Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Najava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos da bi kandidati prije punopravnog članstva bili na probnom periodu kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i pretvaranje tih “država u trojanske konje Rusije” – u vladajućim crnogorskim krugovima je dočekana sa rezervom. Za razliku od njih, analitičari imaju razumijevanja za ovu najavu, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Da je ovo poruka upravo zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, koji su manje više pod snažnim uticajem Rusije, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, jer Brisel želi budućnost bez “novih uporišta proputinovske politike”.
Ivana Stradner, saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ocjenjuje da je ovakav plan Brisela povezan sa djelovanjem premijera Mađarske i Slovačke koji opstruiraju EU.
Crnogorski diplomata Željko Perović, strategiju Brisela smatra opravdanom kada je u pitanju Crna Gora, jer je kako kaže “vlast od 2020. pod uticajem antievropskog i proruskog Beograda”.
U ovogodišnjem Izvještaju o proširenju, Evropska komisija je navela četiri kandidata koji bi mogli biti novi članovi EU: Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina.
Duže od dvanaest godina nije bilo prijema novih članica u EU. Posljednja je primljena Hrvatska 2013.
<h2>Poslije 12 godina EU govori o proširenju – ali uslovnom</h2>
Predsjednica EK Ursula Fon Der Lajen prošle godine je najavila da će proširenje biti “prioritet” do 2029. godine.
Uoči ovogodišnjeg Izvještaja o napretku država komesarka za proširenje Marta Kos je za The Financial Times navela mogućnost da kandidati dobiju “probni rok” kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i kršenje vrijednosti Unije.
Kazala je da ne želi pristupanje zemalja u EU koje će se poslije prijema udružiti sa Rusijom.
- Ne želim da uvodim ‘trojanske konje’ koji će biti aktivni za pet, deset ili 15 godina. Zato Komisija razrađuje ideje poput prelaznog ili probnog perioda i zaštitnih mjera - rekla je Kos.
“Probni status” mogao bi podrazumijevati period u kome nove članice nemaju pravo glasa o svim pitanjima i mogućnost privremenog isključenja u slučaju demokratskog nazadovanja, piše The Financial Times.
<h2>Vlada Crne Gore rezervisana prema "probnom članstvu"</h2>
Prema modelu “uslovnog prijema” Crne Gore u EU, rezervu su izrazili premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović.
Spajić je krajem oktobra u okviru londonskog Samita Berlinskog procesa saopštio da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa.
Na istom skupu premijer Albanije Edi Rama je rekao da se, za razliku od Spajića, ne protivi prijemu u članstvo “sa drugačijim statusom” u Uniji.
- Nemamo pravo na veto, dok se Evropa ne reformiše. Pratimo politiku EU i NATO, ali ćemo dati sebi za pravo da kažemo šta mislimo - kazao je Rama.
A potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je rekao da bi “članstvo bez punog prava glasa bi bilo teško prihvatljivo”.
<h2>Uslovno članstvo za suzbijanje "krtica"</h2>
Analitičar Boško Jakšić za RSE ocjenjuje da su Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile spoljnu politiku sa EU.
- Zato vjerujem da se klauzula ne odnosi na Podgoricu i Tiranu, ali se hipotetički zadržava mogućnost uslovnog članstva, imajući u vidu prosrpske proruske snage koje nisu zanemarljive u Crnoj Gori - kaže Jakšić.
Kaže da bi klauzula bila upozorenje Crnoj Gori šta se može dogoditi ukoliko se dozvoli da uticaj tih snaga poraste u budućnosti.
- To se ne odnosi na ovaj trenutak, jer su u Briselu gotovo svi zadovoljni procesom integracija u Crnoj Gori - dodao je Jakšić.
Ipak smatra da Brisel ne može biti siguran da u budućnosti u nekoj od novih članica, neće pobijediti snage koje će voditi politiku kao sada mađarski premijer Viktor Orban.
- EU ne želi događaje kakvi su bili u Mađarskoj ili Slovačkoj koje blokiraju odluke Unije, stavljaju veto na podršku Ukrajini ili proširenje sankcija Rusiji. To je poruka i kandidatima Zapadnog Balkana koji su manje ili više pod snažnim uticajem Rusije - kazao je on.
Naglašava da je to poruka kandidatima “da spoljnu i bezbjednosnu politiku vode na način koji će onemogućiti da postanu "krtice" u Uniji”.
<h2>"Brisel već ima Orbana i Fica"</h2>
I Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona za RSE, plan EU dovodi u vezu sa djelovanjem premijera Mađarske ali i Slovačke koji, kako kaže, opstruiraju EU.
- Brisel već ima Orbana i Roberta Fica, a posljednje što im treba je Aleksandar Vučić - kazala je ona.
Ona ocjenjuje da je Brisel dugo tolerisao Srbiji koja je kandidat za EU, balansiranje između Rusije i Kine sa jedne i zapada sa druge strane.
- Zvuči paradoksalno, ali Rusiji i Kini bi članstvo Srbije u EU odgovaralo, jer bi Srbiju koristili kao polugu uticaja u Evropi. To je test za EU - kaže Stradner.
Ona navodi da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori i Albaniji da se što prije približe članstvu, kako bi spriječila zvanični Beograd da urušava prozapadne težnje zemalja regiona.
- Vučić poručuje da u EU treba zajedno da uđu sve zemlje Zapadnog Balkana uz poruku zapadu da "možda Srbija nije savršena ali je region još gori". EU treba da ignoriše te poruke i pomogne priključenju Crne Gore i Albanije - zaključuje Stradner.
<h2>Brisel neće da "timari Putinovog trojanskog konja"</h2>
A crnogorski diplomata Željko Perović za RSE kaže da je opravdana strategija Brisela o “probnom članstvu” budućih članica EU, pa i kada je riječ o Crnoj Gori koja je, kako kaže, podijeljena i međusobno posvađana.
- Vlast nakon 2020. je pod dirigentskom palicom antievropskog i proruskog Beograda, sa zavisnim pravosuđem, nedobronamjernim ponašanjem prema svim susjedima, osim Srbije. U Crnoj Gori je ugroženo sve što nije srpsko – ruski svijet. I to daje za pravo ovakvom razmišljanju Brisela - kazao je on.
Perović podsjeća da Brisel već duže Crnu Goru vidi kao prvu narednu članicu EU, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
Perović kaže da se već nekoliko godina spekuliše o “brzom prijemu” Crne Gore, navodeći izjavu potpredsjednice EK Kaje Kalas koja je 2030. navela kao godinu uslovnog prijema novih članica.
Vjeruje da bi pobjeda istinski prozapadnih snaga na narednim izborima 2027, obradovala Brisel.
- Jer EU više neće morati da ‘timari’ Putinovog ‘trojanskog konja’, nego državu i vlast koja dijeli evropske vrijednosti - poručio je Perović.
I dio opozicije u Crnoj Gori smatra da je dobra ideja da se EU protiv ruskog uticaja bori mehanizmom “probnog članstva”.
- Ako je Rusija 2016. godine pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slično neće pokušati i prilikom ulaska u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija - naveo je Miloš Đuričković iz opozicionog Evropskog saveza.
Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke nastale iz proruskog Demokratskog fronta, ne podržavaju NATO članstvo i zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.
One u značajnoj mjeri participiraju u Vladi premijera Milojka Spajića, a njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore.

Uslovno članstvo u EU - da Crna Gora i ostali kandidati ne postanu ruske "krtice"

Ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore, poručili su iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u intervjuu za Politico kazao da da zlonamjerni uticaj trećih zemalja može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.&nbsp;
Iz Digitalnog forenzičkog centra su kazali da godinama ukazuju na taj problem.&nbsp;
- Taj problem je jasno naglašen i u Rezoluciji EU parlamenta za Crnu Goru iz 2025. godine i u EU izvještaju o napretku iz 2024. godine. Međutim, političkim elitama u Crnoj Gori borba protiv stranog miješanja nikada nije bila u vrhu prioriteta. Nažalost, DFC je u svojoj misiji usamljen i bez institucionalne podrške - navodi se u saopštenju ove organizacije.
U takvim okolnostima, kako kažu, ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore i kompletnog regiona Zapadnog Balkana.
- Regionalni habovi ruskih državnih medija, Sputnik Srbija i RT Balkan, koji su obuhvaćeni snakcijama EU, nesmetano šire manipulativne sadržaje i targetiraju Crnu Goru. Međutim, važno je imati na umu da to nijesu jedini kanali koji šire maligni ruski uticaj u Crnoj Gori. Osim medija, važni kanali ruskkog uticaj u Crnoj Gori predstavljaju lokalni proksiji, koji dolaze iz političkih partija, vjerskih organizacija, krajnje densičarskih grupa i nevladinih organizacija. Njihovo djelovanje je direktno usmjereno ka zaustavljanju EU integracija naše zemlje. Ozbiljnost problema ukazuje činjenica da u ključnuom trenutku za evropski put Crne Gore sva istraživanja javnog mnjenja bilježe pad podrške članstvu u crnogorskom društvu - istakli su u DFC-u.
Iako se DFC godinama uspješno bori protiv stranog miješanja, neophodna je, poručuju, snažnija podrška državnih institucija i Evropske unije kako bi se proces integracija Crne Gore priveo kraju.

DFC: Ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore

Zapadni Balkan je, po mom mišljenju prirodni dio Evropske unije (EU). Ako ga Unija ne uključi pod svoj politički i pravni okvir, pojaviće se drugi akteri poput Rusije, koji će pokušati da ovo područje pretvore u sferu svog uticaja - ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u intervjuu za njemački „Vorwärts“.
To bi, upozorava on, u mnogim aspektima potkopalo stabilnost čitavog regiona.
- Destabilizacijom Zapadnog Balkana, takvi akteri bi mogli destabilizovati i samu Evropsku uniju, što bi stvorilo rizičnu situaciju - jasan je Vujović.
On je govorio o očekivanjima od ovogodišnjeg Kongresa PES-a u Amsterdamu, značaju evropskih integracija za Crnu Goru, aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji i planovima SDP-a i Evropskog saveza za naredne izbore.
Koja su vaša očekivanja od Kongresa PES-a u Amsterdamu ovog petka i subote?
Evropska unija pojačava svoju posvećenost procesu proširenja, kako u odnosu na Zapadni Balkan u cjelini, tako i na Crnu Goru posebno. Naša PES porodica je jedan od glavnih pokretača tog procesa, koji već godinama podstiče i druge političke aktere u EU da se njime bave.&nbsp;
Iskreno se nadam da će Kongres PES-a ostaviti snažan pečat na ovu politiku i poslati jasnu poruku da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju svoje mjesto u evropskoj porodici. Uprkos brojnim specifičnim izazovima, Crna Gora i dalje prednjači u ovom procesu, jer je članstvo u Evropskoj uniji već dvije decenije politički prioritet naše zemlje.
Zašto je članstvo u Evropskoj uniji toliko važno za Crnu Goru?
Politika na Zapadnom Balkanu oduvijek je bila politika nacionalnih i etničkih podjela, politika velikih država, a upravo su takve politike dovele do ratova koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije početkom devedesetih. Završilo se Kosovom 1999. godine, ali u svijesti ljudi taj rat, nažalost, i dalje traje - srećom ne oružjem, već riječima.&nbsp;
U nekim zemljama, poput Crne Gore, na vlast su, nažalost, došle političke snage koje zastupaju nacionalizam i revanšizam.
Nama je potrebna Evropska unija kako bismo izgradili suprotan pol tom razvoju događaja. Naše društvo mora biti obnovljeno i reformisano kao evropsko društvo. Alternativa članstvu u Evropskoj uniji jeste nacionalistička Crna Gora - a to nije opcija.
Šta još očekujete od članstva Crne Gore u Evropskoj uniji?
Prije svega, Evropska unija je zajednica vrijednosti kojoj želimo da pripadamo - socijalnih, ali i vrijednosti ljudskih prava. Osim toga, očekujemo i ekonomske benefite, poput slobodnog tržišta i investicija. Kao građani EU, uživaćemo brojna prava i slobode – lična, građanska, politička, ekonomska i socijalna prava, zaštitu podataka, zabranu diskriminacije i slobodu kretanja unutar većine zemalja EU.
To će podstaći razvoj Crne Gore, ali za to moramo još da radimo.
Koje koristi EU ima od članstva Crne Gore u zajednici?
Koristi su obostrane i tako ih treba posmatrati. Nažalost, u prošlosti nije bilo dovoljno strateškog pogleda na proces proširenja. Region Balkana se dugo nije posmatrao kao područje koje geopolitički pripada Evropskoj uniji, ali ne može postojati potpuna stabilnost EU bez stabilizacije Zapadnog Balkana.
Zemlje regiona graniče sa članicama EU, poput Hrvatske i Slovenije, koje su nekada bile dio iste države sa Srbijom, Bosnom i Crnom Gorom. Dijelimo brojne vrijednosti i kulturu. Po mom mišljenju, Zapadni Balkan je prirodni dio EU, i ako ga Unija ne uključi pod svoj politički i pravni okvir, pojaviće se drugi akteri, poput Rusije, koji će pokušati da ovo područje pretvore u sferu svog uticaja. To bi u mnogim aspektima potkopalo stabilnost čitavog regiona. Destabilizacijom Zapadnog Balkana, takvi akteri bi mogli destabilizovati i samu Evropsku uniju, što bi stvorilo rizičnu situaciju.
Kako ocjenjujete rad crnogorske vlade u ovom kontekstu?
Nažalost, partije koje čine našu vladu djeluju potpuno suprotno evropskom sistemu. Njihovo ponašanje je antievropsko, iako to nikada ne bi otvoreno rekli – iz taktičkih razloga. U praksi, međutim, djeluju upravo tako i urušavaju odnose Crne Gore sa susjedima, posebno sa Hrvatskom. Postoje snažne veze sa Aleksandrom Vučićem u Srbiji, zbog čega ova vlada jača nacionalističke partije u Crnoj Gori. Kada Crna Gora napravi jedan korak ka EU, oni učine sve da je vrate dva koraka unazad.
Vaša partija, SDP, nije u parlamentu od posljednjih izbora. Koji su vaši planovi da ponovo postignete uspjeh?
SDP je jedina partija koja ima 35 godina kontinuiteta u borbi za integracije, nezavisnost, građansku državu i članstvo u NATO-u. Mi smo praktično pioniri evropskih integracija. Nažalost, na izborima prije dvije godine izgubili smo parlamentarni status za samo 0,01 odsto – svega 50 glasova. Ipak, u međuvremenu smo formirali pokret koji smo nazvali „Evropski savez“, pa danas djelujemo kao socijaldemokratska partija i evropski pokret.
U proteklih 18 mjeseci imali smo više lokalnih izbora na kojima smo postigli vrlo dobre rezultate i trenutno smo druga najjača opoziciona struktura u Crnoj Gori. Naš plan je da nastavimo da djelujemo kroz ovaj „Evropski savez“ i prepoznati smo kao najautentičnija evropska politička snaga u zemlji. Siguran sam da ćemo kroz ovo partnerstvo biti sve jači i da ćemo nakon izbora 2027. godine ponovo biti dio vlasti.

1250x600

1084x550

Vujović: Ako EU ne uključi ZB pod svoj politički i pravni okvir pojaviće se akteri poput Rusije i probati da ovo područje pretvore u sferu svog uticaja

Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar (DFC) u kontinuitetu ukazuje, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, &nbsp;na Televiziji E analitičar DFC-a Marko Banović.
Veoma je važno, dodaje on, da crnogorskim institucijama ne prođe ispod radara, dio iz Izvještaja Evropske komisije, kojim se ističe strani uticaj i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, te uticaj na crnogorske integracije.&nbsp;
- Evropska komisija prepoznaje da je strani uticaj jedna od najvećih prijetnji za evropske integracije, ne samo Crne Gore, već i kompletnog regiona Zapadnog Balkana, a to je ono što Digitalno forenzički centar u kontinuitetu ukazuje. Dokaz ove teze mogli smo da vidimo tokom prethodne dvije sedmice u Gruziji i Moldaviji, gdje se ruski autoritarni režim umiješao u izborne procese te dvije zemlje, sa jasnim ciljem da zaustavi dalje evropske integracije u tim zemljama. Identičan cilj Rusija ima i u regionu Zapadnog Balkana i to nije nikakva tajna, niti nešto što skrivaju. Bivši ambasador Ruske Federacije u Podgorici je otvoreno kazao da širenje Evropske unije na region Zapadnog Balkana stavlja te zemlje u direktnu koliziju sa Ruskom Federacijom - rekao je Banović.
Važno je istaći, naglašava on, da je uvođenje strategije i akcionog plana samo osnovni korak, jer u Crnoj Gori postoji &nbsp;veliki broj strategija i akcionih planova, ali nema njihove primjene u, kako kaže, konkretna djela.&nbsp;
- Važno je istaći da nedostatak političke volje nije situacija samo danas i sa trenutnom vlašću, već je to trend koji imamo proteklih deset godina, uključujući vlast koju je predvodila Demokratska partija socijalista, jer su partijski i lični interesi uvijek prevladavali u odnosu na društvene interese i to je razlog zašto mi danas imamo slabe, ispolitizovane institucije, koje su ključne upravo u borbi protiv stranog uticaja i hibridnih prijetnji - naglasio je Banović.&nbsp;
Prema njegovim riječima dodatan problem predstavlja i to što određene političke strukture na vlasti prate interese stranih država, a ti interesi su u potpunoj suprosti sa strateškim ciljevima koje ima Crna Gora.
Digitalno forenzički centar je jedna od rijetkih institucija, smatra Banović, koja u kontinuitetu ukazuje na upliv stranog uticaja i uticaja dezinformacija na crnogorsko društvo.&nbsp;
- Jasan cilj tih malignih uticaja je da spriječe dalje integracije. Ono što je činjenica jeste da kako se Crna Gora bude približavala Evropskoj uniji, tako će i te hibridne prijetnje da jačaju, od toga će u suštini zavisiti da li će Crna Gora postati dio Evropske unije, u odnosu na to kakav će odgovor imati crnogorsko društvo na te prijetnje - zaključio je Banović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLd9wAGAlJR0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Banović: Evropska komisija prepoznala strani uticaj kao najveću prijetnju puta Crne Gore ka EU

Srbija ne poštuje sankcije Brisela protiv ruskih propagandnih medija i Evropska unija treba da je pozove na odgovornost tokom pregovora o članstvu - poručio je Pavol Salaj (Szalai), šef deska za Evropu i Balkan u međunarodnoj novinarskoj organizaciji Reporteri bez granica (RSF).
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Salaj opisuje Srbiju kao "odskočnu dasku za rusku propagandu".
Reporteri bez granica 2. oktobra su <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rt-srbija-sankcije-mediji-evropska-unija-rsf/33143605.html" target="_blank">zatražili Evropske unije</a> (EU) i njenih članica da pozovu Srbiju na odgovornost jer je "domaćin" ruskom državnom mediju RT, ranije poznatom pod nazivom Russia Today.
RT se u <a href="https://rsf.org/en/russia-serbia-how-rt-spreads-kremlin-s-propaganda-balkans-despite-eu-sanctions" target="_blank">istraživanju Reportera bez granica </a>naziva "fabrikom laži Vladimira Putina".
- Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi. Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu - opisuje Pavol Salaj.
Kako se navodi u istraživanju, zahvaljujući kontroli srpske vlade nad domaćim medijima i povoljnom političkom okruženju, RT koristi svoju kancelariju u Beogradu da "prilagodi narative Kremlja, pre širenja u jugoistočnoj Evropi".
RT i drugi mediji pod kontrolom Kremlja, poput Sputnjika, pod sankcijama su Brisela nakon ruske invazije na Ukrajinu.
U Srbiji, koja se sankcijama nije pridružila iako je kandidat za članstvo u EU, ovi mediji nesmetano rade.
RT Balkan u Srbiji je otvoren u novembru 2022, devet meseci nakon što je Rusija otpočela invaziju na Ukrajinu, a od juna 2023. je zabranjen u EU.
Reporteri bez granica su u svom istraživanju opisali tehnike koje RT koristi za širenje dezinformacija.
<h2>Lažne optužbe</h2>
RSE: Reporteri bez granica su u istraživanju apelovali na EU da Srbiju pozove na odgovornost jer je domaćin RT-u, koga ste nazvali "Putinovom fabrikom laži". Da li i kakvu reakciju očekujete - i iz Brisela i iz Beograda?
Salaj: Reakcija iz Beograda je već stigla. U raznim člancima, programima i medijima smo kritikovani, optuženi za nešto što ne radimo - za pokušaj ograničavanja slobode izražavanja ili slobode štampe.
Optuženi smo i za napad na predsednika (Aleksandra) Vučića od strane raznih komentatora bliskih vladi, što je, naravno, laž.
I zaista smo pozvali EU i države članice da se pozabave ovim problemom u okviru pregovora Srbije o njenom ulasku u Evropsku uniju.
Kroz naše kanale komunikacije sa Evropskom komisijom i državama članicama pokrenućemo ovo pitanje. Ovo je bio javni apel, ali takođe imamo institucionalne načine da ga iznesemo.
<h2>U očekivanju reakcije vlasti</h2>
RSE: Pomenuli ste medije bliske vlastima, ali da li očekujete reakciju srpskih vlasti, zvaničnu reakciju?
Salaj: Da, očekujemo reakciju. Mislim da ova situacija, činjenica da je suverena i ponosna zemlja poput Srbije domaćin Putinovoj fabrici laži i da je Rusija koristi za širenje ruske propagande, nije prihvatljiva ni za Srbiju ni za Evropsku uniju.
Dakle, ako se digla tolika buka oko onoga što smo napisali, očekujemo da će se o tome diskutovati i učinićemo sve da dobijemo reakciju i mere od strane srpskih vlasti.
<h2>RT je propagandna platforma</h2>
RSE: Pomenuli ste reakciju u medijima. Nakon vašeg istraživanja, usledio je odgovor na sajtu RT Balkan.
Citiraću njihovog urednika, koji je naveo da im je "čast što su se našli na vašoj meti".
Optužuju vas da sprovodite, kako kažu, cenzuru.
Urednik RT Balkan kaže i da "zahvaljujući vlastima, u Srbiji postoji slobodno medijsko okruženje", pominjući da ovde pored ruskih medija, radi i Radio Slobodna Evropa.
Kako vi gledate na njihovu reakciju?
Salaj: Prvo što želim da kažem je da izgleda da su zaista detaljno proučili naše istraživanje. Pročitali su ga od A do Š.
Drugo, RT nije medij. RT je propagandna platforma.
Kontroliše je Kremlj. Ona širi narativ Kremlja.
I to nije tajna. Čak je i Margarita Simonjan [glavna urednica RT] priznala koja je prava misija RT Balkan.
RT Balkan je kontaktiran od strane Reportera bez granica i nisu odgovorili na naša pitanja o njihovom odnosu sa vladom, o njihovoj nezavisnosti i slično.
Tako da ovo jasno pokazuje da imaju nešto da sakriju ili da postoji nešto o čemu ne žele da razgovaraju.
A trebalo bi da budu transparentni kao nezavisni medij, ako tvrde da to jesu. Dakle, oni nisu medij.
A mi ne pokušavamo da ograničimo slobodu štampe. Pokušavamo da zaustavimo propagandu, jer propaganda podriva pravo građana na pouzdane informacije. Mi na to gledamo iz ugla građana.
A oni [RT] stvaraju haos u kojem kao propagandu tretiraju verodostojne, pouzdane informacije iz medija poput KRIK-a, N1, RSE, Cenzolovke i tako dalje.
Mi imamo dva stuba odbrane prava na informacije - braniti one koji šire pouzdane informacije i boriti se protiv onih koji šire propagandu.
<h2>Fabrika laži</h2>
RSE: RT Balkan u svom istraživanju nazivate "fabrikom laži Vladimira Putina". Koje ste tehnike širenja propagande i dezinformacija uočili u njihovom radu? Kojim se sredstvima služe u širenju dezinformacija?
Salaj: Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi.
Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu.
I zatim to RT Balkan distribuira širom regiona - u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, Crnu Goru i šire, čak i do zemalja članica EU koje se graniče sa Srbijom.
I ovo nije samo na sajtu RT Balkan. Oni takođe koriste, kako ih mi zovemo, influensere.
Nikola Vrzić [urednik RT Balkana] i drugi novinari, kolumnisti, urednici, istaknute ličnosti RT Balkana sagovornici su u srpskim medijima sa nacionalnom frekvencijom. Takođe su prisutni na društvenim mrežama.
Na kraju, elemente [ovog narativa] koriste i političari u Srbiji u svojim javnim obraćanjima.
Dakle, RT Balkan je apsolutno neophodan za Moskvu da širi svoju propagandu i prilagođava je publici na Balkanu.
I dok to rade, krše srpski zakon i krše sankcije EU. Sankcije EU koje Srbija nije uvela - jer je EU zabranila RT Balkan, a Srbija to nikada nije sledila.
<h2>Poštovanje sankcija - u EU operativni, u Srbiji politički problem</h2>
RSE: Više puta ste pomenuli RT Balkan pod sankcijama Brisela. U vašem tekstu takođe citirate istraživanje RSE, gde smo mogli videti da je, ranije ove godine, pristup sajtu RT bio moguć čak i iz sedišta EU institucija u Briselu
Imajući to u vidu, kakvu reakciju možete očekivati od EU i zvaničnika EU?
Salai: Prvo želim da naglasim da su EU članice jednoglasno odlučile da zabrane RT Balkan.
Dakle, sve države članice su se usaglasile sa sankcijama protiv RT-a, i kasnije protiv RT Balkan.
Druga stvar je da ove sankcije nisu adekvatno sprovedene u EU.
Dok smo radili ovo istraživanje, uvideli smo da je RT France dostupan u Francuskoj putem "kopija" sajtova [engl. mirror websites].
Dakle, to je isti problem na koji je i Radio Slobodna Evropa ukazao i koji smo citirali u istraživanju.
Uputili smo poseban apel i zatražili od francuskih medijskih regulatora da budu efikasniji u sprovođenju ovih sankcija. Ovo je verovatno problem u nekoliko država članica.
Ali velika razlika u odnosu na Srbiju je u tome što Srbija nikada nije zabranila RT Balkan.
Dakle, dok je u EU to operativni, administrativni problem, u Srbiji je to politički problem.
I na kraju, Srbija želi da uđe u EU. Ulazak u EU znači poštovanje određenih pravila, a ona uključuju usklađivanje sa bezbednosnom i spoljnom politikom EU.
A sada je situacija jasna - Srbija ne poštuje ovo pravilo. I zbog toga smo rekli da bi Srbija trebalo da bude pozvana na odgovornost od strane EU institucija i država članica tokom pregovora u članstvu.
Dobro, Srbija može raditi šta god želi, ali pod ovim uslovima ne može ući u EU.
<h2>RT u Beogradu - provokacija srpskih vlasti protiv EU</h2>
RSE: RT Balkan je svoj rad u Beogradu otpočeo u novembru 2022, nekoliko meseci po otpočinjanju ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je RT u tom momentu izabrao Srbiju i zašto Srbija do danas njima ostaje "dobar domaćin"?
Salaj: Tačno kako ste rekli, a to je bilo i svega nekoliko meseci nakon što je EU uvela sankcije RT-u.
Dakle, mogli bismo reći da su, dozvolivši RT-u da otvori kancelariju u Srbiji, srpske vlasti učinile provokaciju protiv EU.
Kada je reč o vezama sa Rusijom, Srbija je istorijski zemlja sa pravoslavnom verom. Takođe, deo stanovništva je kritičan prema EU i NATO-u, što datira od NATO bombardovanja SR Jugoslavije tokom rata na Kosovu 1999. godine.
Predsednik Vučić pokušava da balansira između dve strane, da sedi i na EU i ruskoj stolici.
Međutim, ne vidim da postoji proces integracije sa Rusijom. Proces integracije je sa EU.
Dakle, pravila EU ovde treba da se poštuju.
I, znate, mislim da bi Srbija mogla da ima veoma važnu ulogu u Evropi i regionu, ako ne bi dozvolila da je Rusija zloupotrebljava i iskorišćava.
Nažalost, to čini Srbiju dobrom odskočnom daskom za rusku propagandu na Balkanu.
Znamo da još uvek postoji plan da se otvori televizijski kanal RT.
Ne znamo da li će kanal RT Balkan biti otvoren u Srbiji, Republici Srpskoj ili negde drugde, ali to bi ponovo bila provokacija i još jedan razlog da EU pozove Srbiju na odgovornost.
<h2>Uticaj RT u Republici Srpskoj je za posebno istraživanje</h2>
RSE: Koji su dometi uticaja RT Balkan kada je reč o širenju propagande Kremlja – u Srbiji, na Zapadnom Balkanu, ali i šire? Koje su razlike kada poredite njihov uticaj u Srbiji i, primera radi, drugim državama Zapadnog Balkana?
Salaj: Srbija se graniči sa mnogim zemljama, članicama EU i kandidatima za članstvo.
Uticaj RT-a u Republici Srpskoj, na primer, koja takođe ima prorusko rukovodstvo i vrlo povoljno medijsko okruženje za rusku propagandu, zaslužuje posebno istraživanje. Tu nismo ulazili u detalje.
Međutim, bliskost između, na primer, srpskog, hrvatskog, bosanskog, makedonskog, pa čak možda i bugarskog jezika omogućava da se propaganda koju pakuje RT Balkan širi po regionu.
Mislim da je postojanje sajta ključno za regionalni domet.

Reporteri bez granica: Srbija je odskočna daska za rusku propagandu na Balkanu

Zamjenik načelnika štaba u Vrhovnoj komandi NATO snaga u Evropi (SHAPE HQ) Mejtu van Vagenen izjavio je da se prijetnje svjetskom poretku odigravaju na Zapadnom Balkanu na isti način kao i u ostatku Evrope i svijeta.
- Rat u Ukrajini nije samo borba za teritorijalnu kontrolu, već pokušaj Rusije da promijeni evropski bezbjednosni poredak. Putinova invazija iz 2022. godine otkriva dublji i ambiciozniji cilj - vraćanje ruske moći i utjecaja na ovom kontinentu i šire - rekao je Van Vagenen na drugoj Sarajevskoj bezbjednosnoj konferenciji.
On je rekao da je NATO naporno radio na očuvanju mira na Zapadnom Balkanu, težeći ka zajedničkoj viziji da buduće generacije nikad više ne dožive sukobe.
- Ovaj mir je krhak i moramo ga zaštititi - kazao je Van Vagenen.
Dodaj je da su NATO i partneri "ujedinjeni sa ciljem očuvanja naših zajedničkih vrijednosti i ciljeva".
- Ne razumijemo u potpunosti odnose Rusije sa Kinom, Sirijom, Iranom i Sjevernom Korejom. U tome leži opasnost situacije. Svjesni smo da su odnosi Rusije i Kine sve jači, da Rusija traži balističku tehnologiju Sjeverne Koreje, da kupuju iranske Shahed dronove. Iza tih odnosa stoji velika razmjena obavještajnih podataka i tehnologije - rekao je Van Vagenen.
Zamjenik glavnog komandanta Savezničkih snaga za transformaciju general Kris Badija rekao je na konferenciji da današnji bezbjednosni izazovi zahtijevaju snažan zajednički front i jačanje saradnje, ne samo unutar NATO-a, već i sa zemljama koje imaju ključnu stratešku važnost, uključujući BiH.
Sarajevska bezbjednosna konferencija osnovana je 2023. godine od Strateške inicijative za analizu, neprofitnog, nevladinog "think tank"-a sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
Od januara 2024. "think tank" i konferencija su dio Centra za Zapadni Balkan pri Nju lajns institutu, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Vašingtonu.

Sarajevska bezbjednosna konferencija ukazala na rusku prijetnju po Zapadni Balkan

Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Albanski forum predlaže: Do kraja godine svakom zaposlenom dodatak u visini 50% prosječne zarade, svakom penzioneru 50% prosječne penzije

Crna Gora je i danas, pet godina nakon pada Demokratske partije socijalista, ostala ista, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da je lojalnost i dalje važnija od kompetencija, a briga za člana partije bitnija od brige za državu.
Krivokapić je, povodom pete godišnjice formiranja prve vlade nakon promjene vlasti, kazao da je to bio turbulentan period.
- Vlada je formirana kad su se desile prve demokratske promjene u Crnoj Gori. Sreća za sve nas što se to desilo mirnim putem, što je predaja vlasti i pored iskušenja koja su bila i prije formiranja vlade, svjedočanstvo da građani Crne Gore imaju dostojanstva i da mogu da razumiju da su promjene sastavni dio našeg života - rekao je Krivokapić.
On je u intervjuu agenciji MINA istakao da je vlada na početku imala određenu blagonaklonost međunarodne zajednice.
- Ali kako je vrijeme proticalo, ne zbog stavova vlade, nego zbog uticaja koji su dolazili sa strane, nekako se gubila i međunarodno značajna podrška - dodao je Krivokapić.
On je naveo da su se vremenom pojavljivali određeni zahtjevi međunarodne zajednice.
Krivokapić je kazao da je u jednom susretu sa predstavnicima međunarodne zajednice rekao da vladi mogu postaviti bilo koju ljestvicu i da će je ona preskočiti, ali da se pravila ne mogu mijenjati u hodu.
Upitan o dostignućima vlade na čijem je bio čelu, Krivokapić je odgovorio da s obzirom na to da nije imala podršku ni partija koje su je podržale, a ne samo opozicije, svaki potez vidi kao dostignuće.
On je istakao da je u nepodržavanju njegove vlade prednjačio bivši Demokratski front (DF).
- DF je ostao do kraja na tom fonu protiv 42. vlade. A mi ništa njima nijesmo radili. Čak smo gledali kroz prste, jer sam zagovarao da najbolji budu na mjestima koja su vezana za upravljanje preduzećima u vlasništvu države, da treba da rade oni koji su najkompetentniji - kazao je Krivokapić.
On smatra da je Crna Gora i danas ostala ista.
- Lojalnost je važnija od kompentencije. Briga za političkog člana je značajnija od brige za državu. I onda u takvom jednom sistemu svaki naš doprinos je bio maksimalan iskorak u okviru konteksta koji su vam drugi nametnuli - kazao je Krivokapić.
Govoreći o greškama vlade, Krivokapić je izdvojio to što je pod pritiskom određenog ministra dozvolio da Odbor direktora Elektroprivode Crne Gore (EPCG) ne bude potpuno stručan.&nbsp;
- I te posljedice ostale su do danas prisutne u Odboru direktora EPCG. Moja druga greška je što se nijesam izborio, jer su takve okolnosti bile, da direktor policije ne bude Zoran Brđanin - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Brđanin je došao na tu funkciju zahvaljujući isključivo tadašnjem potpredsjedniku vlade Dritanu Abazoviću.&nbsp;
Krivokapić je kao treću grešku izdvojio što nije bio na sjednici da i po treći put stopira Zakon o unutrašnjim poslovima.
- Taj zakon o unutrašnjim poslovima koji je tada donešen pod uticajem gospodina Sekulovića je zakon koji je radila prethodna grupacija, a on je želio da se istakne kako je prvi uradio. Dva puta sam vraćao taj zakon - rekao je Krivokapić.&nbsp;
On je kazao da unutrašnja kontrola treba djeluje nezavisno i nepristrasno.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li direktor policije u bilo kojoj vladi može da bude izabran a da nije blizak nekoj partiji u vlasti, Krivokapić je odgovorio da je to postala praksa, ali da nije tako u zemljama Evrope.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šta misli šta je razlog pada vlade na čijem je čelu bio, kazao da je razlog “da bi se sve vratilo na početno stanje”.&nbsp;
- I to se vidi i dan danas. To je početno stanje prije 2020. godine. To znači i dalje nastavljanje sa sistemom zapošljavanja po rođačkoj, kumovskoj i partijskoj liniji. To je davanje poslova onima koji su najbliži, najposlušniji i koji će vama u određenom trenutku to da vrate na neki način, naravno najčešće kad su izbori. To je trenutak u kome znanje ne može da dominira nego partijska knjižica - kazao je Krivokapić.
On je dodao su te stvari dovele do toga da je malo šta reformisano u Crnoj Gori.
- Vlada je pala zato što je željela reforme. 2022. godina je trebalo da bude najveći investicioni bum Crne Gore preko kapitalnih investicija - rekao je Krivokapić.
On je istakao i momenat u kojem je vlada pala.
- Vlada je pala u jednom vrlo specifičnom trenutku. Sjetite se kad je bilo pokretanje inicijative - neposredno poslije prve samostalne zapljene 500 kilograma droge u Luci Bar - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je jedina nova promjena koja se desila u Crnoj Gori i ukazao na to da tužilaštvo nema uslove za rad.
Krivokapić smatra da će sličan sastav vlade, poput aktuelnog, uvesti Crnu Goru u EU.
On je kazao da vlada, zbog geopolitičkih dešavanja, ima jedinstvenu šansu.
- Pošto me to pitate, sad je Svjetsko prvenstvo u rukometu. Evropska komisija vam je poklonila sedmerac i makla golmana sa gola i sad je samo do vas da te formalne elemente dovršite - kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o radu aktuelne vlade, kritikovao veliki broj resora i to što nije zaživio projekat Montenegro works.
Upitan o ranije iznijetom stavu da bi predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, trebalo da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu, ali po ugledu na onu iz 1846, Krivokapić je rekao da je “država je srušila kapelu, država treba i da obnovi kapelu”.
On je dodao i da je običaj da nečiji amanet bude ispunjen, a da je u suprotnom to prokletstvo.
Komentarišući dešavanja u vezi sa postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću, Krivokapić je rekao da je to neko vrlo organizovan mogao da uradi.
- To je neko vrlo organizovan i sa uticajem druge strane izgleda morao da uradi - naveo je Krivokapić.
On smatra da nikako ne služi na čast da jedan spomenik bude postavljen u hramu, crkvi.
On je kazao da nema komunikaciju sa Spajićem i Milatovićem i &nbsp;da mu je žao što oni njegovo iskustvo nijesu prepoznali kao potrebu.&nbsp;
Krivokapić je rekao da Crna Gora mora da krene putem dobre komunikacije.&nbsp;
- Predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine treba da imaju dobru komunikaciju. Sve dok je politika iznad bilo koje struke, to se neće desiti. Sve dok je politička partija svedena na taj mit lidera, nema sreće - rekao je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Crna Gora ista pet godina nakon pada DPS-a, lojalnost i dalje važnija od kompetencija

Hiljade ljudi okupile su se u četiri grada širom Hrvatske na protestnim marševima u organizaciji inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“, kako bi izrazile zabrinutost zbog govora mržnje i porasta nasilja u društvu. O motivima, atmosferi i procesu organizacije za <a href="https://www.youtube.com/watch?v=4U0vwyQEvgg">podkast Akcija</a>, govorila je Vedrana Bibić, jedna od organizatorki inicijative. 
Bibić je ukazala i na sve prisutniji antimigrantski narativ koji se širi Hrvatskom, a koji za posledicu ima ekspanziju dezinformacija o migrantima, stranim radnicima koji se doseljavaju u Hrvatsku, što neminovno utiče i na percepciju domaćeg stanovništva o ovoj populaciji. 
- Odlučili smo, nakon ljeta u Hrvatskoj koje je bilo stravično, da je vrijeme da tzv. tiha većina izađe na ulicu, da ljudi pokažu da im je dosta nasilja i ustašizacije države. Ovo ljeto, nakon koncerta Thompsona na Hipodromu i nakon što je vlada dopustila da se pozdrav "Za dom spremni" širi i relativizuje ustaški pokret, branitelji su dobili krila i odlučili zabranjivati različite književne događaje i festivale - kaže Bibić. 
Prema njenim riječima, stvorila se atmosfera u kojoj se „ako si protiv nasilja, smatra da si protiv hrvatske države“.
Na pitanje kako su u četiri grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, uspjeli okupiti toliki broj građana, Bibić objašnjava da se upornim radom, preko 30 udruženja i pojedinaca okupilo da vide šta da rade.
- To su ljudi koji su imali iskustva u organizaciji. Shvatili smo da je masovni protest najbitnija stvar, da pokažemo da to nije podjela na ekstremnu ljevicu i ekstremnu desnicu, nego na ljude koji žele nasilje na ulicama, rade ga ili iz saborskih klupa ili fizički – i na ostatak društva koji želi normalno živjeti - naveo je Bibić.
Dodaje da im je bilo važno ohrabriti ljude koji su isprva bili uplašeni da izađu na ulice. 
- Zasukali smo rukave i par nedjelja radili unutar radnih grupa, nekada i po 12 sati, nekada izostajući sa stalnih poslova koje imamo - rekao je Bibić.
Bibić naglašava da se masovnost ne događa sama od sebe.
- Solidarnost treba organizovati. Svi koji se ne bave volonterskim radom misle da je dovoljno pozvati ljude preko Facebook-a da dođu. Rad zahtijeva puno logistike i operativnog posla velikog broja ljudi i jako puno kompromisa. Na kraju se više baviš tehnikom nego sadržajem - kazala je ona.
Bibić upozorava i na porast netrpeljivosti prema migrantima i radnicima iz inostranstva koja je sve prisutnija u Hrvatskoj, ističući da ogroman problem predstavljaju dezinformacije, koje se povezuju sa antimigrantskim narativom. 
- Hrpa je lažnih vijesti. S jedne strane teorije zavjere desnice da će muslimani doći i pokoriti Evropu, a s druge strane evropska desnica ima skoro iste narative. Naši ljudi su otišli iz države i nema ko raditi, pa narativ "zašto ljudi ne rade" ne funkcioniše - naglasio je on.
Uz to se, kaže, plasiraju i priče o navodnim napadima stranih radnika na Hrvate.
- Izađe priča da je neko napao baku,nakon toga se objavi demant iz policije, ali prva vijest ostaje. Tako ostaje strah od drugog i drugačijeg - 
Bibić, inače navijačica splitskog Hajduka, komentariše i atmosferu na stadionima, povodom pitanja o skandiranju „Ubij Srbina“ na utakmici Hrvatske i Crne Gore.
- Svi smo mi Split i svi su Hajduk. Ultras kultura je zanimljiva i stravična. Što se tiče Torcide, to je mala navijačka skupina mladih ljudi zatrovanih desničarskim narativima, koji se nemaju za šta uhvatiti osim za Hajduk, i u jednom trenu su postali sve desniji i desniji - istakao je Bibić.
No podsjeća da na stadion dolazi mnogo šira zajednica.
- Na utakmice Hajduka dolazi između 15 i 20 hiljada ljudi. Ostatak navijačke zajednice je jako raznolik i među njima ima puno glasnih ljevičara. Dio njih je osmislio model upravljanja demokratske samoudruge. Ta zajednica je prevelika i raste, a raste i broj žena među članovima - rekla je ona.
Ključna ideja je, ističe ona, dobiti pare, moć i vlast, govoreći o reviziji istorije, koja je prisutna kako u Crnoj Gori kroz djelovanje crkve, tako i u Hrvatskoj kroz desničarske narative.
Objašnjava da se širom regiona pojavljuju slični nacionalistički narativi, ali da je u Hrvatskoj posebno snažna manipulacija sjećanjima iz 90-ih.
- Ponavlja se da se pod petokrakom napadao Dubrovnik i pokušava se izjednačiti antifašizam sa srpskom agresijom na Hrvatsku – i to jako dobro uspijeva. Jugoslavija je neka Baba Roga. Kad god se priča o Jugoslaviji, ljudi se straše, a s druge strane briše se sjećanje na stvarni život unutar Jugoslavije - naglasio je Bibić.
Navodi i primjer sa nedavnih protesta.

Bibić: Bilo je vrijeme da tiha većina izađe na ulicu i pokaže da je dosta nasilja i ustašizacije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ruski-uticaj