dometi uticaja RT Balkan kada je reč o širenju propagande Kremlja – u Srbiji, na Zapadnom Balkanu, ali i šire? Koje su razlike kada poredite njihov uticaj u Srbiji i, primera radi, drugim državama Zapadnog Balkana?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Srbija se graniči sa mnogim zemljama, članicama EU i kandidatima za članstvo.</p>
<p>Uticaj RT-a u Republici Srpskoj, na primer, koja takođe ima prorusko rukovodstvo i vrlo povoljno medijsko okruženje za rusku propagandu, zaslužuje posebno istraživanje. Tu nismo ulazili u detalje.</p>
<p>Međutim, bliskost između, na primer, srpskog, hrvatskog, bosanskog, makedonskog, pa čak možda i bugarskog jezika omogućava da se propaganda koju pakuje RT Balkan širi po regionu.</p>
<p>Mislim da je postojanje sajta ključno za regionalni domet.</p>

Reporteri bez granica: Srbija je odskočna daska za rusku propagandu na Balkanu

<p>Zamjenik načelnika štaba u Vrhovnoj komandi NATO snaga u Evropi (SHAPE HQ) Mejtu van Vagenen izjavio je da se prijetnje svjetskom poretku odigravaju na Zapadnom Balkanu na isti način kao i u ostatku Evrope i svijeta.</p>
<p>- Rat u Ukrajini nije samo borba za teritorijalnu kontrolu, već pokušaj Rusije da promijeni evropski bezbjednosni poredak. Putinova invazija iz 2022. godine otkriva dublji i ambiciozniji cilj - vraćanje ruske moći i utjecaja na ovom kontinentu i šire - rekao je Van Vagenen na drugoj Sarajevskoj bezbjednosnoj konferenciji.</p>
<p>On je rekao da je NATO naporno radio na očuvanju mira na Zapadnom Balkanu, težeći ka zajedničkoj viziji da buduće generacije nikad više ne dožive sukobe.</p>
<p>- Ovaj mir je krhak i moramo ga zaštititi - kazao je Van Vagenen.</p>
<p>Dodaj je da su NATO i partneri "ujedinjeni sa ciljem očuvanja naših zajedničkih vrijednosti i ciljeva".</p>
<p>- Ne razumijemo u potpunosti odnose Rusije sa Kinom, Sirijom, Iranom i Sjevernom Korejom. U tome leži opasnost situacije. Svjesni smo da su odnosi Rusije i Kine sve jači, da Rusija traži balističku tehnologiju Sjeverne Koreje, da kupuju iranske Shahed dronove. Iza tih odnosa stoji velika razmjena obavještajnih podataka i tehnologije - rekao je Van Vagenen.</p>
<p>Zamjenik glavnog komandanta Savezničkih snaga za transformaciju general Kris Badija rekao je na konferenciji da današnji bezbjednosni izazovi zahtijevaju snažan zajednički front i jačanje saradnje, ne samo unutar NATO-a, već i sa zemljama koje imaju ključnu stratešku važnost, uključujući BiH.</p>
<p>Sarajevska bezbjednosna konferencija osnovana je 2023. godine od Strateške inicijative za analizu, neprofitnog, nevladinog "think tank"-a sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.</p>
<p>Od januara 2024. "think tank" i konferencija su dio Centra za Zapadni Balkan pri Nju lajns institutu, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Vašingtonu.</p>

Sarajevska bezbjednosna konferencija ukazala na rusku prijetnju po Zapadni Balkan

<p>Upravni sud Crne Gore donio je presudu kojom je utvrđeno da je lider Ujedinjene Crne Gore <b>Goran Danilović</b> nezakonito imenovan za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) jer za tu poziciju nije ispunjavao uslove.</p>
<p>Tako je, usvajanjem tužbe kandidata na istom konkursu <b>Milana Markovića</b> sa Cetinja, poništeno rješenje Vlade <b>Dritana Abazovića</b> od 15. juna 2023. godine kojim je Danilović postavljen na tu poziciju.</p>
<p>Kako piše u presudi Upravnog suda, nejasno je na koji način je utvrđeno da je Danilović ispunio uslov znanje engleskog ili francuskog jezika „nivo A1“ - jer o tome nije dostavio uvjerenje.</p>
<p>- Polazeći od citiranih odredbi i činjeničnog utvrđenja, po ocjeni Suda, u predmetnoj upravnoj stvari se nije vodilo računa o pravilima upravnog postupka iz člana člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer su izostali jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način. Naime, kod činjenice da je jedan od kriterijuma predviđenih predmetnim javnim konkusom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, bio znanje engleskog ili francuskog jezika ,,novo A1'“, nejasno je na koji je način utvrđena ispunjenost tog kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika - navodi se u presudi.&nbsp;</p>
<p>Činjenica je, ističu u Upravnom sudu, da javnim konkursom u dijelu koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju nije posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već je tražena ,,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja’’.</p>
<p>- Ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je, po nalaženju Suda, nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke - ističe se u presudi.</p>
<p>Zbog toga je, podvlače oni, rješenje Vlade trebalo poništiti.</p>
<p>- U ponovnom postupku tuženi će, vodeći računa o iznijetim primjedbama Suda, otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16 i 11/24), nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari - napominje se u presudi.</p>
<p>Vlada se, ovim rješenjem, obavezuje da Markoviću isplati troškove spora u iznosu od 484 eura - 15 dana od prijema ove presude.</p>
<h2>Danilović tvrdio da ima sve što je potrebno</h2>
<p>Danilović je ranije tvrdio da je izabran zakonito, te da je imao sve što mu je za izbor na tu poziciju bilo potrebno. U tom kontekstu, Danilović je isticao da mu stručni ispit nije bio potreban dok je bio vršilac dužnosti direktora Agencije.</p>
<p>- Sve što sam morao da imam ja sam imao. Nije isto biti vršilac dužnosti ili biti izabran na konkursu. Ja sam izabran na konkursu, imao sam dvoje protivkandidata, jedan je odustao od jednog sam bio bolji. On je predavača na ustanovi koja proziva mene i Agenciju - naveo je Danilović svojevremeno gostujući na Gradskoj televiziji.</p>
<p>Rekao je da je poslao dokumentaciju Upravi za kadrove onog trenutka kad je na konkursu izabran na puni mandat.</p>
<p>- Ministar može biti ministar u četiri mandata, a ne mora imati položen stručni ispit. Pa nakon toga ako bi krenuo da radi u svom ministarstvu morao bi i to da polaže. Ja nemam ništa protiv, ovo su prigovori na zakon, ali zakon je jasan. Mi nijesmo ovdje da pravimo zasjede ustanovama, nego da im pomognemo da se pripreme za reakreditacije. Poboljšavamo pravila, ne da im ne napravimo sačekušu. U Agenciji za kontrolu i obezbjeđivanje visokog obrazovanja nema politike, pozovite zaposlene, niti je ikad bilo niti će ikad biti, imam dovoljno ličnog digniteta da bi se stidio da bih to uradio.. Nijesam mijenjao akt o sistematizaciji da bi to prilagodio nekim mojim potencijalnim kadrovima - izjavio je Danilović u februaru.</p>

Goran Danilović nezakonito imenovan za direktora AKOKVO

<p>Povodom internog oglasa za trajno dobrovoljno premještanje državnih tužilaca između Osnovnih državnih tužilaštava, Tužilački Savjet je donio odluku da se državna tužiteljka Anđa Radovanović trajno dobrovoljno premjesti iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Tužilačkog savjeta, na sjednici su utvrđene ocjene pisanog testa kandidata prijavljenih na javni oglas za izbor jedanaest državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore, nakon čega je utvrđen i njihov identitet. Pisano testiranje je sprovedeno za 18 kandidata, od kojih je 6 kandidata ostvarilo uslov za intervju, odnosno više od 55 bodova na testu.</p>
<p>“Sa kandidatima koji su stekli uslove za to, intervjui će biti obavljeni početkom decembra”, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Razmatrane su i pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada.</p>
<p>“Ocijenjeno je da su 2 pritužbe osnovane, 16 neosnovano, dok je za jednu pritužbu utvrđeno da se ne radi o pritužbi na rad državnog tužioca u pogledu zakonitosti u radu”, kazali su iz Tužilačkog savjeta.</p>

Tužiteljka Radovanović trajno dobrovoljno premještena u ODT Podgorica

<p>Zaista smatram da tragičan događaj koji je i uzrokovao angažman Vojske i policije ne treba da bude razlog za političku promociju - poručio je državni sekretar Ministarstva odbrane Marko Marković reagujući na ukazivanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića da je tokom potrage za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo, policijski helikopter oštetio vojni dron.</p>
<p>Ako Zirojević smatra drugačije, Marković poručuje da to nije problem Ministarstva odbrane - nego njegov.</p>
<p>- Poštovani gospodine Zirojeviću, da Vas stvarno zanima što se dogodilo sa bespilotnom letjelicom Vojske Crne Gore, pretpostavljam da biste pitanje uputili upravo Ministarstvu odbrane, a ne ministru unutrašnjih poslova. Reagovali ste na informaciju koja demantuje sve Vaše navode i navodnu zabrinutost. Informaciju o ovom događaju pripremio je vrh Generalštaba Vojske Crne Gore i nemamo razloga da sumnjamo u nju. Ako je ona za Vas nepovoljna, jer se ništa od onoga što ste naveli nije dogodilo, to je Vaš problem - naveo je Marković.</p>
<p>Pretpostavlja, kaže da je bolno biti javno demantovan za izgovorene stavove.</p>
<p>- Ali to je tužna sudbina svakog ko pokuša da politički lešinari na ovaj način. Lično sam ponosan, ne kao osoba koja je trenutno na rukovodećoj poziciji u Ministarstvu odbrane, nego kao građanin ove države, na motivisanost, posvećenost i profesionalizam pripadnika Vojske Crne Gore i Uprave policije koji su bili angažovani na zahtjevnom zadatku pretrage nepristupačnog terena u cilju, na prvom mjestu, spašavanja ljudskih života - naveo je on.</p>

Marković Zirojeviću: Tragičan događaj koji je i uzrokovao angažman Vojske i policije ne treba da bude razlog za političku promociju

<p>Beogradski mediji javljaju da je Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, nakon što je juče uhapšen, započeo štrajk glađu.<br/>
<br/>
Svi uhapšeni zbog tragedije na željezničkoj stanici, njih 12, nalaze se u novom policijskom pritvoru u Radničkoj ulici, u Policijskoj upravi Stari Grad u Novom Sadu.</p>
<p>Kako i Danas nezvanično saznaje, jedan od uhapšenih, ministar u ostavci Goran Vesić započeo je štrajk glađu, a dolazila je hitna pomoć da ga pregleda.</p>
<p>Rok od 48 sati pritvora ističe sjutra u 11 sati, do kada bi svi trebalo da budu izvedeni pred tužioca.</p>

Beogradski mediji: Vesić počeo štrajk glađu

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ruski-uticaj